Republika Hrvatska

Općinski sud u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: Pn-58/2023-86

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

I

P R E S U D A

Općinski sud u Koprivnici po sucu Jerku Bogdaniću kao sucu pojedincu u parničnom predmetu tužitelja OB, iz [adresa], O [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Goran Gložinić, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Mađarić & Lui d.o.o. iz Zagreba, Pisarnica Varaždin, Kapucinski trg 5/I, protiv 1. tuženika Općine Jalžabet, OIB: 59790184195, Trg Braće Radića 16, Jalžabet, koju zastupa punomoćnik Božidar Klepač, odvjetnik u Varaždinu i 2. tuženika TEGRA d.o.o., OIB: 52347609859, Mihovljanska 70, Čakovec koju zastupa punomoćnik po zaposlenju CB, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 13. svibnja 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja odvjetnika Gorana Gložinića, punomoćnika prvotuženika odvjetnika Božidara Klepač i punomoćnika drugotuženika ŽB, a odluke objavljene dana 17. lipnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Dopušta se preinaka tužbe učinjena podneskom tužitelja od 8. travnja 2025. kojom je tužitelj povećao tužbeni zahtjev na način da, pored isplate iznosa od 21.766,54 eura (dvadesetjednatisućasedamstošezdesetšesteura i pedeset četiricenta), od tuženika potražuje solidarnu isplatu daljnjeg iznosa od 8.433,46 eura (osamtisućačetristotrideset trieura i četrdesetšestcenti) sa zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 28. travnja 2022. do isplate.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se 1. tuženiku Općina Jalžabet, OIB: 59790184195, Trg Braće Radića 16, 42203 Jalžabet da isplatiti tužitelju ŠB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] s osnova neimovinske štete iznos od 28.800,00 eura (dvadesetosamtisućaosamstoeura) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na iznos od 21.766,54 eura (dvadesetjednatisućasedamstošezdesetšesteura i pedesetčetiricenta) teče od 28. travnja 2022. do isplate, a na iznos od 7.033,46 eura (sedamtisućatridesettrieura i četrdesetšestcenta) teče od 8. travnja 2025. do isplate po stopi koja se za razdoblje do 31. prosinca 2022. utvrđuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, kao i da tužitelju ŠB s osnova imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege isplati iznos od 1.400,00 eura (tisućučetristoeura) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 17. lipnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu u kojem tužitelj OB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] od prvotuženika Općine Jalžabet, OIB: 59790184195, Trg Braće Radića 16, 42203 Jalžabet potražuje isplatu zatezne kamate na iznos neimovinske štete od 7.033,46 eura (sedamtisućatridesettrieura i četrdesetšestcenta) za razdoblje od 28. travnja 2022. do 7. travnja 2025., kao i u dijelu u kojem potražuje isplatu zatezne kamate na iznos imovinske štete od 1.400,00 eura (tisućučetristoeura) za razdoblje od 28. travnja 2022. do 16. lipnja 2025.

III. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu u kojem tužitelj OB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] od drugotuženika Tegra d.o.o., OIB: 52347609859, Mihovljanska 70, Čakovec potražuje da mu, solidarno sa prvotuženikom Općinom Jalžabet, isplati iznos od 28.800,00 eura (dvadesetosamtisućaeura) s osnova neimovinske štete te iznos od 1.400,00 eura (tisućučetristoeura) s osnova imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege zajedno sa zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 28. travnja 2022. do isplate.

IV. Nalaže se prvotuženiku Općini Jalžabet, OIB: 59790184195, Trg Braće Radića 16, 42203 Jalžabet da tužitelju ŠB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 8.003,82 eura (osamtisućatrieura i osamdesetdvacenta) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 17. lipnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana, dok se zahtjev tužitelja za naknadu troškova u preostalom dijelu odbija kao neosnovan.

V. Odbija se zahtjev drugotuženika TEGRA d.o.o., OIB: 52347609859, Mihovljanska 70, Čakovec za naknadu troškova delegacije u iznosu od 43,20 eura (četrdesettrieura i dvadesetcenta) kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj je dana 20. svibnja 2022. podnio tužbu protiv tuženika radi naknade štete u kojoj navodi da je dana 20. svibnja 2019. oko 07,35 sati u mjestu Jalžabet, i to na dijelu županijske ceste ŽC 2052 na lokaciji Varaždinska ulica kbr. 69, došlo do prometne nesreće (štetni događaj) u kojoj je kao vozač OA marke NISSAN MICRA, reg. oznake [registarska oznaka] sudjelovao tužitelj OB te teretno vozilo marke MAN, TGS 26.360, reg. oznake [registarska oznaka] u vlasništvu TD ČISTOĆA d.o.o. iz Varaždina. Tužitelj navodi da je uzrok nastanka prometne nesreće destabilizacija osobnog vozila nakon prelaska preko šahta, a da se iz snimke kamere iz kamiona Čistoće može uočiti da je neposredno nakon prolaska vozila preko šahta došlo do odskakivanja šahta i udaranja istog u stražnji ovjes osobnog automobila, što je prouzročilo destabilizaciju vozila. Tužitelj smatra da je uzrok odizanja šahta neispravno izveden šaht na tom dijelu ceste.

1.1. Tužitelj navodi da je za održavanje šahta, odnosno revizijskog okna, koji je po mišljenju tužitelja prouzročio štetni događaj, odgovoran prvotuženik Općina Jalžabet budući da je dana 22. srpnja 2014. sklopio Ugovor o osnivanju prava služnosti na cestovnom zemljištu kojim je preuzeo obvezu održavanja sustava odvodnje i na ŽC 2052 u dijelu na kojem je došlo do štetnog događaja.

1.2. Tužitelj nadalje navodi da je na revizijskom oknu koje je prouzročilo štetni događaj radove izvodio drugotuženik Tegra d.o.o. temeljem ugovora sa prvotuženikom, kao naručiteljem radova, te da za vrijeme radova ti radovi nisu bili propisno označeni prometnom signalizacijom, a da su i izvedeni neispravno, što tužitelj zaključuje temeljem činjenice da je inspekcijskim nadzorom od strane Uprave kopnenog prometa utvrđena potreba za sanacijom mjesta gdje je šaht postavljen. Stoga tužitelj smatra da za štetu koja je nastala tužitelju uslijed štetnog događaja solidarno odgovaraju prvotuženik Općina Jalžabet, kao investitor, i drugotuženik Tegra d.o.o., kao glavni izvođač radova.

1.3. Tužitelj navodi da je u štetnom događaju zadobio teške tjelesne ozljede u vidu prijeloma temporalne kosti, višestrukih prijeloma podlaktice, iščašenja na ramenu, prijeloma gornjeg kraja nadlaktične kosti, prijeloma patele, kontuzije pluća, frakturu nosa te rupturu lijevog bubnjića. Tužitelj navodi da je uslijed tih ozljeda trpio bolove, strah, da je uslijed zadobivenih ozljeda došlo do smanjenja njegove životne aktivnosti, te da je zaostalo naruženje. Tužitelj također navodi da mu je bila potrebna tuđa pomoć i njega. Stoga tužitelj od tuženika solidarno potražuje pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete te naknadu imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege u iznosu od u iznosu od 21.766,54 eura/164.000,00 kn[1] sa zateznim kamatama od 28. travnja 2022.

2. Tužitelj je podneskom od 8. travnja 2025., nakon provedenog medicinskog vještačenja, uskladio tužbeni zahtjev sa nalazom i mišljenjem vještaka, odnosno isti preinačio na način da pored već utuženog iznosa od 21.766,54 eura potražuje daljnji iznos od 8.433,46 eura sa zateznim kamatama od 28. travnja 2022., odnosno sveukupno 30.200,00 eura.

2.1. Podnesak tužitelja je dostavljen prvotuženiku Općini Jalžabet 24. travnja 2025., a drugotuženiku Tegra d.o.o. 10. travnja 2025. Tuženici su se na raspravi 13. svibnja 2025. upustili u raspravljanje po preinačenom tužbenom zahtjevu a da se prije toga nisu protivili preinaci, slijedom čega se temeljem odredbe čl. 190. st. 4. Zakona o parničnom postupku (NN 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. – dalje u tekstu ZPP) smatra da su pristali na preinaku tužbe.

2.2. Tužitelj nema stručna medicinska znanja radi utvrđenja točnog opsega povrede prava osobnosti koju je pretrpio u štetnom događaju. Stoga tužitelj bez svoje krivnje do provođenja medicinskog vještačenja u ovom predmetu, koje je vještačenje provedeno nakon zaključenja prethodnog postupka, nije raspolagao svim podacima za precizno konačno uređenje tužbenog zahtjeva. Slijedom navedenog je preinaka tužbe učinjena podneskom tužitelja od 8. travnja 2025. dopuštena sukladno odredbama čl. 190. st. 1. i 2. ZPP-a, neovisno o tome što je učinjena nakon zaključenja prethodnog postupka, budući da tužitelj bez svoje krivnje nije mogao tužbu preinačiti do zaključenja prethodnog postupka.

2.3. Slijedom navedenog preinaka tužbe učinjena podneskom tužitelja od 8. travnja 2025. je dopuštena te je odlučeno kao u izreci rješenja.

3. Prvotuženik Općina Jalžabet je dao pravovremeni odgovor na tužbu u kojem navodi da ne osporava nastanak štetnog događaja, međutim osporava da bi destabilizaciju vozila tužitelja prouzročilo skakanje poklopca revizijskog okna.

3.1. Prvotuženik nadalje ističe prigovor promašene pasivne legitimacije navodeći da je sporni poklopac revizijskog okna dio komunalne infrastrukture Županijske ceste 2052 te da je za održavanje istog odgovorna Županijska uprava za ceste Varaždinske županije.

3.2. Podredno je prvotuženik istaknuo prigovor podijeljene odgovornosti navodeći da je drugotuženik Tegra d.o.o. temeljem sklopljenog Ugovora 01/18 ev. br. OP-JN-18/18 vršio radove na izgradnji sanitarne kanalizacije i nogostupa u Jalžabetu, te da je kao izvoditelj temeljem članka 11. preuzeo punu odgovornost za štetu i ozljede koje bi mogle nastati njegovim zaposlenicima na gradilištu ili trećim osobama, da je temeljem čl. 12. tog Ugovora prvotuženik, odnosno naručitelj, oslobođen od bilo kakve odgovornosti i plaćanja prema trećim osobama u svezi s povredama ili nastalom štetom u procesu izvođenja radova iz sklopljenog Ugovora, a svu odgovornost i obvezu u cijelosti preuzima Izvoditelj, te da je drugotuženik, kao Izvoditelj, jamčio Naručitelju, ovdje prvotuženiku, da su njegovi radovi te ugrađena oprema kvalitetno i kvantitetno izvedeni u skladu s ugovorom, propisima i pravilima struke i da nemaju nedostataka koji onemogućuju ili umanjuju njihovu vrijednost ili njihovu prikladnost za redovitu uporabu, s ugovorenim jamstvenim rokom od 84 mjeseci. Stoga prvotuženik smatra da za štetu nastalu tužitelju eventualno može biti odgovoran isključivo drugotuženik.

3.3. Prvotuženik je osporio i visinu tužbenog zahtjeva.

3.4. Stoga prvotuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev u odnosu na prvotuženika u cijelosti te potražuje naknadu prouzročenog parničnog troška.

4. Drugotuženik Tegra d.o.o. je dao pravovremeni odgovor na tužbu u kojem navodi da osporava osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva u cijelosti.

4.1. Drugotuženik se poziva na zaključke prometnog vještačenja provedenog po vještaku PB u istrazi koju je provodilo Općinsko državno odvjetništvo u Varaždinu pod poslovnim brojem K-DO-258/2019, a iz kojeg proizlazi da je isključivi uzrok destabilizacije vozila tužitelja neprilagođena brzina stanju kolnika i moguća neispravnost ili istrošenost ovjesa vozila. Drugotuženik se također poziva na nalaz i mišljenje građevinskog vještaka SB, koji prileži spisu ODO-a, a u kojem je taj vještak zaključio da su radovi na izgradnji kanalizacijskog revizijskog okna sa poklopcem izvedeni prema pravilima struke te da nisu uzrok prometne nesreće.

4.2. Slijedom navedenog drugotuženik predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev u cijelosti.

5. Tužitelj je predložio da se radi utvrđenja spornih činjenica izvede dokaz čitanjem isprava koje prileže spisu, pribavom Ugovora o osnivanju prava služnosti, Ugovora o izvođenju radova i građevinske dozvole od prvotuženika, pribavom zapisnika o inspekcijskom nadzoru povodom štetnog događaja od Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, pribavom podataka o tehničkom pregledu vozila tužitelja, dokaz saslušanjem tužitelja te svjedoka LB, HB, GB i ČB, dokaz provođenjem prometnog vještačenja na okolnost uzroka štetnog događaja, građevinskog vještačenja na okolnost ispravnosti spornog poklopca revizijskog okna, te medicinskog vještačenja na okolnost neimovinske i imovinske štete koju je tužitelj pretrpio u štetnom događaju.

5.1. Tužitelj je na raspravi održanoj 12. travnja 2023. odustao od prijedloga za saslušanjem svjedoka GB dok je na raspravi održanoj 10. travnja 2024. odustao od prijedloga za provođenje građevinskog vještačenja.

5.2. Prvotuženik Općina Jalžabet je predložio da se radi utvrđenja spornih činjenica izvede dokaz čitanjem isprava koje prileže spisu, te saslušanjem svjedoka PB i SB te saslušanjem zakonskog zastupnika prvotuženika kao stranke.

