Poslovni broj:Psp-81/2024-14

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb - Istok, Turinina 3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu toga suda, Nives Grubišić Đogić, kao sucu pojedincu, u pravnoj tužitelja Autoprijevoz Smolković d.o.o., OIB:69521492758, Zagreb, Miškinina ulica 34a, zastupanog po punomoćniku Borni Lončaru, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Grada Zagreba, OIB:61817894937, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, radi smetanja posjeda, nakon glavne i javne rasprave zaključene 3. lipnja 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka, radi smetanja posjeda nekretnine, 18. lipnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjevi koji glasi:

"I. Utvrđuje se kako je tuženik Grad Zagreb, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, samovlasno smetao tužitelja AUTOPRIJEVOZ SMOLKOVIĆ d.o.o., Zagreb, Miškinina ul. 34A, OIB: 69521492758, u zadnjem mirnom i faktičnom posjedu na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a sastoji se od zk.č.br. 2542, u naravi Oranica površine 925 m2, u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Novom Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Novi Zagreb.

II. Nalaže se tuženiku Grad Zagreb, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, uspostaviti ranije posjedovno stanje na način da u roku od8 dana od primitka ove odluke da ponovno postavi ogradu oko nekretnine iz prethodnetočke ove izreke, preda tužitelju ključeve ulazne ograde te nekretnine, te ukloni službenike zaštitarske službe koji se na njoj nalaze.

III. Zabranjuje se tuženiku Grad Zagreb, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, svako opisano ili slično smetanje posjeda tužitelja.

IV. Nalaže se tuženiku Grad Zagreb, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937, nadoknaditi tužitelju troškove ovog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja rješenja do isplate.".

Obrazloženje

1. Tužitelj je protiv tuženika podnio tužbu ovom sudu 6. prosinca 2024. sa zahtjevom da sud utvrdi da je smetao tužitelja u njegovom posljednjem mirnom posjedu nekretnine upisana u zemljišnim knjigama ovog suda, Zemljišnoknjižni odjel Novi Zagreb, zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to zk.č.br. 2542, u naravi Oranica, površine 925 m2, uspostavom ranijeg posjedovnog stanja i to vraćanjem ograde oko predmetne nekretnine i predajom tužitelju ključeva ulazne ograde te uklanjanjem službenika zaštitarske službe koji se na njoj nalaze i zabranom svakog daljnjeg istog ili sličnog smetanja posjeda. Tužbu temelji na tvrdnji da je tuženik vlasnik predmetne nekretnine koje vlasništvo je stekao u postupku izvlaštenja koji je pokrenut po prijedlogu ovdje tuženika, kao korisnika izvlaštenja. Tuženik se upisao kao vlasnik temeljem privremenog rješenja o izvlaštenju, KLASA: UP/I-943-04/21-007/184 URBROJ:251-04-01/042-23-27 od 10. studenog 2023. Gradski ured za opću upravu i imovinsko-pravne poslove, Odjel za naknade izvlaštenja, Četvrti područni odsjek (Novi Zagreb) donio je 19. rujna 2024. rješenje KLASA:UP/I-943- 04/21-007/184, URBROJ:251-04-51-4/002-24-33 kojom je ukinuto privremeno rješenje od 10. studenog 2023. Točkom IX. potonjeg rješenja je određeno da danom pravomoćnosti ovog rješenja o potpunom izvlaštenju na izvlaštenoj nekretnini prestaju hipoteke služnosti, zakupi i druga stvarna prava. Navedeno rješenje nije postalo pravomoćno, a što proizlazi iz dopisa Gradskog ureda za opću upravu i imovinsko-pravne poslove, KLASA:UP/I-943-04/21-007/184 od 30. listopada 2024. Tužitelj je zakupnik predmetne nekretnine temeljem ugovora o zakupu od 1. siječnja 2015. s bivšom vlasnicom FR. Tužitelj se u posjedu predmetne nekretnine nalazi od 2011. Istu koristi za obavljanje svoje poslovne djelatnosti – smještaja kamiona i vozila kojima se obavlja prijevoznička djelatnost, kao i građevinskog materijala. Stoga ima neposredni posjed predmetne nekretnine. Tuženik je na uredovanju 21. studenog 2024. ušao u posredni posjed nekretnine kojeg je preuzeo od FR, ranijeg zakupodavca i posrednog posjednika nekretnine. Time je preuzeo sva prava i obveze zakupodavca. Nekoliko dana nakon uredovanja, tuženik je promijenio bravu na ulaznoj ogradi nekretnine te je na istu doveo službenike zaštitarske službe AKD i pozvao tužitelja da ukloni kamione s nekretnine. Tužitelj je dopisom od 25. studenog 2024. upozorio tuženika da se i dalje nalazi u neposrednom posjedu nekretnine temeljem zakupnog odnosa te je pozvao tuženika da ukloni pripadnike zaštitarske službe i omogući mu nesmetano korištenje nekretnine. Također je 4. prosinca 2024. zatražio intervenciju policije koja je izašla na lice mjesta i sačinila zapisnik. Tuženik je 6. prosinca 2024. započeo s izvođenjem građevinskih radova u koju svrhu je uklonio ogradu kojom je nekretnina ograđena i kojom se ostvaruje sigurnost i zaštita vozila koja su smještena na nekretnini. Gore opisanim radnjama počinjenim u razdoblju od 22. studenog 2024. do 26. studenog 2024. (promjena brave na ulaznoj ogradi i postavljanje pripadnika zaštitarske službe) i 6. prosinca 2024. (uklanjanjem ograde i započinjanjem građevinskih radova) tuženik je počinio samovlasno smetanje posjeda nekretnine jer nije proveo sudski postupak iseljenja tužitelja. Tuženik nema niti pravni osnov za iseljenje budući da je točkom IX. rješenja o potpunom izvlaštenju izričito određeno da zakup prestaje pravomoćnošću tog rješenja, a koja pravomoćnost još uvijek nije nastupila. Smatra da su time ispunjene pretpostavke za pružanje posjedovne zaštite pa predlaže donošenje presude kao u izreci.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu ističe da je u neposredni posjed predmetne nekretnine ušao u za to propisanom postupku tijekom postupka izvlaštenja na način da je javnopravno tijelo koje vodi postupak ušlo u posjed nekretnine rezanjem ograde i promjenom brave na istoj, a koji posjed je zatim predalo protivniku osiguranja kao korisniku izvlaštenja. Opisane radnje su utemeljene na pravomoćnom rješenju o stupanju u posjed KLASA:UP/I-943-04/21-007/184 od 3. srpnja 2024. kojim je protivniku osiguranja odobreno stupanje u posjed nekretnine prije pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju. Vanjskom uredovanju je prethodio postupak prisilnog izvršenja navedenog rješenja po kojem prijašnja vlasnica nije postupila i dobrovoljno predala u posjed predmetnu nekretninu, slobodnu od osoba i stvari. Provođenjem prisilnog izvršenja navedenog rješenja, isto je provedeno u odnosu na svakog posjednika nekretnine. Stoga se ne radi o samovlasnom smetanju jer je isto provedeno od strane ovlaštenog javnopravnog tijela temeljem odluke zasnovane na zakonu koji to dopušta. Stoga na strani tužitelja nema samovlasti jer radnje koje su poduzete nakon vanjskog uredovanja i stupanja tuženika u posjed predmetne nekretnine nisu poduzete samovlasno. Osim toga, tuženik je u zemljišnoj knjizi 26. studenog 2021. upisao zabilježbu postupka izvlaštenja koja ima učinak prema korisniku izvlaštenja. Stoga Ugovor o zakupu, kojeg je predlagatelj osiguranja sklopio s prijašnjom vlasnicom 2. siječnja 2022., nakon zabilježbe postupka izvlaštenja, nema učinak prema tuženiku te se stoga stranke ne nalaze u zakupnom odnosu. Navedeno je istaknuto i u obrazloženju rješenja o izvlaštenju od 19. rujna 2024. (zadnji odlomak, 9. strana). Međutim, čak i da postoji zakupni odnos među strankama, učinak rješenja o stupanju u posjed nekretnine prije pravomoćnosti se odnosi i na zakupca. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

3. Tužitelj je na ročištu 3. lipnja 2025. predložio prekid postupka do okončanja postupka KLASA: UP/I-943-04/21-007/184 koji se vodi pred Ministarstva pravosuđa i uprave povodom žalbe tužitelja protiv rješenja o potpunom izvlaštenju. Sud je odbio prijedlog za prekidom postupka jer je ocijenio da odluka o žalbi ne predstavlja prethodno pitanje za odluku u ovom sporu. To stoga što rješenje o potpunom izvlaštenju nije pravni osnov za stupanje tuženika u posjed predmetne nekretnine pa time niti nastupanje pravomoćnosti istog nije odlučno za pružanje posjedovne zaštite.

4. Sud je pročitao izvadak iz zemljišne knjige (list 9), Ugovor o zakupu od 1. siječnja 2015. (list 10-11), Aneks Ugovora o poslovnog prostora od 1. siječnja 2016. (list 12), raskid Ugovora o zakupu od 31. prosinca 2021. (list 13), Ugovor o zakupu poslovnog prostora od 2. siječnja 2022. (list 14-15), fotografije (list 16-22,70-74,76-80,90-98,133- 134), privremeno rješenje o izvlaštenju od 10. studenog 2023. s klauzulom izvršnosti (list 23-27), rješenje o potpunom izvlaštenju od 19. rujna 2024. (list 28-38), dopis Grada Zagreba od 30. listopada 2024. (list 39,44), zapisnik o vanjskom uredovanju od 21. studenog 2024. (list 41-43), odgovor tužitelja na zahtjev za predajom u posjed (list 46- 48), potvrda o izvršenoj intervenciji MUP-a (list 75), izvadak iz članka Jutarnjeg lista (list 81-85), rješenje o stupanju u posjed od 3. srpnja 2024. (103-107), rješenje Grada Zagreba od 29. listopada 2024. s klauzulom izvršnosti (list 108-113), povijesni prikaz zemljišnoknjižnog izvatka (list 119-120), ), zapisnik o vanjskom uredovanju od 5. studenog 2024. (list 162-166).

5. Temeljem tako izvedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti, sukladno članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91; 91/92; 112/99; 88/01; 117/03; 88/05; 2/07; 84/08; 123/08., 57/11., 148/11.,25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – dalje ZPP) ovaj sud nalazi da je tužbeni zahtjev neosnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za pružanje posjedovne zaštite nekretnine opisane kao zk.č.br. 2542, u naravi oranice površina 925 m2 koja je upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koju je tužitelj koristio temeljem Ugovora o zakupu s bivšom vlasnicom i nad kojom je provedem postupak izvlaštenja.

7. Nije sporno da tužitelj bio u posjedu predmetne nekretnine u kojoj se danas nalazi tuženik. Nije sporno da su poduzete radnje koje se navode u tužbi (prisilno ulaženje u posjed tuženika, uklanjanje ograde, postavljanje zaštitara, promjena brave, izvođenje građevinskih radova).

8. Sporno je da li su navedene radnje poduzete samovlasno pa, shodno tome, da li tužitelj ima pravo na posjedovnu zaštitu.

9. Iz tijekom postupka izvedenih dokaza, sud je utvrdio:

- da je vlasnik predmetne nekretnine bila FR,

- da je tužitelj bio u zakupnom odnosu predmetne nekretnine s FR temeljem Ugovora o zakupu počevši od 1. siječnja 2015. pa nadalje,

- da je zadnji ugovor o zakupu sklopljen 2. siječnja 2022. nakon što je prethodni Ugovor o zakupu od 1. svibnja 2015. raskinut između stranaka 31. prosinca 2021.

- da je u odnosu na predmetnu nekretninu vođen postupak izvlaštenja u korist Grada Zagreba radi rekonstrukcije dijela Sarajevske ulice u Gradu Zagrebu,

- da je 10. studenog 2023. doneseno privremeno rješenje o izvlaštenju kojom je prihvaćen prijedlog tuženika za izvlaštenjem i isplaćena naknada FR za izvlaštenje,

- da je navedeno rješenje postalo izvršno 27. studenog 2023. i tuženik se upisao kao vlasnik predmetne nekretnine,

- da je 19. rujna 2024. doneseno rješenje o potpunom izvlaštenju kojim je (između ostalog) utvrđena i razlika naknade za izvlaštenu nekretninu i naloženo je tuženiku isplatiti istu FR, dok je FR naloženo predati nekretninu u posjed korisniku izvlaštenja, ovdje tuženiku, danom pravomoćnosti rješenja te je određeno da pravomoćnošću tog rješenja prestaje na izvlaštenoj nekretnini hipoteke, služnosti, zakupi i druga stvarna prava,

- da navedeno rješenje još nije postalo pravomoćno,

- da je rješenjem Grada Zagreba, Gradskog ureda za opću upravu i imovinsko-pravne poslove, Sektor za imovinsko-pravne poslove od 3. srpnja 2024. na zahtjev tuženika doneseno rješenje o stupanju u posjed prije pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju kojim je FR naloženo predati nekretninu u posjed tuženiku te je određeno da će se u slučaju propuštanja da tako učini provesti prisilno uvođenje u posjed ovdje tuženika te su određene novčane kazne u slučaju nepostupanja po istome,

- da je navedeno rješenje postalo pravomoćno,

- da je isto tijelo donijelo rješenje od 29. listopada 2024. kojim se utvrđuje da FR nije postupila po ranije navedenom rješenju te joj se izriču nove novčane kazne i nalaže joj se predaje u posjed do 5. studenog 2024. uz upozorenje da će se u slučaju nepostupanja izreći nove novčane kazne i prisilna naplata,

- istim rješenjem je određeno da žalba ne odgađa izvršenje rješenja te je na rješenju otisnuta klauzula izvršnosti s danom 9. studeni 2024.,

- da su provedena vanjska uredovanja 29. listopada 2024. i 5. studenog 2024. radi prisilnog uvođenja tuženika u posjed predmetne nekretnine,

- da su na navedenom uredovanju prisustvovali punomoćnik FR, koji je ujedno i punomoćnik ovdje tužitelja te ČR, direktor tužitelja i sin ranije vlasnice te F i BR, unuci ranije vlasnice,

- da su isti na predmetnom uredovanju pružali otpor prisilnom uvođenju u posjed nekretnine,

- da je na vanjskom uredovanju 21. studenog 2024. nadležno tijelo (Gradski ured za opću upravu i imovinsko-pravne poslove) prisilno ušao u posjed predmetne nekretnine i predao isti tuženiku Gradu Zagrebu,

- da je tuženik nakon stupanja u posjed na nekretnini poduzeo radnje koje se činjenično opisuju u tužbi (uklanjanje ograde, postavljanje zaštitara, promjena brave, izvođenje građevinskih radova)

- da je u zemljišnoj knjizi upisana zabilježba postupka izvlaštenja od 26. studenog 10. Sud je ocijenio vjerodostojnom svu dokumentaciju u spisu.

11. Čl. 105. Zakona o cestama (Narodne novine 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19) je propisano da je građenje, rekonstrukcija i održavanje nerazvrstane ceste od interesa za Republiku Hrvatsku (stavak 1.). Na postupak izvlaštenja nekretnina radi građenja, rekonstrukcije i održavanja nerazvrstanih cesta se primjenjuju propisi o izvlaštenju ako ovim Zakonom nije drugačije propisano (stavak 2.).

11.1. Čl. 106. Zakona o cestama je propisano da jedinica lokalne samouprave, odnosno pravna osoba koja je ovlaštena upravljati nerazvrstanom cestom sukladno propisima iz čl. 107. ovog Zakona, može stupiti u posjed nekretnine izvlaštene radi građenja, rekonstrukcije ili građenja nerazvrstane ceste i prije pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju, ako joj je to odobreno rješenjem o stupanjem u posjed prije pravomoćnosti rješenja o izvršenja (u daljnjem tekstu rješenje o stupanju u posjed) (1). Rješenje o stupanju u posjed donosi se na zahtjev jedinice lokalne samouprave, odnosno pravne osobe iz stavka 1. ovog članka ako je rješenje o izvlaštenju izvršno, te ako je u zahtjev za donošenje tog rješenja priložen dokaz da je prijašnjem vlasniku isplaćena naknada sukladno zakonu kojim se propisuje izvlaštenje, da mu je navedena naknada stavljena na raspolaganje ili da je odbio primiti navedenu naknadu (2.). Rješenje o stupanju u posjed donosi nadležno upravno tijelo županije, odnosno ured Grada Zagreba nadležan za imovinsko-pravne poslove u roku od 15 dana od podnošenja urednog zahtjeva za njegovo donošenje (3.). Žalba protiv rješenja iz stavka 3. ne odgađa njegovo izvršenje (4.).

12. Čl. 20. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 37/00, 114/01, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17- dalje: ZVDSP) je propisano da je samovlast zabranjena, bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jača prava na posjed (1.). Tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava samovlasno je smetao njegov posjed (2.). Nije samovlasno smetanje posjeda ako je čin oduzimanja ili smetanja posjeda dopušten zakonom ili odlukom suda ili drugog tijela, donesenom na temelju zakona koji to dopušta. No, samovlasno je i kada je čin oduzimanja ili smetanja posjeda učinjen u nekom javnom, društvenom ili sličnom interesu, ako nije dopušten zakonom ili na temelju zakona (4.).

12.1. Čl. 21. ZVDSP-a je propisano da koga drugi smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu, ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda (1.). Pravo na zaštitu posjeda ostvaruje se u posebnom postupku pred sudom (postupak radi smetanja posjeda) ili putem samopomoći.

12.2. Čl. 22. ZVDSP-a je propisano da posjednik kojem je posjed samovlasno smetan je ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegovog posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kako je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće (1); da sud pruža zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda) prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu (2.). Pravo na poduzimanje posjedovnog čina smije se isticati i o njemu se smije raspravljati jedino u vezi s prigovorom da oduzimanje, odnosno smetanje posjeda nije bilo samovlasno (3.).

12.3. Čl. 20. ZVDSP-a je propisano da je samovlast zabranjena; bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jače pravo na posjed (1). Tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed (2). Ni osoba od koje je posjed pribavljen silom, potajno, odnosno prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, ne smije samovlasno oduzeti taj posjed nakon što joj prestane pravo na zaštitu posjeda (3). Nije samovlasno smetanje posjeda ako je čin oduzimanja ili smetanja posjeda dopušten zakonom ili odlukom suda odnosno drugoga tijela, donesenom na temelju zakona koji to dopušta. No, samovlasno je i kad je čin oduzimanja ili smetanja posjeda učinjen u nekom javnom, društvenom ili sličnom interesu, ako nije dopušten zakonom ili na temelju zakona (4).

13. Primjenjujući citirane zakonske odredbe na činjenično stanje ovog predmeta sud je zaključio da tužitelj nema pravo na posjedovnu zaštitu. Naime, tuženik je ušao u posjed predmetne nekretnine temeljem pravomoćnog i izvršnog rješenja nadležnog upravnog tijela i u za to propisanom postupku koje je provelo nadležno upravno tijelo, a koje rješenje o stupanju u posjed je utemeljeno na Zakonu o cestama (članak 105. i 106.). Stoga radnje koje tužitelj opisuje u činjeničnom supstratu tužbe kao čin smetanja posjeda nisu poduzete samovlasno, već u okviru ostvarivanja prava na posjed nekretnine, sa svrhom radi kojih je provedeno izvlaštenje. Pritom nije u pravu tužitelj kad tvrdi da je nadležno tijelo uvelo tuženika u posredan posjed nekretnine čime je isti stupio u pravnu poziciju zakupodavca. Takvim tumačenjem dosega članka 106. Zakona o cestama prema kojem korisnik izvlaštenja može stupiti samo u posredan posjed izvlaštene nekretnine prije pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju, dovelo bi do apsurdne situacije i to da je po stupanju u posjed nekretnine, tuženik dužan čekati nastupanje pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju da bi započeo s radovima što nije cilj, niti svrha navedene odredbe kojom se nastoji ubrzati radovi na nerazvrstanoj cesti radi kojih je provedeno izvlaštenje. Stoga se prema pravnom stavu ovog suda učinak rješenja o stupanju u posjed prije pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju proteže kako na bivšeg vlasnika od kojeg je izvlaštena nekretnina, tako i na treće osobe čija stvarna ili obvezna prava prestaju pravomoćnošću rješenja o izvlaštenju. Pritom još valja napomenuti da je tužitelj društvo u vlasništvu ČR, sina bivše vlasnice FR, koji je aktivno sudjelovao u postupku izvlaštenja (prisustvovao ročištima i primao poštu) čime je isti upoznat s postupkom izvlaštenja. Nije bez utjecaja činjenica da je tuženik još u studenom 2021. upisao zabilježbu pokrenutog postupka izvlaštenja čime je javno publicirao navedenu činjenicu te da su tužitelj i FR nakon toga sklopili Ugovor o zakupu u siječnju 2022. Time se učinak zabilježbe proteže na zakupni odnos stranaka na način da se tužitelj ne može pozivati da nije znao ili mogao znati za navedeni postupak te na vrijeme riješiti svoje odnose s vlasnicom zemlje nad kojom je provedeno izvlaštenje te joj je isplaćena naknada za izvlaštenje.

14. Prema tome kako na strani tuženika nema samovlasti, to nisu ispunjene pretpostavke za pružanje posjedovne zaštite.

15. Zahtjev tužitelja za naknadom parničnog troška je odbijen budući da nije uspio u sporu.

16. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 18. lipnja 2025.

S u d a c :

Nives Grubišić Đogić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu, a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Pun. tužitelja

2. Pun. tuženika