REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U PULI-POLA
Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola
Poslovni broj Gž Ob-67/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Puli-Pola, po sutkinji Kristini Pavičić-Sirotić, u pravnoj stvari predlagatelja 1. KLJ iz [adresa], KL, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], i 2. VL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koje zastupaju punomoćnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Melite Ranilović-Ferenc, Darka Ranilovića i Jelene Ferenc Kovačić, odvjetnici u Koprivnici, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, odlučujući o žalbi predlagatelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj R1 Ob-276/2025-4 od 21. svibnja 2025., dana 18. lipnja 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba predlagatelja te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj R1 Ob-276/2025-4 od 21. svibnja 2025.
Obrazloženje
1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odbačen je prijedlog prvo i drugo predlagatelja od 18. ožujka 2025., kao nedopušten.
2. Pravovremenom i dopuštenom žalbom navedeno rješenje pobijaju predlagatelji. Ističu da su u svom prijedlogu jasno naveli da imaju pravni interes da se utvrdi postojanje njihove izvanbračne zajednice koja traje već više od 36 godina i koja ima sve karakteristike bračne zajednice koja je regulirana člankom 12. Obiteljskog zakona. Navode da bez obzira što Obiteljski zakon nije izričito predvidio mogućnost utvrđenja izvanbračne zajednice u izvanparničnom postupku, da je pravilnim tumačenjem odredbi istoga zakona, karakteristika njihove izvanbračne zajednice i postojanja njihova pravnog interesa - reguliranja statusa predlagateljice KLJ u [adresa], i to potreba odobrenja boravka u Republici Hrvatskoj zbog spajanja obitelji kao i zbog zdravstvenog osiguranja predlagateljice KLJ, koja ima važeću policu zdravstvenog osiguranja do 26. rujna 2025., sud je trebao prihvatiti njihov prijedlog kao osnovan. Ističu da, ukoliko je sud smatrao da se prijedlog predlagatelja ne može rješavati u izvanparničnom postupku, tada nije mogao odbaciti prijedlog, već je prema članku 28. Zakona o izvanparničnom postupku trebao rješenjem obustaviti izvanparnični postupak a nakon pravomoćnosti tog rješenja o obustavi postupka nastaviti postupak po pravilima parničnog postupka. Obzirom na navedeno, predlažu da sud drugoga stupnja njihovu žalba uvaži, rješenje ukine i predmet vrati sudu prvoga stupnja na ponovi postupak.
3. Žalba predlagatelja nije osnovana.
4. Predmetni je postupak pokrenut prijedlogom predlagatelja kojim su predlagali da se utvrdi postojanje njihove izvanbračne zajednice, a sve radi reguliranja statusa predlagateljice KLJ u [adresa], odnosno zbog odobrenja njena privremenog boravka zbog spajanja obitelji te zbog reguliranja njena zdravstvenog osiguranja, obzirom ima važeću policu zdravstvenog osiguranja do 26. rujna 2025. Pritom, predlagatelji ističu da njihova zajednica života ima sve karakteristike bračne zajednice, one iz članka 11. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 103/15,98/19, 47/20, 49/2023. i 156/2023 - dalje: ObZ), odnosno traje dugi niz godina i uključuje jaku i dugotrajnu emotivnu i ekonomsku vezu, zajedničko stanovanje, obostranu financijsku potporu te ravnopravnost partnera s namjerom da njihova zajednica ostane i nadalje takva.
5. Odlučujući o istaknutom prijedlogu predlagatelja, prvostupanjski je sud predmetnim rješenjem isti odbacio kao nedopušten, uz obrazloženje, u osnovnom, da se o prijedlogu predlagatelja ne može odlučivati u izvanparničnom postupku, obzirom da ObZ nema odredbe kojom je propisan postupak utvrđenja izvanbračne zajednice u izvanparničnom postupku. U pravcu svog zaključka poziva se na sadržaj odredbe članka 433. i 438. ObZ te pravno shvaćanje sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 15. lipnja 2018.