5.3. Prvotuženik Općina Jalžabet je na raspravi održanoj 13. svibnja 2025. odustao od prijedloga za saslušanjem zakonskog zastupnika prvotuženika.

5.4. Drugotuženik Tegra d.o.o. je predložio da se radi utvrđenja spornih činjenica izvede dokaz čitanjem isprava koje prileže spisu, saslušanjem svjedoka KB, te priklopom spisa ODO Varaždin poslovni broj Kr-DO-258/2019.

6. Između tužitelja i tuženika nije sporno da je dana 20. svibnja 2019. na dijelu ŽC 2052 u mjestu Jalžabet, na lokaciji Varaždinska ulica kod kbr. 69 došlo do prometne nesreće u kojoj je sudjelovao tužitelj, kao vozač osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka], u kojoj je tužitelj zadobio tjelesne ozljede.

6.1. Između tužitelja i tuženika je sporno je li poklopac revizijskog okna preko kojeg je prelazio tužitelj u trenutku destabilizacije vozila u uzročnoj vezi sa destabilizacijom vozila, odnosno je li taj poklopac uzrok štetnog događaja. Nadalje je sporna pasivna legitimacija i odgovornost tuženika za štetu koja je nastala tužitelju, odnosno sporno je je li prvotuženik odgovoran za održavanje navedenog revizijskog okna te je sporno jesu li radovi koje je izvodio drugotuženik na revizijskom oknu u uzročnoj vezi sa nastankom štetnog događaja. Sporna je i visina štete koju je tužitelj pretrpio u predmetnom štetnom događaju.

7. U svrhu utvrđenja spornih činjenica pročitani su zahtjev za naknadu štete (str. 5, 6- 8), fotodokumentacija očevida (str. 10-18), odštetni zahtjev (str. 19-20), zapisnik o očevidu (str. 23-27), službena bilješka (str. 30-31), zahtjev za naknadu štete (str. 33- 35), medicinska dokumentacija (str. 37-77), službena bilješka (str. 87-88), nalaz i mišljenje vještaka PB (str. 90-106), nalaz i mišljenje vještaka SB (str. 108-122), Ugovor o izgradnji sanitarne kanalizacije i nogostupa u Jalžabetu (Str. 127-134, 395-402), Ugovor o osnivanju prava služnosti na cestovnom zemljištu (str. 356-359, 381-382), građevinsku dozvolu (str. 360-364, 372-376), dopis stanice za tehnički pregled Varaždin (str. 365-368), potvrdu (str. 377), uvjete građenja (str. 378-379), odobrenje za izvođenje radova (str. 380), dokumentacija o ophodnji cesta (str. 383-386), zapisnik o primopredaji radova (str. 388), tehničke certifikate šahtova (str. 389-394), zapisnik o saslušanju svjedoka PB (str. 430), SB (str. 430-431), ČB (str. 431432), LB (str. 432-433), OBĐ (str. 433), tužitelja ŠB (str. 433-435), KB (str. 437-438), nalaz i mišljenje prometnog vještaka Davora Ferenc (str. 466-485), zapisnik o saslušanju prometnog vještaka (str. 503-505), nalaz i mišljenje vještaka Roberta Grudić (str. 516-522), nalaz i mišljenje vještaka DB (str. 536-549), zapisnik o saslušanju vještaka Roberta Grudić (str. 573), zapisnik o saslušanju vještaka DB (str. 573-574), pregledane su videosnimke te ispis kadrova iz videosnimke (str. 583-585) te je pročitan prilopljeni kazneni spis ODO VŽ KR-DO-258/19.

8. Na temelju kritičke analize svih izvedenih dokaza, primjenom odredbi čl. 8. ZPP-a, utvrđeno je da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan u odnosu na prvotuženika Općinu Jalžabet dok je u cijelosti neosnovan u odnosu na drugotuženika Tegra d.o.o.

9. Tuženici osnovanost tužbenog zahtjeva prije svega osporavaju tvrdnjom da poklopac revizijskog okna koji se nalazio na kolniku ŽC 2052 na mjestu gdje je došlo do destabilizacije vozila kojim je upravljao tužitelj, i posljedično do naleta na teretno vozilo koje se kretalo u suprotnom smjeru, nije u uzročnoj vezi sa destabilizacijom tog vozila. Pri tom se tuženici pozivaju na zaključke iz nalaza i mišljenja vještaka PB koje je izrađeno u postupku istrage koju je povodom štetnog događaja provodilo Općinsko državno odvjetništvo u Varaždinu pod brojem KR-DO-258/2019.

10. Čitanjem nalaza i mišljenja vještaka PB utvrđeno je da je navedeni vještak temeljem analize dokumentacije u kaznenom spisu utvrdio da se štetni događaj dogodio 20. svibnja 2019. oko 07:35 sati u mjestu Jalžabet u Varaždinskoj ulici kod kbr. 69 gdje je došlo do sudara osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao tužitelj OB, i teretnog automobila reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao AB. Vještak je utvrdio da je u vrijeme nastanka štetnog događaja bio dan, bilo je sunčano, a asfalt je bio hrapav, valovit i vlažan te je na mjestu nastanka štetnog događaja ograničenje brzine iznosilo 50 km/h. Utvrđujući mehanizam štetnog događaja vještak navodi da je nailaskom vozila tužitelja na metalni šaht i područja oko njega došlo do sabijanja prednjih opruga amortizera osobnog vozila, poglavito prednjeg lijevog kotača, što je posljedica laganog uzdizanja desnog kotača na šahtu, a zatim i destabilizacije stražnjeg kraja vozila, te posljedično rotacije i skretanja u smjeru kazaljke na satu prema desnom rubu kolnika, nakon čega je došlo do zanošenja i prelaska osobnog vozila na suprotnu stranu kolnika i udarca osobnog vozila u prednji lijevi dio teretnog vozila koje se nalazilo u svojoj traci. Vještak je mišljenja da je brzina vozila tužitelja u trenutku nesreće iznosila oko 60,18 km/h, a teretnog vozila oko 43,33 km/h i da je tužitelj imao dobru vidljivost, oko 150 m, budući da se u pravcu nailaska tužitelja nalazio ravan kolnik.

10.1. Vještak navodi da je tužitelj mogao izbjeći nesreću da je pažljivim promatranjem vidio neravni, valoviti kolnik sa radovima i položaj izbočenih šahtova koje su drugi sudionici u prometu bez problema obilazili ili prolazili preko njih te tragove vlage i da je navedenom prilagodio brzinu kretanja. Vještak je temeljem pregleda snimke nesreće utvrdio da je destabilizacija vozila bila prevelika te da je jedan od uzroka nesreće moguća neispravnost ili istrošenost ovjesa vozila, gdje je nakon početne destabilizacije prednjeg kraja stražnji dio potpuno destabiliziran, što je pogrešnim načinom ispravljanja vozila nakon zanošenja, oštrim trzajem u lijevo, dodatno zarotiralo vozilo prema suprotnoj prometnoj traci, što je na kraju uzrokovalo prometnu nesreću. Vještak navodi da je uzrok nesreće povećana brzina vozila koja nije bila prilagođena prometnoj situaciji, stanju kolnika i vozila, moguća neispravnost ili istrošenost ovjesa vozila, te vozačko neiskustvo i nesnalaženje u incidentnoj prometnoj situaciji. Vještak navodi da je ovakvom vožnjom tužitelj stvorio prometni konflikt kojim je ugrozio sebe i druge sudionike u prometu, te da vozač teretnog vozila, koji se nalazio u svojoj prometnoj traci, nije utjecao na odvijanje prometne nesreće i nije mogao izbjeći nesreću.

11. Vještak Stiven Šijak saslušan je na raspravi 12. travnja 2023. te je tom prilikom naveo da je nalaz izradio nakon izlaska na lice mjesta, no da je ono bilo izmijenjeno u odnosu na stanje u vrijeme nastanka prometne nesreće jer je bio stavljen fini završni sloj asfalta te je postavljen prometni znak ograničenja brzine na 40 km/h i znak upozorenja stupić sa treptačem. Navodi kako smatra da je do odizanja stražnjeg kraja vozila tužitelja, koje je vidljivo na video snimci, došlo zbog naleta vozila na šaht koji je bio izdignut 1 cm od razine asfalta. Navodi da smatra da predmetni šaht, koji je od kolnika prema fotografijama bio odignuti oko 1 cm ne predstavlja zapreku koja se ne bi mogla savladati bilo pri 50 km/h bilo pri 60 km/h. Navodi da vozilo kojim je upravljao tužitelj u vrijeme nastanka štetnog događaja nije pregledao za potrebe izrade nalaza i mišljenja, no s obzirom da je iz snimke vidljivo da je dolaskom vozila na šaht došlo do sabijanja prednjih amortizera smatra da je ispravnost i starost vozila utjecala na destabilizaciju vozila. Pojašnjava da to zaključuje temeljem činjenice što je prilikom prelaska preko šahta koji je bio minimalno izbočen, i kojeg je tužitelj trebao preći bez problema, došlo do jakog sabijanja amortizera, što po njemu pokazuje da oni nisu bili tehnički ispravni. Smatra da bi se destabilizacija sa vozilom takve tehničke ispravnosti dogodila i naletom na neki kamen ili nekakvu drugu sličnu izbočinu. Navodi da je na snimci uočio da prije destabilizacije vozila došlo do otvaranja zračnih jastuka, a da nije uočio da bi prije destabilizacije vozila došlo do podizanja nekog predmeta sa asfalta.

12. Saslušana svjedokinja LB u svom iskazu je navela da bila suvozač u vozilu koje se kretalo iza vozila tužitelja u trenutku neposredno prije nastanka štetnog događaja. Navodi da se u trenutku nesreće po njezinoj procijeni nalazila 5 do 6 m iza tužitelja te da je vidjela da je u trenutku kada je tužitelj prelazio preko šahta došlo do odizanja šahta nakon čega je došlo do destabilizacije vozila tužitelja i naleta na kamion koji je dolazio iz suprotnog smjera. Pojašnjava da je vidjela da je došlo do odizanja šahta, i da to nije samo pretpostavila. Zbog šoka se više ne sjeća točno je li tužitelj preko šahta prešao lijevim ili desnim kotačem, a vozilo u kojem se ona nalazila nije prešlo preko predmetnog šahta već se okrenulo budući da nije mogla nastaviti zbog prometne nesreće.

13. Saslušana svjedokinja CBĐ u svom iskazu je navela da je kao vozač upravljala vozilom koje se kretalo iza vozila tužitelja prije nego što je došlo do prometne nesreće, a po njezinoj procjeni se nalazila na udaljenosti od otprilike 10 m iza tužitelja. Navodi da je vidjela da je u trenutku prelaska tužitelja preko šahta došlo do odizanja stražnjeg kraja vozila nakon čega je isto odletjelo u kamion, no zbog toga što je bila koncentrirana na kretanje vozila ispred sebe nije vidjela podizanje poklopca šahta već je vidjela samo da se stražnji kraj vozila ispred nje podigao nakon čega je došlo do naleta na kamion.

14. Saslušani tužitelj OB u svom iskazu je naveo da je vozilo kojim je upravljao u trenutku štetnog događaja bilo tehnički ispravno jer je najranije 2 mj prije štetnog događaja prošlo tehnički pregled, a navedeno vozilo je kupio otprilike 4 mj ranije, sa njim nije imao nikakvih problema, te ga je koristio za put na posao i nije bilo potrebe da ne njemu radi ikakve radove. Navodi da se na dan štetnog događaja kretao na relaciji iz smjera Ludbrega prema Varaždinu i da je išao na posao, a da je vrijeme bilo u redu, preglednost dobra i kolnik nije bio sklizak. Navodi da se kretao brzinom između 50 i 55 km/h, da je znao od ranije da se na tom mjestu izvode radovi te smatra da je imao prilagođenu brzinu. Navodi da je u trenutku kada je prolazio preko predmetnog šahta osjetio tupi udarac ispod vozila, negdje oko mjesta gdje se nalazi vozačko sjedalo, te se vozilo naglo odiglo u zrak. U tom trenutku su se otvorili zračni jastuci i to prije naleta na rubnjak, pri čemu je siguran da se otvorio vozački zračni jastuk dok za suvozački nije siguran. Navodi da ga je to otvaranje zračnog jastuka iznenadilo i ošamutilo, zbog čega nije bio pri punoj svijesti te njegovi pokreti volanom lijevo i desno nisu bili namjerni, a da nije bio na taj način ošamućen možda bi uspio i zakočiti i na taj način spriječiti prometnu nesreću. Navodi da se samo sjeća da je lijevom rukom pokušavao maknuti zračni jastuk, a nakon toga je stavio ruku ispred glave u pokušaju da se zaštiti i tada je došlo do naleta na kamion. Navodi da se predmetni šaht nalazio u njegovoj prometnoj traci u blizini središnje crte i ako se kretalo sredinom prometne trake moralo se preko istoga prijeći, a isti se mogao izbjeći samo ako se dijelom vozila prešlo na suprotnu traku ili ako se vozilom izmaknulo odmah uz rub prometne trake. Navodi da je preko tog šahta više puta prelazio vozilom ranije na putu na posao i prilikom tih prelazaka nije dolazilo do destabilizacije vozila, a kretao se otprilike istom brzinom.

