Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27, Split

P-3/2023

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sutkinji toga suda Maji Anušić, u pravnoj stvari tužitelja OA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćniku Milan Remetin, odvjetnik u Trogiru, protiv tuženika pod 1) EA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], pod 2) TA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], tuženici pod 1) i pod 2) zastupani po punomoćniku Draška Krajina, odvjetnica u Trogiru, radi predaje u posjed, na održanoj glavnoj i javnoj raspravi zaključenoj dana 6.svibnja 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja, dana 18.lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

" I.Nalaže se tuženiku pod 1) EA OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženoj pod 2) TA OIB: [osobni identifikacijski broj] da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe predaju u posjed tužiteljici OA OIB: [osobni identifikacijski broj] jugoistočni dio nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prikazan kao lik omeđen spojnicama točaka A-B-C-D-A u vještvu sudskog vještaka za geodeziju Tomislava Čipčića od 11.10.2023.godine,koje čini sastavni dio ove presude. II.Dužni su tuženik pod 1) EA OIB: [osobni identifikacijski broj] i tužena pod 2) TA OIB: [osobni identifikacijski broj] u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužiteljici OA OIB: [osobni identifikacijski broj] parnični trošak zajedno s zateznom kamatom po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena koje teku od presuđenja do konačne isplate." kao neosnovan.

II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženima parnični trošak u iznosu od 4.100,00 eura, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka navodi da je pravo vlasništva na nekretnini označenoj kao čest. zem [katastarska čestica] upisanoj u ZU 2760 k. o [katastarska općina] pravo vlasništva upisano na imena tužiteljice, tuženika pod 2) i 3) te trećih osoba u različitim idealnim dijelovima. Nadalje, da je tužiteljica jedina i isključiva stvarna vlasnica nekretnine. Nadalje, da je istu stekla nasljeđivanjem iza oca AA pok. HA i ugovorom o diobi nekretnina sa braćom. Nadalje, da je pokrenula parnični postupak radi sređivanja zemljišnoknjižnog stanja i provedbe rješenja o nasljeđivanju i ugovora o razvrgnuću u zemljišne knjige. Nadalje, da su tuženici suvlasnici susjedne nekretnine oznake čest. zem [katastarska čestica] k. o [katastarska općina]. Nadalje, da su tuženici na dijelu tužiteljičine čest. zem [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] protupravno postavili montažnu šupu, odložili razne predmete, isto ogradili žicom, a sve to na JI dijelu predmetne nekretnine uzurpiravši 18 m2 iste. Slijedom toga, predlaže kao u tužbi.

2. Tuženi pod 2) i 3) u odgovoru na tužbu osporavaju istu u cijelosti navodeći da su isti u kvalificiranom posjedu predmetne nekretnine odnosno spornog dijela iste koju im je darovao otac- tuženi pod 1), a isti ju je prethodno kupio od nasljednika HA sve sukladno rješenju o nasljeđivanju broj O-1234/45. Nadalje, da su nasljednici HA poK. O bili NA, RA, ČA i KA ( prednik tužiteljice) . Nadalje, da isti nisu nikada postigli dogovor o diobi.

3. Tijekom postupka umro je LA te je sud rješenjem poslovni broj P- 3947/17 od 11. kolovoza 2017. utvrdio prekid postupka.

4. Tijekom postupka izveden je dokaz čitanjem izvatka iz katastra zemljišta, povijesti promjena na katastarskim česticama, posjedovnog lista, izvatka iz zemljišne knjige, rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu poslovni broj O-891/70 iza pok. AA pok. HA od 22. prosinca 1970., Ugovora o razvrgnuću suvlasničke zajednice od 14.veljače 2006., očevidom na licu mjesta uz vještaka mjernika Tomislav Čipčić, te čitanjem nalaza i mišljenja, saslušanjem svjedoka DA, ŠA, UA te saslušanjem tužitelja i tuženika u svojstvu parničnih stranaka. Temeljem tako provedenih dokaza, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, sukladno odredbi čl. 8 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03 i 84/08 dalje ZPP), ovaj sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan.

5. Čitanjem rješenja o nasljeđivanju iza pok. PA. HA posl.broj O- 891/70 umrlog **.**.1970. utvrđeno je da su istog naslijedili HA, SA i SA, te da ostavinu čine nekretnine upisane u ZU 533,6985,705,799,867,1358 k. o [katastarska općina].

5.1 Čitanjem izvatka iz zemljišne knjige utvrđeno je da nekretnina oznake čest. zem [katastarska čestica] upisana u ZU 2760 k. o [katastarska općina] te da su upisani brojni suvlasnici među ostalim tužiteljica te tuženi pod 1) i pod 2).

6. Čitanjem Ugovora o razvrgnuću suvlasničke zajednice, zaključenog u [adresa] dana 14.veljače 2006. utvrđeno je da je tužiteljicu u diobi s braćom pripala predmetna nekretnina oznake 246/1 upisana u ZU 533 k. o [katastarska općina], zvana "Donji Stupi"

7. Čitanjem izvatka iz katastra zemljišta od 7.12.2006. utvrđeno je da je nekretnina oznake čest. zem [katastarska čestica], zvana " Stupi", površine 450 m2, upisana u PL broj 766 upisanih posjednika HA, FA i ĆA, svakog za po 1/3 dijela.

8. Očevidom na licu mjesta uz vještaka mjernika utvrđeno je da je nekretnina ( sporni dio ) 246/1 označen slovima ABCDA na kojem je mjestu nekada bio bunar, površine 24 m2. Nadalje, da predmetni sporni dio predstavlja dio betonskog platoa i to njegov sjeveroistočni dio.

9. Nadalje, vještak navodi da su nekretnine oznake čest. zem [katastarska čestica] nastale parcelacijom osnovne čest. zem [katastarska čestica] parcelacijskim elaboratom iz 1956. od tada se granica između ove dvije čestice nije mijenjala. Nadalje, da je granica čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] prikazana na Skici premjeravanja iz 1956. odgovaraju (u granicama dozvoljenog odstupanja) granici sa kat. plana, odnosno betonski zid koji omeđuje posjed tuženika prema posjedu tužiteljice se nalazi na međi čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], kao i dio sjevernog ruba bet. platoa, ali ne cijeli. Sjeveroistočni dio betonskog platoa/dvorišta objekta (u prilogu na Prikazu lica mjesta i slikama tijelo označeno slovima A B C D A) u širini od 1,9 m (udaljenost između A i B) do 3,0 m (udaljenost između C i D) i u dužini od 9,5 m (udaljenost između A i D) do 9,7 m (udaljenost između B i C).

10. Iz iskaza svjedoka FA proizlazi da su njegov otac KA i stric NA izvršili diobu koju su proveli u katastru tako da je KA pripala čest. zem [katastarska čestica] zvana " Gornji Stup" površine 426 m2, a NA je pripala čest. zem [katastarska čestica] isto zvana " Donji Stupi" površine 298 m2. Nadalje, da je dioba izvršena prema položajnom nacrtu. Nadalje, da je poznato da je Stipin sin HA prodao nekretninu 246/2 tuženima. Nadalje, da je po diobi KA ( ocu) pripao bunar, a NA kamenica ( pola metra dalje). Nadalje, da su NA i KA imali pravo crpiti vodu iz bunara. Nadalje, da je koristio predmetnu 246/1 i crpio vodu iz bunara do 1991. Nadalje, da je u diobi sa bratom i sestrom predmetna nekretnina pripala sestri.

11. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da je predmetna nekretnina 246/1 njezino vlasništvo. Naime, da je istoj pripala u diobi s braćom. Nadalje, da je u diobi oca i strica ocu pripala istočna polovica bunara, a stricu zapadna, te su obojica imali pravo crpiti vodu. Nadalje, da je između bunara i potoka bila zasađena smokva. Međutim, da su vlasnici parcele 246/2 betonirali mjesto gdje je bio bunar i smokva. Nadalje, da je bunar koristio NA dok je god bio živ, a koristio ga je i njezin brat koji je sadio u vrtu krumpire i povrće. Nadalje, da je bunar zatrpan. Nadalje, da su otac i stric podijelili zidićem zemlju. Nadalje, da istoj nije poznato kada su došli novi vlasnici jer je na nekretninu počela dolaziti tek 2006. Nadalje, da se do njezine nekretnine pristupalo preko osušenog potoka.

12. Iz iskaza tuženika pod 1) proizlazi da se do njihove nekretnine oznake čeest.zem 246/2 pristupalo preko nekretnine tužiteljice jer preko potoka pristup nije bio moguć. Nadalje, da je CA prodao nekretninu 246/2 njegovom ocu 1980-tih godina, a kuća je napravljena 1990-tih. Nadalje, da je brat tužiteljice koristio bunar. Nadalje, da je tada na nekretnini bila šupa koju je otac srušio kada je prestao držat kokoši, a predmetni bunar su oni održavali, čistili. Nadalje, da je to bio bunar u zemlji koji se urušio u gradnji potoka radi odvodnje oborinskih voda. Nadalje, da su betonirali plato kada je završeno sa gradnjom potoka, a smokvu su uklonili jer se osušila. Nadalje, da je njegov otac od ŽA kupio građevinsku česticu uključujući i sporni dio, te pristupni put.

