REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
STALNA SLUŽBA U POŽEGI
Sv. Florijana 2, Požega
Poslovni broj: Gž-479/2023-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
i
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u vijeću sastavljenom od sudaca Branimira Miljevića, kao predsjednika vijeća, Berislava Devčića, kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Branke Ribičić, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice-protutuženice UD, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], (dalje u tekstu: tužiteljica), koju zastupa punomoćnik Predrag Jovanović, odvjetnik iz Labina, protiv tuženika-protutužitelja 1. LD, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], i 2. ND, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], (dalje u tekstu: tuženici), koje zastupa punomoćnik Marijan Belušić, odvjetnik iz Labina, radi utvrđenja bračne stečevine, rješavajući žalbu tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Pazinu broj P-1243/2019-55 od 14. travnja 2023., u sjednici vijeća održanoj 18. lipnja 2024.,
p r e s u d i o j e
I. Djelomično se odbija žalba tužiteljice UD kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Pazinu broj P-1243/2019-55 od 14. travnja 2023. u pobijanom stavku I. točka 2. izreke kojim je utvrđeno da u ostavinsku imovinu iza pokojnog PD OIB: [osobni identifikacijski broj] ulazi novčani iznos od 629,66 eura/4.744,20 kn, te u pobijanom dijelu kojim je djelomično usvojen protutužbeni zahtjev u stavku V. točka 1. izreke i u dijelu stavka V. točka 2. izreke koji glasi: "Utvrđuje se da 1/2 suvlasničkog dijela nekretnina iz točke V. 1. presude predstavlja ostavinsku imovinu pokojne ĆD" .
r i j e š i o j e
Djelomično se prihvaća žalba tužiteljice UD kao osnovana te se ukida presuda Općinskog suda u Pazinu broj P-1243/2019-55 od 14. travnja 2023. u preostalom dijelu stavka I. točka 2. izreke koji glasi: " koji će se u ostavinskom postupku iza pokojnog PD rasporediti njegovoj djeci BD i ND svakome u ½ dijela", te se nadalje ukida pobijani dio presude kojim je odlučeno o protutužbenom zahtjevu, u stavku III. i dijelu stavka V. točka 2. izreke koji glasi: " koja se ima rasporediti njezinim zakonskim nasljednicima u ostavinskom postupku koji se njezini nasljednici ovlašćuju pokrenuti na temelju ove presude po njezinoj pravomoćnosti." i protutužbeni zahtjev se u tom dijelu odbacuje.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:
I. Djelomično se prihvaća tužbeni zahtjev UD te se:
1. Utvrđuje da u ostavinu iza pokojnog PD, OIB [osobni identifikacijski broj], iza kojeg se vodi ostavinski postupak pred ovim sudom, Stalnom službom u Labinu, pod posl. br. O-96/2019, ne ulazi novčani iznos od 2.040,48 eura / 15.373,99 kuna1 deponiran kod ERSTE & STEIERMÄRKISCHE BANK d. d.
2. Utvrđuje da u ostavinu iza pok. PD, ulazi novčani iznos od 629,66 eura / 4.744,20 kn, koji će se u ostavinskom postupku iza pokojnog PD rasporediti njegovoj djeci BD i ND, svakome u 1/2 dijela.
II. Tužbeni zahtjev UD se u preostalom dijelu odbija.
III. Djelomično se prihvaća protutužbeni zahtjev BD i ND te se nalaže tužiteljici da BD i ND isplati 142,98 eura / 1.077,28 kn (sto četrdeset dva eura i devedeset osam centi / tisuću sedamdeset sedam kuna i dvadeset osam lipa) u roku petnaest dana.
IV. Protutužbeni zahtjev BD i ND se u preostalom dijelu točaka I. i II. odbija.
V. Djelomično se prihvaća tužbeni zahtjev ND i BD te se:
1. Utvrđuje da su nekretnina – oznake k. č. [katastarska čestica] kuća u [adresa], površine 315 m2, k. o. [katastarska općina], etažno vlasništvo s određenim omjerima, i to 1. suvlasnički dio: 1248/10000 (E-1) s kojim je povezano vlasništvo posebnog dijela nekretnine – stana broj 1 u prizemlju koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, kupaonice, nužnika, predsoblja i hodnika, ukupne površine 50,70 m2; te nekretnina – garaža sagrađena na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine oko 18,70 m2; bračna stečevina pokojne ĆD, rođene **.**.1936., umrle **.**.1994., i pokojnog PD, rođenog **.**.1933., umrlog **.**.2017.
