REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski prekršajni sud u Splitu

Stalna služba u Sinju

Broj: Pp-13432/2023-18

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Sinju po sutkinji Ombreti Bareza uz sudjelovanje Emilje Plazibat kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika PD, zastupanog po branitelju PD, odvjetniku u [adresa], zbog prekršaja iz čl. 42. t. 1. Zakona o nadzoru državne granice (Narodne novine 83/13, 27/16, 114/22, 151/22), optužnim prijedlogom broj: klasa: 211-07/23-5/30155, ur. broj: 511-12-37-23-1 od 02. studenog 2023., Postaje granične policije Trilj, u smislu čl. 183. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13,157/13, 110/15,118/18, 114/22), na glavnoj i javnoj raspravi održanoj 18. lipnja 2025. u odsutnosti okrivljenika i branitelja,

p r e s u d i o  j e

Okrivljenik: PDV iz [adresa], rođen **.**.1983. u [adresa], odvjetnik, VSS, oženjen, troje djece, OIB: [osobni identifikacijski broj], drž. RH, nekažnjavan,

kriv je

što je 11. rujna 2023. u 14,20 sati u mjestu Obrovac Sinjski –Runjina Vlaka uočen u nezakonitom prelasku državne granice kako upravljajući osobnim vozilom marke Mercedes, reg. oznake [registarska oznaka] makadamskim putem izvan graničnog prijelaza sa predjela mjesta Rumin, predio "Dubova vrata" nezakonito izlazi sa teritorija Republike Hrvatske i ulazi u teritorij Federacije Bosne i Hercegovine na predjelu zv. "Vaganj", na mjestu gdje nema stalne policijske i carinske kontrole sa znakom obavijesti koji označava državnu granicu te zabranu kretanja i zadržavanja i koje mjesto zakonom nije predviđeno za prelazak državne granice, zaobilazeći pri tom granični prijelaz "Bili Brig",

dakle, prešao državnu granicu izvan graničnog prijelaza,

čime je počinio prekršaj iz čl. 5. Zakona o Schengenskim granicama, a kažnjiv po čl. 42. t. 1. Zakona o nadzoru državne granice (Narodne novine 83/13, 27/16, 114/22, 151/22),

pa temeljem iste odredbe, a primjenom čl. 33. i čl. 37. st. 3. t. 1. Prekršajnog zakona okrivljenicima se,

i z r i č e

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 150,00 (sto pedeset) eura.

Izrečenu novčanu kaznu okrivljenik je dužan platiti u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti presude, a u protivnom ista će se izvršiti u skladu sa čl. 34. Prekršajnog zakona.

Ako okrivljenik u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

Temeljem čl. 139. st. 3. i čl. 138.st.3. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti troškove prekršajnog postupka u iznosu od 40,00 (četrdeset) eura, na ime paušalnih troškova prekršajnog postupka, a sve u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ove odluke pod prijetnjom prisilnog izvršenja.

Obrazloženje

1. Postaja granične policije Trilj, podnijela je 03. studenog 2023. ovom Sudu optužni prijedlog, protiv okrivljenika PD, zbog prekršaja iz čl. 42. t.1. Zakona o nadzoru državne granice, činjenično i pravno opisanog u izreci presude.

2. Okrivljenik u pisanoj obrani ističe da sporne prigode nije imao namjeru prijeći granicu na navedenom mjestu kada je uočen dalekozorom od strane policijskih službenika i to da je vozilom marke Mercedes, crne boje, reg. oznake i broja [registarska oznaka] ilegalno prešao granicu Republike Hrvatske i ušao na teritorij Federacije BiH. Da nije u niti jednom trenutku upozoren od strane policijskih službenika da ilegalno prelazi granicu, a da nije vidio nikakav znak odnosno obilježje prema kojem bi prepoznao da se radi o granici RH i FBiH. Da se tog dana žurio stići u Livno kako bi za svoju stranku preuzeo dokumentaciju i u mjestu Hrvace da ga je navigacija uputila da ide preko makadamskog puta jer da je to najbrži put do Livna. Da je krenuo tim putem ne sluteći da će prijeći granicu jer da se vozio makadamskim putem sve dok nije došao do asfaltiranog puta, a kad da je došao na asfaltirani put da je ujedno došao na granični prijelaz Vaganj koji se nalazi s bosanskohercegovačke strane. Tamo da je pokazao osobnu iskaznicu što da upućuje da nije mislio da je ilegalno prešao Hrvatsku granicu. Da nije imao svijest o protupravnosti svog djela jer da je situacija nastala zbog navigacijskog uređaja koji mu je nudio najkraći put , a za koji se nažalost kasnije ispostavilo da nije legalan. Da ostaje pitanje iz kojeg razloga ga policijski službenici koji su ga uočili dalekozorom nisu zaustavili i upozorili na to da nije legalno prešao granicu. S obzirom da nije bilo svijesti o počinjenju prekršaja može li se uopće reći da je ostvaren subjektivni element počinjenja prekršaja, a ako sud ipak smatra da je kriv da ga se kazni na najblaži mogući način.

5. U dokaznom postupku svjedok policajac JD iskazuje da je navedene prigode kamera snimila vozilo koje je vozilo prema granici BiH, a kako da im je vozilo bilo udaljeno da su ga propustili i obavijestili kolege o kojem vozilu se radi i o kojoj reg. oznaci. Naknadno od kolega iz Bosne i Hercegovine da su dobili podatke da su zaustavili vozili i identificirali osobu koja je upravljala vozilom, a da se radi upravo o okrivljeniku. Na upit okrivljenika da ako se radi o cesti da li postoji znak da se približava granici. Svjedok ističe da ovo nije cesta već protupožarni put i da postoji oznaka da se približava granici ali da ne postoji rampa na protupožarnom putu niti fizička barijera. Na upit ističe da nije bio u mogućnosti upozoriti okrivljenika da se približava granici i da ne smije proći jer da nije mogao trčati više od 100 metara koliko je okrivljenik bio udaljen.

6. U dokaznom postupku pročitani su izvješće o počinjenom prekršaju PU Dubrovačko-neretvanske, PGP Metković, izvješće Postaje granične policije Trilj od 31. ožujka 2025. i fotografija mjesta događaja i izvadak iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.

7. Na temelju ovako provedenog postupka, a cijeneći izvedene dokaze po slobodnom uvjerenju a temeljem čl. 88. Prekršajnog zakona sud smatra dokazanim da je okrivljenik počinio djelo prekršaja upravo na način kako je to činjenično opisano i pravno označeno u izreci presude.

