Republika Hrvatska

Općinski sud u Virovitici

Virovitica, T. Masaryka 8

Poslovni broj: Pn-80/2024-23

U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Virovitici, po sutkinji Anneliese Janeš-Mihoković, u pravnoj stvari tužitelja PĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Tihomir Volić, odvjetnik u OD Volić & Ružička & Cabadaj Cafuta d.o.o., u Garešnici, Vladimira Nazora 15, protiv tuženika LU ''Mozart Hunt'', Špišić Bukovica, Mali Zagreb 10, OIB: 74775446495, zastupan po zakonskom zastupniku Janku Đebri, koje zastupa opunomoćenik Massimo Činić, odvjetnik u Zagrebu, Radnička cesta 36, radi naknade štete, nakon provedene i zaključene javne glavne rasprave 18. lipnja 2025. godine u prisutnosti opunomoćenice tužitelja i zamjenice opunomoćenika tuženika, dana 18. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se Lovačkoj udruzi ''Mozart Hunt'', Špišić Bukovica, Mali Zagreb 10, OIB: 74775446495 da tužitelju PĆ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] plati naknadu imovinske štete u iznosu 2.147,58 eura (dvijetisućestočetrdesetsedameura i pedesetiosamcenti) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od dana 19. rujna 2024. godine i po stopi koja se do 31. prosinca 2022. godine određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa nadalje po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi za dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine pa sve do isplate, u roku 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu 2.150,00 eura (dvijetisućestopedeseteura) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koja teče od 18. lipnja 2025. , kao dana donošenja prvostupanjske presude po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa nadalje po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi za dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine pa sve do isplate, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj PĆ je po svojem opunomoćeniku 15. listopada 2024. godine podnio ovome sudu tužbu protiv tuženika LU ''Mozart Hunt'' radi naknade štete u iznosu od 1.900,00 eura.

2. Tužitelj u tužbi navodi da je 30. travnja 2024. oko 6,10 sati upravljao osobnim automobilom VW Golf IV, registarskih oznaka [registarska oznaka] kroz nenaseljeni dio između mjesta Grubišno Polje i Virovitica na DC 5. Tužitelj se kretao iz smjera Grubišnog Polja prema Virovitici, te dolaskom do oznake ceste, državna cesta broj: 5, 2 dionica, 9. kilometar 161 metar, na istočnoj prometnoj traci sa desne stranke kolnika izašla divljač

– divlja svinja, kojom prilikom je došlo do udara prednjeg lijevog dijela osobnog automobila u navedenu divljač. Pri navedenome događaju je tužitelju nastala veća imovinska šteta. O navedenome su odmah izviješteni djelatnici PP Virovitica koji su izašli na lice mjesta i sastavili zapisnik. Tužitelj je prijavio štetu Hrvatskom lovačkom savezu (dalje: HLS), procjenitelji su izašli i popisali oštećenja, napravili izvid štete. Temeljem navedenog izvida pod brojem HLS-2089/24 od 14. svibnja 2024.procjenjuje se šteta na iznos od 1.900,00 eura. Od navedenog iznosa HLS je tužitelju priznao, ali nikad isplatio iznos od 1.125,00 eura. Tužitelj se obratio tuženiku sa Zahtjevom za mirno rješenje spora 18. rujna 2024. godine, no tuženik do pisanja tužbe nije poslao ponudu za mirno rješenje spora, te je stoga prisiljen pokrenuti sudski postupak radi naknade imovinske štete.

2.1. Tijekom postupka navodi da se navedeno dogodilo na području lovišta tuženika, te stoga dostavlja mapu lovišta X/11 – Suhopoljska Bilogora s detaljima Ugovora o zakupu zajedno s potvrdom MUP-a u kojoj se navodi da su predstavnici tuženika pokupili uginulu divljač, da se divljač kretala iz lovišta kojim gospodari tuženik. Navodi i da je tužitelju naplaćena novčana kazna zbog kuke na vozilu, a što ne utječe na neupitnu odgovornost tuženika da naknadi nastalu štetu. Nadalje, navodi da se u konkretnom slučaju primjenjuju odredbe Zakona o obveznim odnosima, da se divljač na cesti smatra opasnom stvari, te se odgovara po principu objektivne odgovornosti, odnosno da odgovara vlasnik opasne stvari, a to je u konkretnom slučaju tuženik kao ovlaštenik prava lova na području na kojem je došlo do nezgode.

3. Zaključno, predlaže naložiti tuženiku naknadu imovinske štete u iznosu od 1.900,00 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 19. rujna 2024., te mu naložiti plaćanje troškova parničnog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od donošenja presude.

4. Tužitelj nakon provedenog prometno-tehničkog vještačenja podneskom od 27. ožujka 2025. godine usklađuje svoj tužbeni zahtjev s nalazom vještaka, te umjesto prvotnih 1.900,00 eura potražuje iznos od 2.147,58 eura jer navedeni iznos predstavlja visinu nastale štete.

5. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, kako glede osnovanosti tako i glede visine postavljenog tužbenog zahtjeva. Ističe prigovor promašene pasivne legitimacije jer tužitelj nije dokazao da bi se predmetni štetni događaj dogodio naletom vozila na divljač na području lovišta tuženika, a niti da bi divljač potekla iz lovišta tuženika. Tuženik citira odredbe Zakona o lovstvu kojima se utvrđuje odgovornost za štetu nastalu naletom vozila na divljač. Ističe da je u dostavljenoj potvrdi MUP-a PP Virovitica Klasa: 211-08/24-3/4434 od 3. svibnja 2024. godine označeno kako je tužitelju naplaćena novčana kazna radi prekršaja iz članka 90. stavak 3. ZSPC-a, te je iz toga razvidno da je postupao suprotno ZSPC-u. U vrijeme štetnog događaja u njegovom lovištu nisu provođene lovne aktivnosti, pa stoga nema odgovornosti tuženika za nastalu štetu. Nadalje, ističe da je divljač dobro od interesa za RH te je pod njezinom osobitom zaštitom. Divljač nije opasna stvar, a i da je radilo bi se o srazu dviju opasnih stvari, tj. o konkurenciji dvaju objektivnih odgovornosti njihovih imatelja, te je u takvim situacijama zauzeta sudska praksa da se rješava primjenom pravila o subjektivnoj odgovornosti – po principu krivnje. Citirajući odredbe navodi da se odgovornosti oslobađa onaj tko dokaže da štetu nije prouzročio namjerno ili nepažnjom, a slučajne štete padaju na teret onoga kome su se odgodile. Ako tužitelj ne može dokazati krivnju tuženika, odnosno da se predmetna šteta dogodila namjerno ili nepažnjom tuženika, tada se odgovornost za štetu ne može pripisati tuženiku, već ista pogađa tužitelja kao vlasnika. U svezi navedenoga dostavlja sudsku prasku Visokog trgovačkog suda RH, a u prilog napuštanju stava da je divljač opasna stvar. Tuženik je provodio i provodi sve propisane radnje za sprječavanje nastanka štete od divljači, pa tako uz cestu nema pojilišta, hranilišta i sl.

5.1. Nadalje, navodi da je sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku. Mjesto naleta je bilo označeno prometnim znakom ''divljač na cesti'', pa se time ističe prigovor isključive, a podredno podijeljene odgovornosti vozača za predmetni štetni događaj. Navodi da osoba koja je ovlašten upravljati predmetnom cestom sudionike prometa upozorava na povećanu opasnost postavljanjem prometnog znaka ''divljač na cesti'', no istovremeno ograničava brzinu na visokih 90 km/h, a što tuženik smatra da je u koliziji. Sukladno navedenome ističe prigovor isključive odgovornosti osobe ovlaštene za upravljanje javnom cestom na kojoj se dogodio štetni događaj.

5.2. Tuženik prigovara i visini tužbenog zahtjeva jer nisu dostavljeni adekvatni dokazi o šteti.

6. Zaključno, predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, te obvezati tužitelja na naknadu troška postupka tuženiku.

7. Među strankama nije sporno da je 30. travnja 2024. tužitelj upravljao osobnim automobilom VW Golf IV, registarskih oznaka [registarska oznaka] pri čemu se kretao iz smjera Grubišnog Polja prema Virovitici, te dolaskom do oznake ceste državna cesta broj: 5, 2 dionica, 9. kilometar 161. metar, na istočnoj prometnoj traci je došlo do udara prednjeg, više lijevog dijela osobnog automobila u divlju svinju.

8. Među strankama je sporna visina i osnova tužbenog zahtjeva, te pasivna legitimacija.

8.1. Sporno je i s koje strane ceste je izašla divlja svinja, te doprinos tužitelja nastalome štetnom događaju.

9. Radi utvrđenja odlučnih činjenica sud je tijekom postupka izveo dokaze čitanjem potvrde o prijavi događaja od strane MUP-a od 3. svibnja 2024. (str. 5-7), zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu (str. 8), sud je pregledao prometnu dozvolu na ime PĆ (str. 9-10), zahtjev za mirno rješenje spora (str. 11), presliku ARKOD (str. 12), Ugovor broj 472 (str. 13), procjenu štete na vozilu (totalna šteta) i obavijest o osnovanosti zahtjeva (str. 14), izvid štete – zapisnik o izvidu štete na automobilu (str. 15), zahtjev za mirno rješenje spora od 18. rujna 2024. (str. 16-17), fotografiju vozila (str. 18) i stradale divlje svinje (str. 19), fotodokumentaciju očevida PP Orahovica (str. 64-85), pročitao presude, nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Davora Ferenca (str. 89-97), saslušao stalnog sudskog vještaka Davora Ferenca (str. 113-115), te stranke PĆ (str. 53-54) i zakonskog zastupnika tuženika CĆ (str. 54-55).

10. Na temelju ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, na temelju odredbe članka 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11., 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP), sud je utvrdio sljedeće odlučne činjenice:

- da je došlo do naleta osobnog vozila oštećenika na divlju svinju na području lovišta X/11 – Suhopoljska Bilogora pri čemu je nastala imovinska šteta na osobnom automobilu oštećenika u iznosu od 2.147,58 eura,

- da je tuženik lovozakupnik lovišta X/11 – Suhopoljska Bilogora,

- da je divlja svinja izašla iz lovišta tuženika, odnosno s desne strane kolnika gledajući iz smjera Grubišnog Polja u smjeru Virovitice,

- da tužitelj nije bio pod utjecajem alkohola, droga ili lijekova, te da je upravljao vozilom brzinom od 70 do 80 km/h, a da je na navedenome području brzina upravljanja vozilima ograničena na brzinu 90 km/h,

- da je tužitelj imao tehničku mogućnost izbjegavanja naleta na divlju svinju da je poduzeo radnju snažnog kočenja u trenutku kad se divlja svinja pojavila njemu na desnoj za sve brzine kretanja osobnog vozila do 37 km/h,

- da bi tužitelj izbjegao nalet na divlju svinju pri konkretnoj brzini kretanja vozila od 80 km/h trebao bi poduzeti kočenje na najmanje 48,5 m ispred mjesta naleta, kada se divlja svinja još nalazila u šumi, na oko 11,81 m od desnog ruba kolnika, kada je on objektivno nije mogao uočiti.

11. Iz potvrde o prijavi događaja od strane MUP-a od 3. svibnja 2024. (str. 5-7) utvrđeno je da se 30. travnja 2024. godine dogodio nalet osobnog automobila PĆ na divljač pri čemu je nastala materijalna šteta. Utvrđeno je i da je postavljen znak ''divljač na cesti'' s istočne strane kolnika 180 m južnije od mjesta događaja koji je naličjem okrenut prema jugu, te da na dijelu kolnika gdje je došlo do naleta prometnim propisom ograničena brzina kretanja na 90 km/h. Iz zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu (str. 8) je utvrđeno da PĆ nije konzumirao alkoholna pića, opojne droge ili lijekove, te da je utvrđena koncentracija alkohola od 0,00 g/kg. Iz prometne dozvole na ime PĆ (str. 9-10) utvrđeno je da je PĆ vlasnik osobnog automobila VW Golf, reg. oznake [registarska oznaka] koji je u prometu od 1998. godine i kojem prometna dozvola vrijedi do 27. siječnja 2025. godine. Iz zahtjeva za mirno rješenje spora od 5. lipnja 2024. godine (str. 11) utvrđeno je da je PĆ po svojim opunomoćenicima uputio zahtjev za mirno rješenje spora HLS-u. Utvrđeno je i da je zahtjev za mirno rješenje spora (str. 16-17) uputio LU ''Mozart Hunt'' 18. rujna 2024. godine. Iz preslike ARKOD (str. 12) i ugovora broj 472 (str. 13) utvrđeno je da se je predmetni događaj odvio unutar lovišta tuženika. Iz procjene štete na vozilu (totalna šteta) i obavijest o osnovanosti zahtjeva (str. 14), utvrđeno je da je u postupku procjene utvrđena totalna šteta, te da je utvrđen iznos naknade štete od 1.125,00 eura. Iz izvida štete – zapisnik o izvidu štete na automobilu (str. 15) utvrđena su oštećenja na vozilu pri izvidu štete. Pregledom fotografija vozila (str. 18) i stradale divlje svinje (str. 19) utvrđeno je da su vidljiva nastala oštećenja na osobnom automobilu marke VW na prednjem i na prednjem lijevom dijelu, te da se radi o stradaloj divljoj svinji. Pregledom fotodokumentacije očevida PP Orahovica (str. 64-85) vidljivi su uvjeti na cesti, stradala divlja svinja i oštećenja na osobnom automobilu.

11.1. Čitanjem nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Davora Ferenca (str. 89- 97) utvrđeno je da je do naleta osobnim vozilom na divlju svinju došlo 30. travnja 2024. godine na državnoj cesti br. D-5, između naselja Grubišno Polje i Virovitica u dnevnim uvjetima vožnje, po suhom vremenu, unutar područja ograničenja brzine kretanja na 90 km/h. Mjesto nesreće nalazilo se u području važenja prometnog znaka opasnosti A33 ''divljač na cesti.'' Osobno vozilo tužitelja VW Golf reg. [registarska oznaka] kretalo se državnom cestom D-5 smjerom Grubišno Polje – Virovitica, dok se divlja svinja kretala preko kolnika s desna na lijevo za smjer kretanja osobnog vozila. Do naleta je došlo prednjim, više lijevim dijelom osobnog vozila u lijevu stranu tijela divlje svinje koja je u trenutku naleta stražnjim dijelom tijela dopirala do oko 0,9 – 1 m od lijevog ruba vozila, ispred vozila. U trenutku naleta i neposredno prije naleta osobno vozilo tužitelja, obzirom na oštećenja i posljedice, moglo se kretati brzinom oko 70 – 80 km/h, dok se divlja svinja izlaskom iz šume trčeći preko kolnika mogla kretati brzinom oko 25 km/h. Da je tužitelj poduzeo snažno kočenje u trenutku kad se divlja svinja pojavila njemu na desnoj bankini imao bi tehničku mogućnost snažnim kočenjem izbjeći nalet za sve brzine kretanja osobnog vozila do 37 km/h. Da bi izbjegao nalet na divlju svinju tužitelj bi pri konkretnoj brzini kretanja vozila od 80 km/h trebao poduzeti kočenje na najmanje 48,5 m ispred realnog mjesta naleta, kada se divlja svinja još nalazila u šumi, na oko 11,81 m od desnog ruba kolnika, kada je on objektivno nije mogao uočiti. Šteta nastala na osobnom vozilu tužitelja je Potpuna ili Totalna jer je popravak vozila neisplativ. Tržišna vrijednost vozila tužitelja prema današnjim cijenama i stanju na dan šetnog događaja iznosila je 2.736,02 eura, a vrijednost spašenih dijelova – ostataka 588,44 eura. Visina stvarno nastale štete iznosila je 2.147,58 eura.

11. 2. Saslušanjem stalnog sudskog vještaka Davora Ferenca (str. 113-115) utvrđeno je da se u konkretnom slučaju radilo o tzv. totalnoj šteti na osobnom vozilu tužitelja što znači da popravak nije ekonomski opravdan jer bi troškovi popravka iznosili više nego što je bila tržišna vrijednost vozila na dan štetnog događaja. Oštećena strana ima pravo popraviti vozilo sa originalnim dijelovima u ovlaštenom servisu, a ti troškovi bi onda premašivali vrijednost vozila nekoliko puta. Granica za potpunu ili totalnu štetu iznosi 75% tržišne vrijednosti vozila i ako je popravak skuplji onda se ekonomski ne isplati, predmetno vozilo staro je 26 godina. Kada se radi o totalnoj šteti, stvarna visina štete na vozilu je razlika između tržišne vrijednosti vozila na dan oštećivanja i vrijednosti spašenih dijelova ili vrijednosti olupina. U konkretnom slučaju radilo se o visini štete od 2.147,58 EUR. Nije bitno hoće li vlasnik vozila to vozilo popravljati s dijelovima s otpada ili zamjenskim dijelovima, bitno je da je to do iznosa od 2.147,58 EUR, bio popravak obavljen ili ne. U odnosu na dinamiku, brzina je određena tj. procijenjena na temelju oštećenja na vozilu, kao i činjenici da je divlja svinja uginula na mjestu nesreće. Tragovi kočenja nisu nađeni na mjestu nesreće tako da nije bilo moguće računskim putem utvrditi brzinu kretanja. U odnosu na kretanje divlje svinje, oštećenja na osobnom vozilu nastala su samo na prednjem dijelu, i to više sa lijeve strane, a divlja svinja je odbačena u lijevo i prema naprijed u odnosu na kretanje vozila, to znači da se radilo o tzv. izlaznom naletu kada je prednji dio tijela divljači već izašao iz područja kretanja vozila. To je inače tipičan slučaj i kod naleta vozila na pješake ili bicikliste. Ako bi se radilo suprotno, da je divlja svinja ušla na kolnik s lijeve strane u odnosu na kretanje vozila, a obzirom na oštećenja na prednjem lijevom dijelu vozila, tada bi nužno došlo do udara stražnjeg dijela tijela divljači u lijevu bočnu stranu osobnog vozila, a što se u konkretnom slučaju nije dogodilo, to bi tada bio tzv. ulazni nalet sa lijeve strane i zbog toga oko kretanja divljači nema nikakve dileme. Dakle, na kolnik je ušla sa desne strane za smjer kretanja osobnog vozila. Brzina kretanja vozila je bila između 70-80 km/h, a na temelju nađenih oštećenja na osobnom vozilu. Ako bi brzina osobnog vozila bila veća, tada bi u trenutku naleta nastala veća oštećenja na osobnom vozilu, s tim da se ništa bitno u mogućnosti izbjegavanja nesreće ne bi dogodilo, već bi ona bila čak i manja za vozača osobnog vozila. Prema dokumentaciji u spisu, na oštećenjima na osobnom vozilu nađena je dlaka koja je pohranjena u policijskoj postaji, tako da je obzirom na činjenicu da je i divlja svinja nađena na mjestu nesreće, jasno da se dogodio nalet osobnog vozila na divlju svinju. Na mjestu nesreće nisu nađeni tragovi kočenja od strane osobnog vozila, a to se može objasniti i činjenicom da je vremenski divlja svinja bila uočljiva tužitelju oko 0,65 sekundi prije naleta. Ako se zna da je potrebno vrijeme za reagiranje vozila i vozača kočenjem najmanje 0,8 sekundi, onda je jasno da vremenski nije bilo moguće reagirati kočenjem prije naleta, što se može onda i objasniti izostankom tragova kočenja. U podnesku tuženika u točki četiri se uglavnom radi o pravnim pitanjima. Mjesto nesreće se nalazilo unutar područja na kojem je važio znak opasnosti "divljač na cesti", a što ukazuje da bi trebalo voziti sa povećanom pozornošću. Računski je utvrđeno da bi pri brzini kretanja osobnog vozila do 37 km/h postojala tehnička mogućnost izbjegavanja ove prometne nesreće kočenjem. Na mjestu nesreće je bila dopuštena brzina od 90 km/h, a Zakon propisuje da ako bi se kretali brzinom koja je upola manje od dopuštene na nekom mjestu, da bi se trebalo imati uključene sve pokazivače smjera kretanja. Najmanja brzina koja se može ograničiti na nekom mjestu na cesti u normalnim uvjetima je 30 km/h, sukladno zakonskim okvirima. Što se tiče zaštite da divljač ne može doći na cestu, navodi da postoje optički i zvučni sistemi koji u biti plaše divljač da ne ulazi na cestu kada prolazi neko vozilo i oni se u biti postavljaju na smjerokazne stupiće uz cestu. Prema fotoelaboratu prometne nesreće, nije primijetio da bi se na tom mjestu nalazili ti sistemi. Jedina od najsigurnijih varijanti zaštite od ulaska divljači na cestu su ograde uz cestu koje se kod nas postavljaju samo na autocestama, a ovo je bila državna cesta. U odnosu na koliziju postavljanja znaka opasnosti ''divljač na cesti'' uz istovremeno ograničenje brzine na 90 km/h navodi da se u tom slučaju ne radi o neuobičajenoj stvari, već da su tako postavljeni znakovi, i ne postoji nigdje da bi na znak opasnosti "divljač na cesti" bio postavljen istovremeni znak ograničenja brzine ispod npr. 90 km/h. U vezi smjera kretanja divljači u odnosu na kretanje vozila tužitelja, sa sigurnošću može isključiti da bi divlja svinja u naletni položaj došla vozilu s lijeve strane.

11.3. Iz iskaza PĆ (str. 53-54) proizlazi da je dana 30. travnja 2024. krenuo na posao iz Grubišnog Polja u Viroviticu, te je na dionici između Grubišnog Polja i Virovitice gdje se nalazi šuma s obje strane ceste, u nenaseljenom dijelu, naletio na divlju svinju koja je iskočila s desne strane pred njegovo vozilo pri čemu je istu udario svojim prednjim lijevim, više i srednjim prednjim dijelom vozila. Udario je tim dijelom jer mu je otpao prednji branik, lijevo svijetlo, lijevi blatobran, hladnjak, vezni lim se savio prema unutra, podigla se hauba. On se je zaustavio i vidio kako na sredini ceste leži uginula divlja svinja, te je pozvao policiju koja je došla kroz nekih 10 minuta i obavila očevid, pri čemu je alkotestiran, a test je bio negativan. U vrijeme naleta na divlju svinju bio je sumrak, a cesta je bila suha. Vozio je nekih 70 km/h mada se radi o dionici na kojoj je dopuštena brzina kretanja do 90km/h jer se radi o nenaseljenom mjestu. Otklonio je štetu na svojem osobnom vozilu jer mu je ono bilo nužno za prijevoz na posao i te je za to imao trošak u iznosu od 1.900,00 eura koji trošak, odnosno, štetu potražuje u ovom postupku. Nakon šest do sedam dana od ovog događaja izašao je procjenitelj iz HLS-a i procijenio da se radi o totalnoj šteti, te je dostavio izračun štete u iznos od 1.125,00 eura, na koji iznos nije pristao. Nema račune popravka svojeg vozila jer nije znao da ih mora čuvati, time da sam je osobno kupio neke nove dijelove za auto, a neke i polovne dijelove, te je na popravku radilo više majstora. Radi se o Golfu IV iz 1998. godine. Divlju svinju koja je poginula u ovom događaju čuvala su dva policajca, čekajući službeno vozilo, kao i veterinarskog inspektora kako bi odvezli svinju. Štetni događaj se dogodio na dijelu ceste gdje se šuma nalazi tri metra od ceste, a kako je divlja svinja jako brza životinja, ona je samo odjedanput izletjela pred auto tako da nije imao vremena za kočenje. Iako je vozilo bilo jako oštećeno, uspio se je njime dovesti do svoje kuće koja se nalazi deset kilometara od mjesta događaja. Nalet na svinju dogodio se na blagom zavoju.

