REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 8
Poslovni broj: Pp-5701/2025
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji tog suda Ivanki Romić Ćukušić, uz sudjelovanje Ivane Grčić kao zapisničarke, odlučujući u prekršajnom postupku protiv I. okrivljene pravne osobe Zagrebački holding d.o.o., podružnice Zagrebačke ceste i II. okrivljene odgovorne osobe AS, zastupani po odvjetničkom društvu Leko i partneri radi djela prekršaja iz članka 6. stavka 2. u vezi čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23 i 145/24), a povodom prigovora okrivljenika protiv obaveznog prekršajnog naloga PU Zagrebačke, I. Postaje prometne policije Zagreb, KLASA: 211-07/25-4/1172 od 07. siječnja 2025. godine, nakon provedenog žurnog postupka, dana 17. lipnja 2025. godine, objavio je i
p r e s u d i o j e
I. Temeljem odredbe članka 182. točke 3. Prekršajnog zakona ("Narodne novine", broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.)
I. okrivljenik: „ZAGREBAČKI HOLDING“ d.o.o., podružnica Zagrebačke ceste, OIB 85584865987, osuđivanog, sa sjedištem u [adresa], kao pravnu osobu
i II. okrivljenik: AS, ime oca: A, rođen **.**.1963. u mjestu Kaprac, OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanin RH, s prebivalištem u [adresa], kao odgovornu osobu
OSLOBAĐAJU SE OPTUŽBE
da dana 23. listopada 2024. godine u 23:30 sati u mjestu Zagreb, Jurjevska ulica kućni broj 75 kućni podbroj A, pravna osoba Zagrebački holding d.o.o. - podružnica Zagrebačke ceste i u njoj odgovorna osoba AS, koji su nadležni za održavanje cesta, ne bi vodili brigu i poduzimali primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, odnosno nisu adekvatno osigurali prometnim znakovima prijekop na kolniku dimenzije 0,45 x 0,60 x 0,07 metara niti pričvrstili poklopac otvorene cijevi za vodu dok vozila preko njega prolaze, pa da bi uslijed toga došlo do prometne nesreće koja se dogodila na sljedeći način: ASĆ, upravljala je osobním automobilom ES 110E (D), kolnikom Jurjevske ulice u smjeru juga, a da se nije kretala sredinom obilježene prometne trake, već se kretala desnim dijelom vozila na zapadnoj kolničkoj traci dok se lijevim dijelom vozila kretala po istočnoj kolničkoj traci. Dolaskom kod kbr. 75A., s prednjim desnim kotačem udarila je u otvorenu cijev vode na kojoj se nije nalazio poklopac te oko cijevi je bio izrezan asfalt dimenzije 0,45 x 0,60 cm udubine 7 cm, tj. prijekop koji nije bio obilježen prometnim znakovima. U prometnoj nesreći nije bilo ozlijeđenih osoba, već je nastala materijalna šteta.
čime bi počinili prekršaj iz članka 6. stavka 2. kažnjiv po članku 6. stavku 5. i 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
II. Temeljem odredbe članka 140. stavka 2. PZ-a trošak prekršajnog postupka pada na teret proračunskih sredstava ovoga Suda.
Obrazloženje
1. PU zagrebačka, I. Postaja prometne policije, KLASA: 211-07/25-4/1172 od 07. siječnja 2025. godine, izdala je obavezni prekršajni nalog okrivljenicima, a zbog djela prekršaja iz članka 6. stavka 2. u vezi čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, činjenično opisanog u izreci ove presude.
2. Protiv spomenutog naloga okrivljenici su pravodobno podnijeli prigovor pa je Sud nalog stavio izvan snage i proveo žurni prekršajni postupak.
