REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Stalna služba u Trogiru
Poslovni broj: P-1669/2022-13
Obala bana Berislavića 1
21220 Trogir
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu- Stalna služba u Trogiru, po sutkinji ovog suda Daniri Vujević, u pravnoj stvari Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, A. Mihanovića 3, 10000 Zagreb, protiv tuženika BRODOTROGIR d.d., OIB: 02610134628, Put brodograditelja 16, 21220 Trogir, koje zastupa punomoćnik Nenad Banovac, odvjetnik u Splitu, radi isplate nakon održane glavne rasprave zaključene dana 5. lipnja 2025.g. u nazočnosti punomoćnika tužitelja i zamjenice punomoćnika tuženika, dana 17. lipnja 2025., na ročištu za objavu odluke,
p r e s u d i o j e:
Nalaže se tuženiku platiti tužitelju
- iznos od 10.881,49 EUR sa zakonskom zateznom kamatom, određenoj po čl. 29.st.2. ZOO-a tekućom od dana podnošenja tužbe (6. svibnja 2022.) do isplate,
- iznos od 12.103,83 EUR sa zakonskom zateznom kamatom određenoj po čl. 29.st.2. ZOO-a tekućom od dana 7. ožujka 2025. do isplate.
Obrazloženje
1.U tužbi podnesenoj dana 6. svibnja 2022. godine, tužitelj navodi da se dana 2. ožujka 2007. godine dogodila ozljeda na radu kod tuženika u kojoj je ozljeđen osiguranik tužitelja IO iz [adresa], a ujedno i radnik tuženika. Do povrede da je došlo na prometnici ispred stolarske radionice tuženika. Viličar da je pri vožnji unatrag zahvatio i udario FO nanijevši mu teške ozljede.
1.2. Rješenjem HZMO-a Područne službe Split broj 222406 od dana 28. rujna 2009. godine, osiguraniku tužitelja priznato je počevši od 14. siječnja 2009. godine pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobosti za rada. Uzrok invalidnosti da je ozljeda na radu.
1.3. Tužitelj da je tužbom upućenoj Trgovačkom sudu u Splitu zatražio naknadu štete nastalu isplatom invalidske mirovine po navedenom rješenju za razdoblje od 1. svibnja 2009. do 31.12.2013. Pravomoćnom presudom Trgovačkog suda u Splitu broj P- 1478/12 od 18. siječnja 2016. godine usvojen je tužbeni zahtjev tužitelja.
1.4. Za daljnje potraživanje naknade štete nastale isplatom invalidske mirovine, SO, u razdoblju od 1.01.2015. do 31.12.2017. vođen je sudski postupak na Trgovačkom sudu u Splitu pod brojem 40/2018 koji je prekinut zbog nastupanja pravnih posljedica otvaranja predstečajnog postupka nad tuženikom. Rješenjem Trgovačkog suda u Splitu posl. broj St- 115/2019. od dana 3. travnja 2019. otvoren je predstečajni postupak, te je isti postupak okončan rješenjem Trgovačkog suda u Splitu posl. broj St- 255/2020 od 16.10.2020 o potvrđivanju predstečajnog sporazuma.
1.5. Tužitelj da trpi štetu nastalu isplatom invalidske mirovine SO, te za razdoblje od 4.04. 2019. do 30.04. 2022. potražuje iznos od 81.986,55 kuna. Odgovornost tuženika da se temelji na čl. 161 i čl. 162. Zakona o mirovinskom osiguranju.
2. Tuženik je u odgovoru na tužbu od dana 18. listopada 2022. godine, naveo da u cijelosti osporava činjenične navode iz tužbe i tužbeni zahtjev, kako osnov tako i visinu. Navodi da se protivi čitanju i korištenju u dokazne svrhe nalaza i mišljenja vještaka zaštite na radu Josipa Masinovića izrađenog u predmetu P-1478/2012, obzirom da je to isto protivno načelu neposrednosti. U tom pogledu ističe da je tuženik na predmetno vještvo dao i niz primjedbi na koje se vještak nikada nije ni očitovao. Što se tiče same nezgode ističe da je do iste došlo zbog krivnje samog osiguranika tužitelja, obzirom da isti nije postupao sa dužnom pažnjom i nije se pridržavao pravila iz zaštite na radu, a isto se očituje u činjenici da je osiguranik tužitelja prelazio prometnicu u trenutku kada je viličar krenuo vožnjom unatrag, kako to da proizlazi iz nalaza državnog inspektora zaštite na radu VO. Pritom da se navodi da je osiguranik tužitelja bio osposobljen za zaštitu na radu, dok je radnik ĆO koji je upravljao viličarem koji je udario osiguranika tužitelja također bio osposobljen za rad na siguran način. Na temelju svega navedenog predlaže da se nakon provedenog dokaznog postupka odbije tužbeni zahtjev i obveže tužitelj na naknadu prouzročenog parničnog troška tuženiku uvećanog za pripadajuću zateznu kamatu.
3. Tužitelj se podneskom od dana 4. siječnja 2023. godine očitovao na odgovor na tužbu tuženika, a podneskom od dana 7. ožujka 2025. godine povećao tužbeni zahtjev tražeći pored isplate zatraženog iznosa na ime izvršene isplate mirovine iznos od 12.103.83 EUR za razdoblje od 1. svibnja 2022.godine do 31.12.2024.
4. U tijeku postupka sud je izveo dokaze pregledom dokumentacije priložene uz tužbu i odgovor na tužbu tuženika, i to: Prijava o ozljedi na radu, pisano izvješće suskog vještaka za zaštitu na radu Josipa Masinovića iz predmeta Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj P- 1478/2012 od dana 9. veljače 2015. godine, rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Područna služba u Splitu,klasa: UP/I 141-02-08-OB: 03138482772, URBROJ: 341-18-05-3-48114, od 28. rujna 2009.godine (pravomoćno dana 29.listopada 2009.), kojim se osiguraniku SO priznaje pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad uslijed ozljede na radu počevši od 14. siječna 2009. god., uz rješenje o ispravku u pogledu imena osiguranika od dana 23. kolovoza 2013. godine, nalaz i mišljenje vještaka o invalidnosti dr. IOI, od dana 14. siječnja 2009.godine, mišljenje stručnog povjerenstva za reviziju nalaza i mišljenja o invalidnosti od dana 26. siječnja 2009. godine, obračun izvršene isplate mirovine za razdoblje od 4.04.2019.- 30.04. 2022., ispis iz banke podataka doznačenih mirovinskih primanja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (AOP, list 41-60 spisa), obračun izvršene isplate mirovine za razdoblje 1.05.2022.-31.12.2024. (list. 125 spisa), ispis iz banke podataka doznačenih mirovinskih primanja (AOP, list 127-144), pregledan je i pročitan spis Trgovačkog suda u Splitu poslovni broj P- 1478/2012, presuda P- 1478/2012 od dana 18. siječna 2016. godine, presuda Visokog Trgovačkog suda Splitu poslovni broj Pž- 1373/2016 od dana 4. svibnja 2018. godine.
5. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.
6. Predmet spora je regresni zahtjev iz mirovinskog osiguranja odnosno regresna naknada štete, koju je tužitelj pretrpio isplatom invalidske mirovine svom osiguraniku na temelju priznatog prava na invalidsku mirovinu, čiji je uzrok povreda na radu kod tuženika kao poslodavca.
7. Sukladno noveliranoj odredbi čl. 34.st.1. točka 9. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08 , 123/08 , 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14, 70/19, - nastavno ZPP-a), ovaj sud je stvarno i mjesno nadležan odlučivati o sporu između HZMO-a kao ustanove i tuženika kao pravne osobe radi naplate regresnih zahtjeva iz mirovinskog i invalidskog osiguranja, sve imajući u vidu da je tužba podnesena dana 6. svibnja 2022.godine.
8. Među strankama nisu sporne sljedeće činjenice:
- da je prema rješenju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Područna služba u Splitu (tužitelja),klasa: UP/I 141-02-08-OB: 03138482772, URBROJ: 341-18-05-3- 48114, od 28. rujna 2009.godine, osiguraniku SO priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad uslijed ozljede na radu počevši od 14. siječna 2009. god. u svoti od 1.161,84 KN mjesečno, a od 1.07.2009. u svoti od 1.177,58 kn mjesečno, te da je navedeno rješenje postalo pravomoćno dana 29. listopada 2009. godine;
- da se pred Trgovačkim sudom u Splitu poslovni broj P- 1478/12 vodio postupak protiv poslodavca osiguranika tužitelja (tuženika), te da je pravomoćnom presudom usvojen tužbeni zahtjev tužitelja HZMO-a za isplatom iznosa od 23.741,41 kn, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 23.listopada 2012.g. te iznosa od 13.591.53 kuna sa zakonskom zateznom kamatom koje teče od 20. siječnja 2015.godine;
- da je u navedenom postupku utvrđeno da tuženik nije postupio sukladno odredbama zaštite na radu i osigurao uvjete za siguran rad svojih radnika, a što da je bio u obvezi, a sve temeljeno na nalazu i mišljenju sudskog vještaka zaštite na radu Josipa Masinovića dipl. ing. zaštite na radu, od dana 9. veljače 2015. godine,te sukladno propisima koji reguliraju zaštitu na radu, odnosno da je došlo do propusta u organizaciji rada tuženika što nije prethodno postupio sukladno odredbama čl. 44. Zakona o zaštiti na radu (NN RH br. 56/96. 94/96, 114/03, 100/04),odnosno nije pristupio planiranju, pripremi i provedbi procesa rada manipuliranja viličarom, vožnjom unatrag kako bi se osigurala što djelotvornija zaštita radnika, te da je upravo neprimjenom posebnih pravila zaštite na radu došlo do ozljeđivanja radnika FO;
- da je navedena odluka potvrđena presudom Visokog Trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž- 1373/2016. dana 4. svibnja 2018. godine;
- da se radilo o potraživanju po osnovi naknade štete koju je tužitelj pretrpio isplatom invalidske mirovine svom osiguraniku u razdoblju od 1. svibnja 2009. godine, do 31. svibnja 2012. godine, odnosno od 1. lipnja 2012. do 31. prosinca 2013.
