Republika Hrvatska
Općinski sud u Sisku
Stalna služba u Petrinji
Petrinja, Trg dr. Franje Tuđmana 12
Poslovni broj: P Ob-226/2024-10
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Sisku, Stalna služba u Petrinji, po sutkinji Blaženki Navara, u pravnoj stvari tužiteljice LN, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnici Petri Vuljak Žugaj, odvjetnici iz Petrinje, protiv tuženih PN, [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], BN, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i RN, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi utvrđivanja izvanbračne zajednice, nakon zaključene glavne nejavne rasprave održane dana 6. svibnja 2025. u prisutnosti tužiteljice osobno i punomoćnice tužiteljice, te tuženika osobno, na ročištu za donošenje i objavu presude dana 17. lipnja 2025.
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice LN koji glasi:
"I Utvrđuje se da su tužiteljica: LN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i pok. EN, OIB: [osobni identifikacijski broj], s posljednjim prebivalištem u [adresa], bili u izvanbračnoj zajednici koja je prekinuta smrću EN **.**.2023.; što su tuženici: 1. PN, OIB: [osobni identifikacijski broj], adresa: [adresa], 2. BN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 3. RN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] (kao sinovi i zakonski nasljednica iza pok. oca EN), dužni priznati i trpjeti.
II Svaka stranka snosi svoj trošak."
Obrazloženje
1. Tužiteljica LN podnijela je ovome sudu tužbu protiv tuženika PN, BN i RN, radi utvrđenja izvanbračne zajednice. U tužbi je navela kako su tužiteljica LN i pok. EN (otac tuženika PN, BN i RN) živjeli u izvanbračnoj zajednici, koja je prekinuta smrću EN **.**.2023. u [adresa] te koja je ispunjavala sve zakonske pretpostavke za postojanje izvanbračne zajednice iz članka 8. Zakona o nasljeđivanju (NN 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19). Nakon smrti pok. EN provedena je ostavinska rasprava, na kojoj su tuženici priznali tužiteljici, svojoj majci, status izvanbračne supruge s njihovim pokojnim ocem; stoga su kao zakonski nasljednici I. nasljednog reda iza pok. EN utvrđeni njegova izvanbračna supruga, ovdje tužiteljica, LN i njegovi sinovi, ovdje tuženici, PN, BN i RN. Tuženici su se prihvatili nasljedstva koje im pripada temeljem zakona iza pok. oca te su svoje nasljedne dijelove ustupili svojoj majci, ovdje tužiteljici, stoga je kao zakonska nasljednica iza pok. EN, na temelju zakona i ustupa, proglašena njegova izvanbračna supruga, ovdje tužiteljica, LN - u cijelosti. Navedeno je vidljivo iz pravomoćnog Rješenja o nasljeđivanju iza pok. EN; Općinskog suda u Sisku, po JB Domagoju Ocvareku iz [adresa] kao povjereniku OS SK, posl. broj: O- 2498/2023, UPP/OS-14/2024 od 25. lipnja 2024. (pravomoćno 04.07.2024.). Tužiteljica i pok. EN su doselili u Petrinju 1997. godine, prije toga su živjeli u [adresa] na području Đakova. Imali su troje zajedničke djece, PN, BN i RN, ovdje tuženici. Napominje se kako su tužiteljica LN (majka tuženika) i pok. EN (otac tuženika) prvotno bili u bračnoj zajednici; vjenčani su dana 2. ožujka 1982. godine u Kostrč, BiH, a brak je razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Sisku, Stalna služba u Petrinji, poslovni broj 38 P Ob- 171/2022-11 od 06.05.2021. Međutim, i nakon razvoda braka tužiteljica i pok. EN su nastavili živjeti kao da brak uopće nije prestao, u izvanbračnoj zajednici, u istom kućanstvu u [adresa] na adresi [adresa], 44250 Petrinja, u kojem živi i njihov sin, ovdje tuženik RN. Tužiteljica i pok. EN su nastavili brinuti jedno o drugome, imali su zajedničke financije, te je njihov odnos i dalje imao sva obilježja kao i za vrijeme trajanja braka. Pok. EN je nakon cijepljenja obolio, dobio je bruh i vodu u plućima, te je preminuo u OB dr. Ivo Pedišić Sisak, a tužiteljica se do zadnjeg dana brinula o njemu. Tužiteljica je nakon pravomoćnosti Rješenja o nasljeđivanju iza pok. EN, otišla na HZMO, Područni ured Sisak s namjerom da preda zahtjev za priznanje prava na obiteljsku mirovinu iza pok. EN, međutim djelatnici na HZMO, Područni ured Sisak joj nisu dozvolili da preda taj zahtjev, navodeći kako mora imati sudsku presudu o postojanju izvanbračne zajednice između nje i pok. EN, da njima Rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Sisku iza pok. EN, u kojem joj je priznat status izvanbračne supruge pokojnog, nije dovoljno. Obzirom na činjenicu da tužiteljica želi predati zahtjev na HZMO, te ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu iza svog pok. izvanbračnog supruga, kao njegova zakonska nasljednica I. nasljednog reda, tužiteljica ima pravni interes za podnošenje ove tužbe. Slijedom sve prije navedenog, tužiteljica predlaže da Naslovni sud donese presudu kojom će udovoljiti njenom tužbenom zahtjevu.
2. Tuženici PN, BN i RN u svojim odgovorima na tužbu naveli su kako su navodi tužiteljice iz tužbe u cijelosti točni i priznali tužbeni zahtjev.
3. Tijekom dokaznog postupka Sud je izvršio uvid u izvadak iz matice umrlih (str.7-8 spisa), izvadak iz matice vjenčanih (str. 9-10 spisa), preslik osobne iskaznice (str. 11-12 spisa), te ovosudne spise predmeta O-2498/2023 i P Ob-171/2020 te su saslušani tužiteljica, tuženici i svjedoci KN, UN i MN (str. 25-28 spisa).
4. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju Javnog bilježnika Domagoja Ocvareka kao povjerenika ovog suda, posl. broj O-2498/2023 od dana 25. lipnja 2024. utvrđeno je kako je nasljednicom iza pok. EN proglašena LN, izvanbračna supruga ostavitelja, u cijelosti.
5. Iz izvatka iz matice umrlih proizlazi da je EN umro dana **.**.2023.
6. Uvidom u izvadak iz matice vjenčanih utvrđeno je da su tužiteljica ŠN i EN sklopili brak dana 2. ožujka 1982. u Kostraču, BiH, a zajedničko prezime im je EN. Iz naknadnih upisa i bilješki je vidljivo da je brak razveden pravomoćnom presudom poslovni broj 38 P Ob-171/2020-11 od 6. svibnja 2021. kada je brak i prestao.
7. Uvidom u spis predmeta ovog suda posl. br. P Ob-171/2020 utvrđeno je da je brak tužiteljice LN i EN prestao temeljem presude P Ob- 171/2020-11 od 6. svibnja 2021. Postupak je započeo tužbom EN od 16. studenog 2020. u kojoj navodi kako već dulje vrijeme brak stranaka nije skladan, dolazi do čestih trzavica i svađa te su bračni odnosi teško i trajno poremećeni da nema izgleda za uspostavu normalne bračne zajednice. Unazad šest godina stranke ne žive kao bračni drugovi, tužitelj živi u dvorišnom stanu, a tužena u obiteljskoj kući. Zadnjih godinu dana niti ekonomska zajednica stranaka ne egzistira te tužitelj od svoje vojne skrbi koju prima podmiruje svoje troškove života, a tuženica radi u crkvi Svetog Ivana Pavla II i to u dvije župe gdje ostvaruje primanja od kojih podmiruje svoje troškove. Stoga je brak stranaka formalno lišen svakog sadržaja. Nema mogućnosti za uspostavu normalne bračne zajednice jer su bračni odnosi teško i trajno poremećeni. LN, kao tuženica u tom postupku, na ročištu dana 6. svibnja 2021. navela je kako pristaje na razvod braka.