8. Sud je ovako odlučio ocjenjujući obranu okrivljenika te iskaz svjedoka policajca RD i čitanjem izvedene dokaze. Naime, okrivljenik ne priznaje počinjenje prekršaja ističući da mu je u mjestu Hrvace navigacija dala ovaj put kao najkraći do Livna i da nije smatrao da je u prekršaju jer da nije imao svijest o tome da se približava granici odnosno da prelazi granicu izvan graničnog prijelaza. Posebno ističe da se kretao makadamskim putem i da nije bilo oznaka da se približava granici. Obrana okrivljenika nije prihvaćena jer je neuvjerljiva. Možda okrivljeniku i nije bila namjera prijeći granicu ilegalno ali ako je doista navigacija, a što je teško povjerovati pokazivala taj put kao najkraći do Livna, kako njemu kao građaninu koji pri tom ima i drugačija saznanja o ovoj vrsti prekršaja nije bilo čudno da se kreće makadamskim putem ako ide prema graničnom prijelazu jer ako je išao prema punktu ili graničnoj točki znao je da tamo nije dozvoljen prijelaz već samo na graničnom prijelazu, a ovdje navigacija sigurno nije pokazivala granični prijelaz. Njegova namjera da dođe do granice najkraćim putem pri tom nije od utjecaja na prekršaj koji je počinio , a to da se ne smatra krivim je samo njegov subjektivan stav koji ga ne može opravdati odgovornosti jer je granicu prešao zaobilazeći granični prijelaz "Bili Brig". Pri tome svjedok policajac izričito iskazuje da je okrivljenika snimila kamera i da su bili dosta daleko da bi trčao za okrivljenikom i upozorio ga na nelegalan prelazak državne granice ističe da se ovdje ne radi o cesti već o protupožarnom putu, a upravo uz izvješće od 31. 03. 2025. priložena je fotografija protupožarnog puta gdje je sasvim jasno bilo kojem građaninu da se ovdje ne radi o cesti za granični prijelaz , a uz to vidljiva je oznaka državne granice RH. Premda izvješće govori o tome da je oznaka postavljena za ulazak u državni granični prostor RH , a da sa druge strane od strane BiH bi trebala biti ista takva oznaka ali da ista još nije postavljena međutim to ne znači da svaki građanin nije dužan pri dolasku do državne granice postupati pažljivo i provjeriti da li izlazi iz RH ili ulazi u RH izvan graničnog prijelaza što je okrivljeniku moralo biti jasno u trenutku kad je došao do policije sa bosanske strane jer je znao da je time izbjegao kontrolu policije RH. Upravo iskaz svjedoka policajca upućuje da na zaključak da okrivljenik u najmanju ruku nije dovoljno obratio pozornosti i pažnje približivši se državnoj granici i nije vodio računa o tome da bi mu se moglo dogoditi da prijeđe granicu ilegalno. Dakle, evidentno je da je okrivljenik izišao preko državne granice na nezakonit način jer je zaobišao granični prijelaz i prošao makadamskim protupožarnim putem izvan graničnog prijelaza. Bezuspješan je pokušaj okrivljenika da obezvrijedi iskaz svjedoka policijskog službenika RD, jer je isti dan jasno, okolnosno i uvjerljivo te nema niti jedne konkretne okolnosti koja bi dovela u pitanje vjerodostojnost njegovog iskaza niti u istom ima bilo kakve proturječnosti i nedosljednosti, a pogotovo ne u svezi s odlučnom činjenicom da je okrivljenik prešao državnu granicu izvan graničnog prijelaza na mjestu gdje nema stalne policijske i carinske kontrole. Osim toga u spisu nema niti jedan podatak koji bi upućivao na motiv zbog kojeg bi policijski službenik neosnovano teretio okrivljenika. Dakle, provedeni dokaz bez ikakve dvojbe i proturječnosti upućuje da je okrivljenik počinio prekršaj koji mu se izrekom pobijane presude stavlja na teret, te je donesena odluka kao u izreci.

9. Pri odmjeravanju kazne sud je uzeo u obzir sve za to utjecajne okolnosti kao što su težina počinjenog prekršaja, način počinjenja, opasnost djela, te imovinsko stanje okrivljenika dok posebno otegotnih okolnosti sud nije našao, a slijedom iznijetih okolnosti izrečena je novčana kazna u navedenom iznosu, odnosno ista je ublažena primjenom čl. 37. st. 3. toč. 1. PZ-a, jer je kao posebno olakotno uzeto dosadašnje nekažnjavanje okrivljenika, premda je zaprijećena kazna od 260,00 eura do 1.320,00 eura ili kazna zatvora do 30 dana, a sutkinja smatra da je kazna primjerena počinjenom prekršaju, stupnju odgovornosti i vrsti prekršaja, očekujući da će se i na ovaj način postići svrha kažnjavanja, kako okrivljenik više ne bi bio počinitelj ovakvih ili sličnih prekršaja, a temeljem čl. 152.st.3.PZ-a određen je rok plaćanja novčane kazne te ukoliko dvije trećine izrečene novčane kazne okrivljenik uplati u predviđenom roku smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

10. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl.139.st.3. a u vezi čl.138.st. 3. Prekršajnog zakona, a sve obzirom na složenost i trajanje prekršajnog postupka te imovno stanje okrivljenika.

11. Na temelju iznesenih razloga presuđeno je kao u izreci.

U Sinju 18. lipnja 2025.

Zapisničarka:

S u t k i n j a:

Emilja Plazibat v.r.

Ombreta Bareza v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude žalba se može podnijeti u roku od 8 dana od dana primitka presude, a koja se podnosi u dva istovjetna primjerka putem ovog Suda, a za nadležni sud.

DN-a:

-okrivljeniku

-branitelju

-tužitelju

-ovdje