11.4. Iz iskaza zakonskog zastupnika tuženika CĆ (str. 54-55) proizlazi da je on zastupnik L. U. Mozart Hunt i lovoovlaštenik lovišta površine 10/11 državno otvoreno lovište Suhopoljska Bilogora, površine 11.300 Ha, te da se na mjestu štetnog događaja nalazi granica lovišta, tako da se s desne strane mjesta događaja prema Grubišnom Polju nalazi lovište Hrvatskih šuma, a s lijeve strane L. U. Mozart Hunt. U konkretnom slučaju, gledajući iz pravca Grubišnog Polja u pravcu Virovitice, s desne strane mjesta događaja nalazi se lovište L. U. Mozart Hunt. Taj predio između šume i ceste se redovito kosi, malčira, tako da je tužitelj mogao vidjeti pretrčavanje divlje svinje na koju je naletio i pravovremeno reagirati. Sjeća se da je tog dana bilo sunčano. Bio je dužan uginulu svinju markirati, evidencijski razdužiti, a budući da se radilo o periodu kada je vladala afrička svinjska kuga, tu svinju je nakon očevida odvezla ovlaštena firma Agroproteinka. Ne zna je li na mjesto događaja izašao i veterinarski inspektor jer ga on tamo nije zatekao, a niti je zatekao tužitelja i njegovo vozilo. Zatekao je uginulu divlju svinju na desnoj strani kolnika u pravcu Grubišnog Polja. Smatra da u konkretnom slučaju nije otklonjena mogućnost da je divlja svinja naletjela na vozilo tužitelja iz lovišta Hrvatskih šuma koje se nalazi s lijeve strane mjesta događaja gledano prema smjeru Virovitice. Moguća je da je ta divlja svinja došla iz lovišta iz Ogulina jer divlje svinje migriraju, kao što to čine i ostale divlje životinje popust srna, jelena, ptica i dr. Na tom dijelu ceste nalazi se znak upozorenja koji označava posebno opasna mjesta na kojima divljač često prelazi preko ceste. Na dan štetnog događaja nije se vršio lov divljači niti njihov izgon, a u kojem slučaju bi bila istaknuta upozorenja na cesti gdje bi se to vršilo. Inače, lov i izgon divljači vrši se u listopadu, studenome, prosincu i siječnju. Što se tiče rada L.U. Mozart Hunt, nikada nije bila utvrđena neka nepravilnost u radu te lovačke udruge, a da je ona bila utvrđena, lovačka udruga ne bi dobila lovozakupninu koja se inače dobiva svakih 10 godina ako ne bi bile utvrđene kakve nepravilnosti. U konkretnom slučaju radi se o državnom otvorenom lovištu u koncesiji danoj LU Mozart Hunt na razdoblje od 10 godina, a koju koncesiju su ponovo dobili i traje do 2034. godine. Inače je pravilo u ovakvim slučajevima da ga policija odmah pozove na mjesto događaja, međutim, njega je policija kasnije nazvala tako da je došao na mjesto događaja negdje u razmaku između 7.30 i 9,00 sati.

12. Sud je spisu priležeću materijalnu dokumentaciju cijenio vjerodostojnom jer se radi o potvrdi, zapisniku, prometnoj dozvoli, preslici, ugovoru, procjeni štete i obavijesti, te fotodokumentaciji koje izrađuju i izdaju javnopravna tijela u okviru svoje nadležnosti, a čija vjerodostojnost nije osporavana tijekom postupka, pa sud nije imao razloga posumnjati u vjerodostojnost iste. Sud je i zahtjeve za mirno rješenje spora cijenio vjerodostojnima jer vjerodostojnost istih nije bila dovedena u pitanje tijekom postupka.

12.1. Sud je nalaz i mišljenje vještaka cijenio objektivnim, neproturječnim i jasnim, te stoga i vjerodostojnim. Unatoč prigovorima na nalaz i mišljenje vještaka, vještak je svojim iskazom pred sudom otklonio svaku sumnju u stručnost nalaza i mišljenja, te stoga sud i iskaz vještaka cijeni istinitim, jasnim, neproturječnim i stručnim.