13. Iz iskaza svjedoka DA proizlazi da je susjed tuženika, te da je doselio 1988. a Čabro je nakon toga počeo graditi 1991. te uselio 2-3 godine kasnije. Nadalje, da je kupio zemljište na kojem je bila smokva, kokošinjac i bunar u zemlji. Nadalje, da je bila žičana ograda na sjevernoj strani parcele do potoka. Nadalje, da mu je poznato da je pok. LA stavio na bunar željezna vrata da djeca ne upadnu u nj jer je bio dubok 4-5 metara. Nadalje, da se bunar nalazio na kantunu Čabrine parcele odnosno bliže slovima A-B. Nadalje, da se nitko nije pojavio na Čabrinoj parceli niti ometao. Nadalje, da je Čabro pristupao svojoj parceli sa zapadne strane.

14. Iz iskaza svjedoka ŠA proizlazi da je doselio u Kambelovac 1993. iako je otac počeo graditi kuću 80-tih pa su osobito ljeti boravili tamo. Nadalje, da su uokolo bile ledine, a bio je i bunar, kokošinjac i smokva sve uz potok. Nadalje, da nitko nije koristio predmetni bunar osim Čabre. Nadalje, da kokošinjac nije bio u funkciji kada je tamo doselio. Nadalje, da je bunar bio uz rub parcele, kao i smokva i kokošinjac. Nadalje, da se pješice moglo prelaziti putem preko potoka sa istočne strane koji je vidljiv na skici vještaka. Nadalje, da je oduvijek tu bilo betona, a ne sjeća se kada je predmetni bunar betoniran.

15. U konkretnom slučaju, tužiteljica zahtijeva predaju u posjed dijela nekretnine oznake čest. zem [katastarska čestica] k. o [katastarska općina], a koji dio ( na skici vještaka označen slovima ABCDA) je u posjedu tuženika ( betonirano). Nadalje, ista smatra da je predmetnu nekretninu stekla u diobi s braćom, a da su istu prethodno naslijedili od oca kojem je predmetna nekretnina pripala u diobi s bratom. Navedeno tvrdi svjedok UA ( brat tužiteljice) jer da je oduvijek tako u katastru. Nije sporno da su predmetne nekretnine (246/1 i 246/2 nekada 246) bile suvlasništvo prednika stranaka kao jedna cjelina, međutim, nije dostavljen niti jedan dokaz iz kojeg bi proizlazilo da je predmetna nekretnina doista u cijelosti ( obzirom su i danas na njoj upisani mnogi suvlasnici) pripala u isključivo vlasništvo tužiteljičinog oca ( kao što je slučaj s nekretninom tuženika koja je prethodno u diobi (koja je provedena u zemljišniku) pripala UA [adresa]). Naime, okolnost da je predmetna nekretnina upisana oduvijek u katastru na ime tužitelja nije dokaz o vlasništvu, pored nesporne činjenice da istu ni danas ne posjeduju za cijelo ( dio je pripojen nekretnini tuženika) te pored činjenice da su i tuženici upisani suvlasnici na predmetnoj nekretnini.

16. Prema odredbi čl. 37. st. 6. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., u daljnjem tekstu: ZV) svaki suvlasnik ima pravo glede svoga idealnog dijela stavljati svakome, pa i svojim suvlasnicima sve zahtjeve koji proizlaze iz njegova prava vlasništva, a odredbom čl. 161. st. 1. ZV-a propisano je da vlasnik ima pravo zahtijevati od osobe koja je u posjedu njegove stvari da mu ona preda svoj posjed te stvari, dok je odredbom čl. 162. st. 1. ZV-a propisano da vlasnik, da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom ostvario svoje pravo da od osobe koja posjeduje njegovu stvar zahtijeva da mu ona preda svoj posjed te stvari, mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu.

17. U konkretnom slučaju, tužiteljica svoj tužbeni zahtjev temelji na odredbi čl. 162. ZV-a (prava vlasnička tužba), pa dakle, tužiteljica u konkretnom slučaju, mora dokazati da je jedina i isključiva vlasnica predmetne nekretnine 246/1, a da su tuženici nalaze u posjedu iste, a tuženi moraju dokazati da imaju pravo na posjed istih.