8. Tužiteljica LN u svom je iskazu navela kako je s pok. EN živjela zajedno, nisu nikada bili rastavljeni. On je imao svoje mušice koje se njoj nisu sviđale. Volio je malo popit, dolazio i odlazio kući. Njihov brak je razveden ima 5 godina. Muž je podnio tužbu za razvod braka, ne zna zašto, prisilo ju da pristane na taj razvod i morala je potpisati. On je volio popit i njoj napakostiti, a ne zna to objasniti. Poslije tog razvoda su živjeli bolje. Nije ni policiju morala zvati. Prije razvoda morala je zvati policiju da ne dobije batine od njega. Policija bi ga potom odvela u Popovaču jer to ponašanje mu je bilo od alkohola. Živio je cijelo vrijeme na istoj adresi s njom, sve do odlaska u bolnicu mjesec dana prije smrti. EN primao je mirovinu koju je sam podizao i kojom je plaćao svoje dugove, svoje kredite, ne zna za što. Njoj su djeca pomagala u plaćanju režija i za hranu. Nešto je davao EN ali to nije bilo dovoljno. Cijelo to vrijeme zajedno su jeli i pili za stolom. Brinula se o pranju odjeće i održavanju obuće i odjeće EN. Posjećivala ga u bolnici prije njegove smrti. Prije odlaska u bolnicu EN bolovao je i kod kuće i ona je o njemu brinula. Skupljala mu se voda u plućima, a nakon toga su mu počeli otkazivati i ostali organi. Njena snaha nabavljala je lijekove za njega.
9. Tuženik RN u svom je iskazu naveo kako, budući je radio većinom na terenu, dolazio je kući 2 puta mjesečno uglavnom vikendima, ali godinu dana prije smrti oca, nije više radio na terenu i živio je u kući sa svojim roditeljima i suprugom. Do razvoda roditelja došlo je iz razloga što je otac bio pod utjecajem alkohola često, dolazilo je do svađa među njima, i on je tada rekao da će se razvesti. Otac je volio popit i znao je majku istući budući mu je ona uvijek bila kriva za sve. Majci su govorili da se razvede od njega, ali je njoj to bila sramota. Nakon njihova razvoda braka oni su se više poštovali i nastavili su zajedno živjeti. Otac je primao mirovinu, ali je majci slabo davao novac, a ona je vodila domaćinstvo. Od njihova razvoda braka u kući su živjeli majka, otac, on i njegova supruga. Imali su svoju sobu, a roditelji su spavali zajedno u svojoj sobi. Živjeli su u zajedničkom domaćinstvu i kuhala bi ili njegova majka ili supruga za sve njih zajedno i jeli su tako svi skupa. Za vrijeme njegove bolesti prije odlaska u bolnicu majka je brinula o ocu, a iako je on bio pokretan, znao se pomokriti zbog bolesti i majka je uvijek očistila.
10. Tuženik PN u svom je iskazu naveo kako od 2009. godine ne živi sa svojim roditeljima, a kada je otišao u BiH. Dolazio im je u posjet jednom mjesečno. Sjeća se njihovog razvoda braka i njega je to šokiralo zbog uvjerenja koje živi, ali i nakon toga kada ih je posjećivao, znali su se šaliti kako oni sada žive život kao pravi djed i baka pomažući jedan drugome. Iako nije spavao kod kuće, dolazio je kući na kavu ili na doručak i imao je osjećaj zajedničkog života u obitelji. Znao je oca pitati zašto se razveo na što mu je on odgovorio da ne zna. Iako nije živio u tom razdoblju s njima, zna da je otac bio alkoholičar i da je znao biti grub prema majci u toj mjeri da je morala pozivati policiju. Ta konzumacija alkohola znala j trajati par dana pa da potom ne konzumira alkohol po mjesec dana. Otac je bio u ratu i to je možda bio način kako se on nosio sa time. Primijetio je kako je poslije tog razvoda braka, iako to nije prihvaćao, među njima bio bolji odnos, a zapravo se u njihovom zajedničkom životu ništa nije promijenilo osim što je razlika u potpisu na tom papiru. Oni su živjeli zajedno u kući od 1997. pa do odlaska oca u bolnicu. U posjetu ocu bio je 2 tjedna prije njegove smrti, ali se redovito interesirao od majke, brata i snahe koji su živjeli s njim o njegovom stanju i oni su ga redovito o tome izvještavali.
