REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Poslovni broj: Us I-1338/2024-7

[adresa] P 5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Vesni Perić, uz sudjelovanje zapisničarke Marlene Štimac, u upravnom sporu tužitelja PŽ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], kojeg zastupaju opunomoćenici odvjetnici u Odvjetničkom uredu Čohilj i partneri d.o.o., u Puli, Dalmatinova 4, protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske (OIB: 33706439962), Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, radi uklanjanja građevine, 17. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev kojim tužitelj traži poništenje rješenja tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, KLASA: UP/I-362-02/24-02/459, URBROJ: 443-01-15-24-7 od 16. srpnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška ovoga spora.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika navedenim u izreci ove presude tužitelju je, kao vlasniku, naređeno da u roku od 15 dana od dana zaprimanja tog rješenja ukloni:

- drvenu nadstrešnicu, maksimalnih tlocrtnih dimenzija cca. 9,20 x 5,00 m, s jednostrešnim krovištem visine od 2,80 - 3,00 m,

- prizemnu drvenu građevinu, tlocrtnih dimenzija 3,60 x 1,25 m s jednostrešnim krovištem, visine 1,85 - 2,00 m. - prizemnu drvenu građevinu, tlocrtnih dimenzija 1,35 x 1,25 m s jednostrešnim krovištem, visine 1,80 - 2,00 m,

sve izgrađeno na lokaciji u Umagu, naselje Seget, Ulica Špekula (Specola) bb, na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], bez građevinske dozvole, izvan građevinskog područja naselja. Postavljanjem službenog znaka obustavljeno je daljnje građenje, a tužitelj je ujedno upozoren na posljedice ukoliko ne postupi po navedenom rješenju.

2. Tužitelj je u cilju osporavanja zakonitosti navedenog rješenja tuženika pravodobno podnio tužbu ovom Sudu. U tužbi navodi, u bitnome, da nije obaviješten o provođenju očevida/inspekcijskog nadzora te da je isti proveden bez njegove prisutnosti pa da je time povrijeđena odredba čl. 68. st. 3. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj 47/09 i 110/21, dalje: ZUP), zatim navodi da se radi o jednostavnim građevinama koje se mogu graditi bez građevinske dozvole, zatim navodi da se u trenutku očevida/inspekcijskog pregleda nisu izvodili nikakvi građevinski radovi pa da stoga nije bilo uvjeta za postavljanje posebnog službenog znaka i obustavu daljnje gradnje, te zaključno još navodi da mu kao slovenskom državljaninu nije bilo omogućeno da u postupku koristi svoj jezik. Tužitelj je u tužbi predložio da se izvrši uvid u spis upravnog postupka. Slijedom navedenoga predlaže da Sud poništi osporavano rješenje tuženika i da mu se naknadi trošak upravnog spora sa zakonskim zateznim kamatama.

3. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod svih navoda iznijetih u obrazloženju osporavanoga rješenja te je predložio da Sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja.

4. Tužitelj je u tužbi tražio da se u sporu zakaže rasprava. Stoga je Sud zakazao raspravu kako bi se sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, dalje: ZUS) omogućilo strankama u sporu da usmeno obrazlože svoje navode iz tužbe i odgovora na tužbu, međutim opunomoćenik tužitelja je obavijestio Sud kako zbog ranije zakazanih rasprava nije u mogućnosti pristupiti na navedenu raspravu, ali da tužitelj ostaje kod tužbe i tužbenog zahtjeva i da predlaže provođenje dokaza. Na strani tuženika također nitko nije pristupio na navedenu raspravu. Stoga je Sud donio presudu u ovom sporu na temelju odredbe čl. 89. st. 4. ZUS u svezi s čl. 91. st. 3. ZUS bez nazočnosti uredno pozvanih stranaka na raspravi.

5. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem je doneseno osporavano rješenje i u spisu ovog spora.

6. Sud nije u sporu provodio druge dokaze iz razloga što su se odlučne činjenice za donošenje odluke u ovom sporu mogle utvrditi uvidom u spis upravnog postupka te u dokumentaciju u spisu ovog spora.

7. Na temelju razmatranja činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

8. Čl. 3. st. 1. t. 10. Zakona o gradnji ("Narodne novine" broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19, dalje: ZG), propisano je da je građenje izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina, a u t. 11. je propisano da je građevina građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.

9. Čl. 4. st. 2. ZG propisano je da se u slučaju ispunjavanja više uvjeta iz st. 1. tog članka (koji članak razvrstava građevine u 5. skupina s obzirom na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom) ili sumnje, pri utvrđivanju skupine za određenu građevinu primjenjuje zahtjevnija skupina.

10. Čl. 55. st. 2. Zakona o građevinskoj inspekciji ("Narodne novine", broj 153/13 i 115/18, dalje: ZGI) propisano je da u provedbi nadzora komunalni redar rješenjem naređuje investitoru, odnosno vlasniku uklanjanje građevine, odnosno njezina dijela, čijem se građenju prema posebnom propisu može pristupiti bez građevinske dozvole, glavnog projekta, tipskog projekta i drugog akta, odnosno njezina dijela, ako se gradi ili je izgrađena protivno prostornom planu, propisu kojim se uređuje komunalno gospodarstvo ili drugom propisu.

11. Čl. 113. st. 1. t. 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj 115/18, 117/21 i 67/23 dalje: ZDI) propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.

12. Čl. 119. st. 1. ZDI propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku građevine i izvođaču obustavu građenja, ako nije prijavljen početak građenja odnosno nastavak radova. St. 2. istog članka propisano je da se obustava građenja utvrđuje rješenjem kojim se naređuje druga inspekcijska mjera u slučajevima iz čl. 109. st. 3., čl. 110. st. 3., čl. 112. st. 2., čl. 113. st. 2. i čl. 118. st. 2. tog Zakona. St. 3. istog članka propisano je da građevinski inspektor obustavu građenja provodi zatvaranjem gradilišta postavljanjem posebnog službenog znaka na gradilište odnosno građevinu. St. 4. istog članak propisano je da je nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom zabranjeno svako građenje na zatvorenom gradilištu, osim radova koji se izvode radi izvršenja rješenja građevinskog inspektora. St. 5. istog članka propisano je da ako investitor odnosno vlasnik i/ili izvođač nastavi graditi nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom, građevinski inspektor provodi sprječavanje daljnjeg građenja izricanjem novčanih kazni.

13. Iz spisa predmeta upravnog postupka slijedi da je građevinski inspektor po službenoj dužnosti proveo inspekcijski nadzor nezakonite gradnje na zemljištu izvan građevinskog područja i da je sačinio zapisnik o inspekcijskom nadzoru i fotografije građevina koje treba uklonit i da je navedeni zapisnik dostavio na očitovanje tužitelju kao vlasniku, te je na temelju očitovanja tužitelja utvrdio da je tužitelj vlasnik i investitor predmetnih građevina koje su izgrađene na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

14. Cijeneći citirane zakonske odredbe i navedene činjenice utvrđene uvidom u spis predmeta upravnog postupka, Sud je utvrdio da je osporavano rješenje tuženika zakonito.

15. Prije svega valja reći da se sukladno odredbi čl. 14. st. 1. ZUP upravni postupak vodi na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, pa stoga neosnovano tužitelj navodi da mu je u postupku trebalo biti omogućeno da se koristi slovenskim jezikom (isti stav je izražen i u presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Usž-470/25). Osim toga, tužitelj je stjecanjem vlasništva i gradnjom na području Republike Hrvatske, dobrovoljno pristao da sva dokumentacija u svezi te gradnje i nekretnine u njegovom vlasništvu na području Republike Hrvatske bude na službenom jeziku Republike Hrvatske.

16. U odnosu na navode tužitelja da on nije bio obaviješten, a niti je sudjelovao inspekcijskom pregledu, navodi se da tužitelj niti nije trebao dobiti poseban poziv da sudjeluje inspekcijskom pregledu, jer se ne radi o dokaznoj radnji očevida u smislu čl. 68. ZUP, već o službenoj radnji kojom ovlaštene osobe utvrđuju je li postoji povreda propisa čije izvršenje su ovlašteni nadzirati. Stoga je pravilno postupljeno u konkretnom slučaju kada je tužitelj, nakon sačinjenog zapisnika o navedenoj službenoj radnji, pozvan da se očituje o činjenicama koje su utvrđene tom službenom radnjom, te je na taj način omogućeno tužitelju da se prije donošenja osporavanoga rješenja očituje sukladno čl. 30. st. 1. ZUP. Pored toga tužitelju je omogućeno da se očituje na činjenice utvrđene navedenim inspekcijskim pregledom i u ovom sporu, međutim tužitelj svojim navodima u tužbi nije doveo u sumnju zakonitost osporavanog rješenja tuženika.

17. Nadalje, iz citirane odredbe čl. 3. st. 1. t. 10. i 11. ZG slijedi da građevinu čini, pored ostalog, i samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem kojima se gradi nova građevina. Građevine, s obzirom na zahtjevnost gradnje, mogu biti jednostavne (koje su propisane u Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine", broj 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22 i 155/23, dalje: Pravilnik) i složene, a sukladno citiranom čl. 4. st. 2. ZG u slučaju sumnje primjenjuje se zahtjevnija skupina.

18. Iz fotografija i opisa predmetnih građevina vidljivo je da se radi o postavljenoj jednostavnijoj građevini s dodatnim jednostavnijim radovima u svrhu boravka ljudi. Kako se u slučaju sumnje pri utvrđivanju skupine za određenu građevinu primjenjuje zahtjevnija skupina, to po ocjeni Suda time što je predmetna građevina ocjenjena kao složenija, a ne kao jednostavna, i što je posljedično tome u konkretnom slučaju postupao građevinski inspektor sukladno citiranom čl. 113. st. 1. t. 1. ZDI, a ne eventualno komunalni redar sukladno citiranom čl. 55. st. 2. ZGI, ne čini osporavano rješenje nezakonitim.

19. Nadalje, cijeneći sadržaj citirane odredbe čl. 119. st. 3. ZDI, po ocjeni Suda nema zapreke da se u konkretnom slučaju zatvori gradilište posebnim službenim znakom i na taj način spriječi bilo kakva eventualna buduća nezakonita gradnja.

20. Slijedom svega navedenog, osporavano rješenje tuženika ocjenjeno je zakonitim, pa je stoga Sud na temelju čl. 116. st. 1. ZUS odbio tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan kako je to navedeno u točki I. izreke ove presude.

21. Točka II. izreke ove presude temelji se na odredbi čl. 147. st. 1. ZUS prema kojoj odredbi stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora.

U Rijeci 17. lipnja 2025.

Sutkinja

Vesna Perić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u roku od 15 dana od dana dostave presude (čl. 126. i čl. 127. ZUS).

Dostaviti:

- opunomoćenicima tužitelja, odvjetnicima u Odvjetničkom uredu Čohilj i partneri d.o.o., u Puli, Dalmatinova 4

- tuženiku Državnom inspektoratu Republike Hrvatske, Područnom uredu Rijeka,

Ispostavi u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8