Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

Stalna služba u Valpovu

Kralja P. Krešimira IV br. 3

31550 Valpovo

Poslovni broj: P-767/2024-15

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A I  R J E Š E N J E

Općinski sud u Osijeku, Stalna služba u Valpovu, po sucu Goranu Jokiću, u pravnoj stvari tužiteljice-protutuženice ŽŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Jasminki Biloš, odvjetnici iz Zagreba, protiv tuženika-protutužitelja PŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Željki Kupčerić - Trcović, odvjetnici iz Đakova, radi utvrđenja visine suvlasničkog dijela na nekretnini, trpljenja razvrgnuća suvlasničke zajednice i ništetnosti, nakon održane i zaključene glavne rasprave dana 19. svibnja 2025. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice-protutuženice SŽ, odvjetnika iz [adresa] i punomoćnika tuženika-protutužitelja, odlukom objavljenom 18. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se u cijelosti tužbeni zahtjev tužiteljice-protutuženice ŽŽ, ranije Ž koji glasi:

" Utvrđuje se da je tužiteljica ŽŽ, ranije Ž, OIB [osobni identifikacijski broj], suvlasnica nekretnine u Valpovu, kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], u naravi kuća, dvor, voćnjak i oranica, površine 1828 m², u ½ dijela, što je tuženik PŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], dužan priznati i trpjeti razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina, procjenom i prodajom nekretnine i podjelom polučenog novčanog iznosa ostvarenog prodajom na jednake dijelove stranaka.“

II. Odbacuje se u cijelosti kao nedopušten protutužbeni zahtjev tuženika- protutužitelja koji glasi:

" I Utvrđuje se da je Ugovor o darovanju nekretnine zaključen dana 31.10. 2008. godine između OŽ (Stojana) Žulj, OIB [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.1964. godine iz [adresa], u svojstvu darovateljice, i ŽŽ (Željomir) Mihaljić, OIB [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.1989.godine iz [adresa], u svojstvu daroprimateljice, kojim OŽ daruje ŽŽ ½ idealnog dijela na nekretnini upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] kuća, dvor, voćnjak i oranica površine 1828 m², ništetan i da ne proizvodi pravne učinke.

II. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Osijeku, Stalna služba u Valpovu da izvrši brisanje upisanog vlasništva temeljem predmetnog Ugovora o darovanju i uspostavi ranije zemljišnoknjižno stanje na ime OŽ (Stojana) Žulj, OIB [osobni identifikacijski broj], sve u roku od 15 dana.“

III. Nalaže se da tuženik-protutužitelj PŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi tužiteljici-protutuženici ŽŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] troškove parničnog postupka u iznosu od 15.521,96 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 18. lipnja 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

IV. Odbija se tužiteljica-protutuženica s preostalim zahtjevom za naknadu troškova postupka iznad iznosa od 15.521,96 eura do iznosa od 19.721,60 eura kao neosnovanim.

r i j e š i o  j e

Ne dopušta se subjektivna preinaka tužbe koju je tužiteljica-protutuženica istaknula u podnescima zaprimljenim 13. studenog 2023. i 8. travnja 2025., u kojima je kao tuženik naznačena ŠŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj].

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 2. svibnja 2011. podnijela tužbu protiv tuženika u kojoj u bitnom navodi da je parnicu pokrenula iz razloga što je prethodno pred Općinskim sudom u Valpovu vodila postupak radi razvrgnuća suvlasničke zajednice na nekretninama opisanima u izreci ove presude, a koji je obustavljen rješenjem R1-111/10-8 od 25. ožujka 2011. Razlog obustave, između ostaloga, leži u činjenici što je ovdje tuženik tužiteljici osporio u tom postupku visinu njezinog suvlasničkog dijela pa je stoga tužiteljica u ovoj parnici prisiljena dokazivati visinu suvlasničkog dijela, a ujedno traži i da tuženik trpi razvrgnuće suvlasničke zajednice procjenom i prodajom nekretnine i podjelom kupoprodajne cijene na jednake dijelove.

