Republika Hrvatska

Općinski sud u Čakovcu

Čakovec, Ruđera Boškovića 18

Stalna služba u Prelogu

Trg slobode 1, Prelog

Poslovni broj: P-279/2024-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Čakovcu, Stalna služba u Prelogu, u ime Republike Hrvatske, po sutkinji toga suda Nini Markulija, u pravnoj stvari tužitelja Grawe Hrvatska d.d., Ulica grada Vukovara 5, Zagreb, OIB: 28406115764, zastupano po punomoćniku Deanu Ilijevski, odvjetniku iz Labina, protiv tuženika OK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Golubić&Šikić, odvjetnicima iz Čakovca, radi regresa, nakon dovršene glavne i javne rasprave 13. svibnja 2025. održane u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja Denisa Mišića, odvjetnika iz Preloga te punomoćnika tuženika Krešimira Golubića, odvjetnika iz Čakovca, 17. lipnja 2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e:

I. Nalaže se tuženiku OK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] tužitelju Grawe Hrvatska d.d., Ulica grada Vukovara 5, Zagreb, OIB: 28406115764 isplatiti iznos od 14.976,00 EUR (četrnaest tisuća devetsto sedamdeset i šest eura) sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 11.06.2021. godine sve do isplate i to do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na sve posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku OK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] tužitelju Grawe Hrvatska d.d., Ulica grada Vukovara 5, Zagreb, OIB: 28406115764 naknaditi troškove postupka u iznosu od 2.864,00 eura (dvije tisuće osamsto šezdeset i četiri eura) sa zateznim kamatama tekućim od donošenja prvostupanjske presude sve do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj Grawe Hrvatska d.d. je podnio ovom sudu tužbu protiv tuženika OK, radi regresa, u kojoj navodi da je dana 06. svibnja 2021. oko 05:10 h na cesti L20070- [adresa] došlo je do prometne nesreće na način da tuženik, upravljajući osobnim vozilom marke i tipa „Volkswagen Passat“, reg. oznake [registarska oznaka] u vlasništvu RK, nije prilagodio brzinu kretanja osobinama i stanju ceste te atmosferskim prilikama te je u lijevom zavoju svojim vozilom sišao izvan kolnika na zemljanu površinu nakon čega je u nastavku kretanja prednjim dijelom vozila udario u rastuća drveća i betonsko-žičanu ogradu te poljoprivredni priključak-rolomat za navodnjavanje, u dvorištu kuće na kbr. 27/A u Vinogradskoj ulici u Hodošćanu sve u vlasništvu ZK te u poljoprivredni priključak-plug u vlasništvu IK. Za nastanak predmetne prometne nezgode u cijelosti je odgovoran tuženik budući je vozilom marke i tipa „Volkswagen Passat“, reg. oznake [registarska oznaka] upravljao za vrijeme kada mu je bila izrečena sigurnosna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima. Naime, sukladno članku 24. st.1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu osigurana osoba gubi prava iz osiguranja ako je vozaču oduzeta vozačka dozvola ili je isključen iz prometa ili ako mu je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom određene vrste ili kategorije ili mjera prestanka važenja vozačke dozvole odnosno zaštitna mjera zabrane upotrebe inozemne vozačke dozvole na teritoriju Republike Hrvatske. Nadalje, isto proizlazi i iz čl. 3. st. 1. uvjeta osiguranja. U navedenoj prometnoj nezgodi nastala je imovinska šteta na rastućem drveću, betonsko-žičanoj ogradi te poljoprivrednom priključku-rolomatu za navodnjavanje, sve u vlasništvu ZK te na poljoprivrednom priključku-plugu u vlasništvu IK. Tužitelj je oštećenicima po postavljenom odštetnom zahtjevu (vozilo kojem je upravljao tuženik bilo je kod tužitelja osigurano policom osiguranja broj [broj police osiguranja]- 31041998) izvršio isplatu naknade štete u ukupnom iznosu od 26.098,12 EUR međutim od tuženika potražuje iznos od 14.976,00 EUR, a sve uzimajući u obzir činjenicu da osoba odgovorna za štetu odgovara najviše do iznosa 12 prosječnih plaća u neto iznosu prema posljednjem službenom izvješću Državnog zavoda za statistiku. Za predmetnu nezgodu i posljedično njome nastalu štetu, odgovoran je tuženik obzirom da je upravljao osobnim vozilom za vrijeme kada mu je bila izrečena sigurnosna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima. te nije prilagodio način vožnje uvjetima na cesti. Tužitelj se, uzimajući u obzir navedeno, u više navrata obratio tuženiku s regresnim zahtjevom za isplatom navedenog iznosa, međutim tuženik nije postupio prema navedenom.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da mu nije oduzeta vozačka dozvola, nije isključen iz prometa, nije mu izrečena zaštitna mjera. Navodi da tvrdnja da je tuženiku izrečena sigurnosna mjera nije razlog za gubitak prava iz osiguranja. To tužitelj nije ni naveo kao razlog gubitka prava iz osiguranja u regresnom zahtjevu od 6. svibnja 2021. Odredbu općih uvjeta o gubitku prava iz osiguranja tužitelj ne može proširivati vlastitim pogrešnim tumačenjem budući je tekst općih uvjeta sam sastavio, a tuženik na taj tekst nije mogao utjecati. Izrečena sigurnosna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom nije isto što i izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom jer te dvije različite mjere propisuju različiti zakoni. Zaštitne mjere su propisane Prekršajnim zakonom, a sigurnosne mjere Kaznenim zakonom. Osim toga, sigurnosna mjera tuženiku nije počela teći 18. veljače 2021. Predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u priopćenje Državnog zavoda za statistiku na listu 6, potvrde o isplati na listovima 7 do 12, procjenu na listovima 13 do 14, račun na listovima 15 do 16, regresni zahtjev na listovima 17 do 18, odštetni zahtjev na listovima 19 do 20, informacije na listovima 21 do 22, odštetni zahtjev i fotodokumentacija na listovima 23 do 30, potvrda PU Međimurske na listovima 31 i 32, podatke o prometnoj nezgodi na listovima 33 do 34, spis PU Međimurske sa fotodokumentacijom i skicom mjesta nesreće na listovima 65 do 80 te je u svojstvu svjedoka saslušan IK.

4. Sud je odbio dokazne prijedloge tužitelja za provođenjem financijsko knjigovodstvenog vještačenja, strojarskog vještačenja, građevinskog vještačenja, gospodarskog vještačenja, vještačenja po vještaku procjeniteljske struke, mjerničkog vještačenja i prometnog vještačenja kao nepotrebne i odugovlačeće.

5. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

6. U čl. 2. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, dalje: ZPP) određeno je da u parničnom postupku sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku. Odredbom čl. 7. ZPP-a, određeno je da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, a u čl. 219. istog zakona da je u parnici svaka strana dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

7. Nesporno je 6. svibnja 2021. oko 5,10 sati na cesti L20070 [adresa] došlo do prometne nesreće na način da je tuženik, upravljajući osobnim vozilom marke i tipa Volkswagen Passata reg. oznake [registarska oznaka] u vlasništvu RK.

8. Tijekom postupka, na ročištu održanom 13. svibnja 2025. tuženik je priznao nespornim da je nastala imovinska šteta na drveću, ogradi, rolomatu za navodnjavanje u vlasništvu ZK te na poljoprivrednom plugu u vlasništvu IK, da je tužitelj oštećenicima isplatio naknadu štete u iznosu od 26.098,12 EUR- a te da je tuženik odgovoran za prometnu nezgodu i da nije prilagodio način vožnje uvjetima na cesti.

9. Sporno jest je li tuženiku u vrijeme nastanka štetnog događaja bila izrečena sigurnosna ili zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom, je li uslijed iste došlo do gubitka prava iz osiguranja sukladno Zakonu o obveznim osiguranjima u prometu te s tim u vezi sporna je osnovanost tužbenog zahtjeva.

