Republika Hrvatska
Općinski sud u Čakovcu
[adresa], ČČ
Poslovni broj: P-284/2024-17
U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Čakovcu po sutkinji toga suda Jasni Vehtersbah-Stojan, u pravnoj stvari tužiteljice ČČĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćnicima iz OD Golubić & Šikić j.t.d.,odvjetnicima u Čakovcu protiv tuženika Wiener osiguranje Vienna Insurance Group dioničko društvo za osiguranje, OIB 52848403362, Slovenska ulica 24, 10000 Zagreb, zastupani po punomoćnicima iz OD Župić i Partneri,odvjetnicima u Zagrebu, radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, nakon održane i dovršene glavne rasprave dana 13.svibnja 2025., u nazočnosti punomoćnika tužiteljice i zamjenika punomoćnika tuženika, dana 17.lipnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I.Ovrha određena rješenjem Općinskog suda u Čakovcu, poslovni broj 29 Ovr- 233/22-14 (Ovr-1130/17) od 10. siječnja 2024., proglašava se nedopuštenom
II.Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi parnični trošak u iznosu od 954,65 eura, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1.Tužiteljica je podnijela tužbu protiv tuženika navodeći da je zaključkom Općinskog suda u Čakovcu, poslovni broj 29 Ovr-233/22-20 (Ovr-1130/17) od 21. kolovoza 2024., upućena da u roku od 15 dana od dostave ovog zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom protiv ovrhovoditelja Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d., Zagreb,Slovenska 24, OIB: 52848403362, zbog razloga koje je navela u žalbi od 22. siječnja 2024. iz čl.50. st. 1. toč. 7. i 11. Ovršnog zakona (Narodne novine 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17). U skladu s navedenim zaključkom tužitelj podnosi ovu tužbu radi proglašenja navedene ovrhe nedopuštenom. I Ugovorom o kreditu nije naloženo tužiteljici isplatiti tuženiku: -iznos od 200.000,00 kn s kamatama od 1. kolovoza 2011. do isplate, -na ime neplaćene dospjele redovne kamate iznos od 33.653,66 kn,-na ime neplaćene dospjele zakonske zatezne kamate iznos od 159.,731,98 kn tekuće do 2.kolovoza 2017.
2. Tužitelj navodi da tim ugovorom tužiteljici nije naloženo plaćanje. Stoga je ovrha nedopuštena. Tužiteljica je ugovor potpisala kao založnik dužnik te samo dozvolila uknjižbu hipoteke. Njoj ništa nije naloženo i ona se nije obvezala na isplatu, a niti je dozvolila provedbu ovrhe na temelju tog ugovora. Tužitelj se poziva na članak 54. Zakona o javnom bilježništvu. U odnosu na tužiteljicu Ugovor nije ovršna isprava i u odnosu na nju isti nije stekao svojstvo ovršnosti. Nadalje, tražbina radi naplate koje je ovrha određena nije dospjela 4. travnja 2017. , a kojeg datuma je pogrešno i neosnovano izdana potvrda ovršnosti. Tužitelj tvrdi da je tuženik neosnovano i pogrešno obračunao zakonske zatezne kamate za razdoblje do 2. kolovoza 2017. Stoga smatra da tuženik nema pravo tražiti naplatu glavnice zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od 1. kolovoza 2011., te posebno uglavničiti i tražiti naplatu zakonske zatezne kamate za razdoblje do 2. kolovoza 2017., kao i da tuženik nema pravo uglavničiti ni redovnu kamatu budući ni redovna kamata nije u tom iznosu iskazana u ugovoru o kreditu već se kamata tek ima obračunati, i to eventualno prilikom namirenja. Tuženik ima pravo tražiti naplatu samo one tražbine koja je navedena u ovršnoj ispravi, a ne i uglavničiti kamatu, te na taj način pokušati neosnovano zaobići odredbu članka 114. Ovršnog zakona o namirenju vjerovnika. Nema nijednog argumenta u prilog tvrdnju da je ugovor o kreditu postao ovršan 4. travnja 2017. Stoga tužiteljica smatra da tuženik nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave. Ujedno tužitelj smatra da je tražbina tuženika u zastari.
3. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu kao neosnovanim. Tuženik priznaje da je u tijeku ovršni postupak pred Općinskim sudom u Čakovcu pod posl.br. Ovr-233/2022 (ranije Ovr-1130/2017) koji se po prijedlogu tuženika vodi na nekretnini u vlasništvu tužiteljice upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Tuženik je kao ovrhovoditelj ovlašten provoditi ovrhu na nekretnini tužiteljice. Tužiteljica je u svojstvu založnog dužnika sudjelovala u osiguranju potraživanja iz Ugovora o kreditu broj 0820572 od 23. srpanj 2008. godine kojeg je tuženik (ranije tvrtka tuženika glasila je KVARNER VIENNA INSURANCE GROUP d.d.) sklopio s glavnim dužnikom JADRANKA d.o.o., [adresa], Općina Nedelišće, OIB 20357651126 (dalje u tekstu: Ugovor). Kao sredstvo osiguranja otplate cjelokupnog potraživanja iz Ugovora tužiteljica je dala nekretninu upisanu zk. ul. br [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Navedeno raspolaganje izvršeno je u formi solemnizirane privatne isprave na kojoj je ovjeren potpis tužiteljice i tadašnjeg zakonskog zastupnika glavnog dužnika. Takva isprava ima snagu javnobilježničkog akta. Na temelju Ugovora, tuženik je upisao hipoteku na nekretnini u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u postupku pod Z-5102/2008. Budući da je glavni dužnik prestao postojati nakon što je odlukom suda posl.br. Tt-15/1861-2 brisan iz registra s danom 23. lipnjem 2015. godine, tuženik je radi naplate preostalog potraživanja pokrenuo ovršni postupak protiv tužiteljice kao založnog dužnika. Stoga je tužiteljica kao stranka Ugovora i kao založni dužnik bila upoznata i pristala je da se tražbina tuženika po dospijeću namiri iz vrijednosti založene nekretnine. Neosnovan je navod pogrešno obračunatih kamata. Potraživanje tuženika specificirano je za potrebe ovršnog postupka te je kao takvo navedeno u ovršnom prijedlogu.
4. U smislu čl. 31. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023; dalje: ZOO ) tuženik je bio ovlašten obračunati kamate (ugovorne i zatezne) te zatražiti daljnje kamate od dana pokretanja postupka. Opreza radi, tuženik ističe da zbog eventualnog netočnog tijeka kamate ovrha ne može biti nedopuštena jer se ionako kod namirenja iz iznosa dobivenog kupoprodajom vrši završni obračun ovrhovoditelja. 3.3. Neosnovan je prigovor zastare koji ističe tužiteljica. Zastara potraživanja nije nastupila jer je tražbina tuženika utvrđena javnobilježničkim aktom tj. odlukom nadležnog tijela za koji ZOO previđa zastarni rok od 10 godina koji se računa od ovršnosti tražbine. Ugovor je postao ovršan 4. travnja 2017. godine.
5. Slijedom navedenog, tuženik predlaže naslovnom sudu da odbije tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan te mu naloži da tuženiku naknadi parnične troškove zajedno sa zateznim kamatama koje teku od donošenja prvostupanjske presude do isplate po stopi koja se računa za svako polugodište, uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotnih poena, u roku od 15 dana.
6. U dokaznom postupku izvršen je uvid u odgovor na tužbu, podnesak tužitelja od 25.studenog 2024., ovosudni spis broj: Ovr-233/2022.
7. Uvidom u Ugovor o kreditu broj: 0820572 sklopljen između „ Kvarner Wienna Insurance Group“ d.d. Rijeka i Jadranke d.o.o. iz [adresa] utvrđeno je:
- da je ovdje tužiteljica isti Ugovor potpisala kao založni dužnik. Navedenim ugovorom o kreditu kreditor odobrava korisniku kredita iznos od 200.000,00 kuna, s kamato od 9 % godišnje, s rokom otplate od 36 mjeseci. Za osiguranje uredne otplate odobrenog kredita korisnik je trebao dati kreditoru dvije bjanko zadužnice na iznos od 100.000,00 kuna ovjerene kod javnog bilježnika i jednu bjanko vlastitu mjenicu, korisnika kredita s klauzulom „ bez protesta“. Čl.6. predmetnog ugovora određeno je da pored navedenog osiguranja založni dužnik daje kreditoru za osiguranje uredne otplate hipoteku na nekretnini koja je upisana u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Čakovcu , z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kč. [katastarska čestica], kč. [katastarska čestica] , kč. [katastarska čestica] i kč. [katastarska čestica]. Založni dužnik potpisom ovog ugovora ovlašćuje kreditora da na temelju ugovora, i bez ikakvih daljnjih dozvola ili odobrenja ishodi uknjižbu hipoteke na nekretnini radi osiguranja povrata iznosa od 200.000,00 kuna. Čl. 8. predmetnog ugovora određeno je da potpisom istog korisnik kredita izričito izjavljuje da je suglasan da kreditor na temelju ovog ugovora kao ovršne isprave neposredno provede prisilnu ovrhu na svoj pokretnoj i nepokretnoj imovini korisnika kredita, a radi naplate tražbine.
-da je tuženik 20.3.2017. otpremio obavijest založnom dužniku, ovdje tužiteljici u kojoj navodi da je predmetni Ugovor o kreditu dana 31.7.2011. dospio u cijelosti, te da ukupna obveza iznosi 200.000,00 kuna na ime glavnice, 33.653,66 kuna na ime redovne kamate i 152.612,47 kuna na ime neplaćene, dospjele, zakonske zatezne kamate od 8.1.2011. do 1.3.2017, te se poziva ovršenica da navedeno dugovanje u ukupnom iznosu od 385.266,13 kuna plati u roku od 8 dana.
-rješenjem Županijskog suda u Zagrebu, broj: Gž Ovr-3896/2018-5 od 25.siječnja 2021. odbijena je žalba ovršenice AČĆ i potvrđeno je rješenje Općinskog suda u Čakovcu , poslovni broj: Ovr-1130/17-213 od 1.kolovoza 2018.godine u dijelu pod stavkom I. izreke. Navedenim rješenje Općinskog suda u Čakovcu odbijen je prijedlog ovršenice za ukidanje potvrde ovršnosti javnog bilježnika kao neosnovan. Slijedom navedenog proizlazi da je predmetni Ugovor o kreditu ovršni 4.travnja 2017.
-glavni dužnik Jadranka d.o.o. brisan je iz sudskog registra 2015.godine rješenjem Trgovačkog suda u Varaždinu, poslovni broj St-471/2013 od 12.2.2015. kojim je istovremeno otvoren i zaključen stečajni postupak nad stečajnim dužnikom. Stoga ovrhovoditelj, ovdje tuženik, nije mogao ostvariti svoju tražbinu izravno od glavnog dužnika, a poduzeta naplata na temelju sredstva osiguranja ( zadužnice) ostala je bez uspjeha. Jedina mogućnost naplate ovrhovoditeljevog potraživanja prema zajmu je namirenje iz vrijednosti nekretnina u vlasništvu založnih dužnika tj. ovršenika, ovdje tužiteljice.
8. Slijedom navedenog ovaj sud smatra da je tužba tužiteljice u cijelosti osnovana.
9. Sporazum o zasnivanju založnog prava na nekretnini radi osiguranja novčane tražbine potvrđen ( solemniziran) od javnog bilježnika predstavlja ovršnu ispravu na temelju koje je moguće tražiti ovrhu ako udovoljava svim uvjetima propisanim u čl. 54. Zakona o javnom bilježništvu odnosno ako je njime utvrđena određena novčana tražbina radi čijeg osiguranja je sklopljen i ako sadrži izričitu izjavu založnog dužnika kojom dozvoljava da se na temelju tog Sporazuma, a radi prisilnog ostvarenja osigurane tražbine, zatraži ovrha na založenoj nekretnini. Dakle tuženik je kao ovrhovoditelj mogao tražiti ovrhu na nekretnini tužiteljice kao ovršenice radi naplate osigurane tražbine samo ako je ista na to izričito pristala. Predmetni ugovor o kreditu sadržava samo izjavu tužiteljice kao založnog dužnika kojom se dozvoljava upis hipoteke, no ne sadržava izjavu tužiteljice kao dužnika u smislu navedene odredbe čl. 54.st.3. Zakona o javnom bilježništvu, a kojom on vjerovnika ovlašćuje da može protiv njega neposredno pokrenuti ovrhu temeljem navedene isprave.
10. Stoga je riješeno kao u izreci.
11. O troškovima postupka odlučeno je temeljem odredbi članka 164. i članka 154. st. 2. ZPP-a, a u svezi s člankom 155. ZPP-a, te sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23 – dalje: Tarifa). Tužitelju su priznati troškovi sastava tužbe u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8. t. 1. Tarife), sastava podneska od 25.11.2024. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8. t. 1. Tarife), zastupanje na ročištu od 13.5.2025. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. t. 1. Tarife), zastupanje na ročištu za objavu presude (.Tbr.9.t.3. Tarife) u iznosu od 100,00 eura, što ukupno iznosi 700,00 eura, a čemu treba dodati pripadajući PDV u iznosu od 175,00 eura. Tužiteljici je priznat trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 26,55 eura, sudske pristojbe za presudu od 53,10 eura, a slijedom čega je tuženik dužan tužiteljici nadoknaditi troškove u ukupnom iznosu od 954,65 eura.
Čakovec, 17.lipnja 2025.
Sutkinja:
Jasna Vehtersbah-Stojan
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana, od dana primitka iste, putem ovog suda nenadležni Županijski sud sukladno čl. 4. Zakona o područjima i sjedištima sudova (Narodne novine RH broj 67/18 i 21/22 ), pismeno u tri istovjetna primjerka. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu smatrat će se da je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335 st. 9. Zakona o parničnom postupku).
O tome obavijest:
1. tužiteljica po pun.
2. tuženik