2. U odgovoru na tužbu tuženik se usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Prigovorio je vrijednosti predmeta spora jer smatra da je ista u tužbi naznačena u previsokom iznosu. Nadalje u bitnom je naveo kako je nekretnina navedena u izreci ove presude bračna stečevina njega i tužiteljicine majke manjim dijelom, a većim dijelom je njegovo vlasništvo, jer je svojim prihodima iz rada i kreditom na predmetnoj nekretnini samostalno izgradio novu kuću. Stoga smatra da ima pravo na veći suvlasnički dio od suvlasničkog dijela ½ koji je trenutno naznačen u zemljišnim knjigama. Nadalje smatra da tužiteljica nema pravni interes za pokretanje ove parnice jer je ista već utvrđena kao suvlasnica, a također nema pravo niti tražiti razvrgnuće, jer je izvanparnični postupak koji je spomenula u tužbi obustavljen.

2.1. Tuženik je istaknuo protutužbeni zahtjev u podnesku zaprimljenom na pripremnom ročištu održanom 19. siječnja 2018. (str. 47-49 spisa) u kojem traži da sud utvrdi da je ništetan darovni ugovor koji je zaključen između tužiteljice i njezine majke OŽ **.**.2008. Navedeno u bitnom obrazlaže činjenicom što isti nije sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili ovjerovljene privatne isprave pa u okolnostima kad tužiteljica nakon zaključenja takvog ugovora nije stupila u posjed predmetne nekretnine smatra da ugovor ne proizvodi pravne učinke.

3. Tijekom postupka stranke su u bitnom ostale kod svojih ranijih navoda s tim da je sud na raspravnom zapisniku od 9. studenog 2018. (list 73-76 spisa ) vrijednost predmeta spora utvrdio u iznosu od 350.000,00 kuna, a što sad prema fiksnom tečaju konverzije od 1 euro = 7,53450 kuna iznosi 46.452,98 eura.

4. Nakon provedenog dokaznog postupka, u kojem su saslušane parnične stranke i svjedoci OŽ, NŽ, ŠŽ i ĐŽ te nakon što je izvršen uvid u dokumentaciju koja prileži sudskom spisu ovaj Sud donio je 20. prosinca 2018. presudu pod poslovnim brojem: P-891/17-16 u kojoj je u cijelosti odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice-protutuženice. Ujedno je prihvaćen protutužbeni zahtjev tuženika-protutužitelja te je tužiteljica-protutuženica obvezana da nadoknadi parnične troškove tuženiku-protutužitelju. Povodom žalbe tužiteljice- protutuženice Županijski sud u Zagrebu rješenjem broj: Gž-971/2019-2 od 7. srpnja 2020. ukinuo je naprijed navedenu presudu u cijelosti te je predmet vratio ovom Sudu na ponovno suđenje uz napomenu da se nova glavna rasprava ima održati pred drugim sucem. Iz obrazloženja drugostupanjskog rješenja u bitnom proizlazi da sud nije cijenio činjenicu da je u tijeku postupak koji se vodi pred ovim istim Sudom između tuženika i njegove bivše izvanbračne supruge, ujedno majke tužiteljice, vezano za podjelu bračne stečevine. Ishod tog postupka bitan je za ovaj postupak jer je utvrđenje predstavlja li i u kojem omjeru predmetna nekretnina bračnu stečevinu bitno i za utvrđenje je li OŽ na tužiteljicu darovnim ugovorom mogla prenijeti predmetni suvlasnički dio. Stoga je predložio da se navedeni postupci spoje ekonomičnosti radi. Ujedno je u odnosu na protutužbeni zahtjev naglasio da prvostupanjski sud nije uzeo u obzir i obrazložio činjenice vezane za okolnost da su OŽ i tužiteljica u međuvremenu raskinule predmetni darovni ugovor i sklopile novi.

5. Sud je postupio po uputi iz drugostupanjskog rješenja te je prekinuo ovaj postupak do pravomoćnog okončanja postupka koji se vodio pred ovim Sudom u predmetu broj: P Ob-127/2022.

6. Predmet spora je utvrđenje suvlasničkog dijela na nekretnini tužiteljice- protutuženice, obzirom da tuženik-protutužitelj u izvanparničnom postupku koji je prethodio ovom postupku osporava suvlasnički omjer, zahtjev tužiteljice-protutuženice za razvrgnuće suvlasničke zajednice civilnom diobom te utvrđenje je li ništetan Ugovor o darovanju nekretnine zaključen dana 31. listopada 2008. između tužiteljice- protutuženice i njene majke OŽ.

7. Među strankama nije sporno da je tužiteljica-protutuženica cijelo vrijeme upisana u zemljišnim knjigama kao suvlasnik u 1/2 dijela predmetne nekretnine.

8. Sporni su suvlasnički omjeri stranaka jer tuženik-protutužitelj tvrdi da ima pravo na veći suvlasnički dio budući je iz svojih prihoda i kredita sagradio novu kuću na predmetnoj čestici. Sporan je i način diobe, kao i je li ništetan Ugovor o darovanju kojim je OŽ na tužiteljicu prenijela suvlasnički dio predmetne nekretnine ½. Nakon što je tuženik-protutužitelj otuđio svoj suvlasnički udio trećoj osobi, sporna je i njegova pasivna legitimacija.

9. Kako bi utvrdio sporne činjenice sud je u ponovljenom postupku, koji je proveden pred drugim sucem, uz suglasnost stranaka pročitao iskaze stranaka i svjedoka sa raspravnih zapisnika. Na kraju dokaznog postupka pročitana je dokumentacija sadržana u ovom spisu i to kako slijedi: rješenje na str. 5-7 spisa, Ugovor o darovanju sa zk izvatkom na str. 8-9, podaci o isplaćenim dividendama, kao i stanje po kreditu na str. 17-20 spisa, potvrda na str. 21, presuda Općinskog suda u Dubrovniku na str.38-43 spisa, presuda ŽS u Dubrovniku na str. 44-46 spisa, raskid Ugovora o darovanju nekretnine na str. 67-68 spisa, darovni ugovor na str. 69-70, izvadak iz Matice vjenčanih na str. 77, rješenje ŽS u Zagrebu na str. 114-120 spisa, presuda i rješenje Županijskog suda u Splitu na str. 147-155, izvadak iz Zemljišne knjige na str. 157, troškovnik tužiteljice na str. 196 spisa. Nadalje, izvršen je uvid u spis ovog Suda broj: P Ob-127/2022 te je iz istog pročitana: tužba na str. 1-6, izvadci iz Zemljišne knjige s prijepisom posjedovnog lista na str. 8-10, potvrda na str. 15 i 16, podaci o isplaćenim naknadama na str. 17-18, potvrda s lista 19-21, Ugovor o kreditu na str. 22-25 spisa, rješenje na str. 26, odgovor na tužbu s pripadajućim prilozima na str. 29-72 spisa, potvrda o imovnom stanju, izjave na str. 48-50, kupoprodajni ugovor na str. 51, Ugovor o zamjeni nekretnina na str. 52-53, presuda Općinskog suda u Valpovu na str. 54-55, rješenje na str. 56, Ugovor o darovanju nekretnine na str. 57- 58, rješenje o izvedenom stanju i ostala dokumentacija vezana za nekretninu na str. 254-295, presuda i rješenje na str. 414-433, presuda i rješenje ŽS u Splitu na str. 457- 464 spisa, rješenje VSRH na str. 487-489 spisa.

