REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU
Stalna služba u Hvaru
Poslovni broj: Pp-68/2023-9
REPUBLIKA HRVATSKA
R J E Š E NJ E
Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Hvaru, po sutkinji Lari Menđušić, uz sudjelovanje zapisničarke Olivere Dedić, u prekršajnom predmetu protiv AE i AEŽ povodom optužnog prijedloga Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Hvar, Klasa: 211-07/22-5/20743, Ur. broj: 511- 12-26-22-1 od 04. kolovoza 2022. godine zbog prekršaja iz članka 13. i 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine br. 5/90, 30/90, 47/90, 29/94 i 114/22, dalje u tekstu: Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira) prije započinjanja prekršajnog postupka, dana 17. lipnja 2025. godine
r i j e š i o j e
Na temelju članka 10. u svezi čl. 157. i 161. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje: Prekršajni zakon), o d b a c u j e se optužni prijedlog podnijet od strane ovlaštenog tužitelja Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Hvar, Klasa: 211-07/22- 5/20743, Urbroj: 511-12-26-22-1 od 04. kolovoza 2022. godine, zaprimljen kod Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalna služba u Hvaru dana 10. siječnja 2023. protiv prvookrivljenika AE, rođ. **.**.1979., iz [adresa]., te drugookrivljene AEŽ, rođ. **.**.1980., iz [adresa],
što je dana 03. kolovoza 2022. godine, u 13:15 sati, u Jelsi, prvookrivljeni u vidno alkoholiziranom stanju (1,62 g/kg) došavši na parking ispred Dental centra " UE" nakon obraćanja dr. UE kako se ne može zadržati na parkingu iz razloga što je parking u sklopu centra, počeo na njega vikati i vrijeđati riječima: "Ajde dokaži da je ovo privatni parking, daj ZK izvadak i odjebi!", nakon čega se policijski službenik EE legitimirao značkom i službenom iskaznicom, a kada je isti nastavio sa narušavanjem javnog reda i mira na način da je nastavio sa vikom: "Ja ovdje mogu parkirati i vi mi ne možete ništa!", upučujući pri tome riječi UE i policijskom službeniku EE: "Odjebite, tko ste vi, ja radim u državnom odvjetništvu!", a što je nastavio nakon upozorenja policijskog službenika da prekine sa narušavanjem. Potom da je drugookrivljena u vidno alkoholiziranom stanju (1,39 g/kg) ispred Dental centra "Tomić" u mjestu Jelsa, prilikom privođenja prvookrivljenika vrijeđala i omalovažavala policijske službenike HE i GE riječima: "Pička vam materina, jebem vam mater, ja vas plaćam idioti, što radite ovo kreteni!" te je isto nastavljala ponavljati u službenom vozilu cijelim putem od mjesta Jelsa do Hvara, nakon više izdanih upozorenja da čini prekršaj iz čl. 17. Zakona o narušavanju javnog reda i mira. Prvookrivljeni i drugookrivljeni su u prostorijama PP Hvar odbijali bilo kakvu komunikaciju i suradnju sa policijskim službenicima.
dakle na javnom mjestu vikali i na drugi način remetili javni red i mir te omalovažavali i vrijeđali službene osobe prilikom vršenja službe,
čime bi počinili prekršaje opisane i kažnjive po članku 13. i 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira,
Na temelju članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.
Obrazloženje
Policijska uprava splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Hvar, dana 10. siječnja 2023. godine podnijela je ovom sudu optužni prijedlog Klasa: 211-07/22- 5/20743, Urbroj: 511-12-26-22-1 od 04. kolovoza 2022. godine protiv okrivljenika radi prekršaja navedenih u izreci rješenja.
Ispitujući optužni prijedlog, Sud je utvrdio da je temeljem kaznene prijave protiv istih okrivljenika zbog dva kaznena djela prisile prema službenoj osobi u pokušaju iz čl. 314. st. 2. u svezi st. 1. i čl. 34. Kaznenog zakona, Općinsko državno odvjetništvo u Splitu protiv okrivljenika podiglo optužnicu poslovni broj: KO-DO-481/2023 od 10. svibnja 2023. godine, koja je potvrđena rješenjem Općinskog suda u Splitu, poslov.br. Kov-361/2023-11 od 08. prosinca 2023. godine (Općinsko državno odvjetništvo se o istome očitovalo dopisom od 27. svibnja 2025. godine u čijem privitku su dostavljene preslike predmetne optužnice i rješenja Općinskog suda u Splitu). Naposljetku je u istim podnesku navedeno da je Općinski sud u Splitu dana 10. svibnja 2025. godine pod poslovnim brojem: K-188/24 donio nepravomoćnu presudu kojim je iste okrivljenike proglasio krivima zbog gore navedenih kaznenih djela.
