Republika Hrvatska
Trgovački sud u Bjelovaru
Bjelovar, Šetalište dr. I. Lebovića 42.
Poslovni broj: P-28/2025-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A Z B O G O G L U H E
Trgovački sud u Bjelovaru, po sutkinji Zlati Bašek Skrba, u pravnoj stvari tužitelja POLJOPRIVREDNA ZADRUGA KALINOVAC, Kalinovac, Dravska 2, OIB: 18381323561, kojeg zastupa punomoćnik Dinko Jakelić, odvjetnik u Đurđevcu, protiv tužene OPĆINA KALINOVAC, Kalinovac, Dravska 4, OIB: 77676397565, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina, 18. lipnja 2025.
p r e s u d i o j e
Utvrđuje se da je tužitelj POLJOPRIVREDANA ZADRUGA KALINOVAC, Kalinovac, Dravska 2, OIB: 18381323561, stekla pravo vlasništva u ½ dijela na čkbr.: [katastarska čestica] Oranica u Krčevinkama sa 1060 čhv, upisanoj u zkul. [broj ZK uloška] ko. [katastarska općina], što je tužena OPĆINA KALINOVAC, Kalinovac, Dravska 4, OIB: 77676397565 dužna trpjeti, te dozvoliti da se temeljem ove presude u zemljišnim knjigama izvrši upis prava vlasništva na ime tužitelja.
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da su nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] ko. [katastarska općina] i to čkbr.: [katastarska čestica] Oranica u Krčevinkama sa 1060 čhv upisana kao suvlasništvo stranaka na jednake dijelove. Ta nekretnine da odgovara istovjetnoj katastralnoj oznaci nekretnine upisane u posjednom listu br. 3128 K. O. [katastarska općina] gdje je opisana kao Oranica Dudaševo sa 3821 m2 (što odgovara gruntovno iskazanoj površini od 1060 čhv) i upisana je kao samostalan posjed i izvanknjižno vlasništvo u cijelosti na PZ Kalinovac. Kao dokaz prilaže zk izvod, posjedovne listove i kopiju katastarskog plana. Nadalje tužitelj navodi kako postojeći upis u zemljišnoj na imenu i suvlasništvu tužene Općina Kalinovac knjizi je formalne naravi, te da stanje ne odgovara stvarnom stanju glede vlasništva i kvalificiranog posjeda onako kako je niz godina evidentirano u Katastru, te da je ova tužba rezultat opravdanog pravnog interesa tužitelja da tvz. "tabularnom tužbom" otkloni nesklad između stvarno i formalnog zk-stanja i upiše svoje stečeno pravo vlasništva u zemljišne knjige. Nadalje, obrazlaže tužitelj u tužbi da je predmetne nekretnine u cijelosti kupio još 1980., kada je iste, zajedno sa čkbr. [katastarska čestica] kupio od tadašnjeg stvarnog vlasnika i posjednika PD iz [adresa], P [adresa], uz napomenu da je predmetna parcela tada imala oznaku 2619/A, a zajedno su površinom iznosile 1650 čhv (jer je površina čkbr. [katastarska čestica]/a bila/i ostala/ 1060 čhv, a površina čkbr. [katastarska čestica] je iznosila 590 m2), a taj ugovor da je izvršen u cijelosti, jer je kupoprodajna cijena isplaćena, a PZ Kalinovac stupila u posjed. Međutim, navodi da PZ Kalinovac nije uredila gruntovni prijenos u cijelosti, pa je u međuvremenu čkbr. [katastarska čestica]/a (koja je bila upisana u zkul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], a kasnije u zkul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] po rješenju zk odjela ovog suda Z-814/52) dobila novu oznaku: 2619/3 (po rješenju zk odjela Općinskog suda Đurđevac Z-2761/89), a tužitelj je uredio gruntovni upis samo u ½ dijela (formalnim ugovorom sa VD kao sinom pok. BD i PD, jer je i na njega inercijom kroz ostavinu taj dio bio upisan u zk), dok je preostala polovina, koja je formalno bila upisana na ŽD, nakon njegove smrti, kao ošasna imovina o nasljeđivanju, kao rješenjem deklaratorne naravi broj O-1251/17 od 12. siječnja 2018. pripala tuženoj Općini Kalinovac, iako ZD u času smrti nije bio vlasnik, a nije to bio ni u vrijeme kada je stvarni izvanknjižni vlasnik PD prodao u cijelosti tu nekretninu 1980. tužiteljici. Nadalje tužitelj navodi kako je od 1980. pa nadalje, tužitelj PZ Kalinovac u neprekinutom zakonitom i savjesnom posjedu navedene nekretnine u cijelosti, te je vlasništvo iste stečeno i derivativnim putem i originarno-dosjelošću, uz napomenu da u vezi svih istaknutih činjenica u ovoj tužbi između stranaka nema spora o bitnim pravnorelevantnim činjenicama u vezi uređenja vlasništva ovih nekretnina na način da se to uredi ovim postupkom, te tužitelj stoga podnosi ovu formalnu tužbu te predlaže da sud prihvati tužbeni zahtjev te navodi kako tužitelj od tužene ne potražuje troškove postupka.
2. Tuženoj je upućen poziv za davanje odgovora na tužbu u roku od 40 dana te je tužena upozorena ukoliko ne podnese odgovor na tužbu, da će sud donijeti presudu kojom se prihvaća tužbeni zahtjev (presuda zbog ogluhe), ako bude udovoljeno uvjetima iz čl. 331.b Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/2011, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje ZPP). Ako tuženik ne podnese odgovor na tužbu u određenom roku, ako je udovoljeno uvjetima iz članka 331.b stavka 1. točaka 1. i 4. ZPP-a, a nije udovoljeno uvjetima iz članka 331.b stavka 1. točaka 2. i 3. ZPP-a, da sud može donijeti presudu kojom se tužbeni zahtjev odbija.
3. Tužena je primila tužbu s pozivom za davanje odgovora na tužbu dana 24. ožujka 2025., te nije u daljnjem roku od 40 dana podnijela odgovor na tužbu.
4. S obzirom:
- da su tuženiku dostava tužbe i poziv za davanje odgovora na tužbu izvršeni u skladu s odredbama ZPP-a, dakle uredno dostavljeni,
- da osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, time
-da te činjenice nisu u protivnosti s dokazima koje je tužitelj podnio ili s činjenicama koje su općepoznate,
-da nisu postojale općepoznate okolnosti iz kojih bi proizlazilo da su tuženika spriječili opravdani razlozi da podnese odgovor na tužbu u roku koji mu je sud odredio, a
-da se nije radilo o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati
u ovom slučaju ostvarile su se pretpostavke za donošenje presude zbog ogluhe te je sukladno čl. 331.b st. 1. ZPP-a u svezi čl. 338. st. 5. ZPP-a valjalo presudom prihvatiti tužbeni zahtjev i odlučiti kao u izreci presude.
Bjelovar, 18. lipnja 2025.
Sutkinja
Zlata Bašek Skrba
Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka Visokom trgovačkom sudu u Zagrebu, putem ovog suda. Presuda zbog ogluhe ne može se pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja.