3. U svojoj pisanoj obrani, okrivljenici u cijelosti ostaju kod navoda iznesenih u prigovoru protiv predmetnog obaveznog prekršajnog naloga, te se za navedena prekršajna djela ne smatraju krivima, obzirom na pogrešno utvrđeno činjenično stanje, povrede materijalnog prekršajnog prava, te bitne povrede odredaba prekršajnog postupka koje su povrede rezultirale zaključkom o ostvarenim obilježjima prekršaja koji okrivljenici nisu počinili. U prigovoru u bitnome okrivljenici navode: „Okrivljenici se za navedena prekršajna djela ne smatraju krivima, stoga u otvorenom zakonskom roku podnose prigovor protiv pobijanog obaveznog prekršajnog naloga iz svih zakonom dopuštenih razloga, osobito zbog: pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede materijalnog prekršajnog prava, bitne povrede odredaba prekršajnog postupka i odluke o troškovima prekršajnog postupka. Naslovljeno tijelo donijelo je obavezni prekršajni nalog kojim se okrivljenici proglašavaju krivima za počinjenje prekršaja iz čl. 6. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odnosno što nisu vidljivo obilježili i sanirali dio ceste na kojem se nalazio prijekop i nisu osigurali sudionike u prometu uslijed čega se dogodila prometna nesreća s materijalnom štetom slijedom čega im se izriče novčana kazna sukladno čl. 6. st. 5. i 6. istog Zakona. Okrivljenici ističu kako je po dojavi MUP-a na teren izašla Dežurna služba podružnice Zagrebačke ceste te je obilježila navedenu vodovodnu škrinjicu. Dokaz: Dnevnik dežurne službe od 23.10.2024. S obzirom na to da pristup škrinjici ima vlasnik instalacije, nije jasno tko je otvorio vodovodnu škrinjicu, a da istu nije označio te se ističe kako navedeno nije u odgovornosti okrivljenih. Odredbom čl. 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama određeno je da je pravna ili fizička osoba obrtnik nadležna za održavanje ceste dužna voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa. Zakon o sigurnosti prometa na cestama ne određuje tko se smatra osobom nadležnom za održavanje cesta s obzirom na to da je isto regulirano Zakonom o cestama koji je lex specialis u odnosu na predmetno pitanje. Da je Zakon o cestama lex specialis u odnosu na predmetno pitanje jasno proizlazi i iz čl. 1. predmetnog zakona nazive namjena zakona, a kojim je određeno da se tim zakonom uređuje pravni status javnih cesta i nerazvrstanih cesta, način korištenja javnih cesta i nerazvrstanih cesta, razvrstavanje javnih cesta, planiranje građenja i održavanja javnih cesta, upravljanje javnim cestama, mjere za zaštitu javnih i nerazvrstanih cesta i prometa na njima, Koncesije, financiranje i nadzor javnih cesta. Odredbom čl. 109. Zakona o cestama određeno je da jedinica lokalne samouprave uređuje vrste, opseg i rokove izvođenja radova redovitog i izvanrednog održavanja nerazvrstanih cesta te kontrolu i nadzor nad izvođenjem tih radova te propisuje prekršajne odredbe. Grad Zagreb je na temelju navedene odredbe donio Odluku o nerazvrstanim cestama kojom je u čl. 7. određeno da Grad Zagreb upravlja nerazvrstanim cestama, dok je člankom 8. iste Odluke određeno da su poslovi upravljanja nerazvrstanim cestama u smislu te Odluke građenje i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta i održavanje nerazvrstanih cesta. Odredbom čl. 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu određeno je da je jedinica lokalne samouprave dužna osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalne djelatnosti. Također odredbom čl. 22. i 23. Zakona o komunalnom gospodarstvu određeno je da je jedna od komunalnih djelatnosti i održavanje nerazvrstanih cesta pod čime se podrazumijeva skup mjera i radnji koje se obavljaju tijekom cijele godine na nerazvrstanim cestama, uključujući svu opremu, uređaje i instalacije, sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta i prometne sigurnosti na njima (redovito održavanje) kao i mjestimičnog poboljšanja elemenata ceste osiguravanja sigurnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa (izvanredno održavanje), a u skladu s propisima kojima je uređeno održavanje cesta. Dakle, pravna osoba nadležna održavanje predmetne ceste nikako ne može biti prvookrivljeni, već jedinica lokalne samouprave. Jedinica lokalne samouprave poslove koji spadaju u održavanje nerazvrstanih cesta može povjeriti drugoj pravnoj odnosno fizičkoj osobi no takvim povjeravanjem obavljanja poslova ne može se isključiti prekršajno pravna odgovornost jedinice lokalne samouprave. Naime, jedinica lokalne samouprave je dužna osigurati da se komunalna djelatnost obavlja tako da se spriječi uzrokovanje i nanošenje štete građanima. Prenošenjem obavljanja pojedinih komunalnih djelatnosti na druge osobe, jedinica lokalne samouprave se ne oslobađa obveze vršenja nadzora poduzimanja mjera radi osiguravanja pravilnog djelovanja tih osoba, a ne oslobađa se niti od odgovornosti za štetu koja nastane radi propusta u njihovom radu. S obzirom na to da prvookrivljenik nije zakonom određen kao pravna osoba koja je nadležna za održavanje cesta, a prenošenjem obavljanja pojedinih poslova održavanja cesta ne može se prenijeti i prekršajna odgovornost, utvrđena zakonom za pravne osobe koje su nositelji prava upravljanja u koje spada građenje i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta i održavanje nerazvrstanih cesta. Jasno je da prvookrivljenik, a posljedično ni drugookrivljenik ne mogu biti proglašeni krivima za prekršaje koji im se stavljaju na teret. U odnosu na drugookrivljenika posebno se ističe kako isti ne može za navedeni prekršaj odgovarati kao odgovorna osoba prvookrivljenika jer isti uopće nije određen kao ophodar za područje gdje se dogodila prometna nesreća, dok u spisu nedostaju odgovarajući dokazi koji bi nedvojbeno potvrdili njegovu prekršajnu odgovornost na način kako je to određeno pobijanim obaveznim prekršajnim nalogom. Uslijed svih gore navedenih razloga okrivljenici pobijaju i odluku o troškovima prekršajnog postupka. Okrivljenici se, dakle, ne smatraju krivim za prekršaj određen pobijanim obveznim prekršajnim nalogom te predlažu nadležnom sudu da nakon provedenog dokaznog postupka donese presudu kojom se okrivljenike oslobađa krivnje za prekršaj koji im se stavlja na teret, ukida odluka o kažnjavanju okrivljenika novčanom kaznom i da se okrivljenici oslobađaju obveze naknade troškova ovog prekršajnog postupka.“
4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao obavezni prekršajni nalog, prigovor, zapisnik, izvršio uvid u skicu mjesta događaja, u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa za okrivljenike te u cjelokupnu dokumentaciju koja je priložena u spisu.