10. Kako je tuženik priznao nespornim svoju odgovornost za predmetnu prometnu nesreću, kao i nastalu štetu te da je tužitelj isplatio oštećenicima na ime naknade štete sveukupno iznos od 26.098,12 eura, to je sud kao nepotrebne i odugovlačeće odbio dokazne prijedloge tužitelja za provođenjem financijsko knjigovodstvenog vještačenja, strojarskog vještačenja, građevinskog vještačenja, gospodarskog vještačenja, vještačenja po vještaku procjeniteljske struke, mjerničkog vještačenja i prometnog vještačenja.

11. Također, obzirom na navedeno, kako je u postupku sporno bilo pitanje pravne naravi, sud nije ulazio u analizu iskaza saslušanog svjedoka, kao ni priložene materijalne dokumentacije.

12. U ovom postupku mjerodavne su odredbe Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18,126/21, dalje: ZOO) i Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14, dalje: ZOOP).

13. Sukladno čl. 24. st. 1. ZOOP-a osigurana osoba gubi prava iz osiguranja u sljedećim slučajevima:

1. ako vozač nije koristio vozilo u svrhu kojoj je namijenjeno,

2. ako vozač nije imao važeću vozačku dozvolu odgovarajuće vrste ili kategorije, osim ako je za vrijeme poduke iz vožnje vozilom upravljao kandidat za vozača motornog vozila, uz poštivanje svih propisa kojima se ta poduka uređuje,

3. ako je vozaču oduzeta vozačka dozvola ili je isključen iz prometa ili ako mu je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom određene vrste ili kategorije ili mjera prestanka važenja vozačke dozvole odnosno zaštitna mjera zabrane upotrebe inozemne vozačke dozvole na teritoriju Republike Hrvatske,

4. ako je vozač upravljao vozilom pod utjecajem alkohola iznad ugovorene granice, droga te psihoaktivnih lijekova ili drugih psihoaktivnih tvari, odnosno ako se odbio podvrgnuti ispitivanju alkoholiziranosti ili ispitivanju prisutnosti droga te psihoaktivnih tvari i psihoaktivnih lijekova, odnosno ako je vozač napustio mjesto prometne nesreće prije nego što je:

- popunio Europsko izvješće o prometnoj nesreći ili na drugi način razmijenio osobne podatke i podatke o vozilima u slučaju imovinske štete,

- obavijestio najbližu policijsku upravu ili policijsku postaju u slučaju prometne nesreće u kojoj je netko izgubio život ili je ozlijeđen

5. ako je vozač štetu prouzročio namjerno,

6. ako je šteta nastala zbog toga što je vozilo bilo tehnički neispravno, a ta je okolnost vozaču vozila bila poznata.

7. ako je šteta prouzročena kaznenim djelom obijesne vožnje u cestovnom prometu kako je to propisano zakonom kojim se uređuju kaznena djela za koje je donesena pravomoćna sudska presuda.

14. Tijekom postupka nedvojbeno je utvrđeno da je prilikom nastanka predmetne prometne nesreće, dakle 6. svibnja 2021. tuženiku bila izrečena sigurnosna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima. Naime, sam tuženik u odgovoru na tužbu ne osporava da bi istom bila izrečena sigurnosna mjera, već navodi kako se ne radi o relevantnom razlogu te da ista nije počela teći 18. veljače 2021.

15. Međutim, iz Zapisnika o očevidu PUM, Postaje prometne policije Čakovec od 15. lipnja 2021., o prometnoj nesreći od 6. svibnja 2021. je vidljivo kako je protiv tuženika pokrenut prekršajni postupak zbog prekršaja i čl. 51. st. 1. kažnjivo po čl. 51. st. . primjenom čl. 293. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama te da protiv istog slijedi kaznena prijava zbog kaznenog djela „Neizvršavanje sudske odluke“ iz čl. 311. st. 2. Kaznenog zakona Republike Hrvatske.