9. Kao sporna pitanja valjalo je raspraviti je li tužitelj ovlašten tražiti isplatu s osnove naknade štete za utuženo razdoblje, a sporna je i visina tužbenog zahtjeva.
10. U ovom postupku su mjerodavne odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“br.157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 115/18 i 102/19, 84/21.,119/22 dalje ZOMO) koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete HZMO-u, odnosno u trenutku kada su izvršene isplate mirovine, a ne zakon koji je bio na snazi u vrijeme nastanka samog štetnog događaja i koji daje tužitelju pravo na zahtjev na isplatu predmetne naknade štete na teret tuženika, kao i odredbe Zakona o obveznim odnosima ("Narodne Novine" br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, dalje: ZOO)
11. Odredbom članka 161. stavak 1. ZOMO-a propisano je pravo Zavoda zahtijevati naknadu štete koja se isplaćuje na teret mirovinskog osiguranja sve dok traje isplata tih davanja iako su ta davanja osigurana u mirovinskom osiguranju, dok je stavkom 2. propisano da predstavlja naknadu stvarne štete davanje koje se isplaćuje iz mirovinskog osiguranja i to novčano davanje isplaćeno na osnovu priznatog prava na mirovinu u punom iznosu, a stavkom 3. ovlašćuje se zavod na zahtjev za naknadu štete u kapitaliziranom iznosu ili prema isplatama pojedinih davanja i to prema osobi koja je prouzročila djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti kako to propisuje odredba iz članka 162. ZOMO. Kod takvog stanja stvari, kako je svrha ZOMO naknada pretrpljene štete, a riječ je o naknađivanju stvarne šteta koja predstavlja novčano davanje isplaćeno na osnovi priznatog prava na invalidsku mirovinu u punom iznosu, radi čega je osnovana odgovornost tuženika kao osiguravatelja i obvezu na naknadu štete u smislu odredbe iz članka 161. i članka 164. stavak 1. ZOMO-a.
12. Sukladno prednje navedenom naknada predmetne štete koju tužitelj ima pravo zahtijevati od tuženika, predstavlja novčano davanje na osnovi priznatog prava na mirovinu tužiteljevom osiguraniku u smislu člana 161. ZOMO, pri čemu se radi o stvarnoj šteti koja nastaje tužitelju sukcesivno svakom mjesečnom isplatom mirovine jer tim isplatama dolazi do umanjenja tužiteljeve imovine pa tada počinje teći i zastara zahtjeva na naknadu štete za pojedina davanja, radi čega se pitanje zastare ocjenjuje posebno za svaku isplatu mirovine.
13. Osiguranik tužitelja, pravo na invalidsku mirovinu ostvario je sukladno odredbama ZOMO te se ovdje radi o obvezi tužitelja da isplati invalidsku mirovinu, nakon što je osiguranik stekao uvjete i pravo na isplatu invalidske mirovine.
14. Kako je pravo na isplatu invalidske mirovine osiguranik tužitelja stekao zbog pretrpljenih tjelesnih povreda koje nastale krivnjom tužene, za što postoji odštetna odgovornost tuženika, isplaćeni iznosi invalidske mirovine predstavljaju štetu za čiju naknadu je odgovornost na tuženiku što proizlazi i iz članka 161. stavak 1. i 2. te članka 162. stavak 1. i st.3. istog zakonskog propisa.