5. Cijeneći i analizirajući provedene dokaze posebno i u međusobnoj povezanosti te uspoređujući ih s obranama, nije dokazano da bi okrivljenici počinili djelo prekršaja za koje ih se tereti. Nedvojbeno je utvrđeno da je ASĆ, upravljajući osobním automobilom ES 110E (D), kolnikom Jurjevske ulice u smjeru juga, dolaskom kod kbr. 75A., s prednjim desnim kotačem udarila je u otvorenu cijev vode na kojoj se nije nalazio poklopac te oko cijevi je bio izrezan asfalt dimenzije 0,45 x 0,60 cm udubine 7 cm, tj. prijekop koji nije bio obilježen prometnim znakovima. Odredbom čl. 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama određeno je da je pravna ili fizička osoba obrtnik nadležna za održavanje ceste dužna voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa. Zakon o sigurnosti prometa na cestama ne određuje tko se smatra osobom nadležnom za održavanje cesta s obzirom na to da je isto regulirano Zakonom o cestama koji je lex specialis u odnosu na predmetno pitanje. Odredbom čl. 109. Zakona o cestama određeno je da jedinica lokalne samouprave uređuje vrste, opseg i rokove izvođenja radova redovitog i izvanrednog održavanja nerazvrstanih cesta te kontrolu i nadzor nad izvođenjem tih radova te propisuje prekršajne odredbe. Grad Zagreb je na temelju navedene odredbe donio Odluku o nerazvrstanim cestama kojom je u čl. 7. određeno da Grad Zagreb upravlja nerazvrstanim cestama, dok je člankom 8. iste Odluke određeno da su poslovi upravljanja nerazvrstanim cestama u smislu te Odluke građenje i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta i održavanje nerazvrstanih cesta. Odredbom čl. 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu određeno je da je jedinica lokalne samouprave dužna osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalne djelatnosti. S obzirom na to da prvookrivljenik nije zakonom određen kao pravna osoba koja je nadležna za održavanje cesta, a samim time posljedično ni drugookrivljenik, sud je okrivljenike u smislu načela "in dubio pro reo" temeljem čl. 182. st. 1. toč. 3. Prekršajnog zakona oslobodio optužbe za prekršaj činjenično i pravno opisan u izreci presude držeći da nije nedvojbeno utvrđena odgovornost okrivljenika za ovaj prekršaj.
6. Obzirom da u ponašanju okrivljenika Sud nije utvrdio postojanje bitnih obilježja djela prekršaja iz članka 6. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, valjalo ih je, temeljem citirane zakonske odredbe, osloboditi optužbe.
7. Budući su okrivljenici oslobođeni optužbe, troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava Suda.
U Zagrebu, 17. lipnja 2025. godine
Zapisničarka
Sutkinja
Ivana Grčić
Ivanka Romić Ćukušić
Ova presuda je pravomoćna.
Dostavna naredba:
1. I. okrivljenik: Zagrebački holding d.o.o., podružnica Zagrebačke ceste,
[adresa] Zagreb
2. II. okrivljenik: AS, [adresa],
3. Odvjetničko društvo: Leko i partneri, Domagojeva 18, Zagreb,
4. Tužitelj: PU Zagrebačka, I. Postaja prometne policije Zagreb,
5. Pismohrana, ovdje.