16. Također, iz Podataka o prometnoj nezgodi, priloženih uz Potvrdu PUM, Postaje prometne policije Čakovec od 17. svibnja 2021. proizlazi kako je tuženik upravljao osobnim vozilom u vrijeme dok mu je izrečena sigurnosna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima i to od 18. veljače 2021. do 17. veljače 2022.

17. Dakle, sud smatra kako je tijekom postupka nedvojbeno utvrđeno da je tuženik predmetnu prometnu nesreću prouzročio u vrijeme kada mu je bila izrečena sigurnosna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom.

18. Tuženik je tijekom postupka osporavao da bi okolnost da je prema istom bila izrečena sigurnosna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom dovela do gubitka prava iz osiguranja iz čl. 24. st. 1. ZOOP-a, jer da je odredbom čl. 24. st. 1. toč. 3. ZOOP-a određeno kako osigurana osoba gubi prava iz osiguranja ako mu je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom određene vrste ili kategorije, a da je zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom propisana Prekršajnim zakonom, dok je sigurnosna mjera propisana Kaznenim zakonom.

19. Međutim, sud smatra kako takvi navodi tuženika nisu osnovani. Naime, točno jest da je zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom mjera propisana Prekršajnim zakonom, dok je sigurnosna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom kao takva uređena Kaznenim zakonom.

20. Odredbom čl. 51. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" br. 107/2007, 39/2013, 157/2013, 110/2015, 70/2017, 118/2018, 114/2022, dalje: PZ) određeno je kako je svrha zaštitnih mjera da se njihovom primjenom otklanjaju uvjeti koji omogućavaju ili poticajno djeluju na počinjenje novog prekršaja. Sukladno čl. 58. st. 1. PZ-a zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od jednog mjeseca do dvije godine sud može izreći počinitelju prekršaja protiv sigurnosti prometa kad postoji opasnost da će upravljajući motornim vozilom ugroziti sigurnost prometa.

21. Sukladno čl. 66. Kaznenog zakona ("Narodne novine" br. 125/2011, 144/2012, 56/2015, 61/2015, 101/2017, 118/2018, 126/2019, 84/2021, 114/2022, 114/2023, 36/2024, dalje: KZ) svrha sigurnosnih mjera jest otklanjanje okolnosti koje omogućavaju ili poticajno djeluju na počinjenje novog kaznenog djela, a sukladno čl. 72. st. 1. KZ-a sigurnosnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom sud će izreći počinitelju kaznenog djela protiv sigurnosti prometa kad postoji opasnost da će upravljajući motornim vozilom ugroziti sigurnost prometa. Odredbom čl. 72. st. 3. KZ-a propisano je kako se navedena sigurnosna mjera određuje u trajanju od jedne do pet godina.

22. Dakle, sadržajno, obje mjere izriču se kad postoji opasnost da će počinitelj prekršaja/kaznenog djela upravljajući motornim vozilom ugroziti sigurnost prometa. Time da se zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom izriče počinitelju prekršaja protiv sigurnosti prometa, a sigurnosna mjera počinitelju kaznenog djela protiv sigurnosti prometa.

23. Također, zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom može se izreći u trajanju od jednog mjeseca do dvije godine, a sigurnosna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom može se izreći u trajanju od jedne do pet godina.

24. Sukladno čl. 1. PZ-a prekršaji i prekršajnopravne sankcije propisuju se samo za ona ponašanja kojima se tako povređuje ili ugrožava javni poredak, društvena disciplina i društvene vrijednosti zajamčene i zaštićene Ustavom Republike Hrvatske, međunarodnim pravom i zakonima čija zaštita nije moguća bez prekršajnopravnog sankcioniranja, a njihova se zaštita ne ostvaruje kaznenopravnom prisilom, a odredbom čl. 1. KZ-a je određeno kako se kaznena djela i kaznenopravne sankcije propisuju samo za ona ponašanja kojima se tako povređuju ili ugrožavaju osobne slobode i prava čovjeka te druga prava i društvene vrijednosti zajamčene i zaštićene Ustavom Republike Hrvatske i međunarodnim pravom da se njihova zaštita ne bi mogla ostvariti bez kaznenopravne prisile.

