REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
Broj: Ppž-3344/2023
R E P U B L I K A H R V A T S K A
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca: predsjednice vijeća Kristine Gašparac Orlić, te članova vijeća Roberta Završkog i Gordane Korotaj, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenog PD, zbog prekršaja iz članka 39. stavka 1. točke 4. i članka 39.a stavka 1. točke 3. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima („Narodne novine“, broj 117/03, 71/06, 43/09,i 34/11 i 114/22) odlučujući o žalbi okrivljenika podnesenoj po branitelju Odvjetničkom društvu Zorić & Karačić d.o.o. iz Zagreba, protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 13. veljače 2023., broj: 11. Pp-15102/2022, na sjednici vijeća održanoj 17. lipnja 2025.,
p r e s u d i o j e :
I. Žalba okrivljenog PD odbija se kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda.
III. Na temelju članka 138. stavka 2. točke 3c. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22), okrivljeni PD je dužan naknaditi trošak žalbenog postupka u paušalnom iznosu 50,00 EUR (pedeset eura) u roku 1 (jednog) mjeseca od primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom okrivljenik je proglašen krivim i kažnjen zbog počinjenja dvaju prekršaja iz Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima činjenično opisanih u izreci, i to u točki 1. zbog prekršaja iz članka 39.a stavka 1. točke 3. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima za koji mu je utvrđena novčana kazna 660,00 eura, te zbog prekršaja iz članka 39. stavka 1. točke 4. istog Zakona za koje djelo mu je utvrđena novčana kazna 260,00 eura, nakon čega mu je temeljem članka 39. stavka 1. Prekršajnog zakona, izrečena ukupna novčana kazna 920,00 eura koju je dužan platiti u pet obroka.
1.1. Okrivljenik je na temelju članka 139. stavka 6. Prekršajnog zakona, oslobođen naknade troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu, dok mu je na temelju članka 32. stavka 1. podstavak 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima izrečena zaštitna mjera zabrane prisustvovanja svim nogometnim utakmicama GNK “Dinamo“ na području RH u trajanju 12 mjeseci s obvezom javljanja u policijsku postaju.
2. Protiv te presude okrivljenik je putem branitelja pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka i zbog odluke o prekršajnopravnim sankcijama. Žalitelj navodi u bitnom, da odluka nema valjane razloge, odnosno ono što se navodi kao razloge odluke o zaštitnoj mjeri je nejasno i nerazumljivo. Ističe da je zaštitna mjera određena jer je sud zaključio da je već osuđivan u vezi javnog reda i mira, no primjena zaštitne mjere nije obvezna, pa je sud bio dužan pažljivo procijeniti i dublje analizirati činjeničnog stanje, te detaljno obrazložiti odluku ne po samoj formi presude već prema svim činjenicama i iskazanom ponašanju. Kako se radi o zahvatu u temeljnu ljudsku slobodu, slobodu kretanja, a što sud nije dovoljno obrazložio da bi se potreba takve mjere mogla valjano ispitati, predlaže da se iz navedenih razloga žalba prihvati i pobijana presuda ukine.
3. Žalba nije osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske je na temelju odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ispitivao pobijanu presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje žalitelj navodi, a po službenoj dužnosti je ispitao jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. navedenog Zakona, jesu li na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, te nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.
5. Što se tiče žalbenih navoda koji se odnose na nerazumljivost presude te na nedostatak razloga za odluku, kao i navoda koji se općenito odnose na bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka ovaj sud nalazi da nije došlo do bitnih povreda odredaba prekršajnog postupka na koje upire žalitelj. Ovaj sud je utvrdio da pobijana odluka ima, sukladno članku 185. Prekršajnog zakona sav potreban sadržaj, a njeno obrazloženje sadrži obrazloženu ocjenu sadržaja navoda obrane okrivljenika, kao i razloga za odluku o sankcijama. Ista se temelji na zakonitim dokazima, sadrži sve razloge o odlučnim činjenicama, te u presudi ne postoji bitna proturječnost i nelogičnost između razloga presude i sadržaja optužnog prijedloga a prvostupanjski sud je jasno i nedvosmisleno obrazložio svoj zaključak o krivnji i sankcijama.
6. Razmotrivši odluku o novčanoj kazni, ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud žalitelju za svaki počinjeni prekršaj utvrdio odgovarajuću kaznu, odnosno da kazna izrečena u minimalnom predviđenom iznosu za pojedino djelo prekršaja nije prestroga. Naime, za prekršaj iz članka 39.a stavak 1. točka 3. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima je propisana novčana kazna u rasponu od 660,00 do 3.310,00 eura ili kazna zatvora u trajanju od 30 dana do najdulje 60 dana, dok je za djelo iz članka 39. stavak 1. točka 4. citiranog Zakona predviđena novčana kazna u rasponu od 260,00 do 1.990,00 eura ili kazna zatvora u trajanju od 30 dana do najdulje 60 dana. Odlučivši se za blažu sankciju – minimalnu novčanu kaznu, evidentno je prvostupanjski sud uzeo u obzir sve olakotne okolnosti na strani okrivljenika.
