REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj:OVR-1593/2025-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Mirni Jakovac, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja EI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po Maji Buljan Gržetić odvjetnici iz Rijeke, protiv ovršenika Adriatic osiguranje d.d., OIB: 94472454976, Zagreb, zastupanog po punomoćniku Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri u Zagrebu, radi ovrhe, dana 17. lipnja 2025.,
r i j e š i o j e
I. Odgađa se prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava ovršenika EI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] u postupku izravne naplate koji se vodi na temelju presude Općinskog suda u Rijeci poslovnog broja P-445/20 od 31. ožujka 2022., potvrđene i preinačene presudom Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovnog broja Gž-608/22 od 31. svibnja 2023. do donošenja odluke povodom revizije u postupku koji se vodi pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske pod poslovnim brojem Rev-1484/24.
II. O zahtjevu za naknadu troška ovog postupka će biti odlučeno nakon donošenja odluke povodom revizije u postupku koji se vodi pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske pod poslovnim brojem Rev-1484/24.
Obrazloženje
1.U ovom postupku, protiv ovršenika je pokrenut postupak izravne naplate na temelju osnove – presude Općinskog suda u Rijeci poslovnog broja P-445/20 od 31. ožujka 2022., potvrđene i preinačene presudom Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovnog broja Gž-608/22 od 31. svibnja 2023., a sukladno odredbama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima („Narodne novine“, broj: 68/18, 46/20 i 47/20).
2.Ovršenik je, na temelju članka 210. stavak 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22, dalje u tekstu: OZ), podnio prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava.
3.U prijedlogu za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, ovršenik navodi da je protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovnog broja Gž-608/22 od 31. svibnja 2023. podnio prijedlog za dopuštenje revizije koji je prihvaćen rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovnog broja Revd-4215/23 od 29. svibnja 2024. te se postupak povodom revizije sada vodi pod poslovnim brojem Rev-1484/24, dok vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete obrazlaže navodeći da ovrhovoditeljica nema imovine te stanuje u [adresa].
4.Ovrhovoditeljica se nije očitovala na navode ovršenika iako joj je prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava dostavljen 20. svibnja 2025.
5.Prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava je osnovan.
6.Člankom 210. stavak 2. OZ-a je propisano da se na prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o odgodi ovrhe, dakle o navedenom prijedlogu se odlučuje odgovarajućom primjenom članka 65. OZ-a.
7.Člankom 65. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a propisano je da sud može na prijedlog ovršenika odgoditi prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava ovršenika ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom postupka izravne naplate trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je odgoda potrebna kako bi se spriječilo nasilje te ako, uz to, postoji i neki od razloga navedenih u točci 1. do 11. stavak 1. članka 65. OZ-a.
8.Ovršenik je dokazao postojanje prve kumulativne pretpostavke budući je dokazao da je podnio prijedlog za dopuštenje revizije koji je prihvaćen te se sada vodi postupak povodom revizije pod poslovnim brojem Rev-1484/24, čime je ispunjen razlog iz članka 65. stavak 1. točka 1. OZ-a, u vezi s člankom 210. stavak 2. OZ-a.
9.U odnosu na drugu pretpostavku, vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, sud prije svega ukazuje da će šteta nastati ako 1) ovršenik u nekom od postupaka iz članka 65. stavak 1. OZ-a dokaže da ovrhovoditelj nema pravo na namirenje tražbine koja je predmet postupka izravne naplate i 2) ako imovinske prilike ovrhovoditelja nisu dostatne da ovrhovoditelj u tom slučaju vrati ovršeniku novčana sredstva koja su mu isplaćena ili postoje neke druge okolnosti ovrhovoditelja zbog kojih povrat novčanih sredstava neće biti moguć ili će biti znatno otežan.
10.U tom smislu, prije svega valja reći da se postupak izravne naplate vodi radi prisilnog namirenja tražbine ovrhovoditelja utvrđene ovršnom ispravom, međutim primjenom instituta odgode prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava dopušteno je odgoditi prijenos zaplijenjenih sredstava ako postoji sumnja u postojanje tražbine odnosno pravo vjerovnika na njezino namirenje.
11.Navedeno iz razloga što je smisao postupka izravne naplate namirenje tražbine koja pravno i stvarno postoji, slijedom čega se institut odgode prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava primjenjuje ako postoji sumnja u postojanje tražbine odnosno pravo ovrhovoditelja na njezino namirenje.
12.Upravo iz toga razloga (smisao instituta odgode prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava), a u svrhu donošenja pravilne i zakonite odluke o prijedlogu za odgodu, potrebno razmotriti i vjerojatnost ovršenikovog uspjeha u postupku kojeg je pokrenuo ili upućen pokrenuti.
13.Uspjeh ovršenika u tom postupku se utvrđuje na razini vjerojatnosti, a vjerojatnost znači da je mogućnost uspjeha realna, objektivno moguća i očekivana odnosno da postoji veća mogućnost da će ovršenik uspjeti u postupku nego da neće uspjeti.
