REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI

PREKRŠAJNI ODJEL

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Velikoj Gorici, Prekršajni odjel, po sucu: Damir Tepeš, uz sudjelovanje zapisničarke Ivane Hoti, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice: CG, zbog prekršaja iz čl.95.st.1. i st.3. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN br. 20/18, 115/18, 98/19, 57/22), pokrenutim optužnim prijedlogom ovlaštenog tužitelja: Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Služba poljoprivredne inspekcije, KLASA: 320-02/24-03/1038, URBROJ: 443-02-05-05-24-5, od 7. studenog 2024., nakon glavne javne rasprave održane kod ovog Suda 17. lipnja 2025., kada je i objavljena presuda, u nazočnosti okrivljenice, temeljem čl.94., čl.179. i čl.183. Prekršajnog zakona (NN br.107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18,144/22),

p r e s u d i o j e

Okrivljenica CG, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći C i T rođene R, rođena **.**.1983. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanka Republike Hrvatske, SSS, pismena, po zanimanju primalja, zaposlena u Hotelu Garni Pleso, primanja oko 1.300,00 EURA, slabog imovnog stanja, neudana, majka jednog maloljetnog djeteta, prekršajno osuđivana, kazneno neosuđivana, protiv nje se ne vodi drugi prekršajni postupak niti kazneni postupak,

k r i v a j e

što je inspekcijskim nadzorom 27. rujna 2024. utvrđeno da se na poljoprivrednom zemljištu k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] nalaze parkirani automobili odnosno 30-tak automobila, ista je ograđena ogradom u cijelosti visine 1,50 metara, na lijevoj strani od ulaza nalaze se duž ograde montažne nadstrešnice ispod kojih su parkirani automobili, čestica je u cijelosti nasuta šljunkom te se na istoj ne vrši poljoprivredna proizvodnja,

dakle, vlasnik navedenog poljoprivrednog zemljišta nije održavao svoje poljoprivredno zemljište pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju i nije ga obrađivao sukladno agrotehničkim mjerama,

čime je počinila prekršaj iz čl.4.st.1., st.2. i st.6. vezano na čl.18.st.1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu, a kažnjiv po čl.95.st.1. i st.3. istog Zakona,

pa joj se temeljem navedenih propisa, uz primjenu čl.37. Prekršajnog zakona

i z r i č e

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 330,00 (tristo trideset) EURA.

Temeljem čl.33.st.10. Prekršajnog zakona okrivljenica je obvezna platiti novčanu kaznu u roku od 1 (jedan) mjesec po pravomoćnosti ove presude.

Temeljem čl.152.st.3. i čl.183.st.2. Prekršajnog zakona Sud upozorava okrivljenicu ako u roku koji joj je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

Temeljem čl.34.st.1. Prekršajnog zakona ukoliko novčana kazna ne bude naplaćena u cijelosti ili djelomično u navedenom roku, naplatit će se prisilno.

Temeljem čl.139.st.3. u vezi čl.138.st.2.t.3. i st.3. Prekršajnog zakona okrivljenica je dužna platiti trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 (trideset) EURA u roku od 1 (jedan) mjesec po pravomoćnosti ove presude, pod prijetnjom prisilne naplate.

Obrazloženje

Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Služba poljoprivredne inspekcije, kao ovlašteni tužitelj, pod navedenim brojem, podnio je 12. studenog 2024. ovom Sudu optužni prijedlog protiv imenovane okrivljenice, zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci presude.

Okrivljenica na ispitivanju kod ovog Suda iskazuje kako je kriva za prekršaj koji joj se stavlja na teret. Priznaje da je vlasnica katastarske čestice br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] na kojoj je 27. rujna 2024. poljoprivredna inspektorica obavila nadzor. Tom prilikom je utvrđeno da je čestica nasuta šljunkom i na istoj se ne vrši poljoprivredna proizvodnja iako je u katastru označena kao voćnjak. Ističe kako je nakon inspekcijskog nadzora pokrenula i dovršila postupak prenamjene zemljišta i sada se radi o gospodarskom dvorištu. Žao joj je što je počinila ovaj prekršaj. Do sada nije osuđivana za slične prekršaje. Obećava da će ubuduće paziti kako do sličnih prekršaja ne bi dolazilo. Moli Sud da joj priznanje i kajanje i sve olakotne okolnosti uzme u obzir prilikom donošenja odluke te da donese najpovoljniju odluku za nju.

Sudac je izveo dokaz uvidom i čitanjem: Zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Službe poljoprivredne inspekcije, Područni ured Zagreb, KLASA: 320-02/24-03/1038, URBROJ: 443-02-05-05-24-1 od 27. rujna 2024., obavijest počinitelju prekršaja izdana od Državnog inspektorata, Područni ured Zagreb, Službe poljoprivredne inspekcije, KLASA: 320-02/24-03/1038, URBROJ: 443-02-05-05-24-2 od 10. listopada 2024. i potvrda Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za kazneno pravo, Sektora za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Službe za evidencije i pomilovanja, Odjela za prekršajne evidencije za Vlatku Dijanić od 10. lipnja 2025.

Nakon provedene glavne rasprave, povodom obrane odnosno priznanja okrivljenice, a temeljem izvedenih dokaza, sudac je sa sigurnošću i nesporno utvrdio i s uvjerenjem zaključio da je okrivljenica predmetne zgode postupila suprotno odredbi iz čl.4.st.1.st.2. i st.6. vezano na čl.18.st.1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu, postupajući na način opisan u izreci presude, pa da je tako počinila prekršaj kažnjiv po čl.95.st.1. i st.3. istog Zakona.

Sudac je cijenio obranu okrivljenice, te ju je u cijelosti prihvatio budući je zaključio da je okrivljenica priznala počinjenje prekršaja, iznoseći sve činjenice jasno, okolnosno, razumljivo, uvjerljivo i životno, dok je i temeljem izvedenih dokaza sa sigurnošću utvrdio da je okrivljenica počinila prekršaj koji joj se stavlja na teret optužnim prijedlogom.

Sudac je uvidom u sve izvedene već nabrojane materijalne dokaze, potvrdio činjenice i okolnosti navedene u činjeničnom opisu radnje prekršaja u optužnom prijedlogu, a koje je okrivljenica u bitnom iznijela u svojoj obrani.

Sudac je uvidom u Potvrdu Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za kazneno pravo, Sektora za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Službe za evidencije i pomilovanja, Odjela za prekršajne evidencije od 10. lipnja 2025. za CG, utvrdio da je okrivljenica već bila prekršajno osuđivana.

Sudac je temeljem čl.88.st.2. Prekršajnog zakona slobodno cijenio sve već navedene dokaze, kao i postojanje ili nepostojanje činjenica i pri tome nije ograničen ili vezan nikakvim dokaznim pravilima.

Nakon provedene glavne rasprave, analizom svih izvedenih dokaza, dovodeći izvedene dokaze u međusobnu vezu, kao i temeljem cjelokupnog dokaznog postupka, sudac je sa sigurnošću i nesporno utvrdio i s uvjerenjem zaključio da je okrivljenica predmetne zgode ostvarila sva bitna obilježja djela prekršaja koji joj je stavljen na teret, na način opisan u izreci presude.

Stoga je sudac nakon obrane odnosno priznanja okrivljenice i provedenog postupka donio odluku o počinjenom prekršaju kao u izreci presude i okrivljenicu proglasio krivom te kaznio novčanom kaznom u visini za koju smatra da je primjerena i opravdana, te da odgovara stupnju krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja okrivljenice.

Prilikom izbora vrste i mjere kazne sudac je cijenio sve olakotne i otegotne okolnosti propisane u čl.36.st.1. i st.2. Prekršajnog zakona.

Kao otegotnu okolnost, sudac je na strani okrivljenice našao činjenicu da je već bila pravomoćno prekršajno osuđivana.

Sudac nalazi da ima mjesta primjeni čl.37. Prekršajnog zakona budući smatra da na strani okrivljenice postoje posebno izražene olakotne okolnosti kao što su priznanje počinjenja prekršaja, dosadašnje nekažnjavanje za slične prekršaje, žaljenje i kajanje zbog počinjenog prekršaja, obećanje da će ubuduće paziti kako do sličnih prekršaja ne bi dolazilo te okolnost da počinjenim prekršajem nisu nastupile neposredne štetne posljedice.

Stoga je sudac za počinjeni prekršaj, umjesto kazne u propisanom iznosu, okrivljenici izrekao kaznu ispod propisanog posebnog minimuma kazne, jer smatra da se svrha kažnjavanja može postići i blažom kaznom od najmanje propisane.

Temeljem čl.152.st.3. i čl.183.st.2. Prekršajnog zakona Sud upozorava okrivljenicu ako u roku koji joj je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

Odluka o trošku prekršajnog postupka temelji se na propisima navedenim u izreci presude i odnosi se na dužinu trajanja i složenost postupka, a visina je odmjerena u paušalnom iznosu.

Velika Gorica, 17. lipnja 2025.

Zapisničarka

Sudac

Ivana Hoti,v.r.

Damir Tepeš,v.r.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Okrivljenica se odrekla prava na žalbu protiv presude.

Protiv ove presude ovlašteni tužitelj ima pravo podnijeti žalbu Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi u dva primjerka Općinskom sudu u Velikoj Gorici, na adresi [adresa].