REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

STALNA SLUŽBA U SUPETRU

P-4618/2019

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

P R E S U D A  Z B O G  O G L U H E

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Supetru po sutkinji Antoneli Franulić Pilj, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja TD OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Stjepanu Eteroviću, odvjetniku u Supetru, protiv tuženika ad. 1) TDE OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], ad. 2) KD OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], ad. 3) FD OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], ad. 4) ŽD OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i ad.5) VD OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], ad. 1), ad. 4) i ad. 5) svi zastupani po punomoćniku Matiji Doriću, odvjetniku u Zagrebu, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon glavne i javne rasprave, održane dana 6. svibnja 2025. godine u nazočnosti tužitelja, punomoćnika tužitelja i tužene ad. 5), na ročištu radi objave presude, dana 18. lipnja 2025. godine,

p r e s u d i o j e :

I. Utvrđuje se da je DD OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] vlasnik dijela nekretnine č. zem. [katastarska čestica] ko Dol materijalno i fizički odijeljenog djela površine 24 600m2, određen točkama od A do O i to lika A B C D E F G H I J K L M N O A na vještvu sudskog vještaka Petra Garmaza V158/2024, studeni 2024.g. koje je sastavni dio ove presude, pa je tužitelj ovlašten nakon što se od navedenoga dijela čestice č. zem. [katastarska čestica] ko [katastarska općina] prijavnim listom formira nova kčbr u površini od 24 600 m2 temeljem ove presude zatražiti i postići upis prava vlasništva za cijelo uz iz bris svih tuženih suvlasnika za cijelo.

II. Odbija se tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

"2. Dužni su tuženici trpjeti parcelaciju nekretnine č. zem. [katastarska čestica] ko [katastarska općina] na način da se iz te nekretnine izdvoji fizički i geometrijski točno određen dio koji je opisan označen i određen u točki 1 presude i navedeni dio formira kao samostalnu kčbr s novim brojem uz provedbu parcelacije u katastru i zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina].

3. Dužni su tuženici trpjeti da se temeljem ove presude i prijavnog lista temeljem kojeg će se izvršiti parcelacija nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k.o. Dol opisane toč 2 presude u zemljišnoj knjizi izvršiti upis prava vlasništva tužitelja 1/1 uz izbris svih tuženika na toj novoformiranoj čestici zemlje."

III. Nalaže se tuženima ad. 1) TDE, ad. 4) ŽD i ad.5) VD da, u roku od 15 dana, naknade tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 2.272,48 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na iznos teče od dana donošenja prvostupanjske presude, pa sve do konačne isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

Obrazloženje

1. Dana 22. srpnja 2019. godine zaprimljena je tužba tužitelja TD, radi utvrđenja prava vlasništva u kojoj se navodi da je tužitelj stvarni vlasnik i posjednik dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zvane "Pod Gažul". Na istoj su izgrađeni objekti stambene namjene. U zemljišnim knjigama kao vlasnik predmetne nekretnine da je upisan AD za cijelo, ali da isti nije vlasnik predmetne nekretnine, obzirom da je isključivi vlasnik i posjednik dijela predmetne nekretnine i to u površini od 25.251 m2 tužitelj za cijelo. Upisana osoba, kao i njegovi nasljednici nikada da nisu bili u posjedu predmetne nekretnine, niti su ikada boravili na istoj, budući da su se isključivo tužitelj i prednik tužitelja, obitelj UD koristili predmetnom nekretninom. Još 1942. godine da je izvršena agrarna prijava UD pok. Petra (prednik tužitelja, majčin stric) za čest. zem. [katastarska čestica] pod posl. brojem 4678/39. Međutim, ČD je propustio temeljem agrarne prijave zatražiti i ishoditi upis prava korištenja na navedenoj nekretnini. Tužitelj je predmetnu nekretninu stekao darovanjem od JD pok. HD, brata majke PD, rođ. JD, nakon čega je tužitelj ušao u materijalni i zakoniti posjed svog pripadajućeg dijela, vršeći na istom sva vlasnička i posjedovna ovlaštenja, a što mu nikada nitko nije osporavao, niti ga ometao. Tužitelj da se koristio predmetnom nekretninom i prije izvršenog darovanja od strane JD, radi ispaše ovaca i sječe drva. Tijekom 1993. godine tužitelj da je na dijelu predmetne nekretnine, na mjestu na kojem je nekada bila "mirina", odnosno kameni ostaci stare građevine izgradio stambeno-poslovni objekt, dok ostatak površine predmetne nekretnine koristi za ispašu ovaca i sječu drva. Tužitelj da je podnio zahtjev za donošenje Rješenja o izvedenom stanju te je dana 25. studenog 2013. godine ishodio rješenje kojim je ozakonjena stambeno-poslovna zgrada koja se nalazi na predmetnoj nekretnini. Tužitelj da je u samostalnom, poštenom, neprekinutom i istinitom posjedu i vlasništvu predmetne nekretnine, te istu koristi u cijelosti više od dvadeset godina, što samostalno, što preko svojih prednika. Tužitelja nikada nitko nije ometao u posjedovanju i korištenju predmetne nekretnine, zbog čega je taj posjed imao potrebnu kvalitetu kao i potreban vremenski rok za dosjelost.