10. Iz dokumentacije pročitane u dokaznom postupku utvrđeno je kako slijedi:

-da je presudom i rješenjem ovog Suda P Ob-127/2022-13 od 28. travnja 2023. koja je u cijelosti potvrđena presudom i rješenjem Županijskog suda u Splitu Gž Ob- 164/2023-3 od 6. rujna 2023. utvrđeno da izvanbračnu stečevinu ovdje tužitelja i tužiteljicine majke OŽ predstavlja, između ostaloga, i nekretnina pobliže opisana u izreci ove presude, tako da svakom od navedenim pripada ½ dijela te nekretnine. Istom presudom odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev kojim je ovdje tuženik tražio da se utvrdi ništavim Ugovor o darovanju od 31. listopada 2008. u dijelu koji predstavlja 3/10 idealnih dijelova predmetne nekretnine,

-iz raskida Ugovora o darovanju nekretnine (str. 67-68) i darovnog ugovora (str. 67-70) proizlazi da su tužiteljica i njezina majka Senija Žulj 31. lipnja 2018.raskinuli Ugovor o darovanju nekretnine koji su sklopile 31. listopada 2008. zbog izmijenjenih okolnosti koje se sastoje u nedostatcima u obliku samog Ugovora te su ujedno isti dan sklopile novi Ugovor o darovanju u propisanom obliku i sadržaju kojim je OŽ, ovdje tužiteljici, ponovno darovala isti suvlasnički dio predmetne nekretnine.

11. Iskaze stranaka i svjedoka sud ne smatra potrebnim posebno navoditi i obrazlagati budući su isti u djelu spornih činjenica postali bespredmetni nakon nastupanja pravomoćnosti presude donesene pred ovim Sudom pod poslovnim brojem: P Ob-127/2022-13 od 28. travnja 2023.

12. Odredbom čl. 192. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23; dalje ZPP) propisano je da tužitelj može sve do zaključenja prethodnog postupka svoju tužbu preinačiti i tako da umjesto prvobitnog tuženika tuži drugu osobu, a stavkom 2. istog članka propisano je kako je za preinaku tužbe prema stavku 1. potreban pristanak osobe koja treba da stupi u parnicu umjesto tuženika, a ako se tuženik već upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, potreban je i pristanak tuženika. Nadalje, iz čl. 195. st. 1. ZPP-a proizlazi da ako koja od stranaka otuđi stvar ili pravo o kojem teče parnica to ne sprječava da se parnica među istim strankama dovrši. Također čl. 333. st. 2. ZPP-a, propisano je da sud tijekom cijelog postupka po službenoj dužnosti pazi je li stvar pravomoćno presuđena; i ako utvrdi da je parnica među istim strankama pokrenuta o zahtjevu o kojem je već pravomoćno odlučeno, tad će odbacit tužbu. Iz čl. 47. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 - dalje: ZVDSP) proizlazi da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno i to mu pravo ne zastarijeva.

13. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, te savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, u skladu sa čl. 8. ZPP-a, na temelju rezultata cjelokupnog postupka i primjene citiranih odredbi, ovaj Sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice-protutuženice neosnovan. Također je utvrđeno da je protutužbeni zahtjev tuženika-protutužitelja nedopušten. Ujedno je utvrđeno da je nedopuštena i subjektivna preinaka tužbe prema kojoj tužiteljica-protutuženica umjesto prvobitnog tuženika PŽ tuži njegovu kćerku ŠŽ.

14. Prije svega treba naglasiti da je tijekom parnice došlo do prijenosa vlasništva na suvlasničkom dijelu nekretnine tuženika-protutužitelja pa isti više nije suvlasnik predmetne nekretnine, već je na 1/2 dijela nekretnine umjesto tuženika-protutužitelja sad upisana njegova kćerka ŠŽ. Imajući u vidu naprijed navedeno, tužiteljica- protutuženica je podnescima zaprimljenim 13. studenog 2023. (list 156-158 spisa) i 8. travnja 2025. (list 170-171 spisa) preinačila tužbu na način da je umjesto tuženika- protutužitelja CŽ kao tuženika naznačila ŠŽ. Tuženik-protutužitelj PŽ te ŠŽ usprotivili su se takvoj preinaci u podnescima zaprimljenima 23. i 30 travnja 2025. (str. 178-179 i 188-189 spisa). Cijeneći u takvim okolnostima citirane odredbe čl. 192. ZPP-a sud je zaključio da je u konkretnom slučaju nedopuštena subjektivna preinaka tužbe kako je istu tužiteljica-protutuženica naznačila u podnescima od 13. studenog 2023. i 8. travnja 2025. pa je zbog toga i odlučeno kao u izreci rješenja.

15. Naprijed citirana odredbe čl. 195. ZPP-a u procesnopravnom smislu ne sprječava da se parnica među istim strankama dovrši, ali je od utjecaja u materijalnopravnom smislu na donošenje meritorne odluke o predmetu spora (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odlukama broj: Rev-1103/07-2 od 4. ožujka 2008., Rev-x-843/14-2 od 9. prosinca 2014., Revt-4/2018-6 od 4. rujna 2019. i dr.). S obzirom da svaki suvlasnik prema citiranoj odredbi čl. 47. st. 1. ZVDSP-a ima pravo na razvrgnuće suvlasničke zajednice, ako je razvrgnuće moguće i dopušteno, proizlazi da se razvrgnuće suvlasničke zajednice provodi isključivo između suvlasnika nekretnine. To nadalje znači da je u procesnopravnom smislu aktivno legitimiran pokrenuti postupak razvrgnuća pred sudom jedino suvlasnik, a pasivno su legitimirani također samo ostali suvlasnici. Imajući u vidu pravne učinke i posljedice razvrgnuća u smislu odredbe čl. 55. ZVDSP-a, koji mogu biti stvarnopravni, a u pojedinim slučajevima, kada je riječ o civilnoj diobi (kao u konkretnom slučaju), za neke od suvlasnika nastaju i obveznopravni učinci, prema shvaćanu ovog suda pasivno legitimiran može biti samo onaj tko je prema činjenicama koje postoje u vrijeme zaključenja glavne rasprave suvlasnik nekretnine. Sve to znači da otuđenje suvlasničkog dijela nekretnine u odnosu na koju tužiteljica-protutuženica kao suvlasnica traži da tuženik-protutužitelj trpi razvrgnuće suvlasničke zajednice civilnom diobom, iako ne sprječava da se parnica među istim strankama dovrši, je od bitnog utjecaja za odluku o samoj stvari. Naime, kada je tuženik-protutužitelj otuđio svoj suvlasnički dio nekretnine trećoj osobi (kćerki ŠŽ), tužiteljica-protutuženica više ne može uspjeti s tužbenim zahtjevom da tuženik-protutužitelj istoj prizna njen suvlasnički dio te da trpi razvrgnuće suvlasničke zajednice civilnom diobom. Stoga okolnost da je tuženik-protutužitelj otuđio svoj suvlasnički dio nekretnine trećoj osobi, odnosno da je prestalo njegovo pravo suvlasništva na toj nekretnini utječe na pasivnu legitimaciju tuženika. Drugim riječima, time što nakon otuđenja predmeta spora tužiteljica-protutuženica prema čl. 195. ZVDSP-a ima pravo nastaviti parnicu to ne znači da ta procesna odredba ima bilo kakav učinak na osnovanost tužbenog zahtjeva. Sud će u takvim okolnostima dovršiti parnicu među istim strankama, ali će odbiti tužbeni zahtjev, jer tuženik-protutužitelj više nije pasivno legitimirana da trpi razvrgnuće suvlasničke zajednice civilnom diobom (tako i Županijski sud u Varaždinu u Gž-866/2021-2 od 12. siječnja 2022. i Vrhovni sud Republike Hrvatske u Rev-1173/2022-3 od 8. svibnja 2024.).