14.U tom smislu, ako je ovršenik pokrenuo ili upućen na pokretanje postupka u svrhu utvrđenja da ovrhovoditeljeva tražbina ne postoji (primjerice, revizija ili parnica radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim) i ako sud iz navoda ovršenika i isprava koje je podnio kao dokaz svojih navoda može utvrditi da postoji vjerojatnost da će ovršenik uspjeti dokazati svoju tvrdnju, ispunjene su pretpostavke za primjenu instituta odgode prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava budući je smisao odgode spriječiti namirenje tražbine za koju je vjerojatno da ne postoji.
15.Zbog navedenog, sud smatra da u situaciji kada je vjerojatno da će ovršenik uspjeti u postupku koji je pokrenuo ili upućen pokrenuti, imovinske prilike ovrhovoditelja odnosno njegova sposobnost vraćanja prenesenih novčanih sredstava nisu odlučne za donošenje odluke o prijedlogu za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava.
16.Zauzimanje suprotnog stava, prema kojem bi se inzistiralo na provedbi izravne naplate iako postoji vjerojatnost da tražbina (barem djelomično) ne postoji predstavljalo bi pretjerani formalizam te ne bi bilo u interesu niti ovrhovoditelja koja bi bilo dužan vratiti prenesene iznose s zateznom kamatom niti ovršenika koji bi možda bio primoran pokretati postupke u svrhu povrata neosnovano prenesenih novčanih sredstava.
17.U ovom postupku, osnovom za plaćanje je naloženo ovršeniku isplatiti ovrhovoditeljici predmetni iznos po osnovi naknade neimovinske štete zbog teškog invaliditeta njezinog brata, a koja naknada je dosuđena iako ovrhovoditeljica i njezin brat ne žive u istom kućanstvu, ali zbog njihove emocionalne povezanosti koja se očitovala u činjenici što je ovrhovoditeljica "u najkritičnijem razdoblju od bratovog ozljeđivanja pa sve do poboljšanja njegovog zdravstvenog stanja ulagala nadljudske napore u brizi oko svojega brata, dala otkaz na poslu te preselila u Rijeku do njegovog izlaska iz bolnice, a potom s njim boravila na rehabilitaciji u Stubičkim Toplicama pa se od nje više od toga i ne može tražiti u dokazivanju emocionalne povezanosti s bratom kako prije, tako i nakon nastanka štetnog događaja".
18.Vrhovni sud Republike Hrvatske je u rješenju poslovnog broja Revd-4215/23 od 29. svibnja 2024. dopustio podnošenje revizije iz slijedećih pitanja:
- Da li u smislu odredbi čl. 1101. st. 1. i 2. ZOO posredno oštećenim srodnicima izravnog oštećenika koji je ozlijeđen u prometnoj nezgodi pripada pravo na naknadu posredne neimovinske štete po osnovi osobito teškog invaliditet srodnika (sina, oca, brata) kada je na temelju medicinskog vještačenja po vještacima Medicinskog fakulteta utvrđeno da su manifestacije invaliditeta srodnika tužitelja takve da kod istoga nije zaostao osobito teški invaliditet te je utvrđeno da zaostali invaliditet kod izravnog oštećenika nakon završetka liječenja omogućava izravnom oštećeniku da se samostalno kreće bez ortopedskih pomagala i bez pomoći druge osobe, nema psihičkih tegoba, da je intelektualni kapacitet očuvan, da se kreće samostalno u okolini, da radi, samostalno kupuje namirnice, samostalno upravlja biciklom, samostalno upravlja motociklom, samostalno upravlja automobilom?
- Da li tužitelj/posredni oštećenik koji živi u drugom gradu odnosno u drugoj državi od one u kojoj živi njegov srodnik/izravni oštećenik ima pravo na naknadu posredne neimovinske štete iz čl. 1101. st. 1. ZOO po osnovi osobito teškog invaliditeta srodnika/izravnog oštećenika kojem osobito teškom invaliditetu nije svakodnevno i trajno izložen?
19.Obzirom na sadržaj navedenih pitanja, a povodom kojih je Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio reviziju, ovaj sud smatra da postoji vjerojatnost da će nakon odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske povodom revizije osnova za plaćanje biti izmijenjena barem djelomično (u odnosu na visinu tražbine), zbog čega je već samim time ostvaren smisao instituta odgode, a iz gore navedenih razloga.
20.Prijenos zaplijenjenih sredstava se odgađa do donošenja odluke povodom revizije u postupku koji se vodi pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske pod poslovnim brojem Rev-1484/24 (članak 70. stavak 1. OZ-a).
21.Stoga je odlučeno kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.
22.Analognom primjenom članka 166. stavak 3. ZPP-a, u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a, odluka o naknadi troška sastava prijedloga za odgodu prijenosa će biti donesena nakon odluke o reviziji budući se navedeni podnesak može smatrati potrebnim u smislu članka 14. stavak 5. OZ-a samo ako revizija bude prihvaćena te osnova za plaćanje bude izmijenjena (točka II. izreke).
U Zagrebu, 17. lipnja 2025.
Sudac:
Mirna Jakovac
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja stranke mogu izjaviti žalbu u roku osam (8) dana od dana dostave ovog rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu pisanim putem u četiri (4) primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.
DNA:
1. Ovrhovoditelju po punomoćniku
2. Ovršeniku po punomoćniku
3. Financijska agencija - odmah
