REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Kristine Gašparac Orlić, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Roberta Završkog, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. DD, zbog prekršaja iz čl. 251. st. 2. t. 1. Zakona o strancima („Narodne novine“, broj 133/20., 114/22. i 151/22.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, VI Policijske postaje Zagreb, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu od 13. ožujka 2025., broj: Pp-1018/2025-3, u sjednici vijeća održanoj 17. lipnja 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, VI Policijske postaje Zagreb kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu od 13. ožujka 2025., broj: Pp-1018/2025-3, na temelju čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), oslobođen je optužbe okr. DD da bi, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 251. st. 2. u vezi st. 1. t. 1. Zakona o strancima. Istom presudom, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.
2. Protiv te presude, žalbu je podnio tužitelj zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Predlaže da se pobijana presuda ukine i spis vrati prvostupanjskom sudu radi donošenja nove osuđujuće presude.
3. Žalba nije osnovana.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih tužitelj pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.
5. Osnovano je prvostupanjski sud zaključio da činjeničnim opisom djela, kako je on naznačen u optužbi (obavezni prekršajni nalog je nakon podnesenog prigovora postao optužni akt), nije ispunjeno biće prekršaja iz čl. 251. st. 2. u vezi st. 1. t. 1. Zakona o strancima. Prije analize zakonskih odredaba potrebno je istaknuti slijedeće: zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja je podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja. Iz navedenog razloga, sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, dakle u nedostatku bilo kojeg konstitutivnog elementa bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
6. Člankom 95. Zakona o strancima je propisano: „U slučaju prestanka ugovora o radu ili prestanka postojanja drugih uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad, poslodavac i državljanin treće zemlje dužni su obavijestiti policijsku upravu odnosno policijsku postaju u roku od 15 dana od dana nastupa tih okolnosti“, dok je čl. 251. st. 2. u vezi st. 1. t. 1. istog Zakona propisano da se sankcionira odgovorna osoba u pravnoj osobi koja „nije u propisanom roku obavijestila policijsku upravu odnosno policijsku postaju o prestanku ugovora o radu ili o prestanku postojanja drugih uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad (članak 95.)“.
7. Slijedom citiranih zakonskih odredaba, za prekršaj koji je predmet ovog postupka, točan dan kada je prestao ugovor o radu odnosno kad su prestali postojati drugi uvjeti na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad, a od kojeg dana počinje teći zakonski rok od 15 dana, kao i koji su to drugi uvjeti prestali postojati, konstitutivni su elementi bića tog djela koji nužno moraju biti navedeni u činjeničnom opisu prekršaja i bez kojih opisano djelo nije prekršaj. Inkriminirani prekršaj je počinjen tek istekom roka od 15 dana, dakle 16. dan nakon što je prestao ugovor o radu odnosno nakon što su prestali postojati drugi uvjeti na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad. Bez naznake točnog datuma kada je prestao ugovor o radu odnosno kad su prestali postojati drugi uvjeti na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad, nije vidljivo do kada je trajala zakonska obveza prijave promjene pa, prema tome, nije vidljivo ni je li prekršaj počinjen. Slijedom navedenog, jasno je nedvojbeno da je činjenica početka roka konstitutivno obilježje inkriminiranog prekršaja i mora biti jasno vidljiva iz činjeničnog opisa djela koji se okrivljeniku stavlja na teret. Sve navedeno vrijedi i u odnosu na činjenicu o kojem se to konkretno drugom uvjetu radi koji je prestao postojati, jer i to nužno mora biti navedeno u činjeničnom opisu djela.
8. U ovom prekršajnom predmetu, u činjeničnom opisu djela kako je on naznačen u izreci optužbe, nije naznačen točan datum kada su prestali postojati drugi uvjeti na temelju kojih je izdana dozvola za boravak i rad stranca LD, niti je navedeno koji su to konkretno drugi uvjeti prestali postojati, nego je navedeno da okrivljenik „nije u zakonskom roku od 15 dana od dana prestanka postojanja drugih uvjeta na temelji kojih je izdana dozvola za boravak i rad za stranog državljanina LD MBS: [matični broj subjekta] obavijestio nadležnu policijsku upravu o navedenim okolnostima". Takav opis ne sadrži konkretna obilježja prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret.
9. Slijedom navedenog, djelo za koje se protiv okrivljene odgovorne osobe ČD vodi prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijanog prekršajnog naloga, po propisu nije prekršaj, kako je to pravilno i osnovano zaključio i prvostupanjski sud.
10. Neosnovano tužitelj u žalbi ističe da izdavanjem obaveznog prekršajnog naloga započinje prekršajni postupak, jer se, sukladno čl. 157. st. 1. Prekršajnog zakona, izdavanjem obaveznog prekršajnog naloga prekršajni postupak pokreće a započinje radnjama navedenim u čl. 157. st. 2. Prekršajnog zakona. Također, neosnovano tužitelj u žalbi navodi da je prvostupanjski sud mogao zatražiti nadopunu činjeničnog opisa jer je iz sadržaja čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona jasno da prvostupanjski sud nije dužan, a zapravo ni ovlašten, pozvati tužitelja na ispravak donosno dopunu optužnog prijedloga kada, ispitujući optužni prijedlog, nađe da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj. U takvoj procesnoj situaciji, prema citiranoj zakonskoj odredbi, prvostupanjski sud je dužan odmah donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe, kao što je to prvostupanjski sud i učinio u ovom prekršajnom predmetu. Pojednostavljeno rečeno, čl. 161. st. 6. (a i čl. 161. st. 5.) Prekršajnog zakona ima prednost pred čl. 161. st. 4. Prekršajnog zakona odnosno primjena čl. 161. st. 4. Prekršajnog zakona može eventualno doći u obzir ako prvostupanjski sud ne donese odluku na temelju čl. 161. st. 5. ili st. 6. Prekršajnog zakona. Kod takvog stanja stvari neosnovani su i žalbeni navodi kojima se ističu dokazi na temelju kojih je prekršaj utvrđen i koji, prema tvrdnji tužitelja, ukazuju na krivnju okrivljene odgovorne osobe.
11. Slijedom navedenog, pravilno je i osnovano prvostupanjski sud, na temelju čl. 161. st. 6. Prekršajnog zakona, ispitujući optužbu, donio presudu kojom je okrivljenika oslobodio optužbe pa je, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.
Zagreb, 17. lipnja 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Emina Bašić, v.r.
Kristina Gašparac Orlić, v.r.
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Novom Zagrebu u 3 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika i tužitelja.
