Baza je ažurirana 01.12.2025. zaključno sa NN 117/25 EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

              1              Poslovni broj: II -361/2023-5

Republika Hrvatska

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske

Zagreb, Savska cesta 62

Poslovni broj: II -361/2023-5

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Horvatovića, predsjednika vijeća te Sanje Katušić-Jergović i Snježane Hrupek-Šabijan, članica vijeća uz sudjelovanje sudske savjetnice Martine Janković, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog M. Č., zbog kaznenog djela iz članka 246. stavka 1. i 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19., dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi optuženika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu, broj Kv I-123/2023. (K-56/2022.) od 10. kolovoza 2023. o produljenju istražnog zatvora u tijeku postupka nakon podignute optužnice, u sjednici vijeća održanoj 29. kolovoza 2023.,

 

 

r i j e š i o   j e

 

 

Odbija se žalba optuženog M. Č. kao neosnovana.

 

 

Obrazloženje

 

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem u tijeku postupka nakon podignute i potvrđene optužnice protiv optuženog M. Č., zbog kaznenog djela protiv gospodarstva zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz članka 246. stavka 1. i 2. KZ/11., na temelju članka 127. stavka 4. i članka 131. stavka 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. i 80/22. - dalje: ZKP/08.) produljen je istražni zatvor protiv optuženika po zakonskoj osnovi iz članka 123. stavka 1. točke 1. ZKP/08., te je u istražni zatvor optuženiku uračunato vrijeme oduzimanja slobode od 30. kolovoza 2022. pa nadalje.

 

2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio optuženi M. Č. osobno i po braniteljici, odvjetnici M. J., bez navođenja žalbene osnove, s prijedlogom Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske da "usvoji žalbu u cijelosti te ukine rješenje kojim se produljuje istražni zatvor te dalje postupi sukladno zakonu". Kako se obje žalbe međusobno nadopunjuju, razmatraju se kao jedinstvena žalba optuženika.

 

3. Spis je sa žalbom u skladu sa člankom 495. u vezi s člankom 474. stavkom 1. ZKP/08., prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

 

4. Žalba nije osnovana.

 

5. Prema ocjeni Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio postojanje opće i posebne pretpostavke za produljenje istražnog zatvora po osnovi iz članka 123. stavka 1. točke 1. ZKP/08. protiv optuženog M. Č. Jednako tako, s pravom je prvostupanjski sud zaključio da je mjera istražnog zatvora jedina prikladna i učinkovita mjera za otklanjanje utvrđene opasnosti te se istražni zatvor ne može zamijeniti niti jednom drugom blažom mjerom.

 

6. Za svoju odluku u pogledu postojanja osnovane sumnje te opasnosti od bijega, kao i o nesvrhovitosti primjene blažih mjera, prvostupanjski sud je iznio jasne i dostatne razloge koje u cijelosti prihvaća drugostupanjski sud. Stoga, nije ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08. na koju upire žalitelj kada navodi da sud nije iznio razloge o navedenim činjenicama.

 

7. Protivno žalbenim navodima, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio postojanje osnovane sumnje za počinjenje kaznenog djela koje je optuženiku stavljeno na teret, čime je ispunjena temeljna pretpostavka za produljenje istražnog zatvora protiv optuženika. Naime, pravilno navodi prvostupanjski sud kako osnovana sumnja da je optuženik počinio terećeno kazneno djelo proizlazi iz potvrđene optužnice i dokaza na kojima se ista temelji. Potvrđena optužnica protiv optuženika ukazuje na dostatan stupanj osnovane sumnje, pa nije osnovan žalbeni navod da takvo utvrđenje predstavlja "paušalnu sintagmu suda". Jednako tako, utvrđenje relevantnog stupnja izvjesnosti da je optuženik počinio kazneno djelo za koje se tereti ne predstavlja, protivno žalbenim navodima, utvrđenje krivnje optuženika niti povredu načela presumpcije nedužnosti.

 

8. Nadalje, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da na strani optuženika postoje one osobite okolnosti koje upućuju na opasnost da će optuženik pobjeći u slučaju puštanja na slobodu. Te okolnosti ogledaju se u činjenici da je optuženik u odsutnosti osuđen na kaznu zatvora u trajanju sedam godina zbog počinjenja inkriminiranog kaznenog djela jer sve mjere osiguranja prisutnosti koje su primijenjene prema optuženiku nisu dale rezultata. Naime, optuženik je u više navrata izbjegavao sudske pozive, učestalo je mijenjao adrese svog boravka te sudu davao adrese na kojima nije stanovao, a protiv njega je raspisana tuzemna i međunarodna tjeralica te izdan europski uhidbeni nalog nakon čega je naposljetku uhićen u S. R. Nj. te predan R. H. na izdržavanje kazne. Kada se navedene okolnosti sagledaju u vezi s težinom kaznenog djela za koje se optuženik tereti, visinom protupravno pribavljene imovinske koristi te činjenicom da je protiv optuženika obustavljeno izvršenje kazne radi obnove postupka, u pravu je prvostupanjski sud da one upućuju na realnu i konkretnu opasnost da će optuženik postati nedostupan pravosudnim tijelima i time ometati kazneni postupak u cilju izbjegavanja kaznenopravne odgovornosti.

 

9. Stoga se i po ocjeni drugostupanjskog suda, imajući u vidu izložene okolnosti te dulje vremensko razdoblje u kojem je optuženik bio nedostupan tijelima kaznenog progona, mjera istražnog zatvora nalaže kao jedina prikladna i učinkovita mjera koja predstavlja prihvatljivu garanciju za otklanjanje opasnosti iz članka 123. stavka 1. točke 1. ZKP/08. Prema tome, istražni zatvor nije svrhovito u konkretnom slučaju zamijeniti jamstvom niti nekom od mjera opreza.

 

10. Pritom utvrđenu opasnost iz članka 123. stavka 1. točke 1. ZKP/08. ne umanjuje mogućnost izdavanja europskog uhidbenog naloga u slučaju bijega optuženika kako to ističe žalitelj.

 

11. Nadalje, za pravilnost pobijanog rješenja nije relevantan navod optuženika da je tijekom kaznenog postupka bio nedostupan jer boluje od karcinoma zbog čega je bio na liječenju u drugoj državi. Naime, prvostupanjski sud je sukladno točki 14. obrazloženja pobijanog rješenja uzeo u obzir teško zdravstveno stanje optuženika, međutim ova okolnost nije od odlučnog značaja za primjenu mjere istražnog zatvora jer je optuženiku u okviru zatvorskog sustava osigurana adekvatna zdravstvena zaštita te su mu omogućeni zdravstveni pregledi izvan zatvora, o čemu u spisu prileži i dopis Zatvora u Zagrebu od 17. svibnja 2023.

 

12. S obzirom na žalbene navode optuženika kojima upire na povredu načela razmjernosti, napominje se da boravak optuženika u istražnom zatvoru u ovom predmetu za sada može trajati dvije godine s obzirom na zaprijećenu kaznu, u skladu s člankom 133. stavkom 1. točkom 5. ZKP/08. Jednako tako, optuženiku nisu povrijeđena prava zbog toga što je ranije u drugom predmetu bio lišen slobode, uključujući vrijeme koje je proveo u ekstradicijskom pritvoru jer se to vrijeme uračunava u izrečenu zatvorsku kaznu u skladu s člankom 19. i 54. KZ/11. te ne utječe na rok trajanja istražnog zatvora u ovom predmetu.

 

12.1. Stoga, prema ocjeni drugostupanjskog suda, optuženiku nije povrijeđeno načelo razmjernosti kada se uzme u obzir u skladu s člankom 122. stavkom 2. ZKP/08. razmjer između težine kaznenog djela za koje se optuženik tereti potvrđenom optužnicom, kazne koja se, prema podacima kojima raspolaže sud, može očekivati u postupku, kao i potrebe određivanja i trajanja istražnog zatvora, pri čemu ne prijeti iscrpljivanje rokova najduljeg trajanja istražnog zatvora propisanih u članku 133. ZKP/08.

 

13. Kako žalbenim navodima optuženika pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja nisu dovedene u sumnju, a ispitivanjem pobijanog rješenja u skladu s odredbom članka 494. stavka 4. ZKP/08., nisu utvrđene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, to je na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08. odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

 

Zagreb, 29. kolovoza 2023.

 

 

 

Predsjednik vijeća:

Željko Horvatović, v.r.

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu