Poslovni broj: Us I-2338/2024-12

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Splitu, po sucu Milanu Franiću, te Marijani Vidaković, zapisničarki, u upravnom sporu tužiteljice MI, [adresa], koju zastupa opunomoćenica Ankica Šolić, odvjetnica u Splitu, Put Supavla 1/1, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravnom pravo, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49, uz sudjelovanje zaineresirane osobe Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb, Vončina 3, radi izvlaštenja, 16. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika Klasa:

UP/II-943-02/23-01/209, Urbroj: 514-04-02-01-01/08-24-04 od 1. kolovoza 2024., kao i zahtjev tužiteljice za naknadu troška ovoga spora.

Obrazloženje

1. Navedenim rješenjem tuženika (dalje: osporeno rješenje), odbijena je žalba tužiteljice ali je djelomično usvojena žalba zainteresirane osobe pa je (tim žalbama pobijano) dopunsko rješenje prvostupanjskog tijela Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za imovinsko-pravne poslove, Klasa: UP/I-943-04/15-01/00056, Urbroj: 2181/1-13/569-22-12 od 31. svibnja 2023. (dalje: dopunsko prvostupanjsko rješenje) poništeno uz vraćanje predmeta tomu tijelu na ponovni postupak.

2. Dopunskim prvostupanjskim rješenjem, dopunjeno je rješenje prvostupanjskoga tijela KLASA: UP/I-943-04/15-01/00056, URBROJ: 2181/1-13/569- 22-11 od 11. srpnja 2022. na način da je, iza točke 1. izreke toga rješenja (kojom je odbijen prijedlog zainteresirane osobe za potpuno izvlaštenje zemljišta radi rekonstrukcije raskrižja 3, D-8 i [adresa] u [adresa]), dodana točka 2. izreke koja glasi: „Obvezuju se Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb vratiti u posjed MI rođ. M, OIB: [osobni identifikacijski broj], česticu zemlje oznake čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 48 m², upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti tog rješenja".

3. Tužiteljica, u pravodobnoj tužbi, u podnescima, i na raspravi, u bitnome, prigovara sljedeće. Zainteresirana osoba i Općina Podstrana da ne raspolažu valjanom i zakonitom dokumentacijom za predmetni zahvat. Stoga da je prijedlog za izvlaštenje pravomoćno odbijen. Tužiteljica da je sve to neprekinuto vrijeme isključivi posjednik i uknjiženi vlasnik prijeporne čest. zem. [katastarska čestica]. Stoga da, suprotno stavu tuženika, ovdje ne može doći do primjene javnoga dobra jer da je riječ o nekretnini u vlasništvu tužiteljice. Do danas da nije prestao knjižni upis vlasništva tužiteljice. Do danas da nema nikakvih upisa prava korisnika izvlaštenja. Zