REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Slavonskom Brodu

Trg pobjede 13

35 000 Slavonski Brod

Poslovni broj: Ovr-115/2021-48

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

Z A K L J U Č A K

i

R J E Š E N J E

Općinski sud u Slavonskom Brodu, po sutkinji Jadranki Babić - Milberg, na prijedlog sudske savjetnice Jelene Krijan, u ovršnom postupku ovrhovoditelja Privredna banka Zagreb d.d., OIB: 02535697732, Zagreb, Radnička cesta 50, zastupana po punomoćniku Josipu Jeliću, odvjetniku u Slavonskom Brodu, protiv ovršenika AP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi ovrhe na nekretninama, radi ovrhe na nekretninama, 17. lipnja 2025.

z a k l j u č i o  j e

Upućuje se ovršenik LP, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], da u roku od 30 dana od dostave ovog zaključka pokrene parnicu protiv ovrhovoditelja Privredna banka Zagreb d.d., OIB: 02535697732, Zagreb, Radnička cesta 50, radi proglašenja ovrhe nedopuštenom na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška], ranije zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], Osječka ulica, Oranica, površine 943 m2, u vlasništvu ovršenika AP, te da dokaz o pokrenutoj parnici dostavi na naprijed naznačeni broj spisa.

i

r i j e š i o  j e

Odgađa se postupak ovrhe do okončanja parnice radi proglašenja ovrhe nedopuštenom ili do proteka roka iz izreke zaključka.

Obrazloženje

1. Rješenjem o ovrsi ovog suda poslovni broj: Ovr-115/2021-3 od 3. svibnja 2021. određena je predložena ovrha na nekretninama ovršenika AP, pobliže opisanima u izreci zaključka, na temelju ovršne isprave, a radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja.

1. 1. Ovršna isprava na temelju koje je doneseno predmetno rješenje o ovrsi je Ugovor o dugoročnom kreditu s valutnom klauzulom broj: 5110078996/2006 od 18. siječnja 2006., sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama i pokretnim stvarima, od 19. siječnja 2006., zaključen između Privredne banke Zagreb d.d. kao vjerovnika i dužnika " [obrt]", u vlasništvu ČP, kao kreditnog dužnika, te AP iz [adresa], kao založnog dužnika, solemniziranog po javnom bilježniku Nadi Kemec, broj ovjere OU-19/06 od 19. siječnja 2006. godine. Istim ugovorom zasnovano je založno pravo na predmetnoj kč. br. [katastarska čestica], uz promjenjivu kamatnu stopu, za iznos u kunskoj protuvrijednosti od 50.000,00 eura.

2. S obzirom da je konkretni ovršni postupak pokrenut na temelju ovršne isprave, radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja, a za koji postoji sumnja o ništetnosti pojedinih odredaba, sud je stranke pozvao na ročište 9. lipnja 2025. godine. Na istom, budući da Ugovor o kreditu sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine kao javnobilježnički akt nije prošao sudsku kontrolu provjere eventualno nepoštenih ugovornih odredaba, a sukladno Zaključku građanskih odjela Županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, na zapisnik je uzeta izjava ovršenika.

3. Na sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 11. ožujka 2022. u Zagrebu donesen je zaključak da je obveza ovršnog suda da u postupku ovrhe na temelju ovršnih isprava koje nisu prošle sudsku kontrolu (rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, zadužnice, javnobilježnički akti ili solemnizirane privatne isprave i sl.), a koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, po službenoj dužnosti preispitati sadrži li potrošački ugovor nepoštene (ništetne) ugovorne odredbe. Tako je ovršni sud dužan po službenoj dužnosti sumarno provjeriti je li ovršenik potrošač, da li je potrošački ugovor priložen uz prijedlog za ovrhu, po potrebi zakazati ročište, da li se potrošač izjasnio da želi ostati vezan nepoštenim ugovornim odredbama koje odricanje mora biti unijeto u zapisnik ili službenu bilješku u spisu (odricanje od zaštite). Sud će na naprijed navedeni način postupiti i ako je rješenje o ovrsi doneseno te može preinačiti svoje rješenje o ovrsi i ovršni zahtjev odbiti u cijelosti ili djelomično odnosno obustaviti ovrhu u cijelosti ili djelomično. Obveze koje ima prvostupanjski ovršni sud ima i drugostupanjski sud. U sumnji jesu li pojedine odredbe ništetne sud će ovršenika uputiti u parnicu radi nedopustivosti ovrhe, a dok se ne odluči je li ovrha nedopuštena, sud će odgoditi ovrhu po službenoj dužnosti. Na isti način će sud postupiti i povodom žalbe nakon proteka roka, a i u stadiju provedbe ovrhe.

4. Uvidom u predmetne ugovore utvrđeno je da je su isti sklopljeni između Privredne banke Zagreb d.d. kao vjerovnika i dužnika " [obrt]", u vlasništvu ČP, kao kreditnog dužnika, te AP iz [adresa],

[adresa], kao založnog dužnika, uz promjenjivu kamatnu stopu i valutnu klauzulu vezanu na euro.

5. Sukladno navedenom Zaključku Vrhovnog suda Republike Hrvatske sud je zakazao ročište za dan 9. lipanj 2025. na koje su pristupili i ovršenik i ovrhovoditelj.

5. 1. Ovrhovoditelj je na ročištu predložio nastavak ovršnog postupka, ističući da u konkretnom slučaju ne postoje nepoštene odredbe, da se ne radi o potrošačkom ugovoru, te da, budući da je Ugovor sklopljen između banke i obrta " [obrt]", ovršenik nije potrošač.

5. 2. Ovršenik je na ročištu dao izjavu po kojoj traži sudsku zaštitu radi utvrđivanja nepoštenosti odnosno ništetnosti potrošačkog ugovora, i to jer se tijekom sklapanja ugovora o kreditu, o ugovornim odredbama, nije pojedinačno pregovaralo, već je banka imala unaprijed formulirani ugovor, na čije odredbe nije mogao utjecati. Također je posebno istaknuo da nekretnina upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], ranije zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], predstavlja oranicu koju obrađuje, za vlastite potrebe, ista predstavlja njegovu jedinu nekretninu, a sam živi godinama kao podstanar. Istaknuo je i da se tijekom sklapanja ugovora nije pojedinačno pregovaralo o pojedinim odredbama, da je banka već imala unaprijed formulirani ugovor, da je namjena kredita bila kupovina vozne jedinice, te da je isti kredit u većoj mjeri i otplaćen. Dalje je zatražio sudsku zaštitu radi nepoštenih odredbi i posebno naveo da je on sada teško bolestan, prilažući opširnu medicinsku dokumentaciju u sudski spis.

6. Ovršenik se stoga nije odrekao sudske zaštite od nepoštenih odredbi niti se očitovao da želi ostati vezan eventualnim nepoštenim odredbama potrošačkog ugovora.

7. Budući da u konkretnom pravnom slučaju postoji sumnja jesu li pojedine odredbe potrošačkog ugovora nepoštene, a ovršni sud ovrhu provodi u skladu s ovršnom ispravom bez mogućnosti ocjenjivanja sadržaja ovršne isprave, sud je ovršenika uputio na parnicu radi proglašenja nedopuštenosti ove ovrhe, u roku od 30 dana od dana dostave ovog zaključka, protiv ovrhovoditelja, u skladu sa Zaključkom Vrhovnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Su IV – 87/2022 od 11. ožujka 2022. i u skladu s odlukom Suda Europske unije C-407/18 u kojoj je presuđeno da Direktivu Vijeća 93/13/EEZ od 5. travnja 1993. o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima treba s gledišta načela djelotvornosti tumačiti na način da joj se protivi nacionalni propis poput onog iz glavnog postupka, na temelju kojeg nacionalni sud, koji odlučuje o prijedlogu za ovrhu ugovora o hipotekarnom kreditu sklopljenog između trgovca i potrošača u obliku neposredno izvršivog javnobilježničkog akta, nema mogućnost, bilo na prijedlog potrošača ili po službenoj dužnosti, ispitati jesu li odredbe sadržane u tom aktu nepoštene, u smislu te direktive i po toj osnovi odgoditi zatraženu ovrhu.

8. Također, sud ističe, da je LP kao ugovorna strana ovog pravnog posla – založni dužnik, a založni dužnici imaju status potrošača (tako i Županijski sud u Rijeci, poslovni broj Gž Ovr-178/2022 od 9. lipnja 2022.). Naime, Obaviješću Europske komisije – Smjernicama za tumačenje i primjenu Direktive Vijeća 93/13/EEZ o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima (SL C 323, 27. rujna 2019.) zauzeto je pravno shvaćanje prema kojem u slučaju kada se između prodavatelja robe ili pružatelja usluga i potrošača sklapa akcesorni ugovor, isti je obuhvaćen Direktivom o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima, čak i u slučaju ako se glavni ugovor sklapa između trgovačkih društava pa nije obuhvaćen područjem primjene Direktive o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima. Stoga, iako tražbina ovrhovoditelja proizlazi iz citiranih ugovora sklopljenih između trgovačkih društava, istima je ovršenik kao fizička osoba osnovao založno pravo na svojoj nekretnini, dakle vlastitoj nekretnini i to predmetnoj kč. br. [katastarska čestica], pa postoji dužnost ovog suda da po službenoj dužnosti ispita i utvrdi da li predmetne ovršne isprave sadrže nepoštene (ništetne) odredbe (tako i Županijski sud u Rijeci, Gž Ovr-103/2022-2 od 20. prosinca 2022.).

9. Uzimajući u obzir da se ovrha vodi na temelju ugovora za koji postoji sumnja u nepoštene odredbe, sud je odgodio ovrhu do pravomoćnog završetka parničnog postupka radi proglašenja nedopuštenosti ovrhe, ili do proteka roka za njeno pokretanje, a budući da je ovršenik kao fizička osoba založio nekretninu u svome vlasništvu, ima se primijeniti već citirani zaključak sa sastanka predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 11. ožujka 2022. godine te Smjernice za tumačenje i primjenu Direktive Vijeća 93/13/EEZ o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima.

10. Slijedom svega navedenoga, odlučeno je kao u izreci zaključka i rješenja.

U Slavonskom Brodu 17. lipnja 2025.

Sutkinja

Jadranka Babić - Milberg

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek (članak 11. stavak 5. OZ-a)

Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana dostave prijepisa rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. Ovrhovoditelju putem punomoćnika Josipa Jelića, odvjetnika u Slavonskom Brodu

2. Ovršeniku ČP, [adresa]