Odredbom članka 10. Prekršajnog zakona je propisano da se protiv počinitelja prekršaja ne može voditi prekršajni postupak ako je protiv njega započeo kazneni postupak zbog kaznenog djela kojim je obuhvaćen i prekršaj. Članak 17. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24; dalje u tekstu Zakon o kaznenom postupku) određuje da kazneni postupak započinje potvrđivanjem optužnice.
Članak 157. Prekršajnog zakona određuje da prekršajni postupak započinje: 1) otvaranjem glavne rasprave, 2) u postupku bez glavne rasprave, ispitivanjem okrivljenika ili izvođenjem drugog dokaza.
Pregledom spisa proizlazi da je protiv okrivljenika započeo kazneni postupak zbog kaznenog djela prisile prema službenoj osobi u pokušaju iz čl. 314. st. 1. i 2. u svezi čl. 34. Kaznenog zakona te analizom predmetne kaznene prijave i ovog optužnog prijedloga utvrđeno je da se očito radi o istom događaju, počinjenom u isto vrijeme, na istom mjestu, po istim počiniteljima, gdje se u oba slučaja opisuju isti njihovi postupci, točnije onemogućavanje ovlaštene službene osobe u obavljanju službene radnje. Dakle, u najmanju ruku riječ je o činjenicama koje su u suštini iste. Stoga vrijeđanje i omalovažanje policijskih službenika predstavljaju element kaznenog djela iz čl. 314. st. 1. i 2. u svezi čl. 34. Kaznenog zakona (sila) za koje su okrivljenici trebali biti kazneno prijavljeni, a to što nije, nije od utjecaja za ovaj predmet budući da se radi o jednom te istom događaju, kod kojeg je krivnja okrivljenika u potpunosti jedinstvena te se ne može dijeliti na onaj dio koji bi bio u zoni prekršajne odgovornosti i drugi dio koji bi prešao u zonu kaznene odgovornosti. Napominje se da se predmetno kazneno djelo iz članka 314. st. 1. i 2. u svezi čl. 34. Kaznenog zakona smatra jednim kaznenim djelom i kada je počinjeno prema više policijskih službenika (prividni stjecaj). Naglašava se da je zaštita javnosti opći zaštitni objekt Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira a ne zaštita individualnih prava pojedinačno određenih osoba, te je pogrešan stav ovaštenog tužitelja da bi predmetnim prekršajem bili također oštećeni UE te policijski službenik GE, zbog čega bi se radilo o odvojenom prekršaju iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Opisano ponašanje okrivljenika prema UE predstavlja povod temeljem kojega su navedeni policijski službenici obavljali službenu dužnost, a postupak prema policijskom službeniku ŽE je trebao biti obuhvaćen gore navedenom kazneno prijavom jer je isti također kritične prigodep ostupao prema okrivljenicima (a kako je to prethodno pojašnjeno).
Dakle vođenjem ovog postupka radilo bi se o ponovnom progonu okrivljenika za isti događaj i za iste radnje za koje je započet kazneni postupak, na koji način bi se nesporno povrijedili normativi propisani Ustavom RH i Konvencijom za zaštitu prava i ljudskih sloboda o zabrani dvostrukog progona. Upravo se u tom pravcu skreće pozornost na stav zauzet u presudi Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u predmetu Maresti protiv Hrvatske od 25. svibnja 2009. godine, koji se tiče zabrane kumulacije progona.
Stoga, budući se u konkretnom slučaju radi o objektivnom identitetu djela uvjetovanom započinjenjem kaznenog postupka, koja kao postupovna smetnja predstavlja okolnost koja isključuje vođenje prekršajnog postupka, Sud je temeljem članka 161. Prekršajnog zakona predmetni optužni prijedlog odbacio i odlučio kao u izreci presude.
Kako je u konkretnom slučajno doneseno rješenje kojim se optužni akt odbacuje, troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.
U Hvaru, 17. lipnja 2025. godine
Zapisničarka
Sutkinja
Olivera Dedić, v.r.
Lara Menđušić, v.r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja ovlašteni tužitelj ima pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu u roku od 3 dana od dana primitka rješenja, a žalba se podnosi putem ovog suda u dva istovjetna primjerka bez pristojbe.
Dostaviti:
tužitelju
u spis