2. Utvrđuje da 1/2 suvlasničkog dijela nekretnina iz točke V. 1. presude predstavlja ostavinsku imovinu pokojne ĆD koja se ima rasporediti njezinim zakonskim nasljednicima u ostavinskom postupku koji se njezini nasljednici ovlašćuju pokrenuti na temelju ove presude po njezinoj pravomoćnosti.
VI. Tužbeni zahtjev ND i BD se u preostalom dijelu, koji nije odbačen točkom I. rješenja, odbija.
r i j e š i o j e
I. Tužbeni zahtjev ND i BD, i to u točki I., u dijelu kojem zahtijeva utvrđenje da je pokojna ĆD vlasnica 1/2 dijela nekretnina iz t. V.
1. presude, se odbacuje.
II. Utvrđuje se da je protutužba od 4. studenog 2020. djelomično povučena u točkama III. do V. koje glase:
„3. Nalaže se tužiteljici-protutuženici da tuženicima-protutužiteljima, u roku 15 dana, preda podatke o stanju novčanih sredstava na žiro računu broj 3103010553 pok. PD kod Erste &Steiermarkischebank d. d. i na kunskom štednom ulogu broj 8700349568 pok. PD kod Erste &Steiermarkischebank d. d. i to u trenutku smrti pok. PD odnosno na dan 9. srpnja 2017. u 5,38 sati te da, pod prisegom, izjavi da su predani podaci točni.
4. Nalaže se tužiteljici-protutuženici da tuženiku-protutužitelju BD, u roku 15 dana, isplati iznos novca čiju će visinu tuženik-protutužitelj BD odrediti nakon što mu tužiteljica-protutuženica da potrebne podatke iz t. III. tužbenog zahtjeva, odnosno nakon što se izvedu po tuženicima-protutužiteljima predloženi dokazi o podacima koje im tužiteljica-protutuženica izbjegava dati odnosno radi provjere danih podataka, zajedno s pripadajućim zateznim kamatama.
5. Nalaže se tužiteljici-protutuženici da tuženici-protutužiteljici ND, u roku 15 dana, isplati iznos novca čiju će visinu tuženica-protutužiteljica ND odrediti nakon što joj tužiteljica-protutuženica da potrebne podatke iz t. III. tužbenog zahtjeva, odnosno nakon što se izvedu po tuženicima-protutužiteljima predloženi dokazi o podacima koje im tužiteljica-protutuženica izbjegava dati odnosno radi provjere danih podataka, zajedno s pripadajućim zateznim kamatama.“
III. Svaka stranka snosi svoje troškove.
2. Pravodobno izjavljenom žalbom prvostupanjsku presudu pobija tužiteljica zbog žalbenih razloga postojanja bitnih povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, s tim što u žalbi nije naznačeno zbog kojih bitnih postupovnih povreda se žalba podnosi, ali iz obrazloženja dijela žalbe proizlazi da se ističe bitna povreda iz članka 354. stavak 2. točka 12. ZPP-a, odnosno prekoračenje tužbenog zahtjeva kod odlučivanja o pobijanoj točki 2. stavka I. izreke presude. Naime tužiteljica pobija prvostupanjsku presudu u dijelu odluke kojim je utvrđeno da u ostavinsku imovinu pok. PD ulazi određeni novčani iznos, te da će se u ostavinskom postupku isti iznos rasporediti njegovoj djeci-protutužiteljima, svakome u ½ dijela. Prethodnu točku 1. stavka I. izreke presude kojim je odlučeno koliki novčani iznos ne ulazi u ostavinsku imovinu, tužiteljica nije pobijala, iako ni točkom 1. kao ni točkom 2. prvog stavka izreke nije prihvaćen u cijelosti tužbeni zahtjev tužiteljice, a tužiteljica u žalbi nije navela da pobija prvostupanjsku presudu u stavku II. izreke presude, kojom je ona odbijena sa preostalim dijelom svog tužbenog zahtjeva. U preostalom dijelu žalbe se osporava aktivna legitimacija protutužitelja za podnošenje tužbenog zahtjeva koji prelazi okvire rješenja o upućivanju u parnicu koje je donio ostavinski sud Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Labinu u postupku iza pok. PD, pod brojem O-96/2019-12 od 19. veljače 2019. Utvrđeno činjenično stanje tužiteljica žalbom nije osporavala, niti je pobijala prvostupanjsko rješenje.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je djelomično osnovana.
