REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

Franjevačke stube 2, Pazin

Poslovni broj P-831/2024-20

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu po sutkinji Mihaeli Kaligari Hek, u pravnoj stvari u kojoj sudjeluje tužitelj SK, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupaju punomoćnici Vedran Marcan i Livio Marcan, odvjetnici u Umagu, 1. Svibnja 4/I, i tuženik ŠK, nepoznatog boravišta, kojeg zastupa privremena zastupnica Marina Cvitko Tomić, odvjetnica u Labinu, Matije Vlačić 2, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održanog pripremnog ročišta i glavne rasprave zaključene 18. lipnja 2025. u prisutnosti tužitelja i njegovog punomoćnika Vedrana Marcana, istog dana

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj stekao pravo vlasništva nekretnina oznake k. č. [katastarska čestica] obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa je tuženik dužan trpjeti da se na temelju ove presude, a po njezinoj pravomoćnosti, izvrši prijenos njegovog suvlasničkog udjela te uknjižba prava vlasništva u korist tužitelja u cijelosti.

II. Nalaže se tužitelju da privremenom zastupniku tuženika, Marini Cvitko Tomić, odvjetnici Labinu, isplati troškove postupka u iznosu 500,00 eura (petsto eura), u roku 15 (petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je protiv tuženika 23. kolovoza 2024. podnio tužbu radi utvrđenja prava vlasništva na k. č. [katastarska čestica] obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa da je tuženik dužan trpjeti da tužitelj ishodi uknjižbu prava vlasništva na svoje i u svoju korist. U obrazloženju tužbe je naveo da se tužitelj zajednosa svojim univerzalnim pravnim prednicima preko 70 godina nalazi u neprekinutom samostalnom, zakonitom, istinitom i poštenom posjedu predmetnih nekretnina, slijedom čega smatra da ih je stekao dosjelošću.

2. Tuženik, koje je u postupku zastupala privremena zastupnica Marina Cvitko Tomić (postavljena rješenjem ovog suda posl. br. P-831/2024-6 od 9. siječnja 2025.) u odgovoru na tužbu od 10. siječnja 2025. (str. 18–19), opreza radi usprotivio se tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, ne i provođenju predloženih dokaza od strane tužitelja, budući da tuženik koji je upisan kao nepoznatog boravišta, nije upisao svoju adresu u zemljišne knjige, odnosno poduzeo aktivnu zemljišnoknjižnu radnju za „aktiviranje“ zemljišnog prava, što bi bilo za očekivati da je smatrao da mu pripada 1/2 dijela predmetnih nekretnina, a u uvidom u ortofoto snimak da je vidljivo da su nekretnine obrađene.

3. Na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, i to ocjene pročitanih i razgledanih isprava u spisu (izvoda iz katastarskog plana, str. 4, 49, prijepisa posjedovnog lista, str. 5, 50, izvatka iz zemljišne knjige, str. 6, ortofoto snimke, str. 20, 48), te izvedenih dokaza uviđajem uz sudjelovanje vještaka mjernične struke Sonje Mikulić, te na temelju ocjene iskaza saslušanih svjedoka IK, ŽK te OK, i tužitelja (sve na str. 39–43), a u skladu s čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. – Odluka USRH, 123/2008., 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014. – Odluka USRH, 70/2019., 80/2022., 144/2022. i 155/2023.; dalje: ZPP), sud je odlučio da je tužbeni zahtjev osnovan.

4. Predmet ovog spora predstavlja zahtjev tužitelja za utvrđenje prava vlasništva na nekretnini k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], (i) putem dosjelosti.

5. U postupku je utvrđeno da su kao zemljišnoknjižni suvlasnici predmetne nekretnine upisane stranke, svaki u 1/2 dijela. Kao posjednici predmetne nekretnine su kod nadležnog Odjela za katastar nekretnina Pazin (posjedovni list broj 892) također upisane stranke, svaki u 1/2 dijela.

