Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Stjepana Radića 81

Poslovni broj: P-1496/2022

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku (OIB: 29399232217), po sutkinji Martini Miletić Lovrić, u pravnoj stvari tužitelja DH (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupan po punomoćnicima iz ZOU Baica, Šibenik, protiv tuženika Ad1) REPUBLIKA HRVATSKA (OIB: 52634238587) zastupana po ODO Šibenik i Ad2) CH (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave dana 06. svibnja 2025. godine, u prisutnosti tužitelja osobno zajedno sa punomoćnikom Iva Baica Skert, odvjetnica u ZOU Baica, Šibenik i zz tuženika KH, savjetnice u ODO Šibenik, po objavi, dana 17. lipnja 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj DH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] stekao pravni osnov stjecanja prava vlasništva nekretnine opisane kao: čest. zem. [katastarska čestica] - pašnjak površine 1482 m2, upisana u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina].

II. Tužitelj DH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] je ovlašten temeljem ove presude zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na nekretnini opisano kao čest. zem. [katastarska čestica] - pašnjak površine 1482 m2, upisana u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] za cijelo uz istodobni izbris postojećeg upisa sa imena: Republika Hrvatska.

Obrazloženje

1. Tužitelj DH, zastupan po punomoćnicima iz ZOU Baica, podnio je ovom sudu, dana 14. srpnja 2022. godine, tužbu protiv tuženika Republika Hrvatska radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] u naravi pašnjak, površine 1482m2, upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina].

1.1. Tužitelj u tužbi navodi da je predmetna nekretnina od davnina u posjedu njegovog oca BH i njegovih prednika, te da je BH ujedno i upisan kao posjednik predmetne nekretnine u katastarskom operatu prijavnog lista br. 476. U naravi nekretnina da predstavlja kuću sa okućnicom i dvorištem koja je u cijelosti ograđena zidom i suhozidom. Na istoj nekretnini je izgrađena kuća na kojoj tužitelj zajedno sa svojom obitelji i danas boravi te koristi i obrađuje dvorište. Rješenjem o izvedenom stanju donesenom od strane Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju klasa: UP/I-350-05/13-02/1521, Urbroj: 2182/1-16-14-10 od dana 29. rujna 2014. godine vidljivo je kako je tužitelj legalizirao objekt odnosno kuću površine 323,43 m2 upravo na predmetnoj nekretnini kat čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] a koja je prikazana u geodetskom snimku izvedenog stanja koji je izradio Ured ovlaštenog ing. geodezije Borko Baranović od dana 22. ožujka 2012. godine.

2. Tuženik D je u svom odgovoru na tužbu istu osporavao u cijelosti navodeći da iz dokaza na koje se tužitelj poziva ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva. Tuženica Ad2 nije u ostavljenom roku dala odgovor na tužbu niti se u tijeku postupka protivila istoj.

3. U postupku su izvedeni dokazi pregledom preslike izvatka iz zemljišnih knjiga za utuženu nekretninu upisanu u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], preslike posjedovnog lista broj 476 K. O. [katastarska općina], posjedovnog lista broj 146 .O. Jezera, nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju Pjera Sladoljeva od dana 28. studenog 2024. godine, skice mjesta očevida, saslušanjem svjedoka LH i NH te saslušanjem tužitelja DH sve na ročištu pred ovim sudom dana 06. svibnja 2025. godine.

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Analizom i ocjenom svih u postupku provedenih dokaza, kako pojedinačno tako i u njihovoj ukupnosti, kao i rezultata cjelokupnog postupka, sud je tužbeni zahtjev našao osnovanim.

6. Predmet spora predstavlja dio nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] upisana u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] u naravi pašnjak površine 1482m2.

7. Pregledom zemljišno knjižnog izvatka sud je utvrdio da je u zemljišnim knjigama suda kao vlasnik nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K.O.

Jezera upisana Republika Hrvatska, ovdje tužena.

8. Nadalje, prilikom očevida, a nakon pregledane nekretnine od strane sudske komisije vještak mjernik iskazivao je kako se do predmetne nekretnine pristupa nesmetano i to asfaltnim putem koji predstavlja ulicu Broščica u naselju Jezera. Predmetna nekretnina da je sa svih strana omeđena trajnim i vidljivom međenim oznaka u obliku betonskih zida i jednim manjim objektom-kuća sa pripadajućim uređenim dvorišnim i vrtnim prostorom u kojem se nalazi više stabala maslina, nešto stabala smokvi i vrtnih kultura.

9. Svjedok LH star 75 godina, u svom iskazu naveo je kako se njegova nekretnina nalazi 50-tak metara od utužene nekretnine, te da je kao dijete sa roditeljima odlazio na predmetnu nekretninu. Svaka kuća da je imala ovce i koze te da je on na predmetnu nekretninu dolazio brati travu, kada bi došao da je tamo viđao majku i oca od tužitelja koji da su obrađivali vinovu lozu, smokve i masline. Utužena nekretnina da je bila ograđena suhozidom i to u jednakim mjerama i gabaritima kao što je i danas. Tužitelj da je predmetnu nekretninu dobio do svog oca te je na istoj sagradio kuću. Koliko je svjedoku poznato, nikada nije vidio da je netko ometao posjed tužitelja kao niti njegovih prednika.

9.1. Svjedok ŠH, star 80 godina u svom iskazu naveo je kako ima saznanja o utuženoj nekretnini budući njegova nekretnina graniči sa predmetnom nekretninom, točnije isti su međaši. Nadalje da u susjedstvu stanuje čitav svoj život otkada se rodio. Prije tužitelja utuženu nekretninu da je obrađivao otac tužitelja te je imao kulture vinove loze i smokve. Nekretnina da je bila ograđena suhozidom i to u istim mjerama kao što je ograđena i danas. Da je bio u dobrim odnosima sa prednikom tužitelja, točnije njegovim ocem, te da u sve godine nikada nije vidio da bi netko smetao njihov posjed.

9.2. Nadalje, tužitelj u svom iskazu navodi da je na nekretnini prvo bio njegov djed JH, potom otac BH i naposljetku sam tužitelj. Iza smrti oca tužitelja, tužitelj i njegova sestra da su se podijelili te je tužitelja dopala predmetna nekretnina. Njegov otac da je predmetnu nekretninu dobio 40-tih godina prošlog stoljeća od svog oca, točnije djeda tužitelja, te je na njoj obrađivao kulture vinove loze, smokve i masline te je 70-tih godina prošlog stoljeća počeo sa gradnjom kuće. Tužitelj da je kuću dovršio te nastavio obrađivati masline koje obrađuje i danas. Nekretnina da je oduvijek bila ograđena suhozidom u istim mjerama kao što je i danas te da je tužitelj s godinama zamijenio dio suhozida betonskim zidom. Niti njegova oca niti njega da nikada nitko nije ometao u posjedu utužene nekretnine.

10. Dakle, iz iskaza svih naprijed navedenih svjedoka, kao i iskaza tužitelja, a koje je sud cijenio istinitim, vjerodostojnim, budući su jasno i nedvojbeno iskazivali o bitnim činjenicama, koje su im dijelom osobno poznate a dijelom po pričanju starijih osoba, proizlazi da su prednici tužitelja bili u samostalnom posjedu utužene nekretnine i to još od 1940-tih godina i to na način da su istu obrađivali i na istoj 1970-tih počeli sa gradnjom kuće.

11. Iz skice mjesta očevida napravljene od strane stalnog sudskog vještaka Pjer Sladoljeva prilikom očevida na licu mjesta, vidljivo je kako utužena nekretnina predstavlja čest. br. 469/100 K. O. [katastarska općina] ograđenu suhozidom i betonskim zidom, na kojoj se nalazi stambeni objekt, pečenjara te dvorište u kojem su zasađene kulture maslina.

12. Prema odredbi članka 388. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98,137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 46/10, 143/12, 152/14 dalje: ZV) stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava od stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju prema njegovih odredbama, ako prijelaznim i završnim odredbama ili posebnim zakonom nije što drugo propisano.

12.1. Odredbom članka 388. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., dalje: ZV), a koji propis je stupio na snagu 1. siječnja 1997., bilo propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu kao i za stjecanje prava na tim nekretninama dosjelošću, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana, s tim da je ta odredba ukinuta odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-58/97 od 17. studenog 1999. („Narodne novine“ br. 137/99.), te je ujedno Zakonom o izmjenama i dopunama ZV-a („Narodne novine“ br. 114/01.) dopunjen članak 388. na način da je novom odredbom stavka 4. propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću na nekretninama koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu kao i stjecanje stvarnog prava na tim nekretninama dosjelošću ne računa vrijeme posjedovanja proteklo prije tog datuma.