15. U sklopu istrage koju je provelo ODO Varaždin povodom štetnog događaj izuzete su video snimke sa kamere u teretnom vozilu [registarska oznaka], koje je sudjelovalo u štetnom događaju, te video snimke sa benzinske postaje koja se nalazila pored mjesta štetnog događaja.

15.1. Pregledom video snimke kamere u teretnom vozilu utvrđeno je da ista ima vremenski kod te da je u dijelu snimke od 07:34:55 do 07:35:10 sati jasno vidljiv tijek štetnog događaja pa je tako vidljivo da se osobni automobil tužitelja pravocrtno kreće sredinom svoje prometne trake te da u jednom trenutku dolazi do naglog odizanja stražnjeg dijela tog osobnog automobila, u kojem trenutku dolazi i do otvaranja zračnih jastuka, pri čemu je jasno vidljivo da je otvoren suvozački zračni jastuk, dok vozački zračni jastuk nije jasno vidljiv, nakon čega je vidljivo da stražnji dio osobnog automobila propada te da dolazi do zanošenja osobnog automobila u desno (gledajući u smjeru kretanja tužitelja), i udarca stražnjeg desnog dijela osobnog automobila u rubnjak s desne strane ceste, te potom zanošenja osobnog automobila u suprotnu stranu ceste kojom se kretalo teretno vozilo i udarca osobnog automobila tužitelja u prednji lijevi dio teretnog vozila, nakon čega su se oba vozila zaustavila.

15.2. Pregledom snimke sa teretnog vozila kadar po kadar i to dijela snimke koji nosi vremensku oznaku 07:37:57, neposredno prije odizanja stražnjeg dijela osobnog automobila, vidljivo je da se u trenutku neposredno prije odizanja stražnjeg dijela automobila u središnjem dijelu automobila, malo više prema suvozačkom dijelu, ispod automobila, između automobila i ceste, pojavljuje tamni predmet. Navedeni dio snimke, dva uzastopna kadra, su ispisana i priložena ovome spisu str. 583 do 585.

15.3. Pregledom video snimke sa benzinske postaje i to snimaka oznake "ch07_20190520062900" i "ch13_20190520062900" jasno je vidljivo da je prije destabilizacije automobila tužitelja došlo do odizanja obje stražnje gume sa asfalta, a također je vidljivo da je u tom trenutku bio otvoren i vozački zračni jastuk na automobilu.

16. Uvidom u dopis Centra za vozila Hrvatske (str. 365-368) utvrđeno je da je automobil kojim je upravljao tužitelj u trenutku štetnog događaja bilo na redovnom tehničkom pregledu 23. siječnja 2019. Pregledom zapisnika o navedenom tehničkom pregledu (str. 484-485) utvrđeno je da je navedeni automobil prošlo tehnički pregled bez utvrđenih nedostataka te da su prilikom tehničkog pregleda pregledani i elementi ovjesa, osovine i kotači, a posebice je izmjereno i prigušenje amortizera te je utvrđeno da je stanje amortizera dobro (prigušenje prednjih amortizera 62% i 64%, prigušenje stražnjih amortizera 85% i 81%, pri čemu je kao minimum za prolazak propisano 25%).

17. Prema nalazu i mišljenju vještaka Sivena Šijak uzrok štetnog događaja je destabilizacija vozila tužitelja uslijed sabijanja amortizera i laganog uzdizanja desnog kotača na šahtu, koje je dovelo do destabilizacije stražnjeg kraja, a čemu je pridonijela neprimjerena reakcija tužitelja, neprimjerena brzina te moguća neispravnost ili istrošenost ovjesa vozila. Pri tom vještak Stiven Šijak u svom usmenom iskazu navodi da šaht koji je od kolnika odignut oko 1 cm ne predstavlja zapreku koju vozilo ne bi moglo savladati pri brzini od 50 ili 60 km/h te da sabijanje amortizera koje je vidljivo na snimci ukazuje na to da su oni bili tehnički neispravni.

17.1. Ovakve zaključke vještaka PB ovaj sud ne može prihvatiti s obzirom na preostale dokaze koji prileže spisu.

17.2. Naime, iz isprava u spisu proizlazi da je vozilo tužitelja nepuna 4 mjeseca prije štetnog događaja prošlo tehnički pregled prilikom kojeg je utvrđeno da je vozilo ispravno i da amortizeri na vozilu imaju znatno bolje prigušenje od minimuma propisanog za prolazak na tehničkom pregledu (propisani minimum 25%, izmjereno od 62 do 81% prigušenja). S obzirom na navedeno neprihvatljiv je zaključak vještaka PB da je uzrok destabilizacije vozila neispravnost amortizera, a time je neprihvatljiva i dinamika štetnog događaja kako ju je utvrdio vještak PB s obzirom da sam vještak navodi da predmetni šaht ne predstavlja zapreku koju ispravno vozilo ne bi moglo savladati pri brzini od 50 ili 60 km/h.

17.3. Na video snimkama sa benzinske crpke vidljivo je da je prije destabilizacije vozila došlo do istovremenog znatnog odizanja obje stražnje gume od asfalta uz otvaranje zračnih jastuka vozila tužitelja, do čega zasigurno nije mogao dovesti prelazak jednog kotača preko zatvorenog šahta koji je nekoliko centimetara odignut od asfalta, kako to tvrdi vještak PB.

17.4. Ako se uzme u obzir i činjenica da je svjedokinja LB, koja se nalazila iza vozila tužitelja, vidjela da je došlo do podizanja poklopca šahta u trenutku kada je tužitelj prolazio preko njega te činjenica da je na video snimci kamere iz teretnog vozila ispod vozila tužitelja vidljiv tamni predmet koji odgovara podignutom poklopcu šahta, dinamiku štetnog događaja kako ju je utvrdio vještak PB ovaj sud ne može prihvatiti.

17.5. S obzirom na navedeno, kao i činjenicu da se tužitelj nije usuglasio sa korištenjem nalaza i mišljenja vještaka PB za potrebe ovog postupka, radi utvrđenja dinamike i uzroka štetnog događaja u ovome postupku je provedeno prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku Davoru Ferencu.

18. Za potrebe provođenja prometnog vještačenja dana 11. listopada 2023. održan je uviđaj na licu mjesta u prisutnosti vještaka Davora Ferenc, koji je izvršio sva potrebna mjerenja te je dana 17. siječnja 2024. dostavio u sudski spis pisani nalaz i mišljenje.

18.1. Vještak navodi da je do prometne nesreće, sudara osobnog i teretnog vozila došlo je dana 20. svibnja 2019. godine na Županijskoj cesti br. 2052 u Jalžabetu, u Varaždinskoj ulici, u dnevnim uvjetima vožnje na vlažnom asfaltnom kolniku, u području ograničenja brzine kretanja na 50 km/h.

18.2. Vještak navodi da se osobno vozilo NISSAN registarske oznake VŽ 491 — DC kojim je upravljao tužitelj kretalo Varaždinskom ulicom iz smjera istoka prema zapadu dok se teretno vozilo MAN registarske oznake VŽ 171 — NJ kretalo u susret. Do sudara je došlo prednjim, više desnim dijelom osobnog vozila NISSAN u prednju, više lijevu stranu teretnog vozila MAN, na oko 41 m od PTM prema zapadu, na južnoj prometnoj traci, desnoj za smjer kretanja teretnog vozila. U trenutku sudara osobno vozilo se kretalo brzinom oko 30 km/h a u sudaru sa teretnim vozilom zbog odbačaja unazad u odnosu na prethodno kretanje, ostvarilo je promjenu brzine kretanja od oko 50 km/h.

18.3. Vještak navodi da je osobno vozilo NISSAN na oko 38,6 m ispred mjesta sudara prešlo preko poklopca kanalizacijskog šahta brzinom oko 60 km/h nakon čega se u nekontroliranom kretanju i zanošenju kretalo do mjesta sudara sa teretnim vozilom MAN, a vozač teretnog vozila MAN, usprkos tome što je poduzeo snažno kočenje i skretanje sebi u desno, nije mogao izbjeći vozilo tužitelja jer za to nije imao dovoljno vremena i prostora.

18.4. Vještak navodi da je izvršio uvid u video snimke kamera u teretnom vozilu i na benzinskoj crpki te da iz tih snimaka proizlazi da je osobno vozilo NISSAN prednjim desnim kotačem prešlo preko desnog ruba poklopca šahta označenog brojem 1 u Dokumentaciji očevida, nakon čega se poklopac uzdigao i vrlo vjerojatno upeo u podvozje osobnog vozila podignuvši stražnji dio vozila tako da su stražnji kotači izgubili kontakt sa kolnikom dok su se istovremeno aktivirali prednji zračni jastuci u osobnom vozilu. Nakon te destabilizacije i aktiviranih zračnih jastuka tužitelj više nije mogao imati kontrolu nad vozilom koje je u zanošenju prvo kontaktiralo sjeverni — desni betonski rubnik a potom u zanošenju prešlo na južnu — lijevu stranu kolnika, gdje se sudarilo sa teretnim vozilom.

18.5. Vještak navodi da nakon aktivacije prednjih zračnih jastuka upravljanje vozilom NISSAN praktično više nije bilo moguće radi šoka vozača zbog iznenadne situacije i gubitka preglednosti ispred vozila, te da o pogrešnim reakcijama tužitelja, kao vozača, u takvoj situaciji nije moguće govoriti.

18.6. Vještak navodi da je uzeo u obzir nalaz i mišljenje građevinskog vještaka SB, no da je taj vještak obavio pregled na mjestu događaja prometne nesreće 24. studenog 2019 godine, šest mjeseci nakon prometne nesreće, kada je stanje kolnika na navedenoj prometnici kao i stanje spornog šahta bilo potpuno izmijenjeno u odnosu na stanje u vrijeme predmetne prometne nesreće 20. svibnja 2019. godine jer je izvedeno završno asfaltiranje promatrane dionice, iscrtana je horizontalna signalizacija i zamijenjen je poklopac spornog šahta. Pri tome vještak SB nije utvrdio tko je, kada je i koje radove obavio vezano uz šaht koji se dovodi u vezu sa nastankom predmetne prometne nesreće.

18.7. Vještak Davor Ferenc je mišljenja da je u nalazu i mišljenju vještaka PB pogrešno utvrđen razlog destabilizacije osobnog vozila NISSAN tužitelja jer sam nalet prednjim desnim kotačem na oko 2,5 cm uzdignuti šaht u odnosu na nivo kolnika nije mogao dovesti do aktiviranja zračnih jastuka u vozilu i podizanja stražnjeg dijela vozila i stražnjih kotača tako da izgube kontakt sa kolnikom. Osim toga ističe da je u Zapisniku o redovnom pregledu vozila, četiri mjeseca prije nesreće, stanje ovjesa na vozilu NISSAN utvrđeno kao ispravno te da osobno vozilo na kojem bi bio oštećen ovjes ne bi moglo kolnikom do mjesta sudara prijeći put oko 39 — 40 m bez tragova struganja po kolniku (osim brisotine stražnje desne gume po sjevernom rubniku zbog zanošenja).

18.8. Vještak navodi da bi preko pravilno zabravljenog poklopca šahta koji je viši od nivoa kolnika za oko 2,5 cm, kao što je bio sporni šaht označen brojem 1 u Dokumentaciji očevida, osobno vozilo moglo prijeći brzinom od 60 km/h bez poteškoća i bez destabilizacije vozila.

19. Pisani nalaz i mišljenje vještaka Davora Ferenca dostavljen je na očitovanje parničnim stranama te se tužitelj na nalaz očitovao podneskom od 31. siječnja 2024. u kojem je naveo da nema primjedbi na nalaz i mišljenje te ga prihvaća u cijelosti.

19.1. Prvotuženik Općina Jalžabet se na nalaz očitovao podneskom od 14. veljače 2024. kojim je prigovorio nalazu vještaka Ferenca u dijelu u kojem je utvrđen uzrok destabilizacije vozila. Prvotuženik ističe da je vještak naveo da se poklopac šahta uzdignuo i vrlo vjerojatno upleo u podvozje osobnog vozila, no da je stoga vidljiva nesigurnost vještaka i da se sa sigurnošću ne može utvrditi da je šaht bio neispravan i da je isključivi uzrok destabilizacije. Prvotuženik ističe da inspekcija Ministarstva mora nije utvrdila nikakve nedostatke pregledom tri dana nakon štetnog događaja i da je dodatni nadzor zatražen opreza radi. Osim toga prvotuženik osporava utvrđenje vještaka Ferenca da tužitelj nije izazvao ili doprinio destabilizaciji vozila pozivajući se na zaključak vještaka PB o tome da tužitelj nije prilagodio brzinu stanju na kolniku (neravni, valoviti kolnik sa radovima i izbočeni šahtovi), pri čemu ističe da se taj doprinos desio prije otvaranja zračnih jastuka. Prvotuženik isto također osporava zaključak da je otvaranje zračnih jastuka na vozilu tužitelja izazvao udarac u poklopac šahta i odizanje stražnjeg dijela vozila navodeći da se navedeno protivi tehničkim karakteristikama zračnih jastuka koji se ne otvaraju bez udara u prednji dio vozila.