6. Predmetne nekretnine identificirane su u postupku od strane mjerničnog vještaka Sonje Mikulić, čiji je nalaz sud, uzimajući u obzir i to da stranke nisu imale primjedbi, pozitivno ocijenio, kao stručan i objektivan. Utvrđeno je da je k. č. [katastarska čestica] naziva „Bastionar“, upisana kao dvije kulture, i to vinograd površine 1510 m2 i oranica površine 1400 m2, ukupno 2910 m2. K. č. [katastarska čestica] naziva „Bastionar“, upisana je kao pašnjak površine 795 m2. Na terenu se radi o česticama koje čine jednu cjelinu. Na k. č. [katastarska čestica] su na južnom dijelu bile zasađene loze, a danas su izvađene. Na sjevernom dijelu se i danas nalazi vinograd. Iza njega prema istoku nalazi se danas šuma na k. č. [katastarska čestica] na kojoj se nalaze pini (borovi). Predmetne čestice nalaze se uz makadamski put na k. č. [katastarska čestica], s njegove istočne strane.

7. U stvarnom posjedu predmetnih nekretnina danas je tužitelj, a prije njega su u posjedu bili njegovi roditelji, majka S, rođena **.**.1919., umrla **.**.2001., i otac SK, rođen **.**.1912., umro **.**.1989., njihovi raniji posjednici, koji su tu nekretninu prenijeli tužitelju u samostalni posjed. Na predmetnim nekretninama je oduvijek vinograd naziva „Marenjak“, koji se sukladno namjeni obrađuje, dok je manji dio danas borova šuma. Na južnom dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] loza nema unazad godinu dana jer ih je tužitelj izvadio budući da na tom mjestu planira posaditi masline.

7. 1. Navedeno je utvrđeno na temelju uvjerljivih i suglasnih, i iz tog razloga pozitivno ocijenjenih, iskaza saslušanih svjedoka, ali i tužitelja koji je iskazivao suglasno sa svjedocima. EK (rođen 1965.) koji od rođenja živi u [adresa] i u blizini predmetnih nekretnina ima zemlje koju on redovito obrađuje, i na koju svakodnevno dolazi, i kojem iz tog razloga posjedovno stanje nije moglo ostati nepoznato, potvrdio je posjedovno stanje koje je tužitelj opisao u tužbi i o kojem je iskazivao sudu. Potvrdio i je način korištenja predmetne nekretnine od strane obitelji tužitelja (kao vinograd). Taj je svjedok znao kuda se pristupa predmetnim površinama i njihovu okvirnu kvadraturu. I saslušani svjedok ŽK, iako mlađe životne dobi (1974.), rodom iz [adresa], potvrdio je izneseno posjedovno stanje glede predmetnih nekretnina, budući da je kao dijete pomagao u obradi predmetnog vinograda obitelji tužitelja. Ti su svjedoci iskazivali o svojim neposrednim zapažanjima, objektivno, pri čemu sud nije utvrdio da bi postojao njihov interes da se spor riješi na određeni način. Nadalje, navode tužitelja potvrdila je u svom iskazu supruga tužitelja, OK (rođena 1957.) također rodom iz [adresa], koja je još kao cura pomagala obitelji tužitelja trgati predmetne loze, i koja je uz to glede posjeda obitelji tužitelja, imala detaljnija saznanja. Ona je potvrdila navode tužitelja da je tužitelj vlasnik predmetnih nekretnina u cijelosti.

8. U ovom postupku nije dokazano da tužitelj i njegovi pravni prednici kroz cijelo vrijeme posjedovanja, i to više od 30 godina unazad, nisu znali ili da su s obzirom na okolnosti imali dovoljno razloga posumnjati da im ne pripada pravo na posjed predmetnih nekretnina u cijelosti. Sud je to zaključio budući da je iz iskaza saslušanih svjedoka jasno da im nitko nije smetao posjed niti bilo što tražio za predmetne nekretnine. U postupku nije dokazano ni da su tužitelj i njegovi prednici u posjed ušli silom, prijevarom ili zlouporabom povjerenja. Niti jedan od saslušanih svjedoka nikada nije čuo da bi tužitelju i prednicima netko osporavao pravo na posjed, pa ni tuženici. Svjedoci su jedino tužitelja i njegovu obitelj viđali na prijeporu. Tužitelj i prednici su zapravo vršili samostalan i neprekidan posjed te su se u pogledu predmetnih nekretnina ponašali kao vlasnici u cijelosti, a tužitelj to čini i danas. Tužitelj se kao suvlasnik u 1/2 dijela upisao na temelju ugovora o darovanju od strane ranije upisane vlasnice PK, a da mu nije preneseno vlasništvo u cijelosti saznao je prije podnošenja tužbe. Na to su mu ukazala njegova djeca.

9. Jedan od načina stjecanja prava vlasništva predstavlja i pravni institut dosjelosti. Dosjelost je stjecanje prava vlasništva neke stvari njezinim neprekidnim samostalnim posjedovanjem kroz zakonom određeno vrijeme. Time se višegodišnjem posjedovnom stanju priznaje vlasničkopravni učinak čime se uklanja razlika između faktičnog i pravnog.

9. 1. Sukladno odredbi čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/1996., 68/1998.,137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015.

– pročišćeni tekst i 94/2017. – ispravak pročišćenog teksta; dalje: ZV) dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik nekretnine kojem je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja. Samostalni posjed postoji ako posjednik izvršavajući svoju faktičnu vlast ne izvršava ničiju tuđu vlast, a posjed nema onaj tko prividno posjeduje ali ne izvršava nikakvu svoju vlast glede tuđe stvari.

9. 2. Odredba čl. 160. st. 1. i 2. ZV-a određuje da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari i završava istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Pretpostavka stjecanja prava vlasništva dosjelošću je barem pošten posjed. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (čl. 18. st. 3. ZV-a). Zakoniti posjed postoji ako posjednik ima valjani pravni temelj tog posjedovanja, dakle, objektivno valjani titulus ili naslov stjecanja.

10. Tužitelj je u nesmetanom samostalnom posjedu predmetnih nekretnina od 2001., a prije, putem prednika, od najmanje 1989. (smrt oca SK). Budući da je taj posjed najmanje pošten, predmetne nekretnine stekao je tužitelj u vlasništvo i dosjelošću.

11. Slijedom iznijetog, sud je utvrdio da je tužitelj stekao pravo vlasništva nekretnina oznake k. č. [katastarska čestica] obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te da je tuženik dužan trpjeti da se na temelju ove presude, a po njezinoj pravomoćnosti, izvrši prijenos njegovog suvlasničkog udjela i uknjižba prava vlasništva u korist tužitelja u cijelosti, sve kao u izreci presude.

12. I prema pravnim pravilima iz § 1452. – 1477. austrijskog Općeg građanskog zakona (dalje: OGZ) koji se primjenjuje s obzirom na vrijeme stjecanja neprekinutog i nesmetanog posjeda, a na temelju Zakona o načinu primjene pravnih pravila donesenih prije 6. travnja 1941. („Narodne novine“ br. 73/1991.) i na osnovi čl. 388. st. 2. ZV-a, u konkretnom slučaju su se ispunile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću (rok za stjecanje vlasništva na nekretninama koje nisu u državnom i crkvenom vlasništvu iznosi 30 godina, s tim da je taj rok nakon 1945. skraćen na 20 godina; dosjedatelj mora biti u samostalnom posjedu te mora biti istinit i pošten; samostalnost posjeda označava okolnost da on ne priznaje višu vlast neke druge osobe, odnosno da stvar drži kao svoju, kao da je njezin vlasnik; posjed je istinit ako nije stečen silom, potajno, prijevarom ili zlouporabom povjerenja (§ 345. OGZ-a), a pošten ako posjednik ne zna niti ima razloga za posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed (§ 326. OGZ-a), s tim što se smatra da je posjednik istinit i pošten sve dok se ne dokaže drukčije (§ 328., 345. OGZ-a).

13. Privremena zastupnica tuženika je potraživao trošak sastava odgovora na tužbu, odnosno 250 bodova – 500,00 eura.

13. 1. Zahtjev za naknadu troškova je osnovan. Privremeni zastupnik postavljen iz redova odvjetnika ima pravo na naknadu prouzročenih troškova na ime zastupanja tuženika prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Takav pravni stav zauzeo je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci posl. br. Rev-169/2021 od 11. siječnja 2023. U skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ br. 138/2023., dalje: OT) i čl. 155. ZPP-a, uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora, privremenom zastupniku pripada naknada za zastupanje u zatraženom iznosu 500,00 eura.

13. 2. Slijedom toga, odlučeno je kao u t. III. izreke presude.

U Pazinu 18. lipnja 2025.

Sutkinja

Mihaela Kaligari Hek

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku 15 (petnaest) dana od dostave presude.

DNA:

– tužitelj po pun., uz rješenje o sudskoj pristojbi za presudu

– tuženik po p. z.

– Ministarstvo financija – Porezna uprava, Područni ured, Ispostava Pazin, Družbe Sv. Ćirila i Metoda 10, po pravomoćnosti.