5.1. Takva odluka prvostupanjskog suda pravilna je i zakonita, jer je rezultat pravilne primjene materijalnoga prava na utvrđeno činjenično stanje.
6. Odredbom članka 12. ObZ određeno je što je bračna zajednica, dok je odredbom članka 11. istog Zakona određeno što predstavlja izvanbračnu zajednicu i koji su njeni učinci na osobne i imovinske odnose osoba koje žive u takvoj zajednici.
7. Iz prijedloga predlagatelja doista proizlazi da njihova zajednica života ima karakteristike izvanbračne zajednice, međutim to samim time ne opravdava tvrdnju predlagatelja da je sud trebao, neovisno od činjenice što odredbama ObZ nije izričito propisana mogućnost utvrđivanja izvanbračne zajednice u izvanparničnom postupku (članak 433. ObZ), udovoljiti prijedlogu predlagatelja.
7.1. Naime, odredbom članaka 433. ObZ propisani su posebni izvanparnični postupci, pa je tako propisano da su to postupci radi:
1. davanja dopuštenja za sklapanje braka
2. sporazumnog razvoda braka
3. odobravanja plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi
4. odobravanja sporazuma o uzdržavanju
5. pojednostavnjenog određivanja uzdržavanja
6. ostvarivanja pojedinih sadržaja roditeljske skrbi, povjeravanja ostvarivanja roditeljske skrbi zbog smrti roditelja, mirovanja ostvarivanja roditeljske skrbi i ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom
7. određivanja mjera za zaštitu prava i dobrobiti djeteta
8. zaštite obiteljskog doma
9. nadomještanja pristanka za posvojenje djeteta
10. lišenja i vraćanja poslovne sposobnosti i
11. donošenja rješenja o zdravlju štićenika.
7.2. Dakle, ni ObZ niti Zakonom o izvanparničnom postupku („Narodne novine“ broj 59/2023. - dalje: ZIP/23), koji je stupio na snagu 10. lipnja 2023., nije propisano da se u izvanparničnom postupku može isticati prijedlog kao što je predmetni odnosno da sud u okviru izvanparničnog postupka može odlučivati o prijedlogu radi utvrđivanja izvanbračne zajednice.
7.3. U takvim okolnostima, neovisno od činjenice da predlagatelji imaju pravni interes za utvrđivanjem postojanja njihove izvanbračne zajednice, koji pravni interes se konačno i pretpostavlja, sud po prijedlogu predlagatelja nije mogao postupati, pa je pravilno prijedlog istih odbacio kao nedopušten, a takvo postupanje suda u skladu je i s izraženim pravnim shvaćanjem prihvaćenom na zajedničkom sastanku predstavnika Vrhovnog suda Republike Hrvatske i predsjednika Građanskih odjela Županijskih sudova održanog 5. lipnja 2018. po kojem u izvanparničnom postupku se ne može tražiti utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice u skladu s odredbama članka 433. i članka 438. ObZ, pa u takvim slučajevima prijedlog treba odbaciti.
7.4. Dakle, ne može se prihvatiti žalbeni navod predlagatelja da je sud trebao, unatoč činjenici što Zakonom nije predviđena mogućnost utvrđenja izvanbračne zajednice u izvanparničnom postupku, njihovu prijedlogu udovoljiti.
7.5. Obzirom se predmetni prijedlog ne može razmatrati sukladno pravilima izvanparničnog postupka, ne može se prihvatiti niti žalbeni navod predlagatelja da je sud pravilno trebao predmetni postupak obustaviti, a nakon pravomoćnosti toga rješenja postupak nastaviti po pravilima izvanparničnog postupka, odnosno da je trebao postupiti sukladno odredbi članka 28. ZIP/23.
8. Stoga, kako je prvostupanjski sud na navedeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo i kako pri tome nije počinio ni one bitne povrede postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je na temelju odredbe članka 380. točka 2. ZPP žalbu predlagatelja odbiti kao neosnovanu i odlučit kao u izreci.
U Puli-Pola 18. lipnja 2025.
Sutkinja:
Kristina Pavičić-Sirotić
