REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj Pn-1344/2020-54

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Vesni Horvat kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ĐĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa Ivica Urek, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženika Euroherc osiguranje - dioničko društvo za osiguranje imovine i osoba i druge poslove osiguranja, OIB 22694857747, Ulica grada Vukovara 282, Zagreb, kojeg zastupa Branimir Perić, odvjetnik iz odvjetničkog društva Grgić & Partneri d.o.o. iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave dana 13. svibnja 2025. godine u nazočnosti zz punomoćnika tužitelja Ivane Škare, odvjetnice u Zagrebu i punomoćnika tuženika Branimira Perića, odvjetnika iz Zagreba, dana 17. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Tuženik Euroherc osiguranje - dioničko društvo za osiguranje imovine i osoba i druge poslove osiguranja, OIB 22694857747, Ulica grada Vukovara 282, Zagreb dužan je platiti tužitelju ZĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], iznos od 16.168,08 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 24.7.2018. do 31. prosinca 2022. po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31.12.2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, a od 1.1.2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referenta stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužitelj sa preostalim dijelom tužbenog zahtjeva za platež iznosa od 1.700,00 EUR sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od 24.7.2018. do plateža.

III. Nalaže se tuženiku da naknadi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 6.640,67 EUR sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referenta stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke tekućom od 17. lipnja 2025. do plateža, sve to u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi od 29.5.2020. godine navodi da je dana 5.6.2017. godine došlo do prometne nesreće u Zagrebu, Fakultetsko dobro kod kbr. 2A koji je skrivio suputnik FĆ u osobnom vozilu registarskih oznaka [registarska oznaka] i to na način da je otvorio vrata navedenog vozila bez prethodne provjere da to može učiniti bez sigurnosti sudionika u prometu, u koja vrata je potom udario tužitelj koji se kretao u svojstvu biciklista. Tom prigodom tužitelj je zadobio tjelesne ozljede, pa konačno postavljenim tužbenim zahtjevom kao u podnesku od 3.10.2023. godine potražuje od tuženika naknadu sljedeće štete:

- za duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti i za duševne boli zbog povrede prava na duševno zdravlje iznos od 4.000,00 EUR

- za duševne boli zbog naruženja iznos od 4.400,00 EUR

- za fizičke boli iznos od 3.500,00 EUR

- za strah iznos od 3.000,00 UER te

- za tuđu pomoći njegu iznos od 2.968,08 EUR sve sa pripadajućom zateznom kamatom tekućom od 24.7.2018. do plateža i uz naknadu troška parničnog postupka sa pripadajućom zateznom kamatom tekućom od presuđenja do plateža.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu ne osporava nastanak štetnog događaja međutim osporava odgovornost suputnika FĆ za nastanak štetnog događaja. Opreza radi ako bi se tijekom postupka utvrdilo da je za nastanak nezgode kriv putnik FĆ zbog otvaranja vrata ističe prigovor isključive krivnje treće osobe slijedom čega osporava pasivnu legitimaciju i odgovornost tuženika pozivajući se na odredbu čl. 1067 st. 2 Zakona o obveznim odnosima, dalje ZOO. Budući da je za radnju otvaranja vrata odgovoran putnik – treća osoba tuženik nije pasivno legitimiran i odgovoran tužitelju naknaditi štetu. Opreza radi tuženik osporava odgovornost i ističe prigovor isključive krivnje tužitelja za nastanak predmetne nezgode. Ističe da se tužitelj protupravno kretao lijevom stranom kolnika u smjeru kretanja umjesto što bliže desnom rubu kolnika, a sve sukladno čl. 112 Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Da se tužitelj kretao bliže desnom rubu kolnika do nezgode ne bi došlo. Protivi se visini tužbenog zahtjeva budući tužitelj u predmetnoj nezgodi nije zadobio takve ozljede koje bi imale za posljedicu povredu prava osobnosti takve težine koja bi opravdavala dosudu zatražene naknade štete. Ističe i to da je tužitelj od ranije imao ozljedu desne noge u štetnom događaju od 9.7.2013. godine, a vezano uz koju se vodi sudski postupak pred ovim sudom pod posl.br. Pn- 2209/16 pa je potrebno razgraničiti tegobe po predmetnim štetnim događajima. Iznosi svoja stajališta vezano uz primjenu odredbe čl. 19, čl. 1046 i čl. 1100 ZOO-a. Osporava zatraženi tijek zateznih kamata na imovinsku štetu. Slijedom svega izloženog osporava osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva te predlaže tužitelja odbiti uz naknadu parničnog troška tuženiku.

3. U tijeku dokaznog postupka izvršen je uvid u odštetni zahtjev, zapisnik o očevidu, skicu mjesta događaja sa fotografijama, spis Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu posl.br. KR-DO-1870/17, izvršen je uvid u medicinsku dokumentaciju, podneske stranaka, proveden je dokaz saslušanjem tužitelja, očevid na licu mjesta uz učešće vještaka za promet ing. Roberta Spudića, proveden je dokaz dopunskim usmenim očitovanjem vještaka u svezi sa prigovorima stranaka na pismeni nalaz i mišljenje, medicinsko vještačenje po vještaku dr. Mladenu Miškulin, proveden je dokaz dopunskim usmenim očitovanjem vještaka u svezi sa prigovorima tuženika na pismeni nalaz i mišljenje te je proveden dokaz saslušanjem svjedoka IĆ. Sud je odbio prijedlog tuženika za provođenje dokaza novim prometnim vještačenjem budući je provedenim očevidom, prometnim vještačenjem te dopunskim usmenim očitovanjem vještaka utvrđena dinamika nastanka štetnog događaja. U svojem dopunskom usmenom očitovanju vještak je vezano uz prigovore stranaka dodatno pojasnio i argumentirao svoja utvrđenja iz pismenog nalaza i mišljenja čime su otklonjene sumnje u pravilnost datog mišljenja. Sud nalazu vještaka te dopunskom očitovanju u kojem ne nalazi proturječnosti i nejasnoća kao stručnom, objektivnom i obrazloženom u cijelosti poklanja vjeru.

4. Cijeneći rezultate ovako provedenog dokaznog postupka ovaj sud nalazi tuženika isključivo odgovornim za predmetni štetni događaj bez doprinosa tužitelja nastanku istom.

5. Sama činjenica nastanka štetnog događaja među strankama nije sporna. Sporna je pasivna legitimacija, dinamika odvijanja štetnog događaja i odgovornost tuženika, osnov i visina tužbenog zahtjeva.

6. U odnosu na navode tuženika koji se odnose na osporavanje pasivne legitimacije i odgovornost pozivanjem na odredbu čl. 1067 st. 2 ZOO-a valja reći da navedeno nema uporište u Zakonu o obveznim osiguranjima u prometu točnije odredbi čl. 2 st. 1 toč. 2 citiranog Zakona kojim je propisano da se obveznim osiguranjima u prometu smatra i osiguranje vlasnika odnosno korisnika vozila od odgovornosti za štete nanesene trećim osobama. Odredbom čl. 5 istog Zakona određeno je da su osiguranjem vlasnika prijevoznog sredstva od odgovornosti za štetu nanesenu trećim osobama pokrivene i štete koje prouzroče osobe koje voljom vlasnika sudjeluju u uporabi prijevoznog sredstva. U predmetnom slučaju šteta tužitelju nastala je uporabom vozila čiji je osiguratelj od odgovornosti u to vrijeme bio tuženik pa činjenica da je neposredan povod za nastanak štete tužitelju bilo otvaranje vrata vozila ne od vlasnika vozila, već od suputnika FĆ nije relevantno jer se radi o šteti koja je nastala tužitelju upotrebom motornog vozila, dok se suputnik FĆ koji je kritične zgode otvorio vrata vozila osiguranog kod tuženika smatra osobom koja je voljom vlasnika sudjelovala u upotrebi vozila što ukazuje na neosnovanost istaknutog prigovora promašene pasivne legitimacije.

7. Vezano uz navode tuženika koji se odnose na vođenje postupka i utvrđivanje važnih činjenica sud je u vođenju postupka, izvođenju dokaza i donošenju presude postupao sukladno odredbama ZPP-a te odlučujući o osnovanosti zahtjeva tužitelja primijenio odgovarajuće odredbe materijalnog prava točnije ZOO-a, a kako je to i dalje navedeno u obrazloženju ove presude. Citiranje od strane tuženika objavljenih stručnih radova iz područja prava i medicine i prezentacija vlastitih kriterija za isplatu neimovinske štete irelevantna je za predmet spora budući je ovaj sud svoju odluku donio na temelju utvrđenja okolnosti konkretnog slučaja te ovaj sud na temelju okolnosti konkretnog slučaja (temeljem medicinske dokumentacije i po vještaku utvrđenog intenziteta trajanja i pojavnosti posljedica) kao mjerila težine povrede prava osobnosti ocjenjuje da tužitelju pripada naknada štete u iznosu navedenom u izreci ove presude.

8. Saslušan tijekom postupka tužitelj je u svojem jasnom i uvjerljivom iskazu te kao takovom i prihvaćenom od strane ovog suda naveo da je u predmetnom štetnom događaju nastradao kao vozač bicikla. Predmetne zgode vozio se polagano biciklom kolnikom ulice Fakultetsko dobro u smjeru juga. Naveo je da su se u vrijeme kada se desio štetni događaj na predmetnom mjestu parkirali i prolazili automobili kao i pješaci i biciklisti. Naveo je da su se vrata vozila i to stražnja desna vrata vozila otvorila u momentu kada je prolazio pored tog vozila. Naveo je da je od udarca pao na tlo te je zadobio tjelesne ozljede te je kolima hitne pomoći prevezen u bolnicu Rebro. Naveo je da se kretao minimalnom brzinom odnosno brzinom hoda. U svojem iskazu je opisao tijek liječenja kao i posljedice ozljeđivanja koje osjeća unatoč provedenog liječenja kao i potrebu za tuđom pomoći i njegom. Vezano uz dinamiku odvijanja štetnog događaja ponovljeno je iskazao i na provedenom očevidu.

9. Svjedok SĆ, vozač vozila registarskih oznaka [registarska oznaka] u čijem vozilu se predmetne zgode kao putnik nalazio FĆ na stražnjem sjedištu iza suvozača, na održanom očevidu nije osporio činjenicu otvaranja stražnjih desnih vrata na njegovom automobilu, kontakta vrata i tužitelja kao i pad tužitelja. Dolazak tužitelja nije vidio budući je iz vozila (koje nije parkirao na obilježenom parkirnom mjestu, već na mekom terenu i makadamu) izašao nakon što je tužitelj pao. Sud ne može prihvatiti navode svjedoka vezano uz trenutak otvaranja vrata i širinu otvaranja vrata (po navodima svjedoka početak otvaranja vrata) budući svjedok FĆ koji je otvorio vrata jasno navodi da je vrata otvorio otprilike do pola te da je otvaranjem vrata "trknuo" biciklista koji je dolazio, a da pri tom prije otvaranja vrata nije pogledao unatrag, a isto tako i zbog činjenice da se isti događaj svjedoku SĆ odvijao iza suvozačeve stražnje strane, a kako se radilo o već parkiranom vozilu životno je nelogično i neuvjerljivo da bi vozač bio fokusiran na otvaranje stražnjih vrata iza suvozača to tim više što je sam izjavio na izričit upit suda da je predmetne zgode neposredno vidio samo pad čovjeka (tužitelja). Po uvjerenju suda ovakvi navodi svjedoka SĆ u kontekstu ostalih utvrđenja dinamike nastanka štetnog događaja upravljeni su na izbjegavanje odgovornosti istog kao vlasnika vozila, osiguranog kod tuženika odnosno putnika iz njegovog vozila.