2. Dana 29. travnja 2025. godine tužitelj je uredio tužbeni zahtjev sukladno geodetskom vještvu, sadržaja kao u izreci.

3. Dana 21. kolovoza 2020. godine zaprimljen je odgovor na tužbu tužene ad. 4) ŽD kojim se opreza radi usprotivila tužbi i tužbenom zahtjevu kao neosnovanom.

4. Dana 21. kolovoza 2020. godine zaprimljen je odgovor na tužbu tuženika ad. 1) ŽD ĆD i ad.5) VD u kojem se navodi da tužitelj ne može biti stvarni vlasnik dijela čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Knjižni vlasnik navedene čestice je AD pravni prednik tuženika. Poriče se da su na predmetnoj nekretnini izgrađeni objekti stambene namjene. Tuženi poriču da je tužitelj stvarni vlasnik predmetne nekretnine i poriču da je kvalificirani posjednik. Poriču da je tužitelj vlasništvo stekao darovanjem od JD nakon čega je ušao u materijalni i zakoniti posjed obzirom da ŠD nije bio vlasnik darovanog zemljišta.

5. U dokazne svrhe pregledani su rješenje o nasljeđivanju iza pok. ZD, rješenje o nasljeđivanju iza pok. ND, rješenje o nasljeđivanju iza pok. SD, iza pok. CD, iza pok. GD, iza pok. ID, iza pok. LD, rješenje o izvedenom stanju od dana 25. studenog 2013. godine, izvadci iz zemljišne knjige, prijepis posjedovnog lista broj 33, broj 37, 402, 370, geodetsko vještvo stalnog sudskog vještaka za geodeziju Petra Garmaz, te je izveden dokaz saslušanjem tužitelja, tužene ad. 5) i svjedoka HD, BD i ED.

6. Na temelju odredbe članka 284. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 96/08, 112/99, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 dalje ZPP), tužba je, zajedno s dokumentacijom koja prileži spisu, te pozivom na podnošenje pisanog odgovora na tužbu , uredno dostavljena na adrese tuženima ad. 2) KD i ad. 3) FD, koje je sud u pozivu upozorio na pravne posljedice nedavanja odgovora na tužbu (članak 331.b).

7. Sukladno odredbi članka 331.b. ZPP-a, ako tuženik ne podnese odgovor na tužbu u određenom roku, donijet će se presuda kojom se prihvaća tužbeni zahtjev (presuda zbog ogluhe) ako bude udovoljeno ovim uvjetima:

1. ako su tuženiku tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu uredno dostavljeni,

2. ako osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, 3. ako činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tužitelj podnio ili s činjenicama koje su općepoznate,

4. ako ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženika spriječili opravdani razlozi da podnese odgovor na tužbu.

8. Kako navedene tužene nisu podnijele odgovor na tužbu u prekluzivnom roku od 30 dana, a osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, te je udovoljeno i ostalim uvjetima iz odredbe čl. 331. b. ZPP-a, to su se stekli svi zakonski uvjeti za donošenje presude zbog ogluhe u odnosu na navedene tužene.

9. Tužbeni zahtjev tužitelja je djelomično osnovan.

10. Predmet spora je zahtjev tužitelja na utvrđenje da je, u odnosu na tuženike, vlasnik dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] i to baš u dijelu kako je označeno u geodetskom vještvu stalnog sudskog vještaka za geodeziju Petra Garmaza, uz ovlast tužitelja da temeljem presude zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva predmetnog dijela nekretnine na svoje ime.

11. Savjesno i brižljivo, ocjenjujući kako svaki dokaz zasebno, tako i sve dokaze zajedno, a na temelju rezultata cjelokupnog provedenog dokaznog postupka utvrđene su slijedeće odlučne činjenice:

12. Pregledom izvatka iz zemljišne knjige (stanje na dan 17.8 2020. godine) za nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da je kao vlasnik za cijelo upisan AD za cijelo, kao i da je u listu B zabilježena agrarna prijava UD pok. Petra i dr. za čest. zem. [katastarska čestica] (Agr. 4678/39).

13. Pregledom rješenja o nasljeđivanju pod posl. brojem O-148/68 od dana 5. travnja 1968. godine iza pok. AD utvrđeno je da je njegovim nasljednikom proglašena ĐD (udova ostavitelja) u cijelosti.

14. Pregledom rješenja o nasljeđivanju pod poslovnim brojem O-432/77 od dana 15. ožujka 1978. godine iza pok. RD (Beate) utvrđeno je da su njenim nasljednicima proglašeni FD ĆD, FD VD, LD, LD KD, FD, FD T i FD ŽD.

15. Pregledom rješenja o nasljeđivanju pod poslovnim brojem O-958/98 od dana 4. ožujka 2008. godine iza pok. SD utvrđeno je da su njegovim nasljednicima proglašeni MD i LD.

16. Pregledom rješenja o nasljeđivanju pod poslovnim brojem O-9992/10 od dana 11. ožujka 2011. godine iza pok. CD utvrđeno je da su njegovom nasljednicom proglašena FD.

17. Pregledom rješenja o nasljeđivanju pod poslovnim brojem O-2210/11 od dana 11. svibnja 2011. godine iza pok. GD utvrđeno je da je njegovom nasljednicom proglašena FD, sestra.

18. Pregledom rješenja o nasljeđivanju pod poslovnim brojem O-9784/14 od dana 22. siječnja 2015. godine iza pok. ID utvrđeno je da je njenom nasljednicom proglašena FD, kći.

19. Pregledom rješenja o nasljeđivanju pod poslovnim brojem O-1287/16 od dana 31. svibnja 2016. godine iza pok. LD utvrđeno je da je njenom nasljednicom proglašena KD, kći.

20. Pregledom rješenja o izvedenom stanju Upravnog odjela za prostorno uređenje, Ispostava Supetar od dana 25. studenog 2013. godine utvrđeno je da je DD podnio dana 27. studenog 2012. godine zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju za ozakonjenje građevine izgrađene na kat. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u mjestu [adresa], te da je u provedenom postupku utvrđeno da su ispunjeni svi propisani uvjeti za ozakonjenje predmetnih građevina zbog čega su iste ozakonjene.

21. Pregledom prijepisa posjedovnog lista broj 370. utvrđeno je da je kao posjednik čest. zem. [katastarska čestica] kat. naziv Pod Gažul u naravi šuma kao posjednik za cijelo upisan Općinski narodni odbor Dol.

22. Dana 30. studenog 2024. godine zaprimljeno je geodetsko vještvo stalnog sudskog vještaka za geodeziju Petra Garmaza u čijem nalazu se navodi da po dolasku na očevid tužitelj pokazuje predmet spora i to posjed omeđen većim dijelom žičanom ogradom. Na posjedu se nalaze dva stambena objekta, zapadno od njih grill, dok je ostatak posjeda livada i očišćeni teren, koji prema viđenom služi za ispašu ovaca. Zapadni stambeni objekt nosi anagrafsku oznaku Dol 7. Od strane tužitelja pokazani posjed (P=30853 m) zahvaća kč. [katastarska čestica] u cijelosti, dio kč. [katastarska čestica] površine 24600 m2 određen točkama od A do O, dio kč. [katastarska čestica] površine 3064 m2, određen točkama LMNOAPQR, dio kč. [katastarska čestica] površine 557 m4, određen točkama IJSTUVWXY i dio kč. [katastarska čestica] površine 2207 m2 određen točkama HIUZA1.

23. U odnosu na predmetno vještvo stranke nisu imale primjedaba, a sud isto u cijelosti prihvaća, iz razloga što je objektivno i sačinjeno u skladu s pravilima struke, te je u skladu sa izviđenim okolnostima.

24. U svom iskazu tužitelj DD je naveo da se smatram vlasnikom dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] i to točno onog dijela kojeg je pokazao sudskoj komisiji i vještaku na terenu, a koji dio je vještak označio slovima u svom vještvu. Na spornom dijelu nalazi se dio stambeno poslovnog objekta kojeg je započeo graditi 1993., a završio 1995. godine. Preostali dio spornog dijela u naravi predstavlja pašnjak za njegove ovce. Naime, tu je ranije pretežito bila borova šuma, koju je većim dijelom posjekao kako bi formirao pašnjak za svoje ovce. Na taj način je u samo jednom manjem dijelu ostala borova šuma. Smatra se vlasnikom ovog spornog dijela iz razloga što mu ga je 1989. godine darovao ŠD (brat tužiteljeve majke PD rođ. ŠD). Naime, čitav taj kompleks je bio njegovo vlasništvo, te je (tužitelj) još kao momak od njega tražio da bi volio imati nešto na ovom predjelu, pa mu je on odlučio pokloniti. Prilikom darovanja bili su na licu mjesta i on mu je točno po "sinjalima" (oznakama) pokazao što mu daruje. Osim ovog predmeta spora tom prilikom darovao mu je i još neke čestice, na koje se već upisao kao vlasnik. Sinjali su izgledali tako da je u kamenu bio uklesan križ i na taj način su stari ljudi označavali međe između svojih nekretnina i to se među njima strogo poštovalo. Upravo po tim oznakama križa on je nakon što je sagradio objekt omeđio svoje vlasništvo farmerskom mrežom kako mu ne bi bježale ovce koje je napasao na čitavom svom kompleksu, pa tako i na predmetu spora. ŠD je postao vlasnikom kako predmeta spora, tako i drugih nekretnina tako što je naslijedio svog oca HD. Naime ŠD je imao još tri sestre i to PD ( majku tužitelja), K i F. Imao je i dva sina ali su onu poginuli u Drugom svj. ratu. Međutim sestre su se, pa tako i majka, odrekle svih nekretnina u korist svog brata JD. Zato ga je i molio da mu nešto daruje od tih nekretnina. [adresa] HD je umro cca 1962. godine, a cijeli svoj život je napasao svoje ovce kako na predmetu spora tako i na okolnim nekretninama u njegovom vlasništvu. On je imao po 400-500 ovaca. Stočarstvo je bila osnovna djelatnost njegovom nonu i od toga je živio, a kasnije je barba ŠD nastavio. Nikada nitko za života nonu HD, kao ni njegovom sinu, a njegovom (tužitelja) barbi JD nije osporavao vlasništvo i posjed predmeta spora, već je bilo općepoznato da je predmet spora kao i cijeli taj kompleks vlasništvo obitelji Ž, a što je nadimak njegove obitelji po majci. Niti njemu nitko nije osporavao ni vlasništvo ni posjed predmeta spora, niti se pojavio tamo, već je (tužitelj) nesmetano 1993. godine započeo sa gradnjom i dovršio je, nastavio iskorištavati stambeno poslovni objekt, a što je svima bilo vidljivo. Barba ŠD mu je uvijek govorio da je to njegovo vlasništvo, potvrđivali su to svi njihovi rođaci i vlasnici okolnih zemalja i on nije imao razloga posumnjati u to.

25. Tužena ad.5) VD je navela da joj je predmet spora jako dobro poznat, te spori da bi tužitelj bio vlasnik dijela nekretnine kojeg je vještak prikazao u ovom predmetnom spisu. Tuženice ad. 2), ad. 3) i ad. 4) su njene prve rodice, a tuženik ad. 1) je njen otac, te su se oni kao vlasnici predmetne nekretnine upisali unatrag par godina temeljem rješenja o naknadno pronađenom imovini. Dakle, prije njih je kao vlasnik bio upisan OD. Prabaka V imala je dvije sestre i to ĐD i ND. Kao vlasnik predmetne nekretnine prije njih bio je upisan suprug sestre od prabake D i to OD. Dakle nasljeđivanjem i diobom unutar njihove obitelji predmetna nekretnina je pripala upravo upisanim suvlasnicima i o tome nema spora unutar njihove obitelji. OD je sa Brača odselio zasigurno prije Drugog svj. rata i otišao na studij u Beč. Poznato joj je da su njeni prednici dolazili na predmetnu nekretninu i šetali po istoj. Odnosno točno su znali gdje se ista nalazi. Na pitanje sutkinje je li joj poznato da li bi oni prilikom šetnji zatekli ovce na predmetu spora, odgovorila je da ona to ne zna. Na pitanje je li joj poznato da su zatekli ikog da sječe drva na predmetu spora, odgovorila je da ne zna. Na pitanje jesu li njeni prednici znali da je na predmetu spora uređen vrt u kojem se sadi razno povrće i voće, odgovorila je da ne zna. Na pitanje sutkinje je li im poznato da je na predmetu spora sagrađen komercijalno poslovni objekt odgovorila je da su saznali kada su zaprimili tužbu. Na pitanje jesu li vidjeli objekt kada su šetali kako je ranije navela, odgovorila je da ga nisu vidjeli jer ga tada tamo nije bilo. Tuženici da su u posjedu snimke iz zraka 2011. godine na kojoj je vidljivo da spomenuti objekt ne postoji na predmetu spora. Na predmetu spora je bila 2024., 2023., 2022., 1985 i 1988. godine i to kada bi išli od [adresa] u [adresa], pa bi usput svratili na predmet spora koji je na putu prema Bolu. Malo bi prošetala i ništa drugo nije radila. Na pitanje pun. tuženika gdje je živio OD na Braču, odgovorila je da ne zna jer ga nije poznavala, obzirom da je umro 13 godina prije nego što se ona rodila. Na pitanje da li joj je poznato je li on uopće živio na Braču, odgovorila je da joj je poznato da su njegovi roditelji živjeli na Braču, a ne zna da li je on živio na Braču. Na pitanje da li joj je poznato gdje su njegovi roditelji živjeli na Braču, odgovorila je da ne zna. Na pitanje je li se ona ili netko od njene rodbine protivio gradnji postojećeg objekta na predmetu spora, odgovorila je da se nisu imali prilike usprotiviti, te da ona ima svoju teoriju zbog čega se nisu imali prilike usprotiviti iz razloga što nikada nisu zaprimili rješenje o legalizaciji na koje bi se imali priliku žaliti. Na pitanje jesu li bez obzira na rješenje koje nisu zaprimili ipak svojim očima vidjeli da se gradi objekt, odgovorila je da nisu. Ona nije dolazila na predmet spora iz razloga što ima petoro djece i nema vremena dolaziti na otok. Na pitanje kada je dolazila je li bila postavljena žičana ograda na predmetu spora, odgovorila je da žičana ograda nije postojala i da točno posjeduje snimke iz zraka iz 2013. godine na kojoj se ta žičana ograda ne vidi, već se samo vidi da je ograđeno suhozidom. Svoja saznanja o predmetu spora crpi iz snimkama iz zraka koje su postavljeni na youtube.

26. Svjedok TU je naveo da mu je predmet spora jako dobro poznat iz razloga što su njegov otac ŠD i tužiteljeva majka PD bili brat i sestra. Poznato mu je da je tužitelj postao vlasnikom predmeta spora iz razloga što mu je istog za života darovao njegov (svjedoka) otac ŠD i to je bilo jako davno, ne zna točno godinu, ali o tome nema spora unutar njihove obitelji. Otac ŠD je predmetu nekretninu stekao od svoje majke A, a nije mu poznato kako je ona postala vlasnicom predmetne nekretnine. KU je umrla 1982 godine. [adresa] i nona su ljeti živjeli na predmetnoj nekretnini, a zimi bi bili u mjestu Dol. Po pričanju zna da su nono TU i nona cijeli svoj život bili na predmetu spora, obzirom da su tamo imali veliko stado ovaca 300 – 400. Također su u dolcu imali vrt u kojem su sadili razno povrće za prehranjivanje svoje obitelji. Nikada nitko njegovoj noni i nonu nije osporavao vlasništvo i posjed predmetne nekretnine i tjerao ih odatle već su nesmetano napasali svoju stoku. [adresa] i nona su imali šestoro djece i to PD (majku tužitelju), K i F, te sinove JD, TD i TU. Međutim unutar njihove obitelji je izvršena dioba na način da je predmetna nekretnina za cijelo pripala ocu JD obzirom da su DD i TU već ranije umrli, a kćeri su namirene na drugi način. Obzirom da je DD imao želju imati dio nekretnine u [adresa], ŠD je darovao svojoj sestri PD, a PD je darovala svom sinu TD. Otac ŠD je na isti način koristio nekretninu kao nono i nona, odnosno napasao je svoje ovce. Po potrebi bi također sjekao drva za ogrjev. Također ni oca JD nikada nitko nije tjerao sa predmeta spora niti mu osporavao vlasništvo i posjed istog. Nikada nije vidio nikog od potomaka ZD da dolazi na predmet spora ili da osporava vlasništvo i posjed svih ovih godina. Poznato mu je da je tužitelj za vrijeme rata na predmetu spora sagradio objekt koji se i danas tamo nalazi. Predmet spora je ranije bio ograđen sa starom farmerskom mrežom koju je tužitelj zamijenio sa novom farmerskom mrežom. Prilikom darovanja otac je tužitelju točno na licu mjesta pokazao što mu daruje. Poznato mu je da se na mjestu gdje je u današnje vrijeme tužitelj sagradio objekt nalazila mirina u kojoj su njegovi prednici "držali" svinje. Na pitanje tužene ad. 5) na temelju kojeg prava je njegov otac darovao predmet spora, je li to pravo bilo upisano u zem. knjigama, odgovorio je da je njegov otac darovao predmet spora iz razloga što se smatrao vlasnikom istog, nisu se provjeravale zemljišne knjige, već su se sva darovanja i kupoprodaje odvijale "na riječ".

27. Svjedok FU je naveo da mu je predmet spora jako dobro poznat iz razloga što se nekretnina u njegovom vlasništvu nalazi u blizini predmeta spora, odnosno mora proći pored istog da bi došao do svoje nekretnine gdje odlazi svaki drugi, treći dan, obzirom da su mu tamo ovce. Otac mu je uvijek govorio da je predmetna nekretnina vlasništvo U, a to je nadimak prednika tužitelja. Naime, Č su oduvijek na tom predjelu napasali svoje ovce, te su postavili farmersku mrežu kako im te ovce ne bi bježale. Također poznato mu je da je postojao jedan stari dolac u kojem su sadili povrće. Tužitelj je za vrijeme Domovinskog rata sagradio objekt na predmetu spora i to na mjestu gdje se nalazila stara mirina za koju se oduvijek pričalo da je Bežmekova. Nije mu poznato kako je DD postao vlasnikom predmeta spora, samo zna ono što je ranije rekao da je to bilo J. Viđao je ŠD kako napasa svoje ovce na predmetu spora. Nije mu poznato tko je prije JD bio na predmetu spora iz razloga što se radi o davnim događajima. Može govoriti samo ono što je viđao i što mu je otac govorio. Nikada nije čuo da bi itko kako TD tako ni H osporavao vlasništvo i posjed predmet spora ili ih tjerao odatle. Na pitanje tužene ad. 5) je li mu poznato na temelju čega su se Č smatrali vlasnicima predmeta spora, odnosno jesu li bili upisani u zem. knjigama, odgovorio je da on ne zna tko je bio upisan u zem. knjigama, zna što je viđao na licu mjesta i što mu je pričao otac, zna da je ŠD bio postavio mrežu koju je zbog starosti zamijenio DD i nitko ih nije ometao u tome. Prije su se nekretnine mijenjale za mazgu, ovce. Na pitanje je li mu poznata površina vlasništva J, odgovorio je da je lijepa površina, ali da ne zna točno kolika.

28. Svjedok ED, star 71 godinu, je naveo da su njegov otac ČD i sada pok. ŠD bili prijatelji tako da je znao sa svojim ocem otići na predmet spora, pa mu je iz tog razloga poznat. Naime, tamo je ŠD na tom predjelu imao svoje ovce koje je napasao. Također je tamo je bio jedan dolac u kojem je ŠD sadio povrće. Sjeća se da je predmet spora bio omeđen starom farmerskom mrežom koju je kasnije zamijenio ovdje tužitelj novom. ŠD se oduvijek predstavljao kao vlasnik predmeta spora. Nije mu poznato kako je postao vlasnikom istog. Može samo pretpostaviti da ga je naslijedio. Danas je vlasnik predmeta spora ovdje tužitelj DD iz razloga što mu je ŠD darovao isti. Poznato mu je da je tužitelj na predmetu spora sagradio objekt tijekom Domovinskog rata, te nikada nije čuo da bi mu itko osporavao i branio gradnju tog objekta na predmetu spora. ŠD se za života ponašao kao vlasnik predmeta spora te je on (svjedok) to tako prihvatio i također ga smatrao vlasnikom. Nije imao razloga posumnjati i nikada nije čuo za tuženike. Na pitanje pun. tužitelja ima li tužitelj ovce, odgovorio je da ima, te ih napasa na predmetu spora.

2 9 . Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, ocjenjujući vjerodostojnost svih izvedenih dokaza, posebno sagledavajući rezultate dokaznog postupka u njihovoj ukupnosti, sud poklanja vjeru iskazima tužitelja TD, te svjedoka HD, BD i ED i to stoga što se njihovi iskazi nadopunjuju, logični su i u skladu su s preostalim izvedenim dokazima, dok nije poklonio vjeru iskazu tužene ad.5) VD u onom dijelu u kojem je u suprotnosti sa preostalim izvedenim dokazima.

30. U parnici u kojoj tužitelji traži utvrđenje prava vlasništva na temelju dosjelosti potrebno je utvrditi početak i završetak razdoblja za koje sud smatra da je razdoblje u kojemu je pravo vlasništva stečeno dosjelošću.

31. S obzirom na navedenu činjenicu o početku tijeka dosjelosti i zasigurno od sredine prošlog stoljeća, u skladu s odredbom članka 388. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12 – dalje: ZVDSP), kojom je propisano da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene, prestanka prva i njihovih pravnih učinaka, o zahtjevu tužitelja potrebno je odlučivati primjenom pravnih pravila bivšeg Općeg građanskog zakonika (OGZ).

32. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 1460. bivšeg OGZ-a za stjecanje prava vlasništva dosjelošću bilo je potrebno ostvarenje ovih pretpostavaka: a) sposobnost stjecatelja, b) sposobnost stvari da bude u vlasništvu, c) posjed određene kvalitete i d) vrijeme dospjelosti određeno zakonom (30 ili 40 godina, odnosno 20 godina sukladno Načelnom mišljenju proširene opće sjednice Saveznog Vrhovnog suda od 4. travnja 1960. godine).

33. Za stjecanje prava vlasništva izvanrednom dosjelošću posjed je trebao biti samo pošten, a izvanredno vrijeme dosjelosti je bilo trideset godina (pravno pravilo iz paragrafa 1477. bivšeg OGZ).

34. Dakle, za stjecanje vlasništva prema pravnom pravilu iz paragrafa 1460. OGZ-a, zahtijeva se pošten posjed. Pošten je prema pravnom pravilu iz paragrafa 328. bivšeg OGZ-a onaj tko iz vjerojatnih razloga drži stvar kao svoju. Mjerodavna je, dakle, dobra vjera u zakonitost izvršavanja posjeda, dakle, povjerenje u valjan naslov.

35. Dužnost je protivnika dosjedanja, a ne dosjedatelja, što proizlazi iz predmnjeve poštenja, kada je riječ o izvanrednoj dosjelosti iz pravnog pravila iz paragrafa 1477. OGZ-a o dokazanom nepoštenju, da dokaže da nije postojalo poštenje uzukapijskog posjednika za cijelo vrijeme dosjedanja. Poštenje koje je potrebno za dosjedanje otpada samo onda kada posjednik stekne pozitivno znanje da njegov posjed nije više zakonit, ili kada bi on barem trebao takve okolnosti steći koje daju povoda za sumnju u zakonitost njegova posjeda. Međutim, prema pravnom pravilu iz paragrafa 1463. bivšeg OGZ-a nepoštenje prijašnjeg posjednika ne smeta poštenom slijedniku ili nasljedniku da započne dosjelost od dana svojega posjeda. Tko se poziva na izvanrednu dosjelost nije, dakle, dužan dokazivati zakonitost svojeg posjeda.

36. Kako iz rezultata dokaznog postupka proizlazi da je nono tužitelja, sada pok. ŽU "Bežmek" (rođen 1897. godine, umro 1966. godine), nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 810 KO [katastarska općina] katastarskog naziva "Pod Gažul" tijekom svog života nesmetano i neprekidno posjedovao kao svoju, bez da se tome itko protivio i osporavao mu vlasništvo i posjed iste, na način da je na istoj sjekao drva za ogrjev i napasao svoje ovce, obzirom da se bavio stočarstvom i na taj način prehranjivao svoju obitelj, te je na isti način predmetnu nekretninu, kao svoju, nastavio posjedovati njegov sin ŠD "Bežmek" (rođen 1937. godine, umro 1993. godine) koji je sporni dio predmetne nekretnine 1989. godine darovao svom nećaku, ovdje tužitelju TD, koji je u pretežitom djelu posjekao postojeću borovu šumu kako bi nastavio napasati svoje ovce, te je na predmetu spora tijekom Domovinskog rata i to na mjestu gdje se nalazila mirina (ruševna kućica) u kojoj su njegovi prednici "držali" svinje sagradio dio objekta stambeno poslovne namjene (koji je legaliziran 2013. godine), to ovaj sud nedvojbeno smatra utvrđenim da su se ispunile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva izvanrednom dosjelošću, odnosno da je protekao propisani tridesetogodišnji rok dosjelosti za savjesnog posjednika, propisan pravnim pravilom iz paragrafa 1477. bivšeg OGZ-a.

37. Za navesti je da dugogodišnja ispaša stoke, uzgajanje svinja u štali, sječa borove šume, postavljanje farmerske mreže, izgradnja stambeno poslovnog objekta, a što proizlazi iz iskaza tužitelja i saslušanih svjedoka HD, BD i ED koji godinama imaju neposredan uvid u predmet spora, (također u stanje predmeta spora i izgradnju objekta se i sud uvjerio neposrednim opažanjem prilikom očevida na licu mjesta) upućuje na nedvojben zaključak da je objektivno bilo zamjetljivo izvršavanje posjeda na predmetu spora i da je svatko mogao vidjeti i znati, da su prednici tužitelja, odnosno tužitelj, u posjedu predmeta spora.

38. Nadalje, iz iskaza tužitelja i saslušanih svjedoka (među kojima je i sin ŠD i to TU), nedvojbeno proizlazi da je tužitelju predmet spora darovao njegov stric ŠD koji je isti stekao nasljeđivanjem iza smrti svog oca HD i diobom unutar obitelji, obzirom da su se njegove sestre PD (majka tužitelja), P i F odrekle u korist brata JD, dok su mu braća poginula tijekom Drugog svjetskog rata.

39. Nije sporno da je upravo prednik tuženika AD u zemljišnoj knjizi bio upisan kao vlasnik sporne nekretnine, te da su tuženici njegovi nasljednici, međutim, ta okolnost nije zapreka da treće osobe, konkretno tužitelj, stekne pravo vlasništva putem instituta dosjelosti, obzirom da je, prema ocjeni ovog suda, u tijeku postupka, tužitelj dokazao da je zajedno sa svojim pravnim prednicima bilo u poštenom posjedu predmeta spora u pravno relevantnom razdoblju tj. u razdoblju zasigurno duljem od 30 godina.

40. Naime, dosjelost je originalna osnova stjecanja prava vlasništva na tuđoj stvari njenim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme. Svrha instituta dosjelosti je da se ukloni trajni nesklad između posjeda i vlasništva jer je često slučaj da u zemljišnim knjigama upisana osoba kao vlasnik nije i stvarni vlasnik te nekretnine.

41. Činjenica da je netko u zemljišnoj knjizi upisan kao (su)vlasnik određene nekretnine predstavlja samo predmnjevu o vlasništvu te osobe, koja svakako otpada ako drugi, čije stjecanje nije upisano u zemljišnu knjigu, dokaže da ima valjanu osnovu i istinit način stjecanja te nekretnine. Ni okolnost da bi rješenjem o nasljeđivanju iza osobe koja je upisana kao (su)vlasnik nekretnine u zemljišnoj knjizi ta imovina raspoređena kao njena ostavinska imovina na nasljednike, iako nije predstavljala ostavinu ostavitelja, ne dovodi nasljednike u povoljniji položaj, budući nasljednici svoje pravo izvode iz prava svog prednika, a kojeg prava nema.

42. Također u odnosu na navode punomoćnika tuženika da je tužitelj preinačio tužbeni zahtjev kada je isti uredio u skladu sa geodetskim vještvom, za navesti je da se ne bi radilo o preinaci tužbenog zahtjeva već isključivo o preciziranju istog, a sve u skladu sa geodetskim vještvom stalnog sudskog vještaka za geodeziju, Petra Garmaza, a kojem vještvu se punomoćnik tuženika nije protivio nakon što je zaprimio isto, pa niti u podnesku od dana 20. siječnja 2025. godine u kojem je isključivo ustrajao u navodima da tužitelj nije vlasnik niti tako, od strane vještaka, označenog dijela predmetne nekretnine.

43. Slijedom svega navedenog, kako je tužitelj vlasništvo predmetne nekretnine stekao temeljem valjane pravne osnove i to dosjelošću putem pravnih prednika i darovanjem, to je primjenom odredaba članka 388. stavka 2. ZVDSP-a, u svezi s pravnim pravilom iz paragrafa 1477. bivšeg OGZ-a, te članka 128. ZVDSP-a, valjalo prihvatiti tužbeni zahtjev tužitelja i odlučiti kao u točki I. izreke presude.

44. Nadalje, za navesti je kako sud ne može odrediti tuženicima da su dužni trpjeti parcelaciju kod Državne geodetske uprave, nadležnog ureda za katastar, na način da se iz predmetne nekretnine izdvoji fizički i geometrijski točno određen dio koji je opisan označen i određen u točki 1 presude i navedeni dio formira kao samostalnu kčbr s novim brojem uz provedbu parcelacije, kako niti da su dužni tuženici trpjeti da se temeljem ove presude i prijavnog lista temeljem kojeg će se izvršiti parcelacija nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k.o. Dol opisane toč 2 presude u zemljišnoj knjizi izvrši upis prava vlasništva tužitelja, obzirom da su postupak odnosno uvjeti pod kojima se provodi parcelacija zemljišta uređeni posebnim zakonom – Zakonom o prostornom uređenju (''Narodne novine'', broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19 – dalje: ZPU). Sudska presuda kojom se utvrđuje pravo vlasništva je samo jedan od akata u skladu s kojim se, uz postojanje pretpostavki propisanih ZPU, provodi parcelacija (čl. 161. ZPU). Upravno tijelo nadležno za provođenje parcelacije, u smislu odredbi ZPU, koje odredbe su kogentne naravi, dužno je odlučivati o provođenju parcelacije u svakom konkretnom slučaju u skladu s odredbama ZPU te nije pravno dopušteno sudskom presudom u ovakvoj vrsti parnice naložiti provođenje parcelacije, odnosno ovlastiti tužitelja za provedbi radnji u upravnom postupku, pa je odlučeno kao u točki II i III. izreke presude.

45. Tužitelj je u pretežitom dijelu uspio u ovom postupku protiv tuženika, s time da je trošak zatražio samo u odnosu na tuženike koji su se usprotivili tužbenom zahtjevu, pa mu je temeljem odredbe članka 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ( „Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 u daljnjem tekstu ZPP) i temeljem odredaba Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23), priznat opravdani parnični trošak za sastav tužbe – 100 bodova, zastupanje na ročištima od dana 22. svibnja 2024. godine, 13. studenog 2024. godine, 25. ožujka 2025. godine i 6. svibnja 2025 - po 100 bodova, što pomnoženo s vrijednošću boda od 2 eura iznosi 1.000,00 eura, uvećano za 25 % PDV, iznosi 1.250,00 eura i uvećano za plaćenu sudsku pristojbu tužbe – 73,00 eura i troškovi vještačenja u iznosu od 949,48 eura, ukupno iznosi 2.272,48 eura, slijedom čega je odlučeno kao pod točkom III. izreke presude.

U Supetru, dana 18. lipnja 2025.

S U T K I NJ A:

Antonela Franulić Pilj

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu Županijskom sudu u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka.

Presuda zbog ogluhe ne može se pobijati zbog pogrešno odnosno nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja (članak 353. stavak 2. ZPP-a)

Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

Dostaviti:

1. pun. tužitelja Stjepan Eterović, odvjetnik u Supetru

2. pun. tuženika Matija Dorić, odvjetnik u Zagrebu

3. tužena ad. 2) KD, [adresa]

4. tužena ad. 3) FD, [adresa]