REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg J. F. Kennedyja 11

Ovr-85/2025

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji Dini Jellin, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja MODULOR CONSTRUCTIONS d.o.o., Zagreb, Slavonska avenija 1B, OIB: 23023589098, kojeg zastupaju odvjetnici iz Odvjetničkog društva Božić i partneri d.o.o., Zagreb, protiv protivnika osiguranja GLOBAL C ADRIA d.o.o., [adresa], OIB: 80907770447, prijedloga za osiguranje određivanjem privremene mjere, dana 18. lipnja 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog predlagatelja osiguranja od 9. lipnja 2025. kojim traži radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja prema protivniku osiguranja u iznosu od 6.300,00 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 5. lipnja 2025. do isplate da se odredi privremena mjera kojom se zabranjuje bankama kod kojih se vodi račun ili se nalaze novčana sredstva protivnika osiguranja da prema nalogu protivnika osiguranja ili treće osobe isplate s bilo kojeg računa protivnika osiguranja navedeni iznos tako da se nalaži Financijskoj agenciji da uputi nalog bankama za izvršenje rješenja o privremenoj mjeri, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Predlagatelj osiguranja u prijedlogu za osiguranje od 9. lipnja 2025. navodi da je predlagatelj osiguranja na temelju računa protivnika osiguranja br. 1010/tehnobox/1 od 7. svibnja 2025. izvršio uplatu predujma kupoprodajne cijene 7. svibnja 2025. za dva uredsko-stambena kontejnera, model standard one. Ističe da su stranke sklopile ugovor o poslovno-tehničkoj suradnji od 6. svibnja 2025. Kako protivnik osiguranja nije isporučio dva uredsko-stambena kontejnera u rokovima, tako je predlagatelj osiguranja raskinuo ugovor u e-mailu od 4. svibnja 2025. poziva se na čl. 360., 368. i 1111. Zakona o obveznim odnosima. Objašnjava da mu je nastala šteta u iznosu od 6.300,00 EUR. Ističe da je protivnika osiguranja e-mailom od 28. svibnja 2025. pozivao na isporuku ugovorene i predujmljene robe ali da se protivnik osiguranja oglušio na takve pozive. Navodi da je protivnik osiguranja trgovačkog društvo osnovano u [adresa] prije manje od pola godine, čiji je jedini član i direktor osoba koja nije državljanin, niti rezident Republike Hrvatske i Europske unije. Ukazuje da postoji značajna mogućnost da će do pravomoćnog okončanja parničnog postupka protivnik osiguranja svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati te prestati s poslovanjem u Republici Hrvatskoj, odnosno da se nad njime pokrene stečajni ili likvidacijski postupak što bi predlagatelja osiguranja onemogućilo u namirenju potraživanja. Stoga predlaže određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 6.300,00 EUR sa zateznim kamatama kojom bi se zabranilo bankama da po nalogu protivnika osiguranja ili treće osobe isplati navedeni iznos.

2. Predlagatelj osiguranja je prijedlog za određivanje privremene mjere podnio uz tužbu. Parnični postupak vodi se pred ovim sudom pod posl. br. P-1454/2025. Međutim, kako se radi o privremenoj mjeri, kao hitnom postupku, sud je prijedlog za određivanje privremene mjere razdvojio te je predmet dobio posl. br. Ovr-85/2025. U parničnom postupku P-1454/2025 sud je tužbu, zajedno s prilozima te s rješenjem kojim poziva tuženika na davanje odgovora na tužbu otpremio tuženiku.

3. Odlučujući o prijedlogu za osiguranje privremenom mjerom sud je pročitao račun predlagatelja osiguranja br. 1010/tehnobox/1 od 7. svibnja 2025. (list 6. spisa), potvrdu o plaćanju (list 7. spisa), ugovor o poslovno-tehničkoj suradnji od 6. svibnja 2025. (listovi 8. i 9. spisa) te povijesni izvadak iz sudskog registra za protivnika osiguranja (listovi 12. – 14. spisa).

4. Prijedlog za određivanje privremene mjere je neosnovan.

5. Prema odredbi iz čl. 341. st. 2. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj:

112/12, 25/13, 93/14, 55/16-odluka USRH, 73/17, 131/20 ,114/22 i 6/24 – dalje u tekstu: OZ) u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojem će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila tog Zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokaze kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog.

6. S navedenim u vezi, prijedlog za određivanje privremene mjere od 9. lipnja 2025. sadrži sve elemente propisane odredbom iz čl. 341. st. 2. OZ-a.

7. Prema odredbi iz čl. 344. st. 1. OZ-a privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može se odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati.

8. Prema odredbi iz čl. 344. st. 2. OZ-a predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz st. 1. toga članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

9. U odnosu na vjerovatnost novčane tražbine, kao prvu zakonsku pretpostavku za određivanje privremene mjere, predlagatelj osiguranja navodi da je s protivnikom osiguranja sklopio ugovor o poslovno-tehničkoj suradnji od 7. svibnja 2025., da je protivniku osiguranja uplatio predujam u iznosu od 6.300,00 EUR, da mu protivnik osiguranja nije isporučio kupljenu robu – dva uredsko-stambena kontejnera, da ga je 28. svibnja 2025. pozvao na isporuku robe na što se protivnik osiguranja oglušio, a zbog čega je predlagatelj osiguranja 4. lipnja 2025. raskinuo ugovor od 7. svibnja 2025. S obzirom na to da je ugovor raskinut, to se predlagatelj osiguranja poziva na čl. 360., 368. i 1111. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj:

35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022. i 155/2023. – dalje u tekstu: ZOO), odnosno predlagatelj osiguranja navodi da mu pripada pravo na naknadu štete u iznosu od 6.300,00 EUR.

10. Uz prijedlog za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja dostavlja dokaze kao što je navedeno u t. 3. obrazloženja ovog rješenja. Međutim, iako u samom prijedlogu predlagatelj osiguranja navodi da dostavlja jednostrani raskid ugovora i zahtjev za povrat uplaćenog avansa, predlagatelj to nije učinio.

11. Uvidom u ugovor o poslovno-tehničkoj suradnji, sklopljen između stranaka od 6. svibnja 2025. (listovi 8. i 9. spisa, a koji je u spis dostavljen tri puta pa se nalazi, osim na listovima 8. i 9. i na listovima 10., 11., 15. i 16. spisa) proizlazi da su stranke sklopile ugovor čiji je predmet izrada, prodaja i isporuka dva komada uredsko- stambenih kontejnera model standard one, po predračunu br. 1024/tehnobox/1 (čl. 1.). Tehnička specifikacija proizvoda sadržana je u čl. 2. navedenog ugovora. Između stranaka ugovorena je cijena za oba kontejnera od 9.000,00 EUR s uključenim PDV- om dok je plaćanje ugovoreno u dvije rate i to prvi iznos od 70 %, odnosno 6.300,00 EUR na dan 6. svibnja 2025., a drugi iznos od 30 %, odnosno 2.700,00 EUR na dan isporuke kontejnera. Između stranaka ugovorena je i uplata na točno određen IBAN (čl. 3.). Nadalje, između stranaka je ugovoreno da će se isporuka kontejnera izvršiti najkasnije do 22. svibnja 2025. na skladište kupca na području Zagreba, a da je u cijenu uključen kamionski prijevoz, istovar kranom, spajanje dva kontejnera u jednu cjelinu i montaža oluka dok završna montaža i spajanje mora biti završena najkasnije do 25. svibnja 2025. (čl. 4.). Jamstvo je 10 godina (čl. 5.). Ugovoreno je što u slučaju kašnjenja i raskida, pa je tako između stranaka ugovoreno da u slučaju kašnjenja isporuke, kupac ima pravo na umanjenje cijene za 5 % za svakih 7 dana kašnjenja, a u slučaju kašnjenja dužeg od 14 dana kupac ima pravo na raskid ugovora i povrat uplaćenih sredstava (čl. 6.).

12. Stoga, iz navedenog ugovora sud može utvrditi da su stranke bile u obveznom odnosu na temelju ugovora o poslovno-tehničkoj suradnji od 6. svibnja 2025. kojim se prodavatelj, ovdje protivnik osiguranja obvezao kupcu, ovdje predlagatelju osiguranja isporučiti dva uredno-stambena kontejnera dok se kupac, ovdje predlagatelj osiguranja obvezao prodavatelju, ovdje protivniku osiguranja za ta dva kontejnera platiti kupoprodajnu cijenu od 9.000,00 EUR. Ujedno je sud iz ugovora utvrdio da su stranke ugovorile plaćanje kupoprodajne cijene u dvije rate s time da se prva rata plaća avansno u iznosu od 6.000,00 EUR na dan 6. svibnja 2025. Također, sud je utvrdio da je prodavatelj, ovdje protivnik osiguranja obvezan isporučiti kontejnere do 22. svibnja 2025. dok je kupac, ovdje predlagatelj osiguranja dužan na dan isporuke platiti ostatak kupoprodajne cijene od 2.700,00 EUR.

13. Iz računa br. 1010/tehnobox1 od 7. svibnja 2025. vidljivo je da je protivnik osiguranja (prodavatelj) izdao račun predlagatelju osiguranja (kupcu) na iznos od 6.300,00 EUR s dospijećem 8. svibnja 2025. (list 6. spisa).

14. Iznos iz računa protivnika osiguranja br. 1010/tehobox/1 od 7. svibnja 2025. slaže se s iznosom avansa kojeg je na temelju čl. 3. st. 2. ugovora o poslovno- tehničkoj suradnji od 6. svibnja 2025. predlagatelj osiguranja dužan platiti protivniku osiguranja (6.300,00 EUR – usporedba listova 6. i 8. spisa).

15. Iz potvrde o plaćanju Erste & Steiermarkische Bank d.d. od 7. svibnja 2025. (list 7. spisa) vidljivo je da je predlagatelj osiguranja protivniku osiguranja uplatio iznos od 6.000,00 EUR dana 7. svibnja 2025. s opisom plaćanja 1027/tehnobox/1.

16. Iznos avansa iz ugovora (čl. 3. st. 2. ugovora), iznos iz računa i iznos od potvrde o plaćanju su jednaki zbog čega sud zaključuje, u ovom slučaju na razini vjerovatnosti, da je predlagatelj osiguranja ispunio svoju avansnu obvezu iz čl. 3. st. 2. ugovora o poslovno-tehničkoj suradnji od 6. svibnja 2025.

17. Valja navesti da je obveza avansnog plaćanja bila na dan 6. svibnja 2025., a da je uplata izvršena dan kasnije 7. svibnja 2025., međutim, time što je protivnik osiguranja izdao račun 7. svibnja 2025. s dospijećem 8. svibnja 2025., sud je zaključio, na razini vjerovatnosti da su stranke dogovorile da se plaćanje izvrši dan kasnije nego što je to ugovoreno pisanim ugovorom te da je prvu ratu za kontejnera iz ugovora od 6. svibnja 2025. predlagatelj osiguranja u cijelosti platio.

18. S obzirom na izneseno, da je na protivniku osiguranja isporučiti dva uredsko- stambena kontejnera, a što je bio dužan učiniti najkasnije do 22. svibnja 2025.

19. Predlagatelj osiguranja u prijedlogu za osiguranje navodi da je u e-mailu od 28. svibnja 2025. pozivao na isporuku robe, a da se protivnik osiguranja na taj zahtjev oglušio. Ujedno predlagatelj osiguranja u prijedlogu za osiguranje navodi da je zbog toga e-mailom od 4. lipnja 2025. raskinuo ugovor o poslovno-tehničkoj suradnji od 6. svibnja 2025.

20. Međutim, kao što je već navedeno, predlagatelj osiguranja nije dostavio ni poziv na ispunjenje ugovora 28. svibnja 2025., ni raskid ugovora od 4. lipnja 2025., zbog čega je zaključak ovoga suda da, na razini vjerovatnosti, predlagatelj osiguranja nije dokazao da je pozivao protivnika osiguranja na ispunjenje ugovora, da mu je dao primjereni rok za ispunjenje ugovora, odnosno da je, u slučaju da protivnik osiguranja nije ispunio ugovor ni u daljnjem primjerenom roku, pravovaljano raskinuo ugovor.

21. Raskidom ugovora stranke su oslobođenje svojih obveza, a svaka od stranaka dužna je vratiti ono što je na ime ispunjenja ugovora primila, odnosno stranka koja je na ime ugovora dala ispunjenje, ima pravo na povrat onoga što je dala.

22. Prema odredbi iz čl. 368. st. 1. ZOO-a raskidom ugovora obje su stranke oslobođene svojih obveza, osim obveze na naknadu štete. Ako je jedna strana ispunila ugovor potpuno ili djelomično, ima pravo na povrat onoga što je dala (st. 2.). Stranka koja vraća novac dužna je platiti i zatezne kamate od dana kad je isplatu primila (st. 5.).

23. Valja navesti da predlagatelj osiguranja u prijedlogu za osiguranje nije, među ostalim, naveo da je rok za isporuku kontejnera bitan sastojak ugovora. Takav zaključak, samo analizom ugovora od 6. svibnja 2025. ovaj sud ne može izvesti, a zbog čega zaključuje da rok za isporuku kontejnera najkasnije do 25. svibnja 2025. nije bitan sastojak ugovora. Stoga prema stavu ovog suda na konkretan odnos treba primijeniti odredbe iz čl. 360. i čl. 362. ZOO-a, a koja odredba uređuje pitanje raskida ugovora zbog neispunjenja u slučaju kad ispunjenje u roku nije bitan sastojak ugovora.

24. Valja navesti i da je stav ovoga suda da se navodi predlagatelja osiguranja trebaju razmatrati kroz odredbe čl. 368. st. 2. u vezi s čl. 1111. st. 1. i 3. ZOO-a, a da se povrat plaćenog iznosa od 6.300,00 EUR, vezano uz činjenični supstrat predlagatelja osiguranja, u konkretnom predmetu ne može podvesti pod institut naknade štete.

25. S obzirom da predlagatelj osiguranja nije dokazao da je pozivao protivnika osiguranja na ispunjenje ugovora i da mu je za to dao primjereni naknadi rok, odnosno da nije dokazao da je u konačnici raskinu ugovor, to valja zaključiti da predlagatelj osiguranja, na razini vjerovatnosti, nije dokazao svoju tražbinu na ime povrata onoga što je dao za ispunjenje ugovora od 6. svibnja 2025. (čl. 368. st. 2. u vezi s čl. 1111. st. 1. i 3. ZOO-a).

26. Dakle, predlagatelj osiguranja nije na razini vjerovatnosti dokazao prvu zakonsku pretpostavku za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine iz čl. 344. st. 1. OZ-a.

27. Nadalje, u odnosu na drugu pretpostavku za određivanje privremene mjere, predlagatelj osiguranja u prijedlogu za osiguranje navodi da je protivnik osiguranja trgovačko društvo osnovano prije manje od pola godine, čiji je jedini član i direktor osoba koja nije državljanin, niti rezident Republike Hrvatske i Europske unije, zbog čega predlagatelj osiguranja smatra da će protivnik osiguranja svoju imovinu otuđiti, prikriti ili njome raspolagati, odnosno pokrenuti stečajni ili likvidacijski postupak.

28. Ovakve navode predlagatelja osiguranja sud ne može prihvatiti. Naime, protivnik osiguranja je trgovačko društvo osnovano u [adresa] sa sjedištem u [adresa] (listovi 12. – 14. spisa). Ne može se uzeti da je od utjecaja činjenica da je jedini član i direktor trgovačkog društva osoba s prebivalištem u drugoj državi, a koja nije članica Europske unije, ovdje konkretno u Srbiji. Također, ne može se uzeti da je od utjecaja, sama za sebe, a ni s drugim navodima predlagatelja osiguranja, činjenica da je protivnik osiguranja trgovačko društvo koje je osnovano prije manje od pola godine. Navedeno valja tumačiti i vezano uz nedostatke bilo kakvih navoda predlagatelja osiguranja i nedostavu bilo kakvih dokaza kojima bi se eventualno mogle utvrditi financijske poteškoće. Slijedom iznesenog, predlagatelj osiguranja nije, na razini vjerovatnosti, dokazao ni drugu zakonsku pretpostavku za određivanje privremene mjere, odnosno nije dokazao opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati iz čl. 344. st. 1. OZ-a.

29. Kako je predlagatelj osiguranja tužbu podnio zajedno s prijedlogom za određivanje privremene mjere, dok je određivanje privremene mjere hitan postupak, a parnični postupak to nije, to je sud zaključio da svi dokazni prijedlozi saslušanja svjedoka i zz tužitelja pripadaju parničnom postupku te će ih provoditi u parničnom postupku, a zbog čega nije saslušavao svjedoke i zz tužitelja u izvanparničnom postupku.

30. Slijedom iznesenog, riješeno je kao u izreci.

U Zagrebu 18. lipnja 2025.

Sutkinja:

Dina Jellin

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od osam dana od dostave prijepisa rješenja, koja se podnosi putem ovog suda, u dva primjerka za sud i u jednom primjerku za svaku protivnu stranku.

Dostaviti:

- predlagatelju osiguranja, po pun.

- protivniku osiguranja