5. Kako tužiteljica u žalbi ne navodi u čemu nalazi da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka, iako se općenito poziva na taj zakonski žalbeni razlog, ovaj sud pazeći po službenoj dužnosti sukladno članku 365. stavak 2. ZPP-a na bitne povrede odredaba parničnog postupka nije našao da bi bila počinjena koja od bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a.
5.1. Osnovano, međutim tužiteljica smatra da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu prekoračenja tužbenog zahtjeva iz članka 354. stavak 2. točka 12. ZPP-a, jer je u stavku I. točka 2. izreke presude uneseno da će se novčani iznos koji ulazi u ostavinsku imovinu pok. PD rasporediti njegovoj djeci BD i ID svakome u ½ dijela, a takav tekst ne postoji u tužbenom zahtjevu tužiteljice, jer je ista postavila samo zahtjeve da određeni novčani iznosi sa računa ostavitelja, kao bračna stečevina tužiteljice i ostavitelja, ulaze, odnosno ne ulaze u ostavinsku imovinu. Drugostupanjski sud je stoga, nalazeći taj dio žalbe tužiteljice osnovanim odlučio ukinuti dio izreke prvostupanjske presude kojim je tužbeni zahtjev prekoračen, odnosno kojim je dosuđeno nešto što nije tužbenim zahtjevom zatraženo, tako da je primjenom odredbe članka 369. stavak 5. ZPP-a odlučeno kao u stavku I. izreke ovog rješenja.
6. Nadalje je sud drugog stupnja utvrdio da je žalba tužiteljice osnovana i u dijelu u kojem ista osporava aktivnu legitimaciju protutužitelja, odnosno ovlaštenje istih za postavljanje protutužbenog zahtjeva koji prelazi okvir rješenja ostavinskog suda o upućivanju protutužitelja da u parničnom postupku utvrđuju spornu činjenicu da li nekretnina koja je utvrđena ostavinskom imovinom predstavlja bračnu stečevinu ostavitelja i majke protutužitelja, sada pokojne ĆD.
6.1. Ostavinski sud , Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Labinu je donio rješenje broj O-96/2019-12 od 19. veljače 2019. kojim je ostavinski postupak prekinut, a zakonski nasljednici su upućeni da pokrenu parnicu radi utvrđivanja ostavinske imovine, tako da je tužiteljica upućena da protiv tuženika pokrene parnicu radi utvrđenja da li novčana sredstva na računu kod Erste banke d.d. predstavljaju bračnu stečevinu pokojnog ostavitelja i nje, a nasljednici BD i ND su upućeni na pokretanje parnice protiv tužiteljice radi utvrđenja da li je nekretnina, stan u [adresa], upisan u zk. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te nekretnina - vanknjižno vlasništvo ostavitelja na garaži sa iste adrese, bračna stečevina ostavitelja i njihove majke, ranije supruge ostavitelja pokojne ĆD. Dakle, protutužitelji nisu bili upućeni na pokretanje parničnog postupka sa tužbenim zahtjevom za isplatu određenih novčanih iznosa od tužiteljice, za koje tvrde da su iznosi po računima ostavitelja i da također predstavljaju ostavinsku imovinu, jer se o toj imovini nije raspravljalo u ostavinskom postupku, tako da je tako postavljeni tužbeni zahtjev u tom dijelu i preuranjen, a također za podnošenje istog tuženici- protutužitelji nisu imali ovlaštenje ostavinskog suda. S obzirom da su u ostavinskim sporovima u parničnim postupcima, uputom ostavinskog suda o predmetu spora vezani i sud i stranke koje su u parnicu upućene, drugostupanjski sud je zaključio da je osnovan prigovor tužiteljice o nedostatku aktivne legitimacije protutužitelja za postavljanje dijela zahtjeva o kojem je odlučeno pobijanim stavkom III. izreke presude suda prvog stupnja, pa je i taj dio pobijane presude ukinut i tužbeni zahtjev protutužitelja je odbačen. Ovdje je potrebno i napomenuti da je sud prihvaćanjem tužbenog zahtjeva protutužitelja za isplatu novčanih sredstava od strane tužiteljice kao njihove sunasljednice, neovlašteno preuzeo nadležnost ostavinskog suda za raspodjelu ostavinske imovine, za koju uzgred, stranke ni nisu dale nasljedničke izjave, pa još nije nedvojbeno utvrđeno ni koliki su njihovi zakonski nasljedni dijelovi.