10. Provedenim očevidom na licu mjesta uz učešće vještaka za promet ing. Roberta Spudić identificirano je mjesto nastanka štetnog događaja, izgled istog, smjer i način kretanja tužitelja i parkiranog vozila registarskih oznaka [registarska oznaka] te su izvršena potrebna mjerenja od strane vještaka, a sve u cilju utvrđenja dinamike nastanka štetnog događaja. Očevidom je utvrđeno da se predmetno mjesto nastanka štetnog događaja nalazi na lokaciji Zagreb, Fakultetsko dobro 2A time da je isto mjesto u odnosu na prikaz na skici lica mjesta i sačinjene fotografije sačinjene od strane policije izmijenjeno u odnosu na vrijeme nastanka štetnog događaja time da po navodima tužitelja i svjedoka položaj zaustavljenog vozila registarskih oznaka [registarska oznaka] odgovara onome kako je to ucrtanom na skici lica mjesta. Utvrđeno je također da se promet navedenim kolnikom unatoč izmjene lice mjesta u odnosu na vrijeme nastanka štetnog događaja odvija u oba smjera, a kako je to bilo i u vrijeme štetnog događaja.

11. Analizirajući dinamiku prometne nesreće stalni sudski vještak za promet ing. Robert Spudić u svojem nalazu i mišljenju zaključno navodi da međusobnom usporedbom oštećenja na vozilima i njihovim smjerovima kretanja proizlazi da je bicikl tužitelja s prednjim kotačem naletio na rub otvorenih stražnjih desnih vrata osobnog automobila osiguranika tuženika. Mjesto kontakta je bilo na lijevoj strani kolnika ulice Fakultetsko dobro. Kako na kolniku nisu pronađeni tragovi kočenja ili zanošenja bicikla, a bicikl je pomaknut iz zaustavnog položaja tehničkim putem se ne može odrediti brzina kretanja bicikla neposredno prije kontakta. Tužitelj je od mjesta uključivanja na kolnik ulice Fakultetsko dobro do mjesta kontakta prešao put od oko 7,0m tako da se može zaključiti da se kretao brzinom od oko 10,0 km/h. Obzirom na nastala oštećenja na stražnjim desnim vratima osobnog automobila može se zaključiti da su otvorena vrata za oko 0,15 do 0,20 m prelazila na lijevu prometnu traku istočnog kolnika ulice Fakultetsko dobro kojom se kretao tužitelj. Mišljenje je vještaka da do prometne nesreće ne bi došlo da je putnik na stražnjem desnom sjedištu osobnog automobila osiguranika tuženika neposredno prije otvaranja vrata pogledao okretanjem glave u desno i mogao je vidjeti tužitelja na biciklu kako se kreće po lijevoj strani kolnika ulice Fakultetsko dobro pa da je odustao od radnje otvaranja stražnjih desnih vrata i propustio tužitelja da na biciklu prođe pored vozila do ovog štetnog događaja ne bi došlo. Isto tako da je tužitelj ispoštivao prometno pravilo i kretao se po desnom dijelu kolnika ulice Fakultetsko dobro odnosno što bliže desnom rubu kolnika, a ne po lijevoj strani kolnika do ovog štetnog događaja ne bi došlo. U svojem dopunskom usmenom očitovanju (list 145, 146 spisa, ročište 23.2.2023.) vještak je dodatno pojasnio svoja utvrđenja iz pismenog nalaza i mišljenja te se očitovao na prigovore tužitelja i tuženika te je vještak dodatno prostorno vremenski analizirao dinamiku nastanka predmetnog štetnog događaja i mogućnosti izbjegavanja nesreće u odnosu na postupanje tužitelja i putnika na stražnjem sjedalu vozila registarskih oznaka [registarska oznaka] IĆ time da nisu izvršene korekcije pismenog nalaza i mišljenja.

12. Sud temeljem izvedenih dokaza nalazi utvrđenim da se predmetni štetni događaj desio isključivom krivnjom putnika na stražnjem sjedalu vozila registarskih oznaka [registarska oznaka] IĆ. Naime predmetne zgode tužitelj se kretao kolnikom ulice Fakultetsko dobro po lijevoj strani kolnika u smjeru juga dok je osobni automobil osiguranika tuženika bio parkiran dijelom na kolniku, a dijelom na makadamu istočne strane kolnika ulice Fakultetsko dobro, s prednjom stranom vozila usmjeren u smjeru juga. U svojem iskazu na ročištu i tijekom očevida tužitelj je jasno naveo da u trenutku kada se nalazio pokraj parkiranog vozila otvorila su se stražnja desna vrata te je došlo do udara u bicikl i njegovog pada na tlo. Na kolnik ulice Fakultetsko dobro uključio se s kolnog ulaza na nogometno igralište Tekstilac – Ravnice te da se kretao brzinom hoda. Svjedok FĆ u svojem je iskazu naveo da je otvorio vrata, da je došao biciklist i da ga je svojim otvaranjem vrata "trknuo" time da prije nego je otvorio vrata nije pogledao unatrag i biciklista nije vidio. Po uvjerenju ovog suda jedini isključivi uzrok predmetne nesreće je postupanje putnika u vozilu osiguranika tuženika budući neposredno prije otvaranja vrata nesporno nije pogledao i uočio tužitelja na biciklu kako se kreće po lijevoj strani kolnika ulice Fakultetsko dobro, već je otvorio stražnja desna vrata što je dovelo do pada i ozljeđivanja tužitelja. Nije sporno da se tužitelj predmetne zgode suprotno prometnom pravilu kretanja za bicikliste kretao lijevom stranom kolnika ulice Fakultetsko dobro, a ne desnim dijelom kolnika ulice Fakultetsko dobro odnosno što bliže desnom rubu kolnika međutim navedeno nije uzrok predmetnog štetnog događaja, već kao što je ranije rečeno postupanje putnika u vozilu osiguranika tuženika. Sud ne nalazi odgovornost i doprinos tužitelja nastanku štetnog događaja vezano uz njegovo kretanje lijevom stranom kolnika iz razloga što iz jasnog i uvjerljivog iskaza tužitelja kao i pokazanog smjera i načina kretanja na očevidu kao i skice lica mjesta proizlazi da se neposredno prije štetnog događaja uključivao na kolnik na kojem se desio štetni događaj s kolnog ulaza na nogometno igralište Tekstilac – Ravnice iz kojeg razloga nije bio u mogućnosti odmah po uključivanju na kolnik biciklom upravljati uz desni rub kolnika posebice kao što je ranije rečeno u okolnostima eventualno i nailazećeg vozila s njegove desne strane. Prema utvrđenju policije kolnik ulice Fakultetsko dobro bio je širok 5,6 m, radi se o cesti sa kolnikom u oba smjera bez biciklističke staze, kolik nije podijeljen oznakama na kolniku, a vozilo osiguranika tuženika svojim položajem je bilo parkirano dijelom na kolniku te je i samim time predstavljalo opasnost sigurnog odvijanja prometa. Očevidom na licu mjesta utvrđeno je da se promet kolnikom ulice Fakultetsko dobro (unatoč izmjene lica mjesta u odnosu na vrijeme nastanka štetnog događaja) odvija u oba smjera. Uvidom u fotografski elaborat PU zagrebačke, I. PPP proizlazi da se vozilo osiguranika tuženika nalazilo parkirano izvan mjesta predviđenog za parkiranje vozila. Isto tako valja reći da se radi o zoni u blizini zoološkog vrta i parka Maksimir te kretanje biciklista nije okolnost koju nije moguće predvidjeti. Da predmetne zgode putnik u vozilu osiguranika tuženika nije otvorio vrata i unatoč nepropisnog kretanja tužitelja na biciklu po lijevoj strani kolnika ne bi došlo do štetnog događaja, pada i ozljeđivanja tužitelja. Navedeno ukazuje po uvjerenju suda da između ponašanja putnika u osobnom vozilu i nastanka štetnog događaja postoji uzročna veza, točnije osnovni uzrok predmetnog štetnog događaja je to što je putnik u osobnom vozilu otvorio stražnja desna vrata, a da se prethodno nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu. Radnja otvaranja vrata na ranije opisan način predstavlja svojevrsnu zapreku i ponašanje koje tužitelj krećući se biciklom po ocjeni ovog suda u konkretnim uvjetima nije mogao predvidjeti dok način kretanja tužitelja nije predmetne zgode uzrok nastanka nezgode. Tužitelj je na kolnik ušao iz kolnog ulaza na nogometno igralište ne ugrožavajući pri tome ostale sudionike u prometu. Slijedom svega izloženog sud nalazi tuženika isključivo odgovornim za predmetni štetni događaj bez doprinosa tužitelja nastanku istog.

13. U odnosu na neimovinsku štetu i tuđu pomoć i njegu:

14. Iz liječničke dokumentacije te nalaza i mišljenja liječnika vještaka dr. Mladena Miškulin proizlazi da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio prijelom donjeg dijela desne bedrene kosti te stanje nakon prijeloma obije potkoljenice, osteomielitis desne potkoljenice. Tijekom boravka na klinici za kirurgiju KBC Zagreb učinjen je operativni zahvat otvorene repozicije i osteosinteze po AO metodi pločicom i vijcima. Zaključak je vještaka da se tužitelj radi prijeloma desne bedrene kosti liječio u periodu od 5.6.2017. do 6.3.2018. kada je kirurg proglasio sanaciju prijeloma desne bedrene kosti čime je i liječenje tužitelja završeno. Na desnoj natkoljenici prisutan je odmak ploče u području bedrene kosit koji napinje kožu vanjske strane natkoljenice i koljena, na desnoj potkoljenici prisutna je prominencija osteosintetskog materijala koja također napinje kožu. Sva mjesta na kojima je prisutan osteosintetski materijal neposredno ispod kože bolno su osjetljivi na palpaciju. Desno koljeno klinički je deformirano u smislu varusa, opseg pokreta je ograničen u srednjem stupnju, prisutni su klinički znakovi posttraumatske artroze desnog koljena te je došlo do skraćenja desne bedrene kosti koja je uzrokovana predmetnim štetnim događajem. vještak je izvršio uvid u zdravstveni karton tužitelja te je tako utvrđeno da je tužitelj 9.7.2013. godine zadobio ozljedu koja je popraćena zapisima u zdravstvenom kartonu koji prati liječenje nakon te ozljede dok je štetni događaj koji je predmet ove parnice popraćen zapisima koji prate liječenje povodom predmetnog štetnog događaja. Vještak je naveo da su posljedice štetnog događaja iz 2013. godine isključene iz ocjene u ovom nalazu i mišljenju. U svojem dopunskom usmenom očitovanju vještak je ponovljeno naveo da je u nalazu i mišljenju jasno razgraničio posljedice štetnog događaja iz 2017. godine od posljedica ranijeg štetnog događaja te dodatno pojasnio i argumentirao svoja utvrđenja iz pismenog nalaza i mišljenja (ročište 16.5.2024., list 230, 231 spisa). Nalazu i mišljenju vještaka te dopunskom usmenom očitovanju vještaka kao stručnom, objektivnom i obrazloženom ovaj sud u cijelosti poklanja vjeru. Sud smatra da su dopunskim usmenim očitovanjem u cijelosti otklonjene sumnje u pravilnost pismenog nalaza i mišljenja što je bio razlog odbijanja prijedloga tuženika za novo medicinsko vještačenje i priklop spisa ovog suda posl.br. Pn- 2209/16 vezano za ozljedu koju je tužitelj zadobio 2013. godine. U odnosu na prigovor tuženika koji se odnosi na preinaku tužbenog zahtjeva te prigovor zastare valja reći da je tužitelj nakon provedenog medicinskog vještačenja tužbeni zahtjev uskladio sukladno nalazu i mišljenju te isti prigovori nisu osnovani.

15. Temeljem nalaza i mišljenja vještaka sud je utvrdio da je tužitelj trpio jake bolove u trajanju od 7 dana, bolove srednjeg intenziteta u trajanju od 30 dana te bolove lakog intenziteta u trajanju od daljnjih 90 dana.