19.2. Drugotuženik Tegra d.o.o. se na nalaz očitovao podneskom od 5. veljače 2025. u kojem je osporio nalaz vještaka u cijelosti. Drugotuženik osporava zaključak vještaka da bi tamna mrlja ispod vozila predstavljala uzdignuti poklopac šahta navodeći da to zbog loše rezolucije nije moguće utvrditi te da se moglo raditi i o puknuću stražnje desne gume ili drugom teškom oštećenju desnog dijela vozila. Osim toga drugotuženik osporava da je u dinamici koju je utvrdio vještak, odnosno zbog prelaska prednjeg desnog kotača preko desnog ruba poklopca šahta, moglo doći do otvaranja poklopca šahta iz razloga jer se šaht mogao otvoriti samo u smjeru prema lijevo, odnosno prema sredini kolnika. Također ističe da prilikom inspekcijskog nadzora nisu uočeni tragovi deformacije šahta, značajna nadvišenja ili slijeganja poklopca u odnosu na kvotu asfalta, kao niti pukotine u poklopcima, pa da to isključuje mogućnost udara u podvozje vozila jer da bi u tom slučaju poklopac ispao iz ležišta ili bar bio djelomično oštećen. Drugotuženik ističe da je iz fotodokumentacije nesreće vidljivo da je automobil tužitelja imao oštećenje zadnjeg ovjesa, odnosno da je propao na zadnje kotače, a ističe da prilikom tehničkog pregleda nisu ispitani svi dijelovi ovjesa. Također osporava da je bio otvoren zračni jastuk vozača i da je to doprinijelo nemogućnosti upravljanja vozilom.

20. Vještak se na prigovore tuženika očitovao na raspravi 10. travnja 2024. kojom prilikom je u cijelosti ostao kod pisanog nalaza i mišljenja te je obrazložio da je otvaranje zračnog jastuka vozača vidljivo na snimci video nadzora benzinske crpke i na slici br. 7 nalaza vještaka. Vještak pojašnjava da se zračni jastuci mogu aktivirati kod prevrtanja vozila kada nema direktnog udara prednjem dijelom u neku prepreku, te da u konkretnom slučaju, ako se prihvati da je došlo do udarca otvorenog poklopca šahta u podvozje vozila, nije došlo do neke značajne promjene brzine u smjeru kretanja ali je došlo do naglog uzdizanja težišta vozila, što je vidljivo po uzdignutim stražnjim kotačima vozila, što je onda upravljačka jedinica prepoznala kao potrebu aktiviranja zračnih jastuka. Vještak navodi da prelazak jednog kotača pri brzini od 60 km/h preko prepreke koja je visoka do 2,5 cm u odnosu na niveletu kolnika ne bi dovelo do destabiliziranja vozila niti izdizanja stražnjeg dijela vozila od kolnika. Ističe da je nakon destabilizacije vozila isto prošlo put od gotovo 39 m te da na kolniku nisu nađeni tragovi koji bi morali nastati i na mokrom kolniku u slučaju loma vilice, poluosovine, krajnika spone i sl., već je samo ostao trag brisovljene gume na sjevernom rubnjaku između predmetnog šahta i mjesta sudara, zbog čega isključuje mogućnost kvara na ovjesu osobnog vozila tužitelja. Navodi da mrlja koja je vidljiva ispod vozila na video snimci nije nastala od puknuća gume jer su obje desne gume nakon nesreće bile napuhane što je vidljivo na fotografiji F12. U pogledu smjera otvaranja poklopca šahta ističe da je prema fotografiji fotodokumentacije očevida broj 6. brava na poklopcu predmetnog šahta bila okrenuta prema smjeru dolazećeg vozila tužitelja s tim da je simetrala između brave šahta i šarke ukošena u odnosu na os pružanja kolnika. U pogledu navoda drugotuženika da prilikom inspekcijskog nadzora nisu pronađena oštećenja poklopca šahta ističe da predmetni poklopac nije otvaran tako da nije bilo moguće vidjeti rub poklopca na kojem bi bilo za očekivati da ostanu oštećenja zbog eventualnog kontakta sa podvozjem vozila, a kada je poklopac šahta zatvoren tada taj rub upada u obruč oko kojeg je asfalt tako da ga nije moguće vidjeti.

21. Temeljem savjesne i brižljive ocjene svih izvedenih dokaza ovaj sud je utvrdio da je uzrok destabilizacije vozila tužitelja otvaranje poklopca šahta preko kojeg je vozilo tužitelja prolazilo u trenutku destabilizacije.

22. Uzevši u obzir iskaze saslušanih svjedoka i dostupne snimke video nadzora te ostalu dokumentaciju u spisu ovaj sud je prihvatio u cijelosti nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Davora Ferenca.

22.1. Pravilnost zaključaka vještaka Davora Ferenca nisu doveli u pitanje niti tuženici svojim prigovorima budući da ih je vještak logički i argumentirano otklonio svojim usmenim očitovanjem.

22.2. Tuženici prije svega ističu da provedenim policijskim uviđajem i inspekcijskim nadzorom nisu utvrđena nikakva oštećenja poklopca šahta kojeg vještak smatra uzrokom štetnog događaja, što smatraju dokazom da nikakvog kontakta vozila i poklopca nije bilo. U pogledu navedenih prigovora valja istaknuti da iz iskaza saslušanog policijskog službenika ČB proizlazi da sporni poklopac šahta prilikom obavljanja policijskog očevida nije pomican ili otvaran te nije provjeravano je li isti bio zaključan, a i iz zapisnika o inspekcijskom nadzoru je također vidljivo da za potrebe nadzora sporni šaht nije otvaran. Stoga je u cijelosti prihvatljivo obrazloženje vještaka Davora Ferenca da nedostatak eventualnih oštećenja na dijelu poklopca šahta koji je bio vidljiv prilikom očevida i inspekcijskog nadzora ne predstavlja dokaz da nije došlo do udarca poklopca u podvozje vozila jer je u slučaju takvog udarca za očekivati da oštećenja zbog kontakta s podvozjem vozila nastanu na rubu poklopca, koji nije vidljiv kada je poklopac šahta zatvoren.

22.3. Tuženici nadalje osporavaju zaključak vještaka da je upravo udarac poklopca u podvozje vozila prouzročio otvaranje zračnih jastuka, pri čemu drugotuženik Tegra d.o.o. osporava i da bi zračni jastuk vozača bio otvoren. Ovaj prigovor tuženika vještak je argumentirano otklonio navodeći da otvaranje zračnih jastuka može izazvati i prevrtanje vozila, a ne samo udarac u neku prepreku, te da je naglo odizanje stražnjeg dijela vozila od podloge upravljačka jedinica prepoznala kao potrebu aktiviranja zračnih jastuka. Pri tome valja istaknuti da je odizanje stražnjeg dijela vozila od podloge jasno vidljivo na snimkama video nadzora benzinske crpke. Na tim snimkama je također vidljivo da je otvoren i zračni jastuk vozača, što drugotuženik osporava.

22.4. U pogledu tvrdnji prvotuženika da je vještak otvaranje poklopca naveo samo kao "vrlo vjerojatni" uzrok destabilizacije, no da to nije mogao sa sigurnošću zaključiti, te u pogledu tvrdnji drugotuženika te da je destabilizaciju vozila i tamni trag vidljiv ispod vozila prije destabilizacije vozila na snimci moglo prouzročiti i puknuće gume ili oštećenje zadnjeg ovjesa, pri čemu se drugotuženik poziva na činjenicu da je vozilo nakon nesreće "propao" na zadnji kotač, valja istaknuti da na činjenicu da je upravo poklopac revizijskog okna uzrok destabilizacije vozila ukazuje više dokaza u spisu i to:

- iskaz svjedokinje LB koja je vidjela odizanje poklopca šahta;

- video snimka iz teretnog vozila iz koje se vidi da se prije destabilizacije vozila ispod vozila pojavio tamni predmet koji se ne može objasniti niti puknućem gume (s obzirom da su desne gume nakon nesreće bile napuhane), niti otpadanjem kojeg dijela ovjesa (budući da dijelovi ovjesa niti tragovi struganja dijelova ovjesa po asfaltu na zaustavnom putu vozila nisu nađeni);

- video snimka iz koje je vidljivo da je došlo do odizanja oba stražnja kotača od asfalta, što se ne može objasniti prelaskom jednog prednjeg kotača preko zatvorenog šahta koji je bio 2,5 cm podignut od okolnog asfalta;

- činjenica da je nakon prelaska preko poklopca šahta došlo do otvaranja oba zračna jastuka, što se ne može objasniti u slučaju da nije došlo do otvaranja šahta, jer prepreka visine 2,5 cm ne može dovesti do otvaranja zračnih jastuka.

Stoga otvaranje poklopca revizijskog okna nije samo vrlo vjerojatni uzrok destabilizacije vozila nego se temeljem navedenih dokaza uzročna veza između otvaranja poklopca šahta i destabilizacije vozila tužitelja može utvrditi sa sigurnošću. Navedeni dokazi isto tako opovrgavaju zaključke vještaka Stivena Šijaka o uzrocima štetnog događaja.

22.5. Pri tome se upravo smjer otvaranja poklopca šahta, na koji ukazuje drugotuženik, uklapa u ukupnu dinamiku štetnog događaja kako ju je utvrdio prometni vještak Davor Ferenc budući da se na poklopcu brava nalazi u smjeru dolaska vozila tužitelja, a šarka (pant) s protivne strane, blago ukošeno u odnosu na smjer kretanja vozila, pa se poklopac mogao podići sa strane nailaska tužitelja, uplesti se u podvozje vozila i podići vozilo s obzirom da je šarka (pant) sa suprotne strane spriječio njegovo ispadanje iz ležišta, te se nakon toga zatvoriti. Činjenica što je nakon prometne nesreće vozilo tužitelja nasjelo na zadnji desni kotač, na koju ukazuje drugotuženik, ne predstavlja uzrok štetnog događaja nego posljedicu istog budući da je prije udara u teretno vozilo osobni automobil tim kotačem naletio na rubnjak, što je jasno vidljivo na video snimci.

22.6. S obzirom da tuženici svojim prigovorima nisu doveli u pitanje pravilnost zaključaka vještaka Davora Ferenc iz njegovog nalaza i mišljenja, niti je utvrđeno da u tom nalazu ima bilo kakvih nejasnoća ili proturječnosti koje bi trebalo razjasniti provođenjem novog vještačenja, odbijen je prijedlog tuženika za provođenjem novog prometnog vještačenja po drugom sudskom vještaku kao nepotreban.

23. Dakle sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka Davora Ferenca te iskaze svjedokinje LB i tužitelja u dijelu u kojem su svjedokinja i tužitelj iskazali da je prije destabilizacije vozila tužitelja došlo do odizanja poklopca šahta preko kojeg je to vozilo prelazilo i njegovog udarca u podvozje vozila budući da su ti dokazi međusobno sukladni, a sukladni su i video snimkama koje prileže spisu.

23.1. Temeljem prethodno navedenih dokaza utvrđeno je da je do štetnog događaja došlo na način da je tužitelj, upravljajući osobnim automobilom NISSAN MICRA reg. oznake [registarska oznaka] županijskom cestom br. 2052, Varaždinskom ulicom u Jalžabetu, iz smjera istoka prema zapadu, u području ograničenja brzine kretanja na 50 km/h, krećući se brzinom od oko 60 km/h, prednjim desnim kotačem vozila prešao preko ruba revizijskog okna koje se nalazilo na njegovoj prometnoj traci nakon čega je došlo do otvaranja tog poklopca i njegovog zapinjanja za podvozje desne strane vozila koje se, zbog činjenice što je poklopac u drugom dijelu šarkom bio pričvršćen za okvir, podiglo preko poklopca, što je izazvalo otvaranje prednjih zračnih jastuka i destabilizaciju vozila, nakon čega se vozilo tužitelja uslijed većeg otpora s desne strane zanijelo u desno te prvo kontaktiralo sjeverni — desni betonski rubnik a potom u zanošenju prešlo na južnu — lijevu stranu kolnika gdje se sudarilo sa teretnim vozilom koje je dolazilo iz suprotnog smjera.

24. Sud je temeljem nalaza i mišljenja vještaka Davora Ferenca utvrdio da je isključivi uzrok nastanka štetnog događaja podizanje poklopca šahta dok sam tužitelj nije doprinio nastanku štetnog događaja budući da nakon otvaranja zračnih jastuka, zbog šoka uslijed iznenadne situacije i gubitka preglednosti ispred vozila, upravljanje vozilom praktično više nije bilo moguće, te tužitelj nije mogao spriječiti destabilizaciju vozila i prelazak istog na suprotni kolnički trak.

24.1. Niti činjenica što se tužitelj u trenutku nastanka štetnog događaja kretao brzinom od 60 km/h na mjestu gdje je ograničenje brzine bilo 50 km/h ne predstavlja doprinos tužitelja nastanku štetnog događaja budući da je vještak Ferenc utvrdio da, u slučaju da nije došlo do otvaranja poklopca šahta, prelazak jednog kotača vozila pri brzini od 60 km/h preko prepreke koja je visoka do 2,5 cm u odnosu na niveletu kolnika ne bi doveo do destabiliziranja vozila. Dakle destabilizacija vozila nije u nikakvoj uzročnoj vezi sa brzinom kretanja tužitelja već isključivo sa iznenadnim i potpuno nepredvidivim podizanjem stražnjeg dijela vozila i otvaranjem zračnih jastuka koje je prouzročilo otvaranje poklopca šahta.

25. Člankom 1045. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018 – dalje u tekstu ZOO) propisano je da je onaj tko drugome prouzroči štetu, dužan istu naknaditi ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje (st. 1.), pri čemu se predmnijeva obična nepažnja (st. 2.), dok se za štetu od stvari ili djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu odgovara se bez obzira na krivnju (st. 3.).