15. Ujedno valja kazati da iako tuženik u odgovoru na tužbu nije prigovorio zastari potraživanja, da u smislu odredbe iz članka 165. ZOMO potraživanja naknade štete zastarijevaju istekom rokova određenih Zakonom o obveznim odnosima (stavak 1.), rokovi zastare potraživanja naknade štete prema tom Zakonu počinju teći od dana pravomoćnosti rješenja kojim je osiguraniku, odnosno korisniku priznato pravo iz mirovinskog osiguranja (stavak 2.), a na svotu potraživanja naknade štete Zavod ima pravo na zateznu kamatu u visini određenoj zakonom koja teče od prvog idućeg dana nakon isteka roka od 15 dana od dana dostave poziva odgovornoj osobi da naknadi štetu (stavak 3.). Tužitelj trpi štetu koja se sastoji u tome što tužitelj iz svojih fondova vrši isplate svom osiguraniku, pa šteta za njega nastaje u trenutku svake isplate, jer se upravo svakom isplatom umanjuje njegova imovina, pa imajući u vidu utuženo razdoblje, proizlazi da je šteta koju tužitelj trpi predstavlja svaku izvršenu mjesečnu isplatu invalidske mirovine osiguraniku.
16. Sukladno svemu prednje utvrđenom i navedenom sud je ocijenio suvišnim izvoditi dokaze predložene od tužene strane u vidu personalnih dokaza saslušanjem radnika ĆO, saslušanje inspektora zaštite na radu koji je proveo inspekcijski nalaz VO, sve obzirom na nedvojbena činjenična utvrđenja iz postupka P- 1478/2012 u kojem je pravomoćno utvrđeno sukladno nalazu i mišljenju sudskog vještaka zaštite na radu Josipa Masinovića dipl. ing. zaštite na radu, te sukladno propisima koji reguliraju zaštitu na radu, da je došlo do propusta u organizaciji rada tuženika što nije prethodno postupio sukladno odredbama čl. 44. Zakona o zaštiti na radu ( NN RH br. 56/96. 94/96, 114/03, 100/04), odnosno da tuženik nije pristupio planiranju, pripremi i provedbi procesa rada manipuliranja viličarom, vožnjom unatrag kako bi se osigurala što djelotvornija zaštita radnika, te da je upravo neprimjenom posebnih pravila zaštite na radu došlo do ozljeđivanja radnika FO.
17. U odnosu na visinu potraživanja valja kazati da je tužitelj istu dokazao dostavom tabličnog obračuna HZMO-a, odnosno doznaka kao i pojedinačnim zapisima Banke podataka doznačenih mirovinskih primanja (AOP-a) za razdoblje od 4.04.2019. - 30.04.2022., te od 1.05. 2022. -do 31.12.2024. Navedene isprave se u smislu čl. 230.st.1. ZPP-a smatraju javnim ispravama, te iste dokazuju istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje, a tuženik istima nije prigovaro u smislu njihove vjerodostojnosti, niti je sud imao razloga posumnjati u njihovu ispravnost.
18. Sukladno navedenim ispravama koje inače može samo tužitelj dostaviti jer iste izdaje na temelju svojih javnih ovlasti, proizlazi kako je tužitelj osiguraniku tužitelja isplatio za razdoblje od 04.04.2019. - 30.04.2022. iznos od 81.986,55 kuna, što preračunato prema fiksnom tečaju konverzije (7,53450 HRK za 1 EUR) predstavlja utuženi iznos od 10.881,49 EUR, te za razdoblje od 1.05.2022. -31.12.2024. iznos od 12.103,83 EUR, pa je tužitelj dokazao navedenim ispravama i visinu potraživanja. Sud je priznao na utuženi iznos i zatražene zatezne kamate na temelju čl. 1115. ZOO i to od dana podnošenja zahtjeva za njihovom isplatom.
19. Valja kazati i da je tužitelj povećao tužbeni zahtjev (iz iste činjenične i pravne osnove, što predstavlja nepravu preinaku tužbe), ali tuženik se upustio u raspravljanje po preinačenoj tužbi, bez da se istoj protivio, pa se smatra da je dao i pristanak na preinaku tužbe u smislu čl. 190.st.3. ZPP-a.
20. Sud je na temelju svih provedenih dokaza i rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, osnovom odredbi čl. 7. st. 1., čl. 8. i čl. 219. st.1 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08 , 123/08 , 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23- nastavno ZPP-a, koji se Zakon ima primijeniti u ovom postupku), ocjenom svakog dokaza zasebno i svih izvedenih dokaza zajedno u njihovoj međusobnoj vezi, odlučio kao u izreci presude.
21. Odluka o trošku je izostala jer tužitelj koji je uspio u postupku nije popisao trošak.
U Trogiru, 17. lipnja 2025.
Sutkinja
Danira Vujević
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovom sudu elektroničkom komunikacijom ili u pisanom obliku u 3 primjerka (čl.106.a st.5.ZPP), a o žalbi odlučuje županijski sud.
DNA:
- tužitelju
- pun. tuženika
- spis