12.2. Prema stajalištu ovog suda da se u konkretnom slučaju, neovisno o vremenu podnošenja tužbe (prije ili poslije naprijed citirane odluke Ustavnog suda RH), i to glede sporne 469/100 K. O. [katastarska općina], u vrijeme dosjelosti valja uračunati i vrijeme proteklo prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe članka 388. stavak 4. ZV-a, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona, te u svezi s tim da rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela (u konkretnom slučaju izvorna odredba članka 388. stavak 4. ZV-a) mora snositi država i iste se ne smiju ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud RH naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes trećih osoba (kakvo pravno shvaćanje je, primjerice, izneseno i u odluci Europskog suda za ljudska prava: Trgo protiv Hrvatske). Presudom ESLJP od 11. lipnja 2009. godine u predmetu C protiv Republike Hrvatske zauzet je stav da bi se podnositelju zahtjeva za zaštitu ljudskih prava i sloboda u rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću računalo i vrijeme posjedovanja u kojemu su te nekretnine prema važećim zakonskim propisima Republike Hrvatske bile u društvenom vlasništvu.

12.3. Stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ZVDSP-a se prosuđuje prema pravnim pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. U vremenskom razdoblju prije 1. rujna 1980. godine (kao dana stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima, stjecanje prava vlasništva na nekretninama prosuđuje se primjenom odredbi Općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ).

12.4. Pravna pravila OGZ-a koji se na ovim prostorima primjenjuje od 1853. godine, s time da se od 1946. godine primjenjivao na temelju odredbe članka 4. Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije (“Službeni list” FNRJ broj 86/1946). Prema pravnom pravilu paragrafa 1472. OGZ-a pravo vlasništva nekretnine na kojoj je bilo upisano državno vlasništvo kao općenarodna imovina temeljem izvanredne dosjelosti (originarno) moglo se steći nakon neprekidnog četrdesetgodišnjeg posjedovanja iste i to do 6. travnja 1941.

13. Cijeneći rezultate dokaznog postupka, a posebice iskaze svjedoka koje je sud cijenio kao vjerodostojne i iste u cijelosti prihvatio, u postupku je nedvojbeno utvrđeno da je predmet spora koji je na skici mjesta očevida vještaka mjernika Pjera Sladoljev označena kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] bio u dugogodišnjem nesmetanom posjedu tužitelja i njegovih prednika, da je ne nekretnini prvo bio djed tužitelja JH, potom otac tužitelja koji je nekretninu darovao upravo tužitelju.

14. Tužena Republika Hrvatska u tijeku postupka i o zaključenja glavne rasprave nije dokazala nepošten posjed djela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] po tužiteljevim prednicima, niti je osporavala iskaze saslušanih svjedoka, utvrđenja prilikom očevida, dok u odnosu na skicu mjesta očevida sastavljanju od strane stalnog sudskog vještaka Pjera Sladoljev nije imala posebnih primjedbi.

15. Stoga, zaključno, imajući u vidu, a polazeći od utvrđenja ovog suda da je kontinuirani, samostalni i od nikoga ometani posjed pravnih prednika tužitelja glede nekretnine koja je predmet spora izvršavan počevši od 40-tih godina prošlog stoljeća ( što proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka u ovom postupku) a koji posjed je ovaj sud našao savjesnim odnosno poštenim, te koja kvaliteta posjeda se presumira po samom zakonu, a kako u konkretnom slučaju u odnosu na potraživanje tužitelja ne postoji suprotstavljeni pravni interes trećih osoba, zaključak je ovog suda kako je pravni prednik tužitelja i to otac istog nekretninu stekao ispunjenjem za to propisanih pretpostavki, točnije izvanrednom dosjelošću rok koje je propisan odredbom čl. 159. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, odnosno u trajanju od 40 godina, svakako dovršen stupanjem na snagu ZV-a, a onda se nekretnina prenosila generacijama u obitelji sve do tužitelja, točnije od JH djeda tužitelja, preko oca tužitelja JH BH, pa do samog tužitelja.

16. Odluka o troškovima parničnog postupka je izostala budući da stranke nisu stavili zahtjev za naknadu istog.

17. Slijedom svega naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Šibeniku, 17. lipnja 2025.

SUTKINJA

Martina Miletić Lovrić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste.

Žalba se podnosi putem ovog suda za Županijski sud, u dovoljnom broju primjeraka sud i protivnu stranu.

DN-a:

- tužitelj po punomoćnicima iz ZOU Baica, Šibenik

- za tuženu D) ODO Šibenik

- tužena D) CH, [adresa]