REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] B 5

Poslovni broj: Us I-1005/2024-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sucu dr. sc. Alenu Rajku, uz sudjelovanje zapisničarke Đeni Broznić, u upravnom sporu tužitelja BZ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) i UZ (OIB: [osobni identifikacijski broj]), vlasnika zajedničkog obrta za poljoprivredu [obrt], [adresa], oznaka obrtnice: 18010400888, matični broj obrta: 91616280, koje zastupa opunomoćenica Martina Benolić (OIB: [osobni identifikacijski broj]), odvjetnica u Umagu, Trgovačka 2a, protiv tuženika Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (OIB: 76767369197) - ranije Ministarstva poljoprivrede, Zagreb, Ulica grada Vukovara 78, radi odbijanja zahtjeva za isplatu, 18. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Ministarstva poljoprivrede, KLASA: UP/II-034-08/23-01/1148, URBROJ: 525-04/128-24-3 od 14. svibnja 2024., te radi naknade troškova ovog upravnog spora.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim odlukom Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, KLASA: 320-01/20-07-05-05/0004, URBROJ: 343-1301/01-23-027, od 8. rujna 2023., odbijen je zahtjev za isplatu potpore podnesen od korisnika [obrt], poljoprivredni obrt, vlasnika UZ, (prednika tužitelja) za projekt "Restrukturiranje vinograda".

2. Protiv navedene prvostupanjske odluke prednik tužitelja je izjavio žalbu koja je odbijena osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-034-08/23-01/1148, URBROJ: 525-04/128-24-3 od 14. svibnja 2024. godine.

3. Tužitelji u tužbi i na raspravi osporavaju zakonitost tuženikove odluke i tvrde, u bitnome, sljedeće. Od trenutka podnošenja žalbe protiv osporenog rješenja pa do podnošenja tužbe, došlo je do promjena u poljoprivrednom obrtu [obrt], na način da je obrtu pristupio novi ortak te obrt nadalje posluje kao zajednički obrt. Nadalje, navode da su podnijeli zahtjev za isplatu po završetku svih aktivnosti za mjeru (projekt) Restrukturiranje i konverzija vinograda, a da ih je prvostupanjsko tijelo zahtjevom za dopunu od 14. srpnja 2023. pozvalo na dopunu dostavljene dokumentacije u roku od 8 dana od primitka tog zahtjeva. Ističu da je tim zahtjevom prvostupanjsko tijelo zamolilo, a ne naložilo, da postupe po njemu u navedenom roku te da u njemu nisu opisane ili obrazložene pravne posljedice eventualnog zakašnjenja ili nepostupanja po toj zamolbi. Stoga smatraju da je njime određen instruktivni, a ne prekluzivni rok. Nadalje, navode da je nedostajuća dokumentacija dostavljena idući dan nakon proteka roka i po prestanku razloga koji su onemogućili dostavu tražene dokumentacije u roku, a za što su imali opravdane i objektivne razloge na koje nisu mogli utjecati, niti ih predvidjeti. Osim toga, napominju da nisu pravne struke, nisu imali saznanja, niti su upućeni od prvostupanjskog tijela na posljedice zakašnjelog postupanja po zahtjevu te mogućnost traženja produženja roka ili povrata u prijašnje stanje. U odnosu na razloge propuštanja postupanja u određenom roku, navode da su bili u cijelosti u nemogućnosti postupiti po zahtjevu za dopunu jer je tužitelj u periodu zaprimanja bio na poslovnom putu te je boravio u [adresa] od 26. do 28. srpnja 2023., gdje je održavao sastanke s klijentima i partnerima, a odmah po povratku je bez odgode poslan odgovor kao tražena dopuna. Nadalje, tužitelji navode da je u spisu predmeta priložena cjelokupna dokumentacija koja ukazuje na postojanje uvjeta za eventualno umanjenje potpore, a ne cjelokupno odbijanje zahtjeva za isplatu, na što se tuženik tek paušalno očitovao. Pored toga, smatraju i da je u obrazloženju osporavanog rješenja dano pogrešno tumačenje odredbe članka 546. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/2 i 156/22, u nastavku teksta: ZOO). Naime, smatraju da okolnost što je tužitelj UZ opreza radi sklopio novi ugovor o zakupu s majkom ĐZ dokazuje okolnost da je došlo do prešutnog obnavljanja ugovora o zakupu, dakle suprotno od utvrđenja tuženika u osporavanom rješenju. Tvrde da je u žalbi podnesenoj protiv prvostupanjskog rješenja bio uključen i prijedlog za povrat u prijašnje stanje, o kojem zahtjevu da tuženik nije uopće odlučio, čime je počinjena bitna povreda postupka koja je utjecala na donošenje osporavanog rješenja. Također, smatraju da je povrijeđeno načelo razmjernosti u donesenim rješenjima, kao i Provedbena uredba Komisije broj 2016/1150, jer se ovdje radi o očitoj pogrešci, što ne bi smjelo utjecati na donošenje odluke, a što nadležna tijela u ovoj pravnoj stvari nisu uzela u obzir. Javnopravna tijela nisu ispunila svoje dužnosti propisane Zakonom o poljoprivrednom zemljištu. Tužitelji predlažu da Sud poništi osporavano rješenje tuženika, te da naloži tuženiku da tužiteljima nadoknadi troškove ovog spora u nespecificiranom iznosu.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda osporavanog rješenja i dodatno navodi da osporeno rješenje nije doneseno samo zbog zakašnjenja, već da su u obzir uzete sve okolnosti slučaja. Navodi da tužitelji ni u zakašnjeloj dopuni nisu dostavili dokaze da raspolažu površinama na kojima su provedena ulaganja za period sljedećih pet godina od dana isplate, čime je povrijeđen kriterij prihvatljivosti raspolaganja površinama. U odnosu na katastarske čestice br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], tužitelji su imali dovoljno vremena za ishođenje potvrde za upis zemljišta u ARKOD evidenciju kod Općine Brtonigla, no tužitelji su uz zakašnjeli odgovor na zahtjev za dopunu poslali dokaz da su uputili toj Općini zahtjev za izdavanje potvrde od 28. srpnja 2023. te su tek uz žalbu na odluku prvostupanjskog tijela od 8. rujna 2023. dostavili potvrdu o upisu zemljišta u ARKOD evidenciju izdanu na dan 28. srpnja 2023. Stoga tuženik ističe da tužitelji na predmetnim katastarskim česticama nisu osigurali raspolaganje u trajanju najmanje pet godina od dana isplate i da je razvidno da im je zabranjeno podizanje trajnih nasada, a u koje spada i vinograd. U odnosu na tužbeni navod da nije odlučeno o podnesenom prijedlogu za povrat u prijašnje stanje, tuženik navodi da je taj prijedlog trebao biti podnesen prvostupanjskom tijelu u roku od osam dana od prestanka razloga koji je prouzročio propuštenu radnju, zbog čega tuženik smatra da on nije niti trebao odlučivati o tom prijedlogu. Dodatno, u odnosu na istaknute razloge kašnjenja, tuženik navodi da podneseni razlozi i dokazi nisu dostatni da bi opravdali podnošenje odgovora na zahtjev za dopunu izvan roka, budući da kašnjenje nije uvjetovano izvanrednim i nepredvidivim okolnostima. Uz to, u vrijeme podnošenja žalbe protiv prvostupanjskog rješenja već je protekao zakonski rok iz članka 82. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj 47/09 i 110/21, u nastavku teksta: ZUP) od osam dana od dana kad je prestao razlog koji je prouzročio propuštanje roka. Nadalje, prvostupanjsko je tijelo u točki VIII. Odluke o odobrenju navelo da je tužitelj obvezan pridržavati se odredbi Pravilnika te da su ostala prava i obveze navedena u Prilogu II. te Odluke i čine njezin sastavni dio. Stoga se tužitelj ne može pozivati na to da nije znao niti je bio upozoren na posljedice koje proizlaze iz zakašnjelog i nepotpunog odgovora na Zahtjev za dopunu. Također, tuženik smatra netočnima navode tužitelja da je bilo drugih nekretnina te da prvostupanjsko tijelo nije smjelo odbiti zahtjev u cjelini, iz razloga što on nije dokazao kriterij prihvatljivosti raspolaganja površinama na kojima su provedene aktivnosti, zbog čega nije primjenjiva mogućnost umanjenja potpore. U podnesku od 14. travnja 2025. tuženik dodaje sljedeće. Tužiteljev zahtjev za isplatu pravilno je odbijen na temelju članka 27. stavka 1. točke b) Pravilnika. Stoga predmet žalbenog postupka nije bila stvarna provedba projekta. Općina Brtonigla je program raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem tuženiku na suglasnost dostavila tek 24. srpnja 2024., dakle nakon podnošenja tužiteljeva zahtjeva i nakon donošenja osporavanog rješenja. Na takav program Grada Buja tuženik je suglasnost dao 21. svibnja 2019. godine. O prešutnom produžavanju ugovora trebaju biti ispunjene pretpostavke iz članka 546. ZOO-a, a o ispunjavanju tih pretpostavki treća strana (ovdje: prvostupanjsko tijelo) nema niti može imati saznanja, već je trećoj strani potreban pisani sporazum o navedenom. Tuženik podsjeća i da je novi ugovor o zakupu dostavljen tek uz žalbu. Tuženik predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja.

5. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem je doneseno osporavano rješenje i u spisu ovog spora. Raspravnim rješenjem od 28. svibnja 2025. odbijeni su daljnji dokazni prijedlozi tužitelja, zbog razloga iznesenih u tom rješenju.

6. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je, nakon rasprave provedene u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. U obrazloženjima osporavanog rješenja te rješenja prvostupanjsko tijela, citirane su mjerodavne odredbe Pravilnika o provedbi mjere Restrukturiranje i konverzija vinograda iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina za razdoblje od 2019. do 2023. godine ("Narodne novine", broj 26/19, 21/20, 24/21 i 14/23, u nastavku teksta: Pravilnik). Te su odredbe tužiteljima, stoga, poznate.

8. Općenito, rješavanje subvencijskih i srodnih predmeti, u kojima se odlučuje o ostvarivanju europske i/ili državne i/ili druge javnopravne potpore u konkurencijskom postupku, regulirano je striktno i strogo formalno. U tom je svjetlu potrebno promatrati i argument pretjeranog formalizma, budući da nije riječ o predmetima u kojima se odlučuje o temeljnim pravima i slobodama (naročito izvan profesionalne sfere), gdje taj argument može biti mjerodavan u puno većoj mjeri. (Potencijalni) korisnici potpora profesionalni su akteri, od kojih nije nerazmjerno ni nerazumno očekivati odgovarajući stupanj poznavanja mjerodavnih pravila i pažnje u postupanju. Odstupanjem od toga prijavitelji na natječaj izlažu se riziku odbijanja prijave. Dodatno, pri raspolaganju europskim sredstvima, države članice Europske unije podvrgnute su dužnosti poštovanja navedene striktnosti pri ispunjavanju svojih obveza povezanih s korištenjem europskih sredstava. U tom je kontekstu u ovoj vrsti predmeta potrebno interpretirati i načelo razmjernosti. Rečeno upućuje i na dokumentarnost kao jedno od bitnih obilježja navedene vrste predmeta, što utječe i na način utvrđivanja odlučnih činjenica u tim stvarima, pri čemu su odlučne isključivo činjenice dokazane na način i u razdoblju određenom konkretnim natječajnim propozicijama.

9. U odnosu na pitanje može li se prihvatiti podnesena dopuna dokumentacije tužitelja za isplatu potpore po završenim aktivnostima za projekt "Restrukturiranje vinograda", s obzirom na vrijeme njezina podnošenja, ocjena je Suda da su javnopravna tijela pravilno utvrdila da dopuna koju je poslao prednik tužitelja nije pravodobna, zbog čega se tako dostavljena dokumentacija ne može prihvatiti i koristiti u postupku. Naime, sâmi tužitelji navode da su dopunu dokumentacije poslali jedan dan nakon proteka roka za njezino slanje. Stoga je njezina nepravodobnost nesporna. Pri tome nije odlučno je li zakašnjenje bilo jedan ili više dana ili mjeseci, s obzirom na to da u konkurencijskom postupku, poput predmetnoga, za sve sudionike u postupku natječaja za dodjelu sredstava moraju vrijediti jednaka pravila, pa tako i u pogledu roka za dostavu dokumentacije. Dodatno, rok koji je određen za dostavu nedostajuće dokumentacije nije instruktivan, kako to pogrešno navode tužitelji, već je on prekluzivan, kako to pravilno navodi tuženik. To proizlazi iz odredbe članka 12. stavka 6., u vezi s člankom 27. stavkom 1. točke b) Pravilnika. Tužitelji su dvaput pozvani na dostavu tražene dokumentacije u određenom roku. Pritom nije odlučan za odluku u ovoj stvari tužbeni navod da su tim zahtjevom tužitelji zamoljeni da dostave traženu dokumentaciju u roku, odnosno da im to nije naloženo, iz razloga što je prijava na natječaj za dodjelu sredstava dobrovoljna, u kojem ni tužitelji ni drugi prijavitelji nisu dužni sudjelovati, već to isključivo ovisi o njima samima, ali prijavom na natječaj prijavitelji pristaju na propozicije natječaja. Stoga nije nužno da nadležna tijela nalažu dostavu dokumentacije, već je dovoljna i formulacija pozivanja na dostavu dokumentacije koja nedostaje u za to propisanom roku. Na odluku u ovome sporu nije od utjecaja ni navod da tužitelji nisu upoznati s posljedicama propusta da u roku dostave traženu dokumentaciju, jer je ta posljedica propisana odredbom članka 27. stavkom 1. točkom b) Pravilnika. Usto, razložno je i logično zaključiti koja je posljedica nepostupanja u roku po traženju nadležnog tijela u natječajnom postupku dodjele novčanih sredstava. Nije riječ o nerazmjernom ni o nerazumnom teretu postavljenom pred prijavitelje na natječaj za potporu.

10. U pogledu okolnosti koje su tužitelji istaknuli kao razloge koji su doveli do zakašnjenja pri dostavi dodatne dokumentacije po Zahtjevu za dopunu, a koji su istaknuti i kao temelj podnesenog prijedloga za povrat u prijašnje stanje, Sud ponajprije naglašava da su takav prijedlog tužitelji bili dužni podnijeti prvostupanjskom tijelu, a ne tuženiku, sukladno članku 82. stavku 2. ZUP-a. Tuženik je, kad je već takav zahtjev zaprimio, bio dužan sukladno odredbi članka 18. stavka 1. ZUP-a, upozoriti tužitelja na to, odnosno takav prijedlog dostaviti nadležnom tijelu te o tome obavijestiti tužitelje. Međutim, iako je odluka nadležnog tijela o tom prijedlogu izostala u ovoj upravnoj stvari, tuženik je u obrazloženju osporavanog rješenja ocijenio razloge iznesene u prijedlogu te utvrdio da taj prijedlog ne može dovesti do drugačijeg rješavanja ove upravne stvari. Prema ocjeni Suda, utvrđenje tuženika u tom je pogledu pravilno. Naime, sukladno članku 82. stavku 2. ZUP-a, prijedlog za povrat u prijašnje stanje podnosi se u roku od osam dana od dana kad je prestao razlog koji je prouzročio propuštanje roka, u kojem roku tužitelji nisu postupili. S obzirom na to da su tužitelji prijedlog za povrat u prijašnje stanje podnijeli tuženiku uz žalbu protiv prvostupanjske odluke 10. listopada 2023., a da su razlozi koji su prouzročili propuštanje prestali 28. srpnja 2023., jasno je da je navedeni prijedlog podnesen nakon proteka roka za njegovo podnošenje. Podredno, istaknuti razlozi za povrat u prijašnje stanje nisu takve prirode da bi mogli opravdati navedeno zakašnjenje. Naime, poslovni put u [adresa] od 26. do 28. srpnja 2023. ne predstavlja izvanrednu i neočekivanu okolnost koja se nije mogla predvidjeti, pa da bi utjecala na (ne)mogućnost slanja nedostajuće dokumentacije u određenom roku. Stoga je ocijenjeno da navedeni propust tuženika u pogledu dostave tog prijedloga nadležnom tijelu na odluku, nije mogao utjecati na rješenje stvari (članak 116. točka 2. ZUP-a, vezano uz članak 116. stavak 2. Zakona o upravnim sporovima, „Narodne novine“, broj 36/24, u nastavku teksta: ZUS).

11. Nadalje, javnopravna su tijela pravilno su utvrdila da tužitelj nije pravovremeno dokazao da raspolaže s površinama na kojima je proveo ulaganje sljedećih pet godina nakon dana isplate potpore, kako to propisuje mjerodavni članak 5. Pravilnika. Ta odredba propisuje da podnositelji prijave na Natječaj moraju na površini na kojima planiraju provedbu mjere Restrukturiranje imati u naravi vinograd, koji je prijavljen u Vinogradarskom registru pod ARKOD šiframa. Uzevši u obzir da tužitelji uz prijavu na natječaj, kao ni uz nepravodoban odgovor na Zahtjev za dopunu, nisu dostavili takav dokaz za katastarske čestice br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], ocjena je Suda da u odnosu na te čestice tužitelji nisu dokazali da ispunjavaju taj uvjet propisan člankom 5. Pravilnika. Jednako tako, ni u odnosu na katastarske čestice br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], tužitelji nisu dokazali da imaju pravo njima raspolagati u navedenom razdoblja, jer uz prijavu na natječaj, a ni uz nepravodoban odgovor na Zahtjev za dopunu, nisu dostavili dokaz iz kojeg je razvidno da imaju pravo raspolagati tim nekretninama u propisanom razdoblju. Naime, ugovor o zakupu na koji su se tužitelji inicijalno pozivali istekao je 16. siječnja 2023., a nije odlučan navod tužitelja da je taj ugovor nastavio važiti sukladno odredbi članka 546. ZOO-a bez da je dokaz o tome pravodobno dostavljen nadležnom tijelu (Sud ovdje podsjeća i na opće napomene o dokumentarnosti ove vrste postupaka, iznesene u t. 8. ovog obrazloženja). Tužitelji su tek naknadno, uz žalbu protiv prvostupanjske odluke, dostavili ugovor o zakupu tog poljoprivrednog zemljišta od 2. kolovoza 2023. godine. Zadaća je javnopravnih tijela u postupku po predmetnom natječaju ocijeniti jesu li prijavitelji ispunili sve uvjete propisane natječajem, odnosno dokazali sve činjenice čije se ispunjenje traži. Stoga ta tijela nisu bila ni ovlaštena niti dužna ispitivati je li ugovor o zakupu navedenih čestica, a na čije se produljeno važenje tužitelji pozivaju, i nadalje na snazi ili je istekao. Jednako tako, Sud u ovom sporu nije nadležan ispitivati valjanost i važenje tog ugovora, s obzirom na to da je za to u građanskopravnom kontekstu nadležan sud opće nadležnosti, već ovaj Sud ispituje isključivo jesu li tužitelji kao prijavitelji na predmetni natječaj ispunili propisane uvjete te pravovremeno pružili tražene dokaze o ispunjenju propisanih uvjeta. Na drukčiju odluku u ovoj stvari nije od utjecaja ugovor o zakupu tih nekretnina od 2. kolovoza 2023. koji su tužitelji priložili tek uz žalbu protiv prvostupanjske odluke, budući da se ispunjenje propisanih uvjeta ocjenjuje u vrijeme prijave na natječaj, odnosno po proteku roka određenog za dopunu podnesene prijave.

12. Nije osnovan ni tužbeni navod da su javnopravna tijela u provedenom postupku povrijedila načelo razmjernosti u zaštiti prava stranaka i javnog interesa, propisano člankom 6. ZUP-a. Prva dva stavka toga članka odnose se na onerozna a ne na negativna rješenja, pa preostaje razmotriti je li pri donošenju osporavanog rješenja došlo do povrede članka 6. stavka 3. ZUP-a. Ocjenjujući pravilnost i zakonitost provedenog postupka i donesenog rješenja, Sud nije utvrdio povredu pravila postupka ni prava i pravnih interesa tužitelja. Prvostupanjska Odluka o odbijanju zahtjeva za isplatu potpore ne predstavlja mjeru kojom se nerazmjerno ograničava ili onemogućuje ostvarivanje prava tužitelja, niti im je njome nametnut (pretjerani) teret. To stoga što je u provedenom postupku utvrđeno da tužitelji nisu ispunili propisane uvjete, a njihovo neispunjenje nema obilježja očite pogreške u njihovom postupanju, zbog čega oni ne ostvaruju pravo na isplatu potpore. Usto, u postupku koji se provodi nadležna tijela, pored toga što su dužna strankama omogućiti da što lakše zaštite i ostvare svoja prava, dužna su i voditi računa da ostvarivanje njihovih prava ne bude na štetu prava trećih osoba niti u protivnosti s javnim interesom, kako je to propisano odredom članka 6. stavka 3. ZUP-a. Jasno je da se ovdje javni interes očituje u zakonitoj dodjeli javnih sredstava potpore, stoga bi on bio povrijeđen dodjelom tih sredstava prijaviteljima koji ne ispunjavaju propisane uvjete. Naposljetku, nezakonitom i nepravilnom dodjelom javnih sredstava bila bi povrijeđena i prava trećih (ostalih podnositelja prijava) koji također sudjeluju u konkretnom natječaju. Budući da je ocijenjeno da je predmetni postupak proveden pravilno, a osporeno rješenje pravilno i zakonito, nije osnovan tužbeni navod da je u ovoj stvari povrijeđeno načelo razmjernosti, pri čemu je na umu potrebno imati i opće napomene iznesene u točki 8. ovog obrazloženja. Pri dosad iznesenom, ni ostali navodi tužiteljâ ne mogu utjecati na ishod ovog upravnog spora. Na koncu, za negativnu odluku prvostupanjskog tijela o zahtjevu tužiteljâ bio je dovoljan i jedan od utvrđenih nedostataka.

13. Uzevši u obzir navedeno, osporena odluka tuženika ocjenjuje se zakonitom. Trebalo je stoga, na temelju članka 116. stavka 2. ZUS-a, vezano uz članke 144. i 147. toga Zakona, tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.

U Rijeci 18. lipnja 2025.

S u d a c

dr. sc. Alen Rajko

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa ove presude.

Dostaviti:

- Odvjetnici Martini Benolić, Umag, Trgovačka 2a

- Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Zagreb, Ulica grada Vukovara