REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-4882/2025

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Katice Lučić, kao predsjednice vijeća, te Ivane Bosnić-Kovačić i Jasne Momirović, kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika ŽA, radi prekršaja iz čl. 95. st. 4. i st. 6. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine, broj: 20/18., 115/18., 98/19., 84/21., 57/22.), odlučujući o žalbi tužitelja, Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Split, Ispostave u Pločama, protiv presude Općinskog suda u Metkoviću broj: Pp-64/2023, od 20. ožujka 2025., na sjednici vijeća održanoj 17. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje pobijana presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom okrivljenik je, na temelju čl. 182. toč. 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18., 114/22.), oslobođen od optužbe zbog prekršaja iz čl. 95. st. 4. i st. 6. Zakona o poljoprivrednom zemljištu, činjenično opisanog u izreci, s obrazloženjem da djelo, koje se okrivljeniku stavlja na teret, na način kako je to opisano u činjeničnom opisu optužbe, po propisu nije prekršaj.

2. Istom presudom odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.

3. Protiv navedene presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu, zbog pogrešne primjene odnosno povrede materijalnog prekršajnog prava.

4. Žalitelj u žalbi navodi kako smatra da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret po propisu nije prekršaj budući da zapisnik o inspekcijskom nadzoru sadrži njegovu izjavu kojom potvrđuje da je bez valjane pravne osnove koristio predmetno zemljište u državnom vlasništvu na opisani način, a što je potkrijepljeno i dokazima o načinu, vremenu i uvjetima korištenja zemljišta koji su dostavljeni uz optužni prijedlog, zbog čega predlaže da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

5. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.

6. Žalba je neosnovana.

7. Odlučujući u okviru žalbenih navoda i čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, ocijenio je da u konkretnom slučaju ima osnove za oslobađanje okrivljenika od optužbe, na temelju čl.182. toč. 1. Prekršajnog zakona, te da je prvostupanjski sud pravilno i zakonito okrivljenika oslobodio od optužbe i za takvu odluku je dao valjane razloge s kojima se slaže i ovaj sud, jer djelo na način kako je činjenično opisano u optužnom prijedlogu, po propisu nije prekršaj.

8. Naime, okrivljenik je oslobođen od optužbe, kako mu je optužnim prijedlogom bilo stavljeno na teret, da je koristio poljoprivredno zemljište u vlasništvu države označeno kao k. č. broj [katastarska čestica], KO [katastarska općina] bez valjane pravne osnove.

9. Takav činjenični opis djela nije potpun te djelo, na način kako je opisan ne predstavlja prekršaj jer u činjeničnom opisu radnje prekršaja nije navedeno na koji je to konkretan način okrivljenik koristio predmetno zemljište, koje činjenice su odlučne i moraju biti navedene u činjeničnom opisu radnje prekršaja kako bi se konkretno ponašanje okrivljenika moglo podvesti pod naprijed citiranu odredbu čl. 95. st. 4. i st. 6. Zakona o poljoprivrednom zemljištu, kako je to valjano obrazložio i prvostupanjski sud, odnosno isto ponašanje okrivljenika je navedeno samo u okviru zakonskog opisa djela. Pri tome se ističe kako sva bitna obilježja prekršajnog djela moraju biti sadržana u činjeničnom opisu radnje prekršaja, a ne u zapisniku o inspekcijskom nadzoru ili drugim dokazima koji prileže uz optužni prijedlog, odnosno nije dostatno da ista proizlaze iz stanja spisa, na što se poziva žalitelj, zbog toga jer je sud kod donošenja odluke o postojanju djela, vezan isključivo činjeničnim opisom radnje prekršaja koji predstavlja buduću izreku presude.

10. Slijedom navedenog, prvostupanjski sud je donio pravilan zaključak da djelo, na način kako je opisano u činjeničnom opisu radnje prekršaja, za koje se okrivljenik optužnim prijedlogom optužuje, po propisu nije prekršaji, te je na temelju takvog zaključka pravilno primijenio odredbu čl. 182. toč. 1. Prekršajnog zakona i okrivljenika oslobodio od optužbe, dok tužitelj žalbenim navodima nije doveo u sumnju ispravan zaključak prvostupanjskog suda o nepostojanju prekršaja.

11. Budući da se u ovoj fazi postupka u konkretnom predmetu više ne može mijenjati činjenični opis prekršaja, navođenjem potpunog činjeničnog opisa radnji prekršaja iz kojih proistječu zakonska obilježja prekršaja, poštujući načelo zabrane reformatio in peius, trebalo je odbiti kao neosnovanu žalbu tužitelja i donijeti odluku kojom se potvrđuje presuda prvostupanjskog suda kojom je okrivljenik oslobođen od optužbe, za djelo opisano u izreci, jer djelo za koje se optužuje, kako je opisano, po propisu nije prekršaj.

12. Zbog izloženih razloga, presuđeno je kao u izreci.

-

Zagreb 17. lipnja 2025.

Zapisničarka Sutkinja izvjestiteljica Predsjednica vijeća

Ivana Vorel Mikša, v. r. Ivana Bosnić-Kovačić Katica Lučić, v. r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Metkoviću, u 5 (pet) otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.