6.1. Imajući u vidu prirodu i težinu počinjenih djela prekršaja, kao i sve vidove zakonske svrhe kažnjavanja, izrečena ukupna novčana kazna nije previsoka, te je zadovoljavajuće obrazložena. Po ocjeni ovog suda, upravo ovako izrečena novčana kazna je primjerena i dostatna okolnostima počinjenog prekršaja, ličnosti okrivljenika i svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja, držeći da se kako opća svrha kažnjavanja iz članka 6. Prekršajnog zakona, tako i svrha kažnjavanja iz članka 32. istog Zakona, ne bi mogla postići nižom novčanom kaznom.
6.2. Također, u smislu odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik se upozorava da, ako na način i u roku za plaćanje novčane kazne određenom u izreci pobijane presude, a računajući od dana primitka ove drugostupanjske presude, plati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena.
7. U odnosu na izrečenu mu zaštitnu mjeru zabrane prisustvovanja svim utakmicama GNK “Dinamo“ na području RH u trajanju od 12 mjeseci s obvezom javljanja u policijsku postaju, ovaj sud je utvrdio da je ista opravdano izrečena, te će se njenom primjenom otkloniti uvjeti koji omogućavaju ili poticajno djeluju na žalitelja u eventualnom činjenju novih prekršaja.
7.1. Naime, objekt zaštite u predmetnom slučaju je športsko natjecanje i drugi učesnici istog, a sve u svjetlu Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, čiji je legitimni cilj prevenirati, procesuirati i otkloniti društveno neprihvatljivo ponašanje pojedinca na športskim natjecanjima da bi se na taj način spriječilo pojedinca da ugrožava sigurnost i onemogućava druge gledatelje da mirno i neometano prate i navijaju na športskom natjecanju, pri čemu iz pozicije načela razmjernosti javni interesi i pravo drugih osoba da neometano i sigurno prisustvuju športskim natjecanjima preteži nad pojedinačnim interesom, pa je takva zaštitna mjera razvidna legitimnom cilju - zaštititi prava drugih pojedinaca na mirno gledanje ili učestvovanje u športskom natjecanju.
7.2. Sud prvog stupnja je mjeru izrekao u najkraćem mogućem trajanju i u obliku koji je najmanje opterećujući za okrivljenika, dakle s obvezom javljanja u policijsku postaju, te je isti u smislu odredbe članka 32.a stavka 1. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima dužan najkasnije dva sata prije početka određenog športskog natjecanja pristupiti u nadležnu policijsku postaju prema mjestu prebivališta, a ako je odsutan iz mjesta prebivališta i nalazi se u [adresa] u najbližu policijsku postaju i javiti se dežurnom policijskom službeniku te ga izvijestiti o adresi na kojoj će se nalaziti za vrijeme trajanja određenog športskog natjecanja, kao i za vrijeme do isteka dva sata nakon završetka tog natjecanja. Stroži oblik navedene zaštitne mjere propisan je člankom 32. stavkom 1. podstavak 2. Zakona o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima koji predviđa obvezu boravka u policijskoj postaji, odnosno osoba je dužna boraviti u službenim prostorijama policije ili drugim pogodnim prostorijama do isteka dva sata nakon završetka športskog natjecanja.
7.3. Prvostupanjski je sud za svoju odluku dao razloge, a cijeneći težinu i način počinjenja djela, uzimajući u obzir činjenicu da je okrivljenik počinio dva prekršaja (mahanje i bacanje baklje i maskiranje lica) koje u konkretnom slučaju daju težu dimenziju i veći stupanj ugrožavanja zaštićenog dobra, ovaj sud je utvrdio da je bilo nužno izreći zaštitnu mjeru čije trajanje je primjerena težini počinjenog prekršaja i opasnosti ponavljanja djela.
8. Paušalni iznos troškova ovog žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138. stavak 2. točke 3.c Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj 18/2013.), koja iznosi od 100,00 do 5.000,00 kuna (što je protuvrijednost 13,27 do 663,61 eura ) pa iznos od 50 eura predstavlja iznos paušalne svote bliže minimalnom, a time po ocjeni ovog suda, neće biti dovedeno u pitanje njezino uzdržavanje.
9. Imajući sve navedeno u vidu, odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Zagrebu, 17. lipnja 2025.
Zapisničar:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v. r
Kristina Gašparac Orlić, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.