25. S obzirom na sve navedeno, sud smatra kako bi isključivo formalno i usko tumačenje odredbe ZOOP-a dovelo do pravne situacije da bi prava iz osiguranja bila očuvana počinitelju kaznenog djela prema kojem je primijenjena kaznenopravna sankcija u vidu sigurnosne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom, dok bi takva prava gubio počinitelj prekršaja, a što predstavlja lakšu povredu pravnih dobara od kaznenog djela, prema kojem je bila izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom.

26. Sud smatra kako navedeno nije bila intencija zakonodavca prilikom donošenja sporne odredbe čl. 24. ZOOP-a te kako je prilikom tumačenja mjerodavnog prava potrebno primijeniti i zdrav razum i pravnu logiku.

27. Stoga sud smatra kako je, time što je prouzročio prometnu nesreću 6. svibnja 2021. u vrijeme kada mu je bila izrečena i tekla sigurnosna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom, tuženik izgubio prava iz osiguranja, sve sukladno čl.24. st. 1. toč. 3. ZOOP-a.

28. Sukladno odredbi čl. 24. st. 4. ZOOP-a društvo za osiguranje koje je temeljem stavka 1. točke 5. i 7. ovoga članka oštećenoj osobi isplatilo štetu ima pravo od osobe koja je odgovorna za štetu na naknadu cjelokupno isplaćenog iznosa štete, na kamatu i troškove, a u slučaju iz stavka 1. točke 1., 2., 3., 4. i 6. ovoga članka najviše do iznosa 12 prosječnih neto-plaća prema zadnjem službenom izvješću Državnog zavoda za statistiku.

29. Iz priloženih podataka Državnog zavoda za statistiku je vidljivo kako je prosječna neto plaća, prije pokretanja postupka, iznosila 1248 eura, dakle, 12 prosječnih neto plaća iznosi ukupno 14.976,00 eura, stoga je sud u cijelosti prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja kao osnovan te je presuđeno kao pod točkom I. izreke ove presude.

30. Odluka o zateznim kamatama temelji se na čl. 29. st. 1. i 2. ZOO-a te je sud tuženiku, osim glavnice, naložio i isplatu zateznih kamata koje teku od 11. lipnja 2021. do isplate, obzirom je tužitelj isplatio naknadu štetu oštećeniku 10. lipnja 2021. i to oštećeniku ZK u iznosu od tadašnjih 37.000,00 kuna i oštećeniku IK u iznosu od tadašnjih 103.068,10 tadašnjih kuna, a što je vidljivo iz priloženih potvrda o transakcijama.

31. Odluka o troškovima temelji se na čl. 154. st. 1. ZPP-a te obzirom da je tužitelj u cijelosti uspio u sporu, istome pripada pravo na naknadu troškova postupka u cijelosti.

32 Troškovi su odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23, dalje: Tarifa) te su tužitelju priznati trošak sastava tužbe u iznosu od 625,00 eura, sukladno Tbr. 7. toč. 1. Tarife, sastava podneska od 11. studenog 2024. i 13. svibnja 2025. u iznosu od 625,00 eura za svaku radnju, sukladno Tbr. 8. toč. 1. Tarife, zastupanja na ročištu 4. veljače 2025. u iznosu od 200,00 eura, sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife, sve s pripadajućim PDV-om po stopi od 25%, sudska pristojba na tužbu u iznosu od 182,00 eura, sudska pristojba na presudu u iznosu od 182,00 eura, dakle, sveukupno u iznosu od 2.864,00 eura.

33. S obzirom na sve izneseno, presuđeno je kao u izreci ove presude.

Prelog, 17. lipnja 2025.

Sutkinja:

Nina Markulija

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana po primitku presude, nadležnom županijskom sudu, putem ovog suda, pismeno u tri primjerka.

O tome obavijest:

1. Punomoćnik tužitelja

2. Punomoćnik tuženika