17.1. Ovdje se tužiteljica poziva na vlasništvo prednika - svog oca te dostavlja rješenje o nasljeđivanju pa se navodi da tužiteljica kao nasljednica svog oca je stekla tzv. nasljednički posjed, idealni a ne faktični posjed.

18. U konkretnom slučaju, iz izvedenih dokaza nije nedvojbeno utvrđeno da je tužiteljica isključiva vlasnica predmetne nekretnine jer je nekretnina u suvlasništvu i drugih fizičkih osoba, među ostalim tuženika, koji tvrde da su predmetnu nekretninu stekli kupoprodajom od HA, a uknjiženi su kao suvlasnici, pa proizlazi da svoje pravo na posjed izvode iz prava vlasništva svog prednika koji im je predmetnu nekretninu prodao te je pravni posao u cijelosti izvršen ( navedeno nitko nije sporio).

18.1. Obzirom na vrijeme kada je ugovor o kupoprodaji sklopljen ( 1980-tih) primjenjuju se odredbe čl. 115 ZV prema kojoj na temelju valjanog pravnog posla kojemu je cilj stjecanje prava vlasništva prelazi vlasništvo s dotadašnjeg vlasnika na stjecatelja, a vlasništvo se ne može steći preko granice otuđivateljeve ovlasti osim kad stjecanje vlasništva u dobroj vjeri uživa zaštitu.

19. Ovdje iz iskaza tuženika i svjedoka proizlazi da su isti u posjedu nekretnine 246/2 i predmetnog dijela nekretnine 246/1 od kupoprodaje, da ih nitko nije ometao niti im to pravo osporavao, a okolnost da nisu samo tuženi crpili vodu iz bunara nije dokaz o vlasništvu nekretnine.

20. Nadalje, okolnost da je tužiteljici pripala predmetna nekretnina u diobi s braćom irelevantna je pored činjenice da sudionici diobe nisu jedini suvlasnici predmetne nekretnine pa predmetna dioba ( kao osnov stjecanja nekretnine) nema učinka prema ostalim suvlasnicima ni prema savjesnim trećima, između ostalog nije podoban niti za uknjižbu, a vlasništvo se sukladno ZV stječe upisom u zemljišne knjige.

21. Nadalje okolnost da su tuženici u kvalificiranom ( temeljem kupoprodaje, a od nikog ometani) posjedu predmetne nekretnine od kupoprodaje, dakle zakonitom, istinitom i savjesnom posjedu, jer iz iskaza saslušanih svjedoka proizlazi da ih nitko nije ometao niti svojatao predmetni dio nekretnine, to proizlazi da su stekli nekretninu od neposrednog posjednika odnosno osobe koja je bila ovlaštena da ime je preda u posjed, dok iz iskaza tuženika koji navode da je otac kupio građevnu česticu, a poslije urušavanja bunara predmetni dio nekretnine su betonirali, a tome ima preko 10 godina, proizlazi da su tuženici kvalificirani posjednici predmetne nekretnine stečene dosjelošću sukladno čl. 159 ZV.

22. Slijedom navedenog, obzirom je utvrđeno da tuženi imaju jače pravo na posjed predmetne nekretnine, to je valjalo odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

23. Odluka o parničnom trošku tuženika temelji se na odredbi članka 154. st.1.Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08 i 57/11 dalje ZPP) u svezi sa odredbom čl. 155. st. 1. ZPP-a, a odnosi se na trošak zastupanja tuženika po punomoćniku odvjetniku, odmjeren prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika ( " Narodne novine" broj 138/23) prema vrijednosti predmeta spora i to za sastav odgovora na tužbu 100 bodova, sastav podneska od 16.studenog 2018. 100 bodova, zastupanje na ročištu od 30.travnja 2008. 100 bodova, 19.travnja 2023. 100 bodova, 5.rujna 2023. 100 bodova, 18.siječnja 2024. 50 bodova, 11.travnja 2024. 100 bodova, 17.svibnja 2024. 100 bodova, 19.rujna 2024. 100 bodova, 3.ožujka 2025. 100 bodova, 5.svibnja 2025. 100 bodova odnosno sveukupno 2050 bodova, što pomnoženo sa vrijednosti boda (Tbr 54) iznosi 4.100,00 eura.

24. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Splitu, 18.lipnja 2025.

Sutkinja

Maja Anušić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana, računajući od dana dostave prijepisa iste. Žalba se predaje putem ovog suda na Županijski sud u Splitu pismenim podneskom u četiri istovjetna primjerka.

Dna:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika

- u spis