12.2. Sud je iskaz tužitelja cijenio istinitim i uvjerljivim jer iskazuje životno i logično detaljno opisujući okolnosti koje su dovele do naleta na divljač, odnosno da se je vozio na posao iz Grubišnog Polja u Viroviticu, da mu je u nenaseljenom dijelu, na blagom zavoju izletjela divlja svinja s njegove desne strane, da je udario svojim prednjim i prednjim lijevim dijelom automobila u divljač, da su mu nastala oštećenja na automobilu, da je pozvao policiju koja je došla u roku deset minuta pri čemu je obavljen očevid te je alkotestiran, da je vozio 70 km/h, premda je dopuštena brzina do 90 km/h, da je popravio štetu na svojem vozilu pri čemu je imao trošak od 1.900,00 eura, a da mu je izvidom štete HLS-a utvrđena totalna šteta, te da je dostavljen izračun štete u iznosu od 1.125,00 eura. Navedeni iskaz je u skladu s ostalim izvedenim dokazima, pa stoga sud nije imao razloga posumnjati u istinitost tužiteljeva iskaza.

12.3. Sud je i iskaz tuženika cijenio istinitim u dijelu u kojem navodi da je on zastupnik tuženika i lovoovlaštenik, da se s desne strane, gledano iz pravca Grubišnog Polja u pravcu Virovitice nalazi lovište L.U. Mozart Hunt, da se navedeni dio redovito održava, da je navedenog dana bilo sunčano, da je na navedenome dijelu postavljen znak upozorenja jer na tome mjestu divljač često prelazi preko ceste, da taj dan nije bio izgon. Sud nije prihvatio njegov iskaz u dijelu u kojem navodi da je tužitelj mogao uočiti divlju svinju jer je navedeni dio pokošen, odnosno malčiran, jer je takav iskaz u suprotnosti s nalazom i mišljenjem vještaka, čiji iskaz je u cijelosti prihvaćen istinitim i stručnim, a koji je naveo da bi tužitelj pri konkretnoj brzini kretanja vozila od 80 km/h trebao poduzeti kočenje na najmanje 48,5 m ispred realnog mjesta naleta, kada se divlja svinja još nalazila u šumi, na oko 11,81 m od desnog ruba kolnika kada je tužitelj objektivno nije mogao uočiti.

12.4. Sud nije cijenio iskaze stranaka u preostalome dijelu jer nisu relevantni za ovaj postupak.

13. Za odlučivanje u ovoj pravnoj stvari relevantne su odredbe Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23).

13.1. Odredba članka 1045. stavak 1. ZOO-a propisuje da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Odredba istog članka u stavku 3. propisuje da za štetu od stvari ili djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu odgovara se bez obzira na krivnju.

13.2. Odredba članka 1063. ZOO-a propisuje da šteta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću smatra se da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete.

13.3. Odredba članka 1064. ZOO-a propisuje da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik.

13.4. Odredba članka 1067. stavak 1. ZOO-a propisuje da se vlasnik oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti. Isti članak u stavku 2. propisuje da se vlasnik stvari oslobađa odgovornosti ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći, ni otkloniti. U stavku 3. propisuje da se vlasnik oslobađa odgovornosti djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete. U stavku 4. propisuje da ako je nastanku štete djelomično pridonijela treća osoba ona odgovara oštećeniku solidarno s vlasnikom stvari, a dužna je snositi naknadu razmjerno težini svoje krivnje.

14. Iz provedenog dokaznog postupka utvrđeno je da je tužitelj upravljao osobnim automobilom iz Grubišnog Polja u smjeru Virovitice kroz nenaseljeno područje gdje je postavljen znak opasnosti ''divljač na cesti'', te je brzina vožnje na navedenome području ograničena na 90 km/h. Dolaskom do oznake ceste državna cesta broj: 5, 2. dionica, 9. kilometar, 161. metar, na istočnoj prometnoj traci s desne stranke kolnika došlo je do naleta prednjim, više lijevim dijelom osobnog vozila u lijevu stranu tijela divlje svinje pri čemu je divlja svinja uginula, te je utvrđena totalna šteta na osobnom automobilu. Stvarni iznos štete iznosi 2.147, 58 eura (tržišna vrijednost automobila na dan štetnog događaja u iznosu od 2.736,02 eura – vrijednost spašenih dijelova – ostataka u iznosu od 588,44 eura) koji je utvrđen na temelju prometno-gospodarskog vještačenja. U trenutku naleta i neposredno prije naleta osobno vozilo tužitelja moglo se kretati brzinom oko 70 – 80 km/h, dok se divlja svinja izlaskom iz šume trčeći preko kolnika mogla kretati brzinom oko 25 km/h. Utvrđeno je da bi tužitelj imao tehničku mogućnost izbjeći nalet snažnim kočenjem za sve brzine kretanja osobnog vozila do 37 km/h da je poduzeo snažno kočenje u trenutku kad se divlja svinja pojavila njemu na desnoj bankini. U konkretnome slučaju, da bi tužitelj izbjegao nalet na divlju svinju, pri konkretnoj brzini kretanja vozila od 80 km/h trebao bi poduzeti kočenje na najmanje 48,5 m ispred realnog mjesta naleta, kada se divlja svinja još nalazila u šumi, na oko 11,81 m od desnog ruba kolnika, kada je on objektivno nije mogao uočiti.

14.1. Divljač je opasna stvar s obzirom da zbog svojih osobina predstavlja povećanu spobnost za okolinu i ljude, te jer je vjerojatnost nanošenja štete te stvari veća nego kod običnih stvari. Za štetu koju prouzroči opasna stvar odgovara njen vlasnik. U konkretnome slučaju to je tuženik koji je zakupnik lovišta s desne strane ceste za ranije specificirani smjer kretanja osobnog vozila jer je divlja svinja istrčala s desne strane. Nadalje, tuženik se može osloboditi odgovornosti ako bi dokazao okolnosti iz citirane zakonske odredbe ZOO-a. Budući da tijekom postupka nije dokazano da bi šteta nastala iz nepredvidivog uzroka izvan stvari, niti da bi oštećenik svojim ponašanjem doprinio nastanku štete s obzirom da je upravljao osobnim automobilom sukladno prometnim propisima, odnosno brzinom za 10-20 km/h manjom od dopuštene, te nije bio pod utjecajem alkohola, droga ili lijekova, pa stoga nije utvrđeno da bi tužitelj svojim ponašanjem doprinio nastanku štetnog događaja. Nije dokazano niti da bi treća osoba doprinijela nastanku štete. Slijedom navedenoga tuženik je u potpunosti odgovoran za nastalu štetu u vidu oštećenja na osobnom automobilu oštećenika u iznosu od 2.147,58 eura.

15. Stavljajući u odnos utvrđene činjenice sa citiranim odredbama ZOO-a sud je našao utvrđenim sve pretpostavke potrebne za utvrđenje osnovanosti tužbenog zahtjeva, odnosno štetu, štetnu radnju, kauzalitet i odgovornost tuženika.

16. Slijedom iznijetoga odlučeno je kao u točki I. izreke.

17. Tuženik tijekom postupka ističe prigovor pogrešne pasivne legitimacije jer tužitelj nije dokazao da bi se predmetni štetni događaj dogodio naletom vozila na divljač na području lovišta tuženika, a niti da bi divljač potekla iz lovišta tuženika, te da je za nastalu štetu odgovorna osoba ovlaštena za upravljanje predmetnom cestom jer sudionike u prometu upozorava na povećanu opasnost postavljanjem prometnog znaka ''divljač na cesti'', a istovremeno ograničava brzinu kretanja na visokih 90 km/h, što smatra kolizijom propisa.

17.1. Sud smatra takav prigovor neosnovanim jer iz citiranih zakonskih odredbi i provedenog dokaznog postupka proizlazi da je za nastalu štetu odgovoran tuženik kao vlasnik opasne stvari budući da je divljač izašla iz lovišta tuženika.

18. Odluka o troškovima temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. u svezi članka 155. ZPP-a koji propisuju da je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka, te da će sud prilikom odlučivanja o troškovima postupka stranci odrediti naknadu samo onih troškova koju su bili potrebni za vođenje parnice. Razmatrajući troškovnik tužitelja, vrijednost predmeta spora od 1.900,00 eura, a primjenjujući Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj 138/23; dalje: OT), sud nalazi osnovanim priznati trošak sastava tužbe na temelju tbr. 7. točka 1.OT u iznosu 100 bodova, sastavljanja zahtjeva za mirno rješenje spora na temelju tbr. 7. t. 8. OT u iznosu od 100 bodova, sastavljanja obrazloženog podneska od 26. studenoga 2024. i 27. ožujka 2025. na temelju tbr. 8. t. 1. OT u iznosu 2x100 bodova, zastupanja na ročištu 29. studenoga 2024., 23. siječnja 2025. i 13. svibnja 2025. na temelju tbr 9. t. 1. OT u iznosu 3x100 bodova.

18.1. Iz navedenog proizlazi da tužitelj ima pravo na naknadu parničnog troška u iznosu 700 bodova, što pomnoženo sa vrijednosti boda na temelju tbr. 54. OT od 2,00 eura iznosi 1.400,00 eura što zajedno s PDV-om od 25 % iznosi 1.750,00 eura. Osnovan je i trošak predujma za vještačenje u iznosu od 400,00 eura. Stoga, tužitelj ima pravo na naknadu troška postupka u iznosu od 2.150,00 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama određenim sukladno članku 151. stavak 3. ZPP-a.

18.2. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška sudskih pristojbi na tužbu i presudu u iznosu od 332,72 eura jer nije priložen dokaz o plaćanju navedenih pristojbi.

19. Slijedom iznijetog odlučeno je kao u izreci.

U Virovitici, 18. lipnja 2025.

Sutkinja:

Anneliese Janeš-Mihoković

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, pismeno, u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje viši nadležni sud.

Dostaviti:

1. OD Volić & Ružička & Cabadaj Cafuta d.o.o., Garešnica, Vladimira Nazora 15,

2. Massimo Činić, Zagreb, Radnička cesta 36