11. Tuženik BN pridružio se iskazima ostalih tuženika. Živi 150 m od kuće roditelja i svakodnevno je njima dolazio sa svojom djecom i vidio kako su oni zajednički živjeli.
12. Svjedok KN iskazala je kako poznaje tužiteljicu budući su prijateljice od kada se doselila u [adresa] i druže se 2-3 puta tjedno. Poznavala je i njenog supruga EN. Nije znala da su se oni razveli, a to je čula prije nego što se on razbolio. Oni su ju znali zvati na ručkove i svaki put kada je dolazila na druženje s tužiteljicom bio je prisutan i njen suprug. Oni su cijelo vrijeme živjeli zajedno pa stoga nije niti znala da su se razveli. Znala je da je EN pio, ali kada je dolazila oni se nisu svađali pred njom. Dolazila je k njima i kada se EN razbolio i vidjela da su o njemu brinuli tužiteljica i djeca. Imala je dojam da tužiteljica i EN žive zajedno kao supružnici sve do njegove smrti.
13. Svjedok UN iskazala je kako je susjeda s tužiteljicom i žive u istoj ulici. Družila se s tužiteljicom i znale su piti kavu nekada svaki dan, nekada svaki drugi dan, kako su imale vremena. Poznavala je supruga tužiteljice. Suprug tužiteljice također je s njima pio kavu kada je dolazila i zna da je živio s tužiteljicom cijelo to vrijeme zajedno. Nije znala da su se tužiteljica i njen suprug razveli sve dok se on nije razbolio. U razgovoru s tužiteljicom ona je to tada rekla, a do tada nije ulazila u njihove privatne stvari. Rekla joj je da je njen suprug zahtijevao razvod braka i da su se stoga razveli. Nije dalje ništa drugo objasnila, a ona u to nije ulazila jer su to njihove privatne stvari. Oni su i poslije toga nastavili živjeti zajedno kao da se ništa nije dogodilo. Nije rekla kada su se razveli. Kada je dolazila tužiteljici stekla je dojam da ona s EN živi kao da su supružnici, sve je bilo normalno.
14. Svjedok MN iskazao je kako je prije nego što je otišao živjeti u [adresa] bio župnik u [adresa], međutim obitelj tužiteljice poznaje i puno ranije od toga budući se poznavao s njenim sinom PN. Poslije kada je postao župnik u [adresa], obitelj tužiteljice bolje je upoznao. I tužiteljica i L, kako su zvali njenog supruga, dolazili su na misu. Brak tužiteljice i njenog supruga mogao bi opisati tako što je L prekomjerno pio alkohol, a KN je jednostavna žena, mučila se u životu da prehrani obitelj, pa tako je volontirala u župi, radila u nadnici i sl. L je pak sve što je zaradio trošio za svoje potrebe i vidio sam da tužiteljici nije lako s njim, pa je ona ponekad i radila u župi što je omogućio da si na neki način nešto zaradi. Do razvoda tužiteljice i njenog supruga došlo je zbog obiteljskog nasilja L prema supruzi, uslijed čega je ona pozvala policiju koja ga je smjestila u Popovaču. To je bilo 2020. godine prije potresa. Kada se njen suprug vratio iz Popovače, da joj se osveti, podnio je tužbu za razvod braka. Suprug tužiteljice je bio krupan čovjek i misli da ga se tužiteljica bojala. Misli da je iz straha pristala na razvod braka koji je L tražio. Nakon razvoda braka njihov život je izgledao isto kao i prije razvoda, dijelili su stol i postelju, KN je držala domaćinstvo i brinula o cijeloj obitelji. Jednom prilikom je pitao L zašto je tražio razvod na što mu je on odgovorio iz inata.
15. Odredbom čl. 11. Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23; dalje: OZ) propisano je da se odredbe ovoga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenoga muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka. Izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. ovoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova. Nepovoljno postupanje prema izvanbračnim drugovima u pogledu pristupa koristima, povlasticama, ali i obvezama zajamčenim bračnim drugovima koje ne može biti opravdano objektivnim razlozima te koje nije nužno za ostvarenje istih predstavlja diskriminaciju temeljem obiteljskog statusa. Različito postupanje propisano člankom 30. ovoga Zakona ne predstavlja nepovoljno postupanje iz stavka 3. ovoga članka.
16. Slijedom svega navedenog, Sud smatra kako tužiteljica LN u ovom postupku nije dokazala da je živjela u životnoj zajednici s EN najmanje tri godine razvoda njihova braka pa do njegove smrti 18. studenog 2023. Ovakav zaključak Sud je donio prvenstveno budući su tužiteljica i pok. EN bili u braku do 5. svibnja 2021., a za vrijeme trajanja braka ne može istovremeno trajati i njihova izvanbračna zajednica. Nadalje, iz tužbe EN radi razvoda braka proizlazi kako unazad šest godina stranke ne žive kao bračni drugovi, tužitelj živi u dvorišnom stanu, a tužena u obiteljskoj kući te zadnjih godinu dana niti ekonomska zajednica stranaka ne egzistira, stoga je brak stranaka formalno lišen svakog sadržaja. Nije u postupku dokazano da bi iznenada, nakon razvoda braka 2021. došlo do takve promjene u odnosima tužiteljice i EN da su nakon prekida bračne zajednice zasnovali izvanbračnu zajednicu. Čak i da je tužiteljica dokazala da bi takva zajednica prije smrti EN i postojala, ona nije trajala zakonom propisano razdoblje koje se traži za utvrđivanje postojanja izvanbračne zajednice. Saslušani tužiteljica, tuženici i svjedoci su također iskazali kako je " EN primao mirovinu koju je sam podizao i kojom je plaćao svoje dugove, svoje kredite, a njoj su djeca pomagala u plaćanju režija i za hranu, "otac je primao mirovinu, ali je majci slabo davao novac, a ona je vodila domaćinstvo", " L je pak sve što je zaradio trošio za svoje potrebe"… Stoga je ovom postupku utvrđeno kako nije postojala niti ekonomska zajednica tužiteljice i EN u utuženom razdoblju.
17. Stoga Sud smatra kako tužiteljica nije dokazala postojanje izvanbračne zajednice s EN. Ističe se kako činjenica prijave prebivališta na istoj adresi tužiteljice i pok. EN nije dokaz koji bi potvrdio postojanje i životne zajednice među njima, a koja bi imala sve zakonom propisane elemente izvanbračne zajednice. Također, ostavinski postupak nije postupak u kojem bi se utvrđivalo postojanje izvanbračne zajednice neovisno o tome što se nasljednici tome nisu protivili, već se utvrđuje što čini ostaviteljevu ostavinsku imovinu te koja prava pripadaju nasljednicima i drugim osobama.
18. Sud smatra kako odnos između tužiteljice i pok. EN, ako je i postojao, nije bila životna zajednica sa svim elementima izvanbračne zajednice, nije trajala najmanje tri godine od razvoda njihova braka pa do smrti EN, nije dokazano postojanje ekonomske zajednice među njima, a niti emocionalne budući je EN **.**.2020. u svojoj tužbi za razvod braka naveo kako je njihov brak lišen svakog sadržaja jer su bračni odnosi među njima teško i trajno poremećeni. Kontradiktorni su i navodi tuženika i svjedoka u ovom postupku koji su naveli kako su tužiteljica i EN živjeli zajedno u istom kućanstvu, a EN je svojoj tužbi za razvod baraka naveo kako unazad šest godina živi u dvorišnom stanu, a tužena u obiteljskoj kući. Sud smatra kako su iskazi tuženika i svjedoka usmjereni ka ostvarivanju imovinske koristi za tužiteljicu, odnosno utvrđenje izvanbračne zajednice u ovom postupku pretpostavka je za ostvarivanje obiteljske mirovine tužiteljice iza pok. EN.
19. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.
U Petrinji, 17. lipnja 2025.
Sutkinja
Blaženka Navara
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi putem ovoga suda pismeno, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana objave presude, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.
DNA:
1.Tužiteljica po punomoćnici Petri Vuljak Žugaj, odvjetnici iz Petrinje
2. Tuženici