16. Ujedno treba napomenuti kako je Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci Rev-1173/2022-3 od 8. svibnja 2024. zauzeo pravno shvaćanje da u parnici radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, u slučaju kada tuženik tijekom parnice otuđi svoj suvlasnički dio nekretnine, nije moguće primijeniti pravno shvaćanje s pete sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održane 21. listopada 2019., broj: Su-IV-56/19-10 koje glasi: „Kada tuženik otuđi stvar ili pravo tijekom parnice, na što suprotna stranka nije mogla utjecati, primjenjuju se odredbe iz čl. 162. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a tek u slučaju kada te odredbe nije moguće primijeniti, tada čl. 195. st. 1. Zakona o parničnom postupku isključuje primjenu pravila o pravno relevantnim činjenicama koje postoje u vrijeme zaključenja glavne rasprave, dakle mjerodavno je stanje koje je postojalo u vrijeme podnošenja tužbe.“ Također treba podsjetiti kako u postupku diobe nekretnina suvlasnici imaju svojstvo nužnih suparničara i zato svi moraju sudjelovati u postupku jer u protivnom postoji nedostatak procesnopravne legitimacije za vođenje postupka i ne može ni doći do razvrgnuća suvlasničke zajednice jer niti suvlasnik koji je sudjelovao u takvom razvrgnuću ne može steći pravo vlasništva, s obzirom da na suvlasnika koji nije sudjelovao u razvrgnuću i na njegov suvlasnički dio nema nikakvog utjecaja provedeno razvrgnuće, pa i nadalje egzistira suvlasnička zajednica (tako Županijski sud u Varaždinu u Gž-1249/10-2 od 12. siječnja 2011., Županijski sud u Zadru u Gž-367/17-2 od 27. ožujka 2017. i Vrhovni sud Republike Hrvatske u Rev-38/17-2 od 28. prosinca 2017.). Stoga je iz svih naprijed navedenih razloga valjalo odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan i odlučiti kao u toč. I. izreke presude.

17. U odnosu na protutužbeni zahtjev treba naglasiti da je presudom ovog suda P Ob-127/2022-13 od 28. travnja 2023. već pravomoćno odlučeno o ništetnosti spornog Ugovora o darovanju pa je u tom slučaju primjenom čl. 333. st. 2 ZPP-a trebalo odbaciti kao nedopušten protutužbeni zahtjev. Okolnost da je u predmetu P Ob-127/2022 tuženik- protutužitelj tražio ništetnost predmetnog Ugovora do idealnog dijela nekretnine 3/10, nije od utjecaja na naprijed navedeni zaključak, upravo iz razloga što je i u tom predmetu kao razloge ništetnosti isticao iste razloge koje je istaknuo obrazlažući svoju protutužbu u ovom predmetu. Stoga, navedeno utvrđenje veže i ovaj sud jer bez obzira na traženje da se utvrdi samo djelomična ništetnost, s obzirom na pravnu prirodu ugovora i činjenicu da je Ugovorom raspolagano sa ½ dijela nekretnine, znači u konkretnom slučaju, s obzirom na istaknute razloge ništetnosti, da je o tom dijelu već pravomoćno odlučeno. Naime, upravo zbog navedenih razloga nije bilo moguće niti u predmetu P Ob-127/2022 utvrditi samo djelomičnu ništetnost, već je predmetni darovni ugovor u cijelosti razmotren te je utvrđeno da nije ništetan. Čak i da nije riječ o presuđenoj stvari, treba naglasiti da su tužiteljica – protutuženica i njezina majka OŽ raskinule predmetni ugovor te su istovremeno sklopile novi kojim su predmetnom darovanju dali potrebnu propisanu formu. U takvim okolnostima tuženik – protutužitelj više nema pravni interes za utvrđenje da je predmetni (ranije sklopljeni) Ugovor o darovanju ništetan. Stoga je odlučeno kao u izreci pod II.

18. Odluka o troškovima parničnog postupka donesena je temeljem odredbe čl. 156. st. 1. i čl. 154. st. 3. ZPP-a, a imajući u vidu da je odluka o neosnovanosti tužbenog zahtjeva uvjetovana upravo dispozicijom tuženika-protutužitelja. Naime, isti je tijekom ove parnice, a nakon što nije uspio niti u parnici koja se vodila pred ovim Sudom u predmetu P Ob-127/2022, otuđio svoj suvlasnički dio na predmetnoj nekretnini koja je predmetom razvrgnuća, a što je dovelo do toga da tužiteljica u ovoj parnici ne može ostvariti svoje pravo na razvrgnuće. Dakle, troškovi tužiteljice-protutuženice posljedica su izravne dispozicije tuženika-protutužitelja usmjerene na opstrukciju postupka i onemogućavanje tužiteljici da ostvari svoja prava, zbog čega je u konkretnom slučaju bilo potrebno da sud primjeni svoje ovlasti sadržano u čl. 154. st. 3. ZPP-a i neovisno o pravilima iz čl. 154. st. 1. i st. 2. ZPP odredi da jedna stranka naknadi drugoj stranci troškove primjenom čl. 156. st 1. ZPP-a, koji propisuje da je stranka dužna, neovisno o ishodu parnice, nadoknaditi protivnoj stranci troškove postupka koje je uzrokovala svojom krivnjom.

18.1. Troškovi su odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadama troškova za rad odvjetnika, "Narodne novine" broj: 138/23, dalje Tarifa prema utvrđenoj vrijednosti predmeta spora na raspravnom zapisniku od 9. studenog 2018. (list 73-76 spisa VPS=46.452,98 eura ). To stoga što je prema Tbr. 52.1. Tarife propisano da odvjetnik primjenjuje Tarifu koja je na snazi u trenutku dospijeća odvjetničke nagrade. Tužiteljici-protutuženici su priznati troškovi koji su prema ocjeni ovog Suda bili nužni, a koji se sastoje od troškova zastupanja po punomoćniku odvjetniku i to kako slijedi:

-trošak sastava tužbe u iznosu od 1.000,00 eura, Tbr. 7.1. Tarife,

-zastupanje na ročištu održanom 10. listopada 2017. u iznosu od 1.000,00 eura, Tbr. 9.1. Tarife,

- zastupanje na ročištu održanom 19. siječnja 2018. u iznosu od 1.000,00 eura, Tbr. 9.1. Tarife,

- sastav obrazloženog podneska od 2. veljače 2018., kojim se podneskom tužiteljica-protutuženica očitovala o protutužbi tuženika-protutužitelja u iznosu od

1.000,00 eura, Tbr. 8.1. Tarife,

- zastupanje na ročištu održanom 5. ožujka 2018. u iznosu od 1.000,00 eura, Tbr. 9.1. Tarife,

- zastupanje na glavnoj raspravi održanoj 26. travnja 2018., 4. lipnja 2018. i 9. studenog 2018. u iznosu od po 1.000,00 eura za svako od navedena tri ročišta ili ukupno 3.000,00 eura, Tbr. 9.1. Tarife,

- sastav žalbe od 2. siječnja 2019. protiv ranije donesene prvostupanjske presude u iznosu od 1.500,00 eura, Tbr. 5.1. Tarife, jer je tužiteljica-protutuženica u cijelosti uspjela s tom žalbom budući je presuda ukinuta,

- zastupanje na glavnoj raspravi održanoj 15. listopada 2021., 22. svibnja 2023. i 19. svibnja 2025. u iznosu od po 1.000,00 eura za svako od navedena tri ročišta ili ukupno 3.000,00 eura, Tbr. 9.1. Tarife,