6. 2. U odnosu na dio prvostupanjske presude u pobijanom stavku V. točka 2. izreke, kojim je sud odlučio da se ½ suvlasničkog dijela predmetnih nekretnina kao imovina pokojne ĆD ima rasporediti njezinim zakonskim nasljednicima u ostavinskom postupku koji se njezini nasljednici ovlašćuju pokrenuti na temelju ove presude po njezinoj pravomoćnosti, za istaknuti je da protutužitelji ni za tako postavljeni protutužbeni zahtjev nisu imali ovlaštenje, odnosno nisu upućeni na pokretanje parnice sa takovim tužbenim zahtjevom, tako da za isto također nemaju procesnu aktivnu legitimaciju, a osim toga nemaju ni pravni interes za postavljanje takovog zahtjeva, jer su nasljednici po samom zakonu ovlašteni na pokretanje ostavinskog postupka ako se utvrdi da ostavitelj ima ostavinsku imovinu o kojoj se nije raspravljalo, ako već ostavinski postupak nije pokrenut po službenoj dužnosti ili ako je obustavljen jer ostavitelj, u ovom slučaju ostaviteljica tada nije bila upisana kao vlasnica nekretnina koje predstavljaju njenu ostavinsku imovinu. Zbog toga je sud drugog stupnja ukinuo i taj dio pobijane prvostupanjske presude, te isti dio protutužbenog zahtjeva odbacio, odlučivši kao u izreci ovog rješenja.
7. U preostalom dijelu koji se odnosi na primjenu materijalnog prava žalba tužiteljice nije utvrđena osnovanom, jer je po mišljenju suda drugog stupnja prvostupanjski sud na temelju utvrđenih činjenica, koje se žalbom ne osporavaju, pravilno odlučio da novčani iznos na računu ostavitelja u omjeru kako je sud odlučio u stavku I. točke 1. i 2. izreke presude, predstavlja zajednički stečenu bračnu imovinu ostavitelja i tužiteljice. Pri tome se posebno ističe da je neosnovano isticanje tužiteljice da je prilikom izračuna novčanih iznosa koje je proveo prvostupanjski sud, isti pravilno zaključio da novčani iznos koji se odnosi na plaćanje vijenca i cvijeća kod sahrane ostavitelja terete nasljednike, te se taj iznos ne može uzimati kao trošak imovine ostavitelja. Neosnovano se u žalbi tužiteljice osporava i utvrđenje prvostupanjskog suda da polovina nekretnina ostavitelja predstavlja ostavinsku imovinu, a da je druga polovina na ime bračne stečevine imovina njegove bivše supruge pokojne ĆD. Naime, sud je utvrdio da su te nekretnine stečene zajedničkim radom u vrijeme kada je ostavitelj bio u braku sa sada pokojnom suprugom, a u konkretnom slučaju se radi o stanu koji je bio društveno vlasništvo i otkupljen je od Općine Labin temeljem Ugovora o prodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo zaključenog 7. prosinca 1992., uz koji u ostavinsku imovinu ulazi i garaža kao pomoćna građevina izgrađena na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je naknadno legalizirana odlukom nadležnog upravnog tijela. Ostavitelj je sa ĆD rođenom U zaključio brak 9. travnja 1955., a taj brak je prestao smrću ĆD **.**.1994. U vrijeme zaključenja ugovora o otkupu stana na kojem postoji stanarsko pravo, ostavitelj je dakle bio u braku sa ranijom suprugom, te prema sudskoj praksi u takovim slučajevima, tako kupljeni stan se smatrao bračnom stečevinom bračnih drugova, bez obzira što supruga nije bila nositelj stanarskog prava, već samo član domaćinstva nositelja stanarskog prava, pa stoga nije ni unesena u ugovor kao kupac stana zajedno sa ostaviteljem.
8. Žalbom odluka o troškovima suda prvog stupnja nije bila pobijana, a tužiteljica nije zatražila ni naknadu troškova žalbenog postupka.
9. Na osnovu svega naprijed iznesenog sud drugog stupnja je djelomično prihvaćajući žalbu tužiteljice odlučio kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja, a u preostalom dijelu je presudom na temelju odredbe članka 368. stavak 1. ZPP-a žalba odbijena te pobijana presuda djelomično potvrđena.
10. U nepobijanim dijelovima prvostupanjska presuda i rješenje ostali su neizmijenjeni.
11. Zbog svega iznesenog sud drugog stupnja je odlučio kao u izreci.
U Požegi, 18. lipnja 2024.
Predsjednik vijeća
Branimir Miljević