25.1. Člankom 1064. ZOO-a propisano je da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi, dok je čl. 1066. st. 1. ZOO-a propisano da umjesto vlasnika, i isto kao on, odgovara osoba kojoj je vlasnik povjerio stvar da se njome služi ili osoba koja je inače dužna da je nadgleda a nije kod njega na radu.

26. U konkretnom slučaju je utvrđeno da je predmetni šaht koji je doveo do destabilizacije vozila bio opremljen posebnim ključem i bravom koji ga osigurava od otvaranja kada je brava zatvorena, što proizlazi iz iskaza svjedoka KB, kao i iz slike na str. 6 zapisnika o inspekcijskom nalazu. U konkretnom slučaju, s obzirom da je utvrđeno da je došlo do otvaranja poklopca šahta prilikom prelaska tužitelja preko istoga, kao nužan se nameće zaključak da predmetna brava nije bila zaključana jer u protivnom do podizanja poklopca nije moglo doći.

26.1. Poklopac šahta koji nije zaključan i osiguran od otvaranja, a nalazi se na dijelu kolnika kojim prolaze vozila koja ga svojim prolaskom mogu otvoriti, predstavlja stvar od koje potječe povećana opasnost štete za okolinu, odnosno opasnu stvar u smislu čl. 1045. st. 3. ZOO-a.

26.2. Uvidom u zapisnik o inspekcijskom nadzoru Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, koji predstavlja javnu ispravu, utvrđeno je da navedeni poklopac predstavlja sastavni dio mjesne kanalizacijske mreže Općine Jalžabet te da Županijska uprava za ceste Varaždin, koja upravlja javnom cestom, nije u obvezi održavati predmetni kanalizacijski poklopac, u skladu s odredbama čl. 27. st. 1. Zakona o cestama (NN 84/11), a da je održavanje predmetnog revizijskog okna prema Ugovoru o osnivanju prava služnosti na cestovnom zemljištu od 22. srpnja 2014., sklopljenog između Općine Jalžabet i Županijske uprave za ceste Varaždin, u nadležnosti Općine Jalžabet.

26.3. Čitanjem Ugovora br. 1143/14-DR o osnivanju prava služnosti na cestama i zemljištu sklopljenog 22. srpnja 2014. između Županijske uprave za ceste Varaždinske županije i Općine Jalžabet (dalje u tekstu Ugovor o osnivanju prava služnosti) utvrđeno je da je tim ugovorom u korist Općine Jalžabet ustanovljeno pravo služnosti radi izgradnje i održavanja sustava odvodnje, a koje pravo služnosti uključuje i Županijsku cestu ŽC 2052, na kojoj je došlo do štetnog događaja. Člankom 3. Ugovora Općina Jalžabet se obvezala na cestovnom zemljištu izvesti sve radove na izgradnji sustava odvodnje sukladno Uvjetima građenja Županijske uprave za ceste Varaždin i izgrađeni sustav odvodnje održavati.

26.4. Uvidom u Zapisnik o primopredaji i konačnom obračunu (str. 388) utvrđeno je da je primopredaja izgrađenog sustava sanitarne kanalizacije na mjestu štetnog događaja prvotuženiku Općini Jalžabet, kao naručitelju, izvršena 17. travnja 2019.

26.5. Dakle od 17. travnja 2019. prvotuženik Općina Jalžabet je temeljem odredbi Ugovora o osnivanju prava služnosti, kao i temeljem odredbi čl. 22. st. 1. t. 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN 68/2018, 110/2018, 32/2020), bio dužan održavati i nadgledati izgrađeni sustav javne odvodnje uključujući sporni poklopac revizijskog okna.

26.6. Budući da je utvrđeno da sporni poklopac revizijskog okna nije bio zaključan, što je omogućilo da se isti otvori, i da je stoga predstavljao opasnu stvar, to je prvotuženik Općina Jalžabet, kao osoba koja je bila dužna nadgledati navedeni poklopac, odgovorna za štetu koja je nastala tužitelju zbog otvaranja navedenog poklopca, sve u smislu čl. 1066. st. 1. ZOO-a.

27. Tužitelj je tužbom obuhvatio i drugotuženika Tegra d.o.o., kao izvođača radova na izgradnji sustava sanitarne kanalizacije, koji je u sklopu izvođenja radova na izgradnji tog sustava kanalizacije ugradio i sporni poklopac revizijskog okna za kojeg je utvrđeno da je prouzročio štetni događaj.

28. Uvidom u Ugovor 01/18 o izgradnji sanitarne kanalizacije i nogostupa u Jalžabetu od 4. travnja 2018. utvrđeno je da je prvotuženik Općina Jalžabet, kao naručitelj, od drugotuženika Tegra d.o.o., kao izvoditelja, naručila izvođenje radova na izgradnji sanitarne kanalizacije i nogostupa u Jalžabetu, pri čemu je ugovoreno da će se nakon dovršenih radova pristupiti primopredaji i da ugovorne strane kao dan primopredaje utvrđuju dan kad nadzorni inženjer i ugovorne strane potpišu primopredajni zapisnik kojim se konstatira da su radovi u cijelosti dovršeni i da je pribavljena i dostavljena naručitelju sva atestna dokumentacija (čl. 15.). Navedenim Ugovorom drugotuženik Tegra d.o.o. je u čl. 14. dala jamstvo da su svi radovi i ugrađena oprema izvedeni kvalitetno u skladu s Ugovorom, propisima i pravilima struke, te da nema nedostataka koji umanjuju njihovu vrijednost ili onemogućuju njihovu prikladnost za redovitu upotrebu, koji jamstveni rok traje 84 mjeseca od dana primopredaje.

28.1. Uvidom u zapisnik o primopredaji i konačnom obračunu utvrđeno je da su navedeni zapisnik dana 17. travnja 2019. potpisali predstavnici investitora i izvođača te nadzorni inženjer, a ujedno je istim konstatirano da su radovi završeni 30. ožujka 2019. Time je u smislu čl. 15. Ugovora o izgradnji sa danom 17. travnja 2019. izvršena primopredaja izvršenih radova prvotuženiku Općini Jalžabet, kao naručitelju.

29. Temeljem iskaza svjedoka KB, koji je ovaj sud u navedenom dijelu prihvatio jer je sukladan dokumentaciji u spisu, utvrđeno je da je drugotuženik Tegra d.o.o. izvodila radove na dionici na kojoj se nalazi mjesto štetnog događaja, koji radovi su obuhvaćali izgradnju kanalizacijske mreže i sanaciju kolnika nakon tih radova, što je uključivalo i postavljanje 22 šahta, no nije obuhvaćalo postavljanje završnog sloja asfalta. Utvrđeno je da da su prije štetnog događaja radovi u cijelosti završeni te su predani prvotuženiku Općini Jalžabet bez završnog sloja asfalta, a prometnica je puštena u promet. Utvrđeno je da su prilikom primopredaje svi poklopci vizualno pregledani te da se stalo na njih da se vidi jesu li fiksni, a otvaran je možda svaki drugi ili treći te nije provjeravano jesu li zaključane brave na šahtovima.

30. Člankom 1108. ZOO-a propisano je da naručitelj i izvođač radova na nekretnini solidarno odgovaraju trećoj osobi za štetu koja joj nastane u vezi s izvođenjem tih radova.

30.1. Odgovornost izvođača radova propisana čl. 1108. ZOO-a ne završava danom primopredaje radova, već se odnosi i na štetu koja nastane trećim osobama nakon dovršetka radova ako je ta šteta u uzročnoj vezi sa izvođenjem radova. Pri tome je teret dokaza o postojanju uzročne veze između radova i štete na onome tko tvrdi da ta uzročna veza postoji.

31. U konkretnom slučaju je temeljem iskaza svjedoka JB, policijskog službenika koji je vršio očevid prometne nesreće, utvrđeno da djelatnici policije u sklopu očevida nisu otvarali poklopac revizijskog okna.

31.1. Iz Zapisnika o inspekcijskom nadzoru Ministarstva mora, prometa i infrastrukture od 23. svibnja 2019. utvrđeno je da niti inspektori koji su vršili inspekcijski nadzor nisu otvarali sporni poklopac šahta već su izvršili samo vizualni pregled vanjskog (površinskog) dijela spornog poklopca. Iako su inspektori prilikom nadzora utvrdili da je potrebno utvrditi:

- je li sjedište zaključavanja klinastim izdankom poklopca ostalo čisto ili je zapunjeno betonom/asfaltom,

- je li sjedište poklopca na okviru obloženo brtvom za upijanje vibracija,

- je li ta brtva čista ili je zapunjena betonom/asfaltom,

- je li betonu bilo osigurano propisano vrijeme za pravilnost stvrdnjavanja, inspektori te činjenice nisu utvrđivali, niti je iz dokumentacije u spisu vidljivo da su navedene činjenice utvrđene nakon dovršetka inspekcijskog nadzora, u sklopu sanacije mjesta štetnog događaja.

31.2. Čitanjem spisa ODO Varaždin poslovni broj Kr-DO-258/19 utvrđeno je da je u sklopu istrage štetnog događaja naloženo provođenje građevinskog vještačenja, međutim isto je naloženo tek 8. studenog 2019. Saslušanjem svjedoka ĆB utvrđeno je da je on za potrebe izrade nalaza i mišljenja izašao na očevid 24. studenog 2019. te da je lice mjesta bilo izmijenjeno od vremena prometne nesreće na način da je stavljen novi sloj asfalta. Svjedok je pojasnio da on, kao vještak, iz foto elaborata očevida policije nije mogao utvrditi je li ili nije postojala eventualna neispravnost šahta koja je mogla dovesti do prometne nesreće.

31.3. Dakle iz cjelokupne dokumentacije u spisu proizlazi da zbog manjkavosti u provedbi istrage štetnog događaja nije utvrđeno jesu li prilikom ugradnje spornog poklopca revizijskog okna radovi izvršeni u skladu sa pravilima struke, a zbog sanacije koja je izvršena prije izlaska građevinskog vještaka na mjesto štetnog događaja tu činjenicu više nije bilo moguće utvrditi.

32. Temeljem stanja spisa sa sigurnošću se može zaključiti samo da sporni poklopac u trenutku štetnog događaja nije bio zaključan, što je omogućilo njegovo otvaranje u trenutku prelaska vozila tužitelja preko istog. Temeljem stanja spisa nije moguće sa sigurnošću utvrditi da li su, osim činjenice da poklopac nije bio zaključan, postojali i propusti u ugradnji navedenog poklopca koji su omogućili njegovo otvaranje, a koji se mogu dovesti u uzročnu vezu sa radovima koje je izvodio drugotuženik Tegra d.o.o., kao niti u čemu bi se ti eventualni propusti sastojali.

32.1. S obzirom da nakon primopredaje radova odgovornost drugotuženika Tegra d.o.o., kao izvođača radova, u smislu čl. 1108. ZOO-a može postojati samo ako je dokazana uzročna veza između štetnog događaja i izvedenih radova, odnosno postojanje propusta u izvođenju radova koji su prouzročili štetu, a u konkretnom slučaju temeljem stanja spisa takvu uzročnu vezu nije više moguće utvrditi, tužbeni zahtjev je u odnosu na drugotuženika Tegra d.o.o. odbijen u cijelosti kao neosnovan.

32.2. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom III. izreke presude.

33. Između tužitelja i tuženika sporna je visina štete koju je tužitelj pretrpio u štetnom događaju slijedom čega je izveden dokaz saslušanjem tužitelja te kombiniranim medicinskim vještačenjem po vještacima traumatologu i psihijatru.

34. Saslušani tužitelj u svom iskazu navodi da je nakon štetnog događaja podvrgnut operaciji koja je trajala 8 sati u kojoj su sanirani prijelomi, osim nadlaktice koja nije operirana. Tužitelj navodi da je nakon operacije 3 tjedna bio u bolnici, a nakon toga još 3 mjeseca nepokretan kod kuće jer je imao i ruku i nogu u gipsu. U tom vremenu pomoć mu je pružala vanbračna supruga. Navodi da je nakon tih 4 mjeseca upućen u Varaždinske toplice na rehabilitaciju koja je trajala 6 tjedana a potom je produžena 2 puta za još 3 tjedna. Navodi da nakon toga više nije mogao ostati u Varaždinskim toplicama pa je otišao kući, a da ga je vanbračna supruga svaki dan u razdoblju od 3 mjeseca vozila na terapiju. Tužitelj navodi da je i nakon te terapije imao daljnjih problema sa ramenom te da mu je trebala dodatna rehabilitacija. Navodi da se nekada nogometom bavio profesionalno, a kada je završio sa tom karijerom nastavio je do štetnog događaja rekreativno igrati nogomet i tenis, no nakon štetnog događaja zbog metala koji mu je ostao u ruci i nozi ne može se više baviti sportom, a osim toga ne može dugo stajati, ne može doći u čučanj niti raditi sklekove, dizati teške predmete ili ih dugo držati. Osim toga navodi da zbog oštećenja bubnjića slabije čuje, smeta ga veća buka i dok više ljudi govori u isto vrijeme, a bila mu je potrebna i operacija nosa. Tužitelj navodi da osim toga ima i psihičke posljedice jer mu je dijagnosticiran PTSP, a i dalje povremeno trpi anksioznost i depresiju.

35. Stalni sudski vještak Robert Grudić, subspecijalist traumatologije je dana 27. kolovoza 2024. u sudski spis dostavio pisani nalaz i mišljenje.