- sastav obrazloženog podneska od 10. listopada 2022. u iznosu od 1.000,00 eura, Tbr. 8.1. Tarife, budući se tim podneskom tužiteljica-protutuženica očitovala o spajanju spisa, odnosno predložila je prekid ovog postupka do okončanja postupka u predmetu P Ob-127/2022 jer se u tom predmetu odlučivalo o visini suvlasničkih djelova tuženika-protutužitelja i tužiteljicine-protutuženicine majke, a što je predstavljalo prethodno pitanje budući je tužiteljica-protutuženica upravo darovanjem od majke stekla svoj suvlasnički dio,

- sastav obrazloženog podneska od 2. srpnja 2024.(list. 160 spisa) u iznosu od 1.000,00 eura, Tbr. 8.1. Tarife jer je tim podneskom tužiteljica-protutuženica izvijestila sud da je okončan parnični postupak u predmetu P Ob-127/2022 te je dostavila na spis prrvostupanjsku i drugostupanjsku poresudu iz tog predmeta i istaknula prijedlog za nastavak ovog postupka.

Slijedom navedenog, troškovi zastupanja tužiteljice-protutuženice iznose ukupno 14.500,00 eura. Punomoćnica nije tražila obračun poreza na dodanu vrijednost na navedene iznose pa sud isti nije niti uračunao u troškove zastupanja. Također, tužiteljici-protutuženici su priznati i troškovi sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 510,98 eura i sudske pristojbe za presudu u iznosu od 510,98 eura. Prema tome, tužiteljici su priznati ukupni troškovi u iznosu od 15.521,96 eura.

19. Tužiteljica-protutuženica je odbijena sa zahtjevom za sastav obrazloženog podneska po punomoćniku odvjetniku od 18. siječnja 2018. jer je taj podnesak ista dostavila na sudski spis neposredno prije održavanja pripremnog ročišta, koje je održano isti dan pa je između ostalog to ročište i odgođeno kakao bi se tuženik- protutužitelj mogao očitovati o navodima iz podneska. Ista je mogla sadržaj tog podneska u bitnom iznjeti na samom ročištu ili podnesak dostaviti ranije jer je za to imala dovoljno vremena od zaprimanja poziva za ročište. U svakom slučaju istoj je priznat trošak zastupanja na ročištu održanom isti dan pa zbog svega navedenog stav je suda da joj ne pripada i trošak sastava navedenog podneska. Nadalje, ista je odbijena i sa zahtjevom za sastav obrazloženog podneska od 11. srpnja 2018., na spis zaprimljen 18. srpnja 2018., jer je ista u tom podnesku u bitnom ponovila navode koje je isticala i ranije tijekom postupka, a posebno na ročištima koja su održana 26. travnja 2018. i 4. lipnja 2018. za koja su joj ročišta u cijelosti priznati troškovi. Ista je odbijena i sa zahtjevom za sastav obrazloženog podneska po punomoćniku odvjetniku od 11. svibnja 2023. jer je u tom podnesku ponovila ranije navode iz podneska od 10. listopada 2022. za koji joj je u cijelosti priznat trošak, a kojima traži prekid postupka. Također je odbijena i sa zahtjevom za sastav obrazloženog podnesaka od 2. listopada 2023. jer u spisu nema tog podnesaka (spisu prileži podnesak od 30. rujna 2023, kao i sa zahtjevom za sastav podneska od 14. studenog 2023. jer je tim podneskom preinačila tužbu na način da je umjesto tuženika-protutužitelja tužila ŠŽ, a koja je preinaka u cijelosti nedopuštena.

20. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

Valpovo, 18. lipnja 2025.

S U D A C

GORAN JOKIĆ

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove odluke suda nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi pisano putem ovog suda nadležnom Županijskom sudu.

Dostaviti:

1.Tužiteljici-protutuženici po punomoćniku

2.Tuženiku-protutužitelju po punomoćniku.