16. Imajući u vidu odredbu čl. 19 st. 1 i 2 ZOO-a, te odredbu čl. 1100 ZOO-a i čl. 223 ZPP-a sud je ocijenio da je tužitelju za bolove primjerena novčana naknada u iznosu 3.300,00 EUR koji iznos je tužitelju i dosuđen dok je s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 200,00 EUR tužitelj odbijen.

17. Temeljem nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka sud je utvrdio da je tužitelj trpio tzv. primarni strah koji je bio jakog intenziteta u trenutku ozljede, sekundarni strah jačeg intenziteta u trajanju od 3 dana, srednjeg intenziteta u trajanju od 15 dana i blagog intenziteta u trajanju od 45 dana.

18. Imajući u vidu odredbu čl. 19 st. 1 i 2 ZOO-a, te odredbu čl. 1100 ZOO-a i čl. 223 ZPP-a ovaj sud smatra primjerenu novčanu naknadu za strah u zatraženom iznosu od 3.000,00 EUR.

19. Temeljem nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka sud je utvrdio da trajne posljedice na desnom koljenu a vezane uz predmetni štetni događaj iznose 15% - konsolidacija prijeloma u neanatomskom položaju sa manjim varusom i skraćenjem bedrene kosti od 3 cm, prominencija osteosintetskog materijala na donjoj polovini natkoljenice te umanjenje opsega pokreta desnog koljena u lakom stupnju doprinosi ukupnom umanjenju opsega pokreta desnog koljena sa 30% ukupnog ograničenja pokretljivosti. Posljedice štetnog događaja iz 2013. godine isključene su iz navedene ocjene.

20. Imajući u vidu odredbu čl. 19 st. 1 i 2 ZOO-a, te odredbu čl. 1100., čl. 1104., ZOO-a i čl. 223 ZPP-a ovaj sud smatra primjerenu novčanu naknadu po spomenutom kriteriju u iznosu od 2.500,00 EUR koji iznos je tužitelju i dosuđen dok je s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva iz nosu od 1.500,00 EUR tužitelj odbijen.

21. Temeljem nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka sud je utvrdio da tužitelj hoda sitnim koracima, da je prisutno šepanje obostrano, više lijevo, vidljiv je naglašeni valgus i rekurvatum lijevo donjeg ekstremiteta te manji varus desnoga, na desnom koljenu s lateralne strane desne bedrene kosti u području ožiljka vidljiva je prominencija distalnog dijela pločice dok je u području desne potkoljenice vidljiva prominencija vijaka. Također postoje vidljivi ožiljci utvrđeni kliničkim pregledom vještaka (list 163, 164 spisa). Naruženje tužitelja utvrđeno je i neposrednim opažanjem suda. Štetni događaj rezultirao je naruženjem u srednjem stupnju.

22. Imajući u vidu odredbu čl. 19 st. 1 i 2 ZOO-a, te odredbu čl. 1100., čl. 1104., ZOO-a i čl. 223 ZPP-a ovaj sud smatra primjerenu novčanu naknadu po spomenutom kriteriju u zatraženom iznosu od 4.400,00 EUR koji iznos je tužitelju i dosuđen pri tome vodeći računa kako o objektivnim tako i o subjektivnim okolnostima.

23. Temeljem nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka sud je utvrdio da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega od 14.6. do 28.11.2017. u opsegu od 4 sata dnevno, od 28.11.2017. do 9.1.2018. u opsegu od 3 sata dnevno, od 9.1. do 6.3.2018. u opsegu od 1 sat dnevno, od 6.3.2018. pa narednih 8 tjedana u opsegu od 2 puta 3 sata tjedno. Na ročištu održanom dana 16.5.2024. godine (list 232 spisa) stranke su učinile nespornim da su tužitelju tuđu pomoć i njegu pružali ukućani te iznos od 3,32 EUR za jedan sat tuđe pomoći i njege. Imajući u vidu navedeno te obim i trajanje tuđe pomoći i njege od 894 sati utvrđen po liječniku vještaku zahtjev tužitelja ukazuje se osnovanim za potraživani iznos od 2.968,08 EUR.

24. Tužitelju je tako ukupno utvrđen kao osnovan iznos od 17.868,08 EUR (bolovi 3.300,00 EUR, strah 3.000,00 EUR, trajne posljedice 2.500,00 EUR, naruženje 4.400,00 EUR, tuđa pomoć i njega 2.968,08 EUR) koji iznos je tužitelju i dosuđen sa pripadajućom kamatom dok je s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 1.700,00 EUR sa pripadajućom kamatom tužitelj odbijen.

25. Odluka o kamatama temeljena je na odredbi čl. 29 st. 1 ZOO-a, a kamata je dosuđena po stopi naznačenoj u izreci ove presude, a tekuća od 24.7.2018. do plateža (odštetni zahtjev u mirnom postupku dana 23.7.2018.). Zatezna kamata dosuđena je na cjelokupni iznos neimovinske štete i imovinske štete (tuđe pomoći i njege) od navedenog datuma te tužitelj ima pravo na zatezne kamate i na tuđu pomoć i njegu od potraživanog datuma imajući u vidu odredbu čl. 12 st. 4 ZOO-a. Odluka o kamatama temeljena je na odredbi čl. 29 st 1 ZOO-a, dosuđena po stopi naznačenoj u izreci ove presude tekuća od 24.7.2018. do plateža, navedeno imajući u vidu odredbu čl. 1103 ZOO-a.

26. Odluka o trošku parničnog postupka temeljena je na odredbi čl. 154 st. 2 ZPP- a kojim je propisano da ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojem je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupak te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva. Tužitelj je kvalitativno uspio u sporu 100%, kvantitativno 90% pa je njegov uspjeh 95% (190% / 2 = 95%). Tuženik kvalitativno točnije s osnovom nije uspio dok je s visinom uspio 10% pa je uspjeh tuženika 5% (10% / 2 = 5%). Kada se od uspjeha tužitelja koji je veći oduzme uspjeh tuženika (95% - 5% = 90%) tužitelj je u konačnici uspio sa 90%. Trošak tužitelja određen je sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i to temeljem Tbr. 7 toč. 1, Tbr. 8 toč. 1 i 3, Tbr. 9 toč. 1 te Tbr. 42 i 48. Trošak se sastoji od troška sastava odštetnog zahtjeva 250 bodova, sastav tužbe 250 bodova, podnesak 29.7.2020. 250 bodova, ročište 9.11.2020. 250 bodova, ročište 24.3.2022. 250 bodova, očevid 14.7.2022. 250 bodova, podnesak 19.10.2022. 250 bodova, podnesak 20.2.2023. 250 bodova, ročište 23.2.2023. 250 bodova, podnesak 14.3.2023. 50 bodova, podnesak 3.10.2023. 250 bodova, podnesak 25.10.2023. 50 bodova, ročište 16.5.2024. 250 bodova, podnesak 3.6.2024. 50 bodova te ročište 13.5.2025. 250 bodova ili ukupno 3150 bodova što pomnoženo sa vrijednošću jednog boda od 2,00 EUR daje ukupan iznos parničnog troška od 6.300,00 EUR. Imajući u vidu omjer tužitelja uspjeha u sporu od 90% tužitelju je dosuđen parnični trošak u iznosu od 5.670,00 EUR. Tužitelju je dosuđen trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 116,80 EUR, sudske pristoje na presudu 208,13 EUR, trošak prometnog vještačenja i očevida u iznosu od 348,11 EUR, dopunskog očitovanja vještaka 33,18 EUR te trošak medicinskog vještačenja 264,45 EUR koji troškovi su bili nužni za vođenje ovog postupka te je tako tužitelju ukupno utvrđen parnični trošak u iznosu od 6.640,67 EUR. Odluka o kamatama na trošak temeljena je na odredbi članka 30 st. 2 Ovršnog zakona.

U Zagrebu, 17. lipnja 2025.

Sudac

Vesna Horvat

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi putem ovog suda Županijskom sudu u šest primjeraka.

Dna:

1. punomoćniku tužitelja

2. punomoćniku tuženika