35.1. Vještak traumatolog je temeljem dokumentacije u spisu i pregleda tužitelja utvrdio da je tužitelj u štetnom događaju zadobio prijelom lijeve sljepoočne kosti, razderotinu čeono sljepoočno desno, curenje moždane tekućine iz lijevog uha, natučenje desnog pluća, prijelom donjeg dijela desne palčane kosti, otvoreni prijelom srednjeg i donjeg dijela desne lakatne kosti, iščašenje desnog ramena, prijelom velike kvrge desne nadlaktice, razderotinu u području lijevog koljena, prijelom donjeg dijela ivera lijevog koljena, prijelom vanjskog zglobnog nastavka lijevog koljena, što ukupnosti predstavlja tešku tjelesnu ozljedu.

35.2. Vještak je utvrdio da je 21. svibnja 2019. tužitelj podvrgnut operativnom zahvatu tijekom kojeg je izvršeno otvoreno namještanje i spajanje desne lakatne kosti zaključanom pločom, otvoreno namještanje i spajanje donjeg dijela desne palčane kosti zaključanom pločom, otvoreno namještanje prijeloma donjeg dijela desne lakatne kosti i fiksacija Kirschnerovim žicama, otvoreno namještanje i spajanje vanjskog zglobnog nastavka sa vijcima, šivanje ligamenta ivera sa šavom po Krachowu (višedijelni prijelom donjeg pola patele). Dodatno je tužitelj 12. svibnja 2022. podvrgnut operativnom zahvatu septorinoplastike. Iščašenje i prijelom u području desnog ramena je liječen konzervativno – bez operacije. Tužitelj se pridržavao uputa o liječenju te provodio preporučenu terapiju.

35.3. Vještak je tijekom kliničkog pregleda utvrdio da je tužitelj samostalno pokretan, bez pomagala pri čemu postoji deformacija nosne piramide u desno te je desna nosnica slabije prohodna. Vještak je utvrdio smanjenu pokretljivost desnog ramena, desnog ručnog zgloba i lijevog koljena te uredne pokrete u laktovima. Gruba mišićna snaga stiska desne šake je smanjena uz krepitacije u ručnom zglobu i lijevom koljenu gdje je prisutan i manji izljev. Također je prisutna blaža hipotrofija natkoljenične muskulature lijevo. Vještak je utvrdio da su kao posljedica štetnog događaja zaostali ožiljci desno čeono sljepoočno dužine 5 cm, širine 3 mm, boje okolne kože u razini kože, jasno vidljiv, desne podlaktice - ožiljak sa unutarnje strane desne podlaktice u donjoj trećini dužine 10 cm, širine 2 mm proširen tragovima šavi do 15 mm, boje kože, ispod razine kože, jasno vidljiv. Ožiljak u području unutarnje strane ručnog zgloba dužine 4 cm, širine 4 mm, boje okolne kože, jasno vidljiv. Tri poprečna plošna ožiljka sa stražnje strane gornjeg, srednjeg i donjeg dijela desne podlaktice dužine 4 cm, širine 3 mm, bljeđi od okolne kože u razini kože, jasno vidljivi. Ožiljak sa prednje strane desnog ručnog zgloba dužine 8 cm, širine 5 mm, proširen tragovima šavi na 20 mm, iznad razine kože, bojne okolne kože, jasno vidljiv. Lijeve podlaktica - ožiljak sa prednje strane na granici srednje i donje trećine dužine 4 cm, širine 2 mm. Ožiljak u razini kože, boje okolne kože. Uzdužni ožiljak dužine 12 cm u području lijevog koljena, širine 4 mm, proširen tragovima šavi do 30 mm, Crveniji od okolne kože, jasno vidljiv.

35.4. Vještak je mišljenja da je tužitelj kao posljedicu štetnog događaj trpio bolove jakog intenziteta u trajanju od 6 dana koji se odnose na bolove nakon samog ozljeđivanja te dva operativna zahvata, potom bolove srednjeg intenziteta u trajanju od 12 dana nakon operacija te početkom rehabilitacije, te potom bolove slabog intenziteta u trajanju od 90 dana. Bolove slabog intenziteta i povremenog karaktera vještak je cijenio u sklopu trajnih posljedica.

35.5. Vještak je utvrdio da su kao posljedica štetnog događaja zaostale trajne posljedice koje se odnose na bol u području desnog ramena uz ograničenje kretnji slabog stupnja te slabiju grubu motornu snagu podizanja ramena, bol u području desnog ručnog zgloba uz ograničenje kretnji slabog stupnja, a pri tome je tužitelj dešnjak. Kod tužitelja je zaostala i bol u području lijevog koljena uz ograničenje kretnji slabog stupnja. Vještak ističe da će, s obzirom na tip ozljede palčane kosti s vremenom doći do pogoršanja u vidu bolova i ranijeg razvoja artroze zgloba, a isto tako će s vremenom doći do ranog razvoja artroze u području lijevog koljena te progresivnih tegoba. Vještak nadalje navodi da je kod tužitelja zaostalo otežano disanje na nos, oslabljeni sluh na lijevo uho te učestalije intenzivnije glavobolje. Navedene posljedice tužitelju otežavaju bavljenje sportom, obavljanje fizičkih poslova koji zahtijevaju veće naprezanje, koordinaciju pokreta, snagu podizanja, držanja, nošenja tereta i druga statodinamička opterećenja. Kao posljedica ozljeda dolazi do ubrzanog trošenja zgloba lijevog koljena i desnog ručnog zgloba sa posljedičnim pogoršanjem tegoba s vremenom. Vještak je mišljenja da navedene tegobe kod oštećenog, s obzirom na dob sa kirurškog aspekta uzrokuju umanjenje životne i radne aktivnosti u visini od 40%, u kojem omjeru će tužitelj morati ulagati pojačane napore.

35.6. Vještak je mišljenja da ožiljci koji su zaostali kod tužitelja nakon štetnog događaja uz deformaciju nosa predstavljaju naruženje srednjeg stupnja, vrlo uočljivo trećima.

35.7. Vještak je mišljenja da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć zbog nemogućnosti hodanja - ozljeda desnog ramena i podlaktice te imobilizacija (gips) na lijevoj nozi bez mogućnosti opterećenja. Zbog navedenog tužitelj nije mogao hodati te je mirovao u krevetu (sjedio). Za vrijeme tog perioda tuđa pomoć i njega mu je bila potrebna 6 sati dnevno kroz 40 dana u vidu pripreme obroka, hranjenja (otežano se koristio desnom rukom zbog operativnog zahvata), higijene, oblačenja, fizioloških potreba. Nakon navedenog perioda tužitelj je morao hodati sa štakama uz rasterećivanje lijeve noge. U navedenom periodu hoda sa štakama te rehabilitacije tuđa pomoć je bila potrebna kroz 60 dana po tri sata dnevno u vidu pripreme obroka, pomoć kod oblačenja, odlaska na kontrolne preglede i fizikalnu terapiju.

36. Stalni sudski vještak Nenad Horvat, specijalist psihijatrije je dana 20. siječnja 2025. u sudski spis dostavio pisani nalaz i mišljenje.

36.1. Vještak je temeljem uvida u medicinski dokumentaciju tužitelja te temeljem psihijatrijskog pregleda tužitelja mišljenja da je tužitelj prije štetnog događaja bio odličnog tjelesnog zdravlja te da ne postoje okolnosti iz kojih bi proizlazilo da se radi o neprilagođenoj, problematičnoj, upadnoj ili psihijatrijskoj patologijom opterećenoj osobi. Vještak također ističe da tužitelj prije štetnog događaja nije nikada bio u kontaktu sa psihijatrijskom službom.

36.2. Vještak navodi da je štetni događaj za tužitelja bio zastrašujuć te da je izazvao smrtni strah koji uzrokuje uznemirenost i zabrinutost ne samo za život već i za vlastitu cjelovitost i sigurnost. U prvih nekoliko dana kod tužitelja je na sceni akutna reakcija na stres, koja se prije svega kondenzirala u kliničku simptomatologiju straha, reakcija na stres, odnosno pretežito anksiozno-depresivna slika, a potom je uslijedilo formiranje ne osobito intenzivnog i ne sasvim kompletnog, ali prilično tipičnog posttraumatskog stresnog poremećaja sa širokim dijapazonom simptoma (pojačana pobudljivost, intruzivni fenomeni, ponašanje izbjegavanja). Vještak navodi da je terapijska intervencija i protok vremena dovela do određenog stišavanja simptomatologije. Tijekom psihijatrijskog liječenja korištena je psihoterapija i medikamenti, koje liječenje je završeno sredinom 2022. kada se psihičko stanje tužitelja donekle stabiliziralo, međutim da tužitelj nije izliječen jer su i dalje zaostali simptomi koje je vještak ocijenio kao trajne posljedice.

36.3. Vještak je mišljenja da je tužitelj vezano uz štetni događaj pretrpio jak primarni strah u vidu smrtnog straha koji je trajao desetak minuta nakon čega se počeo stišavati. Tužitelj je zbog zadobivenih ozljeda trpio i sekundarni strah i to s obzirom na težinu i razmjer ozljeda, složenost i zahtjevnost dijagnostike i terapije (opsežna radiološka i laboratorijska dijagnostika, dvije hospitalizacije s dva operativna zahvata, fizikalne terapije, korištenje štaka i postavljanje gipsa) te izvjesnost da do potpunog oporavka od štetnog događaja neće doći. Vještak sekundarni strah cijeni na jaki strah u trajanju od 8 dana (šest za vrijeme trajanja bolova jakog intenziteta, dva u vrijeme oko ORL operacije), sekundarni strah u srednjem intenzitetu kroz narednih 14 dana (otpust iz bolnice, nepokretnost, bolovi, neizvjesnost, iščekivanje prve kontrole...) te sekundarni strah u manjem intenzitetu kroz naredna 2 mjeseca (spori oporavak, bolovi, štake, fizikalna terapija, kontrole...).

36.4. Vještak je mišljenja da je tužitelj u vrijeme psihijatrijskog pregleda u suboptimalnom psihičkom stanju koji nema razmjere dekompenzacije te da je njegova aktualna situacija manjem dijelom obilježena posttraumatskim smetnjama, a većim dijelom smetnjama vezanim uz obiteljske nedaće. Međutim njegova inicijalna posttraumatska psihopatologija nije iščezla te i dalje utječe na tužiteljevu funkcionalnost. Vještak je mišljenja da je tužitelj prisiljen trajno ulagati 10% svoje psihičke energije kako bi svoje psihičko stanje držao pod kontrolom te je osuđen na sporadičnu potrošnju psihofarmakoterapije, prije svega antidepresiva i anksiolitika, prinuđen je na psihijatrijsko praćenje i izložen riziku dekompenzacije psihičkog stanja, više nego ranije upućen je na traženje potpore iz okoline, postao je osjetljiviji na eventualnu novu traumu te je bez subjektivnog osjećaja mira, zadovoljstva, spokoja, opuštenosti i pozitivnog očekivanja u budućnosti, ostao je bez samopouzdanja i vjere u sebe, osjećaja krivnje i manje vrijednosti te ima smanjene kapacitete da planira budućnost i da donosi odluke "na duge pruge".

37. Medicinski vještaci traumatolog i psihijatar su dali zajedničku ocjenu trajnog smanjenja životne aktivnosti tužitelja od 46%.

38. Pisani nalazi i mišljenja vještaka Grudića i Horvata dostavljeni su parničnim strankama na očitovanje te se tužitelj podneskom od 4. veljače 2025. očitovao da nema primjedbi na navedene nalaze.

38.1. Drugotuženik Tegra d.o.o. je podneskom od 27. veljače 2025. prigovorio nalazima oba vještaka pa je tako u odnosu na nalaz i mišljenje vještaka Roberta Grudića naveo da procjena trajnog smanjenja životne aktivnosti ne odgovara pretrpljenim ozljedama te da ocjenu od 40% trajnog smanjenja životne aktivnosti smatra pretjeranom budući da je tužitelj u postupnosti samostalan u obavljanju svojih životnih aktivnosti, ne treba ničiju pomoć te ne koristi pomagala za kretanje i slično, a osim toga je u radnom odnosu. Također smatra da vještak nije obrazložio kriterije temeljem kojih je utvrdio opseg za tuđom pomoći i njegom. U odnosu na nalaz vještaka DB drugotuženik prigovara da vještak nije utvrdio u kojem dijelu su psihički problemi tužitelja prouzročeni štetnim događajem a u kojem dijelu se radi o postojećim obiteljskim i socijalnim problemima imajući u vidu da je tužitelj od 13. godine živio bez roditelja, da je iza njega prekinuta sedmogodišnja izvanbračna zajednica. Posebice ističe da je tužitelj dobio i uvjetnu kaznu zbog obiteljskog nasilja. Stoga drugotuženik smatra da je potrebno utvrditi jesu li problemi u izvanbračnoj zajednici posljedica nesreće ili postoje od ranije, posebice s obzirom na konstataciju vještaka da je tužiteljeva aktualna situacija manjim dijelom obilježena posttraumatskim smetnjama, a većim dijelom smetnjama vezanim uz obiteljske nedaće.

38.2. Prvotuženik Općina Jalžabet se na raspravi 8. travnja 2025. pridružio prigovorima drugotuženika na nalaze i mišljenja medicinskih vještaka.

39. Medicinski vještaci su se na prigovore tuženika očitovali na raspravi održanoj 8. travnja 2025. te su u cijelosti ostali kod pisanog nalaza i mišljenja.

39.1. Vještak Robert Grudić je prilikom usmenog očitovanja pojasnio ocjenu potrebe za tuđom pomoći i njegom tužitelja navodeći da je nakon skidanja gipsa i tijekom prvih dana rehabilitacije tuđa pomoć praktično potrebna u jednakom obujmu kao i tijekom imobilizacije jer se noga ne može opteretiti. U odnosu na ocjenu trajnih posljedica vještak navodi da je tužitelj u štetnom događaju zadobio dvije ozljede u području koljena, jedna je oštećenje ligamenta koljena, a drugo je oštećenje hrskavično koštanog dijela vanjskog zglobnog nastavka koljena. S obzirom na tip prijeloma u području ručnog zgloba i prijelom u području lijevog koljena kod tužitelja će nastati brži razvoj oštećenja zgloba u vidu artroze te će kod tužitelja ranije nastati teža artroza sa jačim bolova, ograničenjem kretnji uz intenzivnije bolove. S obzirom na tip prijeloma tužitelju se ne preporuča veće opterećenje fizička aktivnost ili bavljenje sportom kako bi se stupanj oštećenja zglobova smanjio s vremenom.

39.2. Vještak Nenad Horvat je prilikom usmenog očitovanja pojasnio da bračne nedaće tužitelja datiraju znatno nakon štetnog događaja te da je istima posvetio dužnu forenzičku pažnju te je zaključio da se jedan dio aktualnog psihosocijalnog distresa tužitelja ima pripisati štetnom događaju, a jedan dio bračnim nedaćama koje su uslijedile naknadno, te da bi ukupno smanjenje životne aktivnosti tužitelja u vrijeme vještačenja s psihijatrijskog gledišta iznosilo ukupno 20%, pri čemu se polovica tog smanjenja životne aktivnosti može pripisati štetnom događaju. Vještak navodi da ostaje kod ocjene smanjenja životnih aktivnosti s psihijatrijskog gledišta od 10%, te da je u pisanom nalazu iznio psihijatrijske tegobe koje na istu utječu. Vještak navodi da je tužitelj prije štetnog događaja, unatoč životnim okolnostima u djetinjstvu i adolescenciji uredno prosperirao na osobnom, obrazovnom i širem psihosocijalnom planu te da tužiteljevi psihosocijalni problemi datiraju iz novijeg razdoblja.

40. Sud je nalaz i mišljenje medicinskih vještaka prihvatio u cijelosti kao stručno i objektivno s obzirom da su vještaci sve svoje zaključke detaljno i logično argumentirali, te tuženici svojim prigovorima nisu te zaključke doveli u pitanje.

40.1. U odnosu na prigovore tuženika ocjeni smanjenja životne aktivnosti sa kirurškog aspekta od 40%, kojoj tuženici prigovaraju kao previsokoj s obzirom da je tužitelj samostalan u obavljanju svojih životnih aktivnosti te je radno sposoban, valja istaknuti da je tužitelj u štetnom događaju pretrpio ozljede više ekstremiteta, pa je tako pretrpio višestruku ozljedu lijevog koljena, koja uključuje i ozljedu ligamenata i oštećenja hrskavično koštanog dijela zgloba, potom prijelom desne palčane kosti, otvoreni prijelom desne laktne kosti te prijelom desne nadlaktice uz iščašenje ramena. Ozljede lijevog koljena i desnog ručnog zgloba su prema usmenom očitovanju vještaka takve naravi da će dovesti do bržeg razvoja artroze tih zglobova i sve jačih bolova, zbog čega je preporučljivo da tužitelj izbjegava veća opterećenja, fizičku aktivnost i bavljenje sportom kako bi se razvoj artroze usporio. Imajući u vidu navedene okolnosti, kao i činjenicu da tužitelj zbog štetnog događaja ima otežano disanje na nos i oslabljeni sluh na lijevo uho, a pored toga trpi bolove u području desnog ramena, desnog ručnog zgloba, koljena kao i intenzivne glavobolje, ovaj sud smatra da su prigovori tuženika ocjeni smanjenja životne aktivnosti tužitelja neutemeljeni.

40.2. Neosnovan je i prigovor tuženika ocjeni potrebe za tuđom pomoći i njegom, koju je vještak odredio u opsegu od 40 dana po 6 sati te 60 dana po 3 sata budući da iz usmenog očitovanja vještaka Roberta Grudića proizlazi da je tužitelju nakon skidanja gipsa i tijekom prvih dana rehabilitacije tuđa pomoć bila potrebna u jednakom obimu kao i tijekom imobilizacije jer ozlijeđenu nogu nije mogao opteretiti. Iz medicinske dokumentacije je također vidljivo da je tužitelj provodio dugotrajnu terapiju u Varaždinskim Toplicama, koja je zaključena 21. veljače 2020., što potvrđuje navod iz iskaza tužitelja da je nakon završetka stacionarne rehabilitacije tužitelj tri mjeseca svaki dan vozilom odlazio u Varaždinske Toplice na rehabilitaciju, a vozila ga je njegova izvanbračna supruga, što također predstavlja oblik tuđe pomoći i njege te potvrđuje zaključak vještaka Grudića da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega kroz 60 dana od po 3 sata dnevno, koja je uključivala odlazak na kontrolne preglede i fizikalnu terapiju.

40.3. Neosnovani su i prigovori tuženika ocjeni smanjenja životne aktivnosti s psihijatrijskog gledišta. S obzirom da je tužitelj prije štetnog događaja bio urednog psihičkog zdravlja te nije bio pod nikakvom terapijom, a da je nakon štetnog događaja došlo do razvoja simptoma PTSP-a koji su liječeni farmakološki, koju terapiju i dalje povremeno koristi, da je tužitelj postao osjetljiviji na novu traumu i ostao bez subjektivnog osjećaja mira, zadovoljstva, spokoja, opuštenosti i pozitivnog očekivanja u budućnosti, kao i da ima smanjene mogućnosti planiranja budućnosti i samopouzdanje, ocjena smanjenja životne aktivnosti tužitelja s psihijatrijskog gledišta od 10% nije pretjerana.

40.4. Slijedom navedenog tuženici svojim prigovorima nisu doveli u pitanje pravilnost zaključaka iz nalaza i mišljenja vještaka.

41. Temeljem nalaza i mišljenja medicinskih vještaka sud je utvrdio da je tužitelj u štetnom događaju zadobio prijelom lijeve sljepoočne kosti, razderotinu čeono sljepoočno desno, curenje moždane tekućine iz lijevog uha, natučenje desnog pluća, prijelom donjeg dijela desne palčane kosti, otvoreni prijelom srednjeg i donjeg dijela desne lakatne kosti, iščašenje desnog ramena, prijelom velike kvrge desne nadlaktice, razderotinu u području lijevog koljena, prijelom donjeg dijela ivera lijevog koljena i prijelom vanjskog zglobnog nastavka lijevog koljena. Utvrđeno je da je tužitelj podvrgnut dva opetarivna zahvata i to jednom radi namještanja i spajanja desne lakatne kosti zaključanom pločom, namještanja i spajanja donjeg dijela desne palčane kosti zaključanom pločom, namještanja prijeloma donjeg dijela desne lakatne kosti i fiksacija Kirschnerovim žicama, namještanja i spajanja vanjskog zglobnog nastavka sa vijcima, te šivanja ligamenta ivera, te drugom operativnom zahvatu septorinoplastike. Nakon operativnih zahvata tužitelj je provodio dugotrajnu fizikalnu terapiju te se tužitelj pridržavao uputa o liječenju, međutim usprkos tome zaostale su trajne posljedice u vidu smanjene pokretljivosti lijevog koljena te desnog ručnog zgloba i desnog ramena uz smanjenu grubu motornu snagu te sklonost razvoju degenerativnih promjena u tim zglobovima. Tužitelj je uslijed štetnog događaja, operacija i terapija trpio znatan strah, bolove te neugodnost, a kod njega je došlo i do razvoja simptoma PTSP-a, koji se nije u cijelosti razvio, međutim i danas utječe na životnu aktivnost tužitelja.

41.1. Utvrđeno je da je tužitelj kao posljedicu štetnog događaj trpio bolove jakog intenziteta u trajanju od 6 dana koji se odnose na bolove nakon samog ozljeđivanja te dva operativna zahvata, potom bolove srednjeg intenziteta u trajanju od 12 dana nakon operacija te početkom rehabilitacije, te potom bolove slabog intenziteta u trajanju od 90 dana.

41.2. Utvrđeno je da je tužitelj vezano uz štetni događaj pretrpio jak primarni strah u vidu smrtnog straha koji je trajao desetak minuta nakon čega se počeo stišavati. Tužitelj je zbog zadobivenih ozljeda trpio i sekundarni strah i to s obzirom na težinu i razmjer ozljeda, složenost i zahtjevnost dijagnostike i terapije (opsežna radiološka i laboratorijska dijagnostika, dvije hospitalizacije s dva operativna zahvata, fizikalne terapije, korištenje štaka i postavljanje gipsa) te izvjesnost da do potpunog oporavka od štetnog događaja neće doći. Vještak sekundarni strah cijeni na jaki strah u trajanju od 8 dana (šest za vrijeme trajanja bolova jakog intenziteta, dva u vrijeme oko ORL operacije), sekundarni strah u srednjem intenzitetu kroz narednih četrnaest dana (otpust iz bolnice, nepokretnost, bolovi, neizvjesnost, iščekivanje prve kontrole...) te sekundarni strah u manjem intenzitetu kroz naredna dva mjeseca (spori oporavak, bolovi, štake, fizikalna terapija, kontrole...).

41.3. Utvrđeno je da su kao posljedica štetnog događaja kod tužitelja zaostale trajne posljedice koje se odnose na bol u području desnog ramena uz ograničenje kretnji slabog stupnja te slabiju grubu motornu snagu podizanja ramena, bol u području desnog ručnog zgloba uz ograničenje kretnji slabog stupnja, a pri tome je tužitelj dešnjak. Kod tužitelja je zaostala i bol u području lijevog koljena uz ograničenje kretnji slabog stupnja, otežano disanje na nos te oslabljeni sluh na lijevo uho uz učestalije intenzivnije glavobolje. Utvrđeno je da navedene posljedice tužitelju otežavaju bavljenje sportom, obavljanje fizičkih poslova koji zahtijevaju veće naprezanje, koordinaciju pokreta, snagu podizanja, držanja, nošenja tereta i druga statodinamička opterećenja te da kao posljedica štetnog događaja dolazi do ubrzanog trošenja zgloba lijevog koljena i desnog ručnog zgloba sa posljedičnim pogoršanjem tegoba s vremenom. Osim toga na psihičkom planu kod tužitelja je došlo do razvoja posttraumatske psihopatologije, koja se s vremenom ublažena, no i dalje utječe na tužiteljevu funkcionalnost te tužitelj kao posljedicu iste mora povremeno koristiti antidepresive i anksiolitike, bez subjektivnog je osjećaja mira, zadovoljstva, spokoja, opuštenosti i pozitivnog očekivanja u budućnosti, bez samopouzdanja i vjere u sebe, ima osjećaj krivnje i manje vrijednosti te ima smanjene kapacitete da planira budućnost. Ukupnost trajnih posljedica kod tužitelja je dovela do smanjenja životne aktivnosti od 46%.

41.4. Kao posljedica štetnog događaja kod tužitelja su zaostali ožiljci uz deformaciju nosa koji predstavljaju naruženje srednjeg stupnja, vrlo uočljivo trećima.

42. Temeljem nalaza i mišljenja vještaka je utvrđeno da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć zbog nemogućnosti hodanja - ozljeda desnog ramena i podlaktice te imobilizacija (gips) na lijevoj nozi bez mogućnosti opterećenja. Zbog navedenog tužitelj nije mogao hodati te je mirovao u krevetu (sjedio). Za vrijeme tog perioda tuđa pomoć i njega mu je bila potrebna 6 sati dnevno kroz 40 dana u vidu pripreme obroka, hranjenja (otežano se koristio desnom rukom zbog operativnog zahvata), higijene, oblačenja, fizioloških potreba. Nakon navedenog perioda tužitelj je morao hodati sa štakama uz rasterećivanje lijeve noge. U navedenom periodu hoda sa štakama te rehabilitacije tuđa pomoć je bila potrebna kroz 60 dana po tri sata dnevno u vidu pripreme obroka, pomoć kod oblačenja, odlaska na kontrolne preglede i fizikalnu terapiju.

42.1. Temeljem iskaza tužitelja utvrđeno je da su tuđu pomoć tužitelju pružali ukućani, i to izvanbračna supruga.

43. Na temelju kritičke analize svih provedenih dokaza, osobito provedenih medicinskih vještačenja, sud je utvrdio da je u konkretnom slučaju uslijed predmetnog štetnog događaja od 20. svibnja 2019. povrijeđeno tužiteljevo pravo osobnosti, koje se odnosi na njegovo tjelesno i duševno zdravlje, čime je za tužitelja nastala neimovinska šteta u smislu odredbe čl. 19. st. 2. u vezi s čl. 1046. ZOO-a, te prema ocjeni suda naprijed opisane okolnosti konkretnog slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade neimovinske štete tužitelju temeljem čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a.

44. Odlučujući o visini pravične novčane naknade neimovinske štete, sud je uzeo u obzir činjenicu da je u vrijeme štetnog događaja tužitelj bio osoba mlađe životne dobi (27 godina), potpuno tjelesno i duševno zdrava te da je uslijed štetnog događaja zadobio višestruke ozljede zbog kojih je bio podvrgnut dva operativna zahvata te dugotrajnoj rehabilitaciji, a isto tako je razvio simptome PTSP-a koji su nakon štetnog događaja bili izraženiji da bi se naknadno smanjili, no i dalje su prisutni. Tužitelj je zbog zadobivenih ozljeda, operativnih zahvata kojima je bio podvrgnut i za vrijeme dugotrajne rehabilitacije trpio bolove i neugodnosti te je trpio strah, kako vezano uz sam štetni događaj, tako i uz izvjesnu činjenicu da se njegovo zdravstveno stanje neće vratiti na ono prije štetnog događaja. Tužitelj, koji se do štetnog događaja rekreativno bavio tenisom i nogometom, nakon štetnog događaja se više nije mogao braviti sportom, a znatno je smanjena i njegova mogućnost obavljanja svakodnevnih poslova koji zahtijevaju veću snagu kod podizanja, držanja i nošenja tereta i druga opterećenja. Navedeno smanjenje životne aktivnosti dodatno su pogoršali zaostali psihički simptomi, odnosno gubitak subjektivnog osjećaja mira, zadovoljstva, spokoja, samopouzdanja te mogućnosti planiranja budućnosti uz izvjesno pogoršanje funkcije koljena i ručnog zgloba uslijed degenerativnih promjena. Tužitelj će isto tako ostatak života uslijed ožiljaka i deformacije nosa koje su posljedica štetnog događaja živjeti sa naruženjem srednjeg stupnja, vrlo uočljivog trećima.

44.1. Imajući u vidu prethodno opisane okolnosti, utvrđeni postotak trajnog smanjenja životnih aktivnosti od 46%, intenzitet i trajanje bolova i straha koje je tužitelj pretrpio kao posljedicu štetnog događaja, te zaostalo naruženje, koje je sud uzeo kao kao kvalifikatorne okolnosti za utvrđenje intenziteta povrede prava osobnosti tužitelja na tjelesno i duševno zdravlje, tužitelju je, temeljem odredaba čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO-a, dosuđena pravična novčana naknada neimovinske štete u ukupnom iznosu od 28.800,00 eura, koliko je traženo tužbom.

44.2. Prilikom utvrđivanja visine pravične novčane naknade sud je vodio računa i o činjenici da je od lipnja 2020., kada su izmijenjeni orijentacijski kriteriji Vrhovnog suda Republike Hrvatske, do travnja 2025. prema podacima Državnog zavoda za statistiku došlo do rasta potrošačkih cijena od 29,9% te stoga sud drži da je dosuđeni iznos pravične novčane naknade primjeren i da ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa naravi i društvenom svrhom pravične novčane naknade.

45. Temeljem nalaza i miljenja medicinskih vještaka utvrđeno je da je tužitelju za vrijeme liječenja od posljedica štetnog događaja bila potrebna tuđa pomoć i njega u ukupnom trajanju od 420 sati, koju su mu pružali ukućani.

45.1. Parnične strane nisu učinile nespornim visinu sata tuđe pomoći i njege, a tužitelj nije predložio provođenje vještačenja radi utvrđenja cijene sata tuđe pomoći i njege slijedom čega je sud cijenu sata tuđe pomoći i njege utvrdio prema slobodnoj ocjeni.

45.2. Cijena sata tuđe pomoći i njege utvrđuje se prema neto cijeni rada nekvalificiranog radnika u mjestu gdje je tuđa pomoć i njega pružana. Uredbom Vlade Republike Hrvatske o visini minimalne plaće za 2025. (NN 124/2024) propisano je da minimalna bruto plaća iznosi 970,00 eura, što na neto razini iznosi oko 760,00 eura, odnosno imajući u vidu mjesečni font sati od 168 sati iznosi 4,52 eura po satu. Slijedom navedenog utvrđeno je da je u cijelosti osnovan zahtjev tužitelja za isplatom naknade imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege u iznosu od 1.400,00 eura.

46. Budući da je utvrđeno:

- da je štetni događaj nastao zbog otvaranja poklopca šahta u trenutku kada je tužitelj preko istoga prelazio, što je dovelo do destabilizacije vozila tužitelja i naleta na teretno vozilo koje je dolazilo iz suprotnog smjera;

- da je nakon otvaranja poklopca i podizanja stražnjeg dijela vozila došlo do otvaranja zračnih jastuka, nakon čega tužitelj više nije mogao imati kontrolu nad vozilom, pa stoga tužitelj nije doprinio nastanku štetnog događaja;

- da poklopac šahta nije bio zaključan, iako je imao sigurnosnu bravu, pa je s obzirom na svoj položaj (dio kolničke trake preko koje vozila prelaze kotačima i na taj način ga mogu otvoriti, što se u konkretnom slučaju i desilo) predstavlja opasnu stvar;

- da je poklopac revizijskog okna koji je prouzročio štetni događaj dio sanitarne kanalizacije, odnosno mjesne kanalizacijske mreže Općine Jalžabet, koju je nakon završetka radova dana 17. travnja 2019. Općina Jalžabet preuzela u posjed;

- da je nakon preuzimanja u posjed predmetnog poklopca Općina Jalžabet bila dužna isti nadzirati i održavati, i to kako temeljem čl. 22. st. 1. t. 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN 68/2018, 110/2018, 32/2020) u vezi sa čl. 27. st. 1. Zakona o cestama (NN 84/2011, 18/2013, 22/2013, 54/2013, 148/2013, 92/2014, 110/2019), tako i temeljem odredaba Ugovora 01/18 o izgradnji sanitarne kanalizacije i nogostupa u Jalžabetu od 4. travnja 2018.,

temeljem odredaba čl. 1045. st. 3. i 1065. ZOO-a prvotuženiku Općini Jalžabet je naloženo da tužitelju na ime pravične novčane naknade neimovinske štete koju je tužitelj pretrpio kao posljedicu štetnog događaja isplati iznos od 28.800,00 eura, a na ime naknade imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege isplati daljnji iznos od 1.400,00 eura.

47. Budući da je utvrđeno da je tužitelj dana 28. travnja 2022. podnio zahtjev za naknadu štete prvotuženiku Općini Jalžabet temeljem odredbe čl. 1103. ZOO-a tužitelju je na iznos neimovinske štete od 21.766,54 eura, koji je potraživao tužbom od 20. svibnja 2022., dosuđena zakonska zatezna kamata od 28. travnja 2022. pa do isplate.

47.1. Tužitelj je podneskom od 8. travnja 2025. preinačio tužbu na način da je od tuženika potraživao naknadu neimovinske štete u daljnjem iznosu od 7.033,46 eura na koji također potražuje zateznu kamatu od od 28. travnja 2022. pa do isplate.

47.2. Budući da je tužitelj zahjtev za isplatu iznosa od 7.033,46 eura postavio tek 8. travnja 2025. prvotuženik Općina Jalžabet u odnosu na povećani dio tužbenog zahtjeva nije mogao biti u zakašnjenju prije nego je tužitelj zahjtev za isplatu tog iznosa uopće istaknuo. Stoga je odbijen zahtjev tužitelja za isplatom zatezne kamate koja je na iznos od 7.033,46 eura tekla od 28. travnja 2022. do 7. travnja 2025. te je tužitelju kamata na iznos od 7.033,46 eura dosuđena od dana kada je postavio zahtjev za isplatu tog iznosa, tj. od 8. travnja 2025. do isplate.

47.3. Tuđa pomoć i njega je tužitelju pružena od strane ukućana, dakle radi se o nerepariranoj imovinskoj šteti, visinu koje je sud utvrdio prema cijenama u trenutku donošenja presude. Slijedom navedenog je tužitelju dosuđena zatezna kamata na dosuđeni iznos naknade štete za pruženu tuđu pomoć i njegu od dana donošenja presude tj. od 17. lipnja 2025., dok je za traženu zateznu kamatu na navedeni iznos od 28. travnja 2022. do dana presuđenja zahtjev tužitelja odbijen kao neosnovan.

47.4. Zatezna kamata je utvrđena temeljem čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 145/2023., 155/2023.) po stopi koja se primjenjuje na ostale odnose.

47.5. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkama I. i II. izreke presude.

48. Tužitelj je u odnosu na prvotuženika Općinu Jalžabet uspio u cijelosti u odnosu na glavnicu konačno postavljenog tužbenog zahtjeva te se odluka o troškovima parničnog postupka u odnosu na prvotuženika temelji na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a.

48.1. Prilikom odlučivanja o parničnim troškovima tužitelja uzeti su u obzir troškovi koji su bili prijeko potrebni radi vođenja parnice i zastupanja po punomoćniku sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika (NN 138/2023.), a prema vrijednosti spora.

48.2. Tužitelju je s osnova zastupanja po punomoćniku odvjetniku u ovom parničnom postupku nastao trošak sastava trošak sastava tužbe od 20. svibnja 2022. (Tbr. 7.1) u iznosu od 500,00 eura, trošak zastupanja na ročištima 10. listopada 2022., 12. travnja 2023., 2. lipnja 2023., 10. travnja 2024., 8. travnja 2025., 13. svibnja 2025. i očevida 10. listopada 2023. (Tbr. 9.1) u iznosu od 500,00 eura svako, trošak sastava obrazloženih podnesaka od 31. siječnja 2024. i 4. veljače 2025. (Tbr.8.1) u iznosu od 500,00 eura svaki, trošak sastava podneska od 8. travnja 2025. (Tbr 8.4) u iznosu od 50,00 eura, što ukupno iznosi 5.050,00 eura, odnosno uvećano za porez na dodanu vrijednost po stopi od 25% sveukupno 6.312,50 eura. Na navedeni iznos valja dodati trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 132,05 eura, te troška predujma za izlazak sudske komisije na uviđaj te predujma za vještačenja u iznosu od 1.559,27 eura odnosno sveukupno 8.003,82 eura.

48.3. Zatezna kamata je utvrđena temeljem čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 145/2023., 155/2023.) kao stopa za ostale odnose.

48.4. Zahtjev tužitelja za naknadom troška sastava podneska od 8. travnja 2025. je neosnovan preko dosuđenog iznosa od 50,00 eura uvećano za PDV, s obzirom da se ne radi o obrazloženom podnesku jer je tužitelj istim samo specificirao tužbeni zahtjev sukladno nalazu i mišljenju vještaka, pa je trošak dosuđen temeljem Tbr. 8.4 Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika (NN 138/2023.). Od uplaćenog predujma za vještačenje i izlazak sudske komisije na uviđaj neutrošen je ostao iznos od 0,04 eura koji će biti vraćen tužitelju. Slijedom navedenog odbijen je zahtjev tužitelja za naknadom troškova postupka preko dosuđenog iznosa od 8.003,82 eura.

48.5. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom IV. izreke presude.

49. U ovom parničnom predmetu rješenjem Županijskog suda u Varaždinu Su-2/2023- 7 od 19. siječnja 2023. Općinski sud u Koprivnici određen je kao drugi stvarno nadležni sud za postupanje u predmetu iz mjesne nadležnosti Općinskog suda u Varaždinu. Drugotuženik Tegra d.o.o. je predanim troškovnikom zatražio troškove delegacije u vidu putnih troškova u iznosu od 43,20 eura.

49.1. Čl. 11. st. 4. Zakona o sudovima (NN 28/2013, 33/2015, 82/2015, 82/2016, 67/2018, 126/2019, 130/2020, 21/2022, 60/2022, 16/2023 – dalje u tekstu ZOS) propisano je da u slučaju određivanja drugog stvarno i mjesno nadležnog suda za postupanje u predmetu strankama i njihovim punomoćnicima pripada pravo na naknadu troškova javnog prijevoza. Odvjetnicima pripada pravo na naknadu troškova javnog prijevoza i pravo na naknadu troškova za izbivanje iz pisarnice za vrijeme putovanja određeni Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ako putovanje do drugog suda i natrag do mjesta ureda traje duže od tri sata.

49.2. Uvidom u podatke o trajanju putovanja vlakom na relaciji Varaždin-Koprivnica koji su javno dostupni na stranicama HŽ putničkog prijevoza utvrđeno je da putovanje vlakom na toj relaciji traje između 39 i 52 minute. Dakle ukupno putovanje na relaciji Varaždin-Koprivnica-Varaždin vlakom traje manje od 3 sata te stoga punomoćnici stranaka, a niti stranke sukladno čl. 11. st. 4. ZOS-a nemaju pravo na naknadu troškova delegacije. Niti putovanje na relaciji Čakovec (sjedište drugotuženika) - Koprivnica-Čakovec ne traje duže od 3 sata. Slijedom navedenog je zahtjev drugotuženika za naknadom troškova delegacije odbijen kao neosnovan te je odlučeno kao pod točkom V. izreke presude.

Koprivnica, 17. lipnja 2025.

Sudac

Jerko Bogdanić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka u roku od 15 dana, od dana dostave ili objave i uručenja ovjerenog prijepisa presude i rješenja. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda i rješenje objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude i rješenja obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojemu se presuda i rješenje objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda i rješenje objavljuje, sud će presudu i rješenje dostaviti prema odredbama Zakona o parničnom postupku o dostavi pismena (čl. 335. st. 8., 9. i 11. ZPP-a).

Dostaviti:

1. Odvjetnik Goran Gložinić, Varaždin

2. Odvjetnik Božidar Klepač, Varaždin

3. Tegra d.o.o.