REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

ZAGREB, Trg J. F. Kennedyja 11

P-1507/2020-43

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu toga suda Josipu Biliću, na prijedlog sudskog savjetnika Marija Jeraka, u pravnoj stvari tužitelja EUROHERC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, kojeg zastupa opunomoćena Anita Sušac, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o., protiv tuženika CROATIA OSIGURANJE d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, nakon javne i glavne rasprave održane 16. ožujka 2022., 30. ožujka 2022., 6. veljače 2025., zaključene 13. svibnja 2025. u prisutnosti punomoćnice tužitelja, na ročištu za objavu presude 17. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I/ Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, isplatiti tužitelju EUROHERC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, iznos od 998,41 EUR sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 3. siječnja 2020. do 30. lipnja 2020. po stopi od 8,11 % godišnje, od 1. srpnja 2020. do 31. prosinca 2020. po stopi 7,89 % godišnje, od 1. siječnja 2021. do 30. lipnja 2021. po stopi od 7,75 % godišnje, od 1. srpnja 2021. do 31. prosinca 2021. po stopi od 7,61 % godišnje, od 1. siječnja 2022. do 30. lipnja 2022. po stopi od 7,49% godišnje, od 1. srpnja 2022. do 31. prosinca 2022. po stopi od 7,31% godišnje, od 1. siječnja 2023. do 30. lipnja 2023. po stopi od 10,50 % godišnje, a od 1. srpnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi od 12 %, od 1. siječnja 2024., do 30. lipnja 2024. po stopi od 12,5 %, od 1. srpnja 2024. do 31. prosinca 2024. po stopi od 12,25%, a od 1. siječnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glave operacije refinanciranja Europske središnje banke, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

II/ Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, naknaditi tužitelju EUROHERC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, troškove parničnog postupka u iznosu od 2.277,27 EUR sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 17. lipnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glave operacije refinanciranja Europske središnje banke, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

III/ Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 363,66 EUR.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi kako se 1. prosinca 2017. u 14,40 sati dogodila prometna nesreća u mjestu [adresa] u [adresa]. Ističe kako je osiguranik tužitelja FV upravljao osobnim vozilom registarskih oznaka [registarska oznaka] za koje je bilo pridodano priključno vozilo registarskih oznaka [registarska oznaka]. Dolaskom u blizinu mjesta događaja započeo je radnju skretanja ulijevo na kolni prilaz broj 65 te ga je u zadnji lijevi bočni dio vozila i lijevu bočnu stranu priključnog vozila udarilo osobno vozilo registarske oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao osiguranik tuženika ŽV i koji je započeo radnju pretjecanja bez da se uvjerio da tu radnju može obaviti bez opasnosti za ostale sudionike u prometu. Ističe da je očevidom utvrđeno da se osiguranik tuženika kretao brzinom od najmanje 93,53 km/h, a ograničenje brzine iznosi 50 km/h. Navodi kako je protiv osiguranika tuženika izdan obvezni prekršajni nalog poslovni broj 511-15-12/4-OPN-1-116/2017 od 9. prosinca 2017. kojim je proglašen krivim što je uslijed nepropisne brzine prouzročio prometnu nezgodu, a koji je postao pravomoćan 20. siječnja 2018. Ističe kako je u prometnoj nezgodi nastala imovinska i neimovinska šteta na putnicima SV, ĐV i GV u vozilu registarskih oznaka [registarska oznaka]. Za navedeno vozilo sklopljena je polica osiguranja od automobilske odgovornosti broj 08103141745 pa je, na račun punomoćnika ĐV, isplatio iznos od 9.295,00 HRK, a od čega se 6.700,00 HRK odnosi na naknadu za neimovinsku štetu, iznos od 720,00 HRK na naknadu za tuđu pomoć i njegu, a iznos od 1.875,00 HRK na troškove zastupanja. Nadalje, na račun punomoćnika GV isplatio je iznos od 5.750,00 HRK, a od čega se 4.500,00 HRK odnosi na naknadu za neimovinsku štetu, a iznos od 1.250,00 HRK na troškove zastupanja. Ističe kako smatra da za nastanak prometne nezgode postoji suodgovornost osiguranika tužitelja i osiguranika tuženika te se u mirnom postupku obratio tuženiku sa zahtjevom za isplatom 50% iznosa koji je naknadio oštećenicima što čini iznos od 7.522,50 HRK, ali tuženik je otklonio navedeni zahtjev. Navodi kako je isplatom navedene štete stekao pravo regresa prema tuženiku pa predlaže sudu donijeti presudu kojom se nalaže tuženiku isplatiti tužitelju iznos naznačen u tužbi uz naknadu troškova parničnog postupka.

2. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje nastanak štetnog događaja 1. prosinca 2017. u mjestu [adresa] kao i da je vozilo registarskih oznaka [registarska oznaka] u vrijeme prometne nezgode bilo osigurano kod tuženika policom obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti. Osporava odgovornost za nastanak štetnog događaja budući da to ne proizlazi iz dokaza priloženih uz tužbu. Ističe kako nije razvidno je li osiguranik tužitelja uključio pokazivač smjera kao i jesu li pokazivači smjera na priključnom vozilu bili ispravni. Također, ističe prigovor sporne uzročno-posljedične veze navodeći kako su oštećeni ĐV i GV zadobili ozljede glave što upućuje da nisu bili vezani sigurnosnim pojasom. Predlaže sudu u cijelosti odbiti tužbeni zahtjev.

3. U nastavku postupka tužitelj navodi kako je osiguranik tužitelja u izjavi o tijeku nastanka prometne nezgode napisao kako je usporio i dao žmigavac pa tek onda krenuo skretati lijevo, a vozilo osiguranika tuženika ga je krenulo obilaziti i udarilo u njegov zadnji kraj. Ističe kako je u zapisniku o očevidu navedeno da su putnici u vozilu registarskih oznaka [registarska oznaka] koristili sigurnosni pojas. Navodi kako se iz skice mjesta štetnog događaja vidi da je mjesto kontakta dvaju vozila na lijevoj prometnoj traci bliže kolnom prilazu te da je silina udarca uzrokovana brzinom vožnje znatno iznad ograničenja, a što svjedoči i položaj vozila nakon prometne nezgode. Ističe kako je očevidom utvrđeno da se osiguranik tuženika kretao brzinom od 93,53 km/h, a ograničenje na navedenoj dionici iznosi 50 km/h.

4. U nastavku postupka tuženik ostaje kod navoda iz odgovora na tužbu, ali je učinio nespornim visinu tužbenog zahtjeva.

5. U tijeku dokaznog postupka sud je izveo dokaze čitanjem Izjave o tijeku nastanka prometne nesreće od 1. prosinca 2017. (list 6-7 spisa), Obveznog prekršajnog naloga Policijske uprave vukovarsko-srijemske, Policijske postaje Županja od 9. prosinca 2017. (list 8-11 spisa), Uvjete za obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti Euroherc osiguranje d.d. (list 13-27 spisa), Potvrde o prometnoj nesreći Policijske uprave vukovarsko-srijemske, Policijske postaje Županja, broj: 511-15-12/4-OP-1-166-36-260/17 od 5. siječnja 2018. (list 29-31 spisa),

Zapisnika o očevidu Policijske uprave vukovarsko-srijemske, Policijske postaje Županja, broj: 511-15-12/4-OP-1-166/2017. od 9. prosinca 2017. (list 35-43 spisa),

Zahtjeva za naknadu štete ĐV od 2. prosinca 2019. (list 44-45 spisa),

Zahtjeva za naknadu štete GV od 2. prosinca 2019. (list 47-48 spisa), Sporazuma o izvansudskoj nagodbi od 23. prosinca 2019. (list 50 spisa), Sporazuma o izvansudskoj nagodbi od 23. prosinca 2019. (list 51 spisa), Povijesti bolesti hitnog prijema GV od 1. prosinca 2017. (list 57-62 spisa), Povijesti bolesti hitnog prijema ĐV od 1. prosinca 2017. (list 63-69 spisa), Regresnog zahtjeva od 8. siječnja 2020. (list 70 spisa), Odluke Croatia osiguranje d.d od 30. siječnja 2020. (list 71 spisa), Zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu od 1. prosinca 2017. (list 135-136 spisa), Potvrde o privremenom oduzimanju – zadržavanju od 1. prosinca 2017. (list 137 spisa), Službene zabilješke pregledao fotografije mjesta štetnog događaja od 1. prosinca 2017. (list 101- 113 spisa), Prigovora okrivljenika protiv obveznog prekršajnog naloga od 23. siječnja 2018. (list 155 spisa), saslušao svjedoke FV, DV, ĐV i GV i proveo kombinirano prometno-sudsko-medicinsko vještačenje po sudskom vještaku Igoru Jakopliću i sudskoj vještakinji Mariji Baković.

6. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, u skladu s člankom 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19. dalje ZPP), sud je zaključio da je tužbeni zahtjev osnovan.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za regresnu isplatu naknade štete u iznosu od 998,41 EUR / 7.522,50 HRK, a koji iznos predstavlja 50% ukupno plaćenog iznosa na ime naknade štete koju su pretrpjeli putnici GV i ĐV u vozilu registarskih oznaka [registarska oznaka], a koje je bilo osigurano kod tužitelja.

8. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja, visina tužbenog zahtjeva i činjenica da je vozilo registarskih oznaka [registarska oznaka] bilo osigurano kod tuženika policom obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti. Sporna je odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja kao i uzročno-posljedična veza.

9. Iz obaveznog prekršajnog naloga Policijske uprave vukovarsko- srijemske, Policijske postaje Županja od 9. prosinca 2017. proizlazi da je osiguranik tuženika ŽV kriv što je dana 1. prosinca 2017. u 14,40 sati, u Cerni, Jurišićeva ulica, ispred kućnog broja 65, kao vozač osobnog automobila registarskih oznaka i broja [registarska oznaka], sudjelovao kao sudionik prometne nesreće, uslijed nepropisne brzine. Navodi se da je ŽV iz [adresa], upravljao osobnim automobilom marke „Audi“ tip „A4“ registarskih oznaka [registarska oznaka], kretao se lijevom odnosno istočnom prometnom trakom kolnika Jurišićeve ulice u Cerni, iz smjera sjevera (centra Cerne) u smjeru juga (Gradišta), kojom prilikom je vršio radnju pretjecanja. Dolaskom do kućnog broja 65, uslijed nepropisne brzine kretanja vozila i pored poduzete radnje kočenja isti prednjim dijelom automobila udara u lijevu bočnu stranu automobila marke „Audi“ tip „80“, registarskih oznaka [registarska oznaka], i lijevu bočnu stranu priključnog vozila marke „Barthau“ tip „P800“, registarskih oznaka [registarska oznaka], a koje je bilo pridodano za isto, a za čijim se upravljačem nalazio FV iz [adresa], i u trenutku nesreće vršio je radnju skretanja u lijevo na kolni prilaz kućni broj 65, te se kretao u sitom smjeru desnom, odnosno zapadnom prometnom trakom Jurišićeve ulice. Uslijed opisanog osobni automobil registarskih oznaka [registarska oznaka] i priključno vozilo registarskih oznaka [registarska oznaka], se rotira u lijevo gdje se i zaustavlja na kotačima, na zemljanoj bankini i kolnom prilazu ispred kućnog broja 65, prednjim dijelom okrenut u smjeru sjevera, dok se osobni automobil registarskih oznaka [registarska oznaka] zaustavlja na kotačima, prednjim dijelom okrenut u smjeru juga. Također, ŽV kretao se brzinom od najmanje 93,5 km/h što je utvrđeno očevidom na mjestu događaja dok je dopuštena brzina kretanja vozila 50 km/h, odnosno kretao se za 30 do 50 km/h više od dopuštene brzine čime je postupio suprotno odredbi članka 53. stavka 1. kažnjivo po članku 53. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13. i 92/14. dalje ZSPC) pa mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 2.000,00 HRK.

10. Iz sporazuma o izvansudskoj nagodbi od 23. prosinca 2019. i potvrde o izvršenom plaćanju od 3. siječnja 2020. proizlazi da je tužitelj po ovom štetnom događaju isplatio oštećenom ĐV iznos od 9.295,00 HRK te oštećenom GV iznos od 5.750,00 HRK.

11. Svjedok FV na ročištu za glavnu raspravu od 16. ožujka 2022. iskazivao je kako se predmetna prometna nezgoda dogodila u prosincu 2017. u poslijepodnevnim satima. Navodi kako je skretao lijevo na kolni prilaz s upaljenim pokazivačem smjera. Ističe da je iza njega naišao automobil te ga udario u zadnji lijevi kraj vozila i priključnog vozila. Navodi kako su u vozilu, uz njega, bili još i ĐV, GV i SV. Pri udaru ĐV zadobio je ozlijede glave, a i ostali su se ozlijedili.

12. Svjedok ŽV na ročištu za glavnu raspravu od 16. ožujka 2022. navodi kako se prometna nezgoda dogodila u prosincu 2017. Ističe da je počeo obilaziti vozilo s prikolicom, ali nakon 30 metara auto i prikolica počeli su skretati lijevo na kolni prilaz. Navodi da pokazivač smjera nije bio upaljen ni na vozilu niti na priključnom vozilu.

13. Svjedok ĐV iskazivao je kako su taj dan vozili polutke u prikolici te skretali lijevo na kolni prilaz. Navodi da, u trenutku kada je prednji dio automobila već bio na kolnom prilazu, udario ih je automobil koji je obilazio. Navodi da je udaren prednji kraj prikolice i zadnji kraj automobila. Navodi da se sjeća kako je FV upalio pokazivač smjera prije skretanja na kolni prilaz.

14. Svjedok GV navodi kako se navedenog dana, kad su skretali lijevo na prilaz kući, udario drugi auto koji ih je krenuo obilaziti. Ističe da je sjedio na stražnjem sjedalu pa ne zna je li bio upaljen lijevi pokazivač smjera.

15. Svjedok JV navodi kako se radilo o prometnoj nezgodi dvaju vozila, s time da je jedno vozilo imalo priključno vozilo. Ističe da je po dolasku na mjesto nesreće zatekao sudarena vozila. Ističe da je vozilo s prikolicom bilo do pola u jarku, a drugo vozilo na lijevoj prometnoj traci ili na bankini. Ističe da je prednje vozilo skretalo lijevo na kolni prilaz, a drugo ga je vozilo pretjecalo.

16. Sud je navedene iskaze svjedoka djelomično prihvatio, jer su svjedoci o općim okolnostima predmetnog štetnog događaja iskazivali životno, logično, uvjerljivo i u skladu s ispravama u spisu. Međutim, sud nije cijenio dijelove iskaza FV i ŽV u odnosu na činjenicu je li osobno vozilo osiguranika tužitelja imalo uključen lijevi pokazivač smjera pri radnji skretanja na kolni prilaz budući da su oba svjedoka upravljali osobnim vozilima koja su sudjelovala u prometnoj nesreći, stoga sud iskaze u navedenom dijelu ne može smatrati vjerodostojnima.

17. Na okolnost dinamike štetnog događaja i zadobivenih ozljeda sud je proveo kombinirano prometno-sudsko-medicinsko vještačenje po sudskim vještacima Mariji Baković i Igoru Jakopliću.

18. U nalazu i mišljenju od 24. srpnja 2023. sudska vještakinja Marija Baković navela je kako su oštećenici GV i ĐV nastradali u prometnoj nesreći od 1. prosinca 2017. kao putnici na stražnjem sjedištu u osobnom automobilu na čiju lijevu bočnu stranu udarilo drugo osobno vozilo. Navodi kako je GV pretrpio natučenje i ranu razderotine glave tjemenog područja kao i natučenje desnog remena. Ističe kako su navedene ozljede u uzročno-posljedičnoj vezi s predmetnim štetnim događajem te su mogle nastati neovisno o korištenju sigurnosnog pojasa. Nadalje, ističe da je u predmetnom događaju ĐV pretrpio natučenje glave s ranom razderotine glave tjemenog područja, natučenje lijeve natkoljenice i istegnuće mišića vrata. Ističe kako su sve navedene ozljede u uzročno-posljedičnoj vezi sa štetnim događajem te su iste mogle nastati neovisno o korištenju sigurnosnog pojasa.

19. U nalazu i mišljenju od 24. srpnja 2023. sudski vještak Igor Jakoplić navodi kako je prilikom nezgode došlo do bočnog sudara pod oštrim kutem između vozila osiguranika tužitelja marke „Audi“ tip „80“ registarskih oznaka [registarska oznaka] na koji je bila priključena laka prikolica i osobnog vozila osiguranika tuženika marke „Audi“ tip „A4“ registarskih oznaka [registarska oznaka], u trenutku kad je osobno vozilo osiguranika tuženika pretjecalo osobno vozilo osiguranika tužitelja koje je na kolnom ulazu u dvorište započelo sa radnjom skretanja lijevo s kolnika na dvorišni prilaz. Navodi da se vozilo osiguranika tuženika u trenutku sudara kretalo brzinom od 58 km/h, a neposredno prije nezgode brzinom od 102 km/h, dok se vozilo osiguranika tužitelja s prikolicom u trenutku sudara kretalo brzinom od oko 15 km/h. Ističe kako tehničkim putem nije moguće utvrditi jesu li sudionici nezgode imali uključene lijeve pokazivače smjera. Također, osobno vozilo osiguranika tuženika radnju pretjecanja započelo je najmanje 2,1 sekunde prije nego što je osobno vozilo osiguranika tužitelja započelo sa skretanjem ulijevo. Zaključuje kako je na navedenoj udaljenosti osiguranik tuženika mogao izbjeći sudar intenzivnim kočenjem bilo kojom brzinom do 87 km/h.

20. Pozvan da se očituje na nalaz i mišljenje sudskih vještaka, tužitelj u podnesku od 28. rujna 2023. ističe kako nema primjedbi na nalaz i mišljenje.

21. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje sudskih vještaka Marije Baković i Igora Jakoplića ocjenjujući ih objektivnim, uvjerljivim i u skladu s pravilima struke te u izrađenim u granicama zadataka. Iako nema stručnog znanja za razjašnjenje pojedinih okolnosti u konkretnom predmetu, sud je prihvatio navedene nalaz i mišljenje jer ne nalazi proturječnosti ili nedostatke, a također nije se pojavila niti osnovana sumnja u pravilnost danog nalaza i mišljenja. Dodatno, sud ističe kako stranke nisu imale primjedbe stoga nema razloga posumnjati u vjerodostojnost i istinitost danih nalaza i mišljenja.

22. Člankom 1046. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. dalje ZOO) propisano je da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti. Nadalje, člankom 1045. stavkom 1. ZOO-a propisano je da tko drugome prouzroči štetu dužan ju je naknaditi, osim ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Konačno, člankom 1072. stavkom 2. ZOO-a propisano je da ako postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik odgovara drugomu za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje.

23. Na temelju cjelokupnog postupka i svih izvedenih dokaza, ovaj sud utvrdio je da su za nastanak predmetnog štetnog događaja suodgovorni osiguranik tužitelja i osiguranik tuženika u omjeru 50% svaki. Najprije, utvrđeno je da je osiguranik tuženika vozio neprilagođenom brzinom, odnosno brzinom značajno iznad dopuštene. U tom smislu, osiguranik tuženika proglašen je krivim obveznim prekršajnim nalogom Policijske uprave vukovarsko-srijemske, Policijske postaje Županja od 9. prosinca 2017. pa mu je izrečena kazna u visini od 2.000,00 HRK. Nastavno na to, štetni događaj mogao se izbjeći da je osiguranik tuženika vozio u okvirima dopuštene brzine kretnja pa bi, čak i uz značajno prekoračenje brzine, mogao spriječiti nastanak štetnog događaja i izbjeći nesreću. Navedene okolnosti proizlaze iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka Igora Jakoplića koje je sud u cijelosti prihvatio, a gdje je vještak utvrdio kako je osiguranik tuženika nesreću mogao izbjeći da je vozio bilo kojom brzinom do 87 km/h. Dakle, prema stavu ovog suda odgovornost tuženika nedvojbeno je utvrđena. Nadalje, u odnosu na odgovornost osiguranika tužitelja, sud ističe kako isti nije pravovremeno provjerio prometnu situaciju čime bi se jasno mogao uvjeriti da radnju skretanja na kolni prilaz može obaviti sigurno i bez opasnosti za ostale sudionike u prometu. Naime, iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka Igora Jakoplića proizlazi kako je osiguranik tuženika radnju pretjecanja započeo ranije nego što je osiguranik tužitelja krenuo skretati u lijevo. U tom smislu, osiguranik tužitelja imao je mogućnost uočiti vozilo u pretjecanju, pogledom u retrovizor i provjerom prometne situacije pa bi na taj način nastanak štetnog događaja mogao biti izbjegnut. Također, u dokaznom postupku nije jasno utvrđeno da je osiguranik tužitelja imao uključen lijevi pokazivač smjera, jer se to nije jasno moglo utvrditi tehničkim putem, a što u nalazu i mišljenju ističe sudski vještak prometne struke. Upravo iz navedenih razloga sud smatra kako u ovoj pravnoj stvari postoji podijeljena odgovornost obje stranke i to u omjerima 50% pa je, sukladno članku 1072. stavku 2. ZOO-a trebalo odlučiti kao u i izreci i prihvatiti tužbeni zahtjev.

24. U odnosu na prigovor nepostojanja uzročno-posljedične veze između štetnog događaja i ozljeda koje su pretrpjeli GV i ĐV kao i korištenja sigurnosnog pojasa, sud ističe kako je navedeni prigovor neosnovan u cijelosti. Naime, iz nalaza i mišljenja sudske vještakinje Marije Baković proizlazi kako je GV pretrpio ozljede natučenja i rane razderotine glave tjemenog područja kao i natučenje desnog ramena, a koje stoje u uzročno-posljedičnoj vezi s predmetnim štetnim događajem. Također, proizlazi da je ĐV pretrpio natučenje glave s ranom razderotinom glave lijevog tjemenog područja, natučenje lijeve natkoljenice i istegnuće mišića vrata, a koje ozljede također stoje u uzročno-posljedičnoj vezi s predmetnim štetnim događajem. Zaključno, navedene ozljede mogle su nastati u štetnom događaju neovisno o činjenici korištenja sigurnosnog pojasa. Upravo zbog svega navedenog, sud ocjenjuje prigovor tuženika potpuno paušalnim, jer su oštećenici pretrpjeli navedene ozljede zbog štetnog događaja, a okolnost jesu li ili nisu bili vezani sigurnosnim pojasom nije odlučna za nastanak tih ozljeda.

25. Člankom 963. stavkom 1. ZOO-a propisano je da isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaćene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za štetu.

26. S obzirom da je u ovom postupku utvrđena odgovornost obje stranke za štetni događaja te da visina tužbenog zahtjeva među strankama nije sporna, a da je tužitelj isplatio naknadu iz osiguranja oštećenicima, sukladno članku 963. stavku 1. ZOO-a, na tužitelja prelaze sva prava osiguranika prema tuženiku kao osobi koja je suodgovorna za nastanak štetnog događaja. Kako je tužitelj u tužbi utužio 50% iznosa isplaćenog oštećenicima, trebalo je prihvatiti tužbeni zahtjev i dosuditi traženi iznos tužitelju.

27. Tuženik je dužan platiti i zatezne kamate od dana tužiteljeve isplate naknade iz osiguranja sukladno članku 1086. ZOO-a. Stopa zatezne kamate određena je u skladu s odredbom članka 29. stavka 2. ZOO-a.

28. Odluka o trošku donesena je na temelju članka 154. stavka 1. i članka 155. ZPP-a te budući da je tužitelj u parnici uspio, tuženik je dužan naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u cijelosti pri čemu su uzeti u obzir samo troškovi koji su bili potrebni za vođenje parnice i odmjereni prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 8/11., 114/12. dalje Tarifa). Tužitelju je priznat trošak tužbe u visini od 75 bodova sukladno Tbr. 7.1. Tarife, trošak podneska od 15. listopada 2020. u visini od 75 bodova sukladno Tbr. 8.1. Tarife, trošak zastupanja na ročištu od 26. siječnja 2022. u visini od 75 bodova sukladno Tbr. 9.1. Tarife, trošak zastupanja na ročištu od 16. ožujka 2022. u visini od 75 bodova sukladno Tbr. 9.1. Tarife, trošak podneska od 13. lipnja 2022. u visini od 37,5 bodova sukladno Tbr. 8.3. Tarife, trošak zastupanja na ročištu od 16. ožujka 2023. u visini od 75 bodova sukladno Tbr. 9.1. Tarife, trošak podneska od 28. rujna 2023. u visini od 75 bodova sukladno Tbr. 8.1. Tarife, trošak zastupanja na ročištu od 6. veljače 2025. u visini od 75 bodova sukladno Tbr. 9.1. Tarife i trošak zastupanja na ročištu od 13. svibnja 2025. u visini od 75 bodova sukladno Tbr. 9.1. Tarife. Ukupno priznat trošak tužitelja iznosi 637,5 bodova. Kada se navedeni broj bodova pomnoži s vrijednosti boda od 2,00 EUR sukladno Tbr 54. Tarife priznati trošak tužitelja iznosi 1.275,00 EUR što uz PDV iznosi ukupno 1.593,75 EUR. Uz to, tužitelju je priznat i trošak pristojbe na tužbu u iznosu od 19,91 EUR i trošak vještačenja u iznosu od 663,61 EUR. Konačno, tužitelju je priznat trošak u visini od 2.277,27 EUR. Također, tužitelju je odbijen trošak pristojbe na presudu, jer isti trošak nije nastao. Iz navedenih razloga odlučeno je kao u točkama II/ i III/ izreke.

29. Zbog svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 17. lipnja 2025.

Sudac

Josip Bilić

Nacrt presude izradio sudski savjetnik Mario Jerak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta za objavu ukoliko je stranka bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu, odnosno od primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o održavanju ročišta za objavu. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o njoj odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

Presuda u sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10. i 11. Zakona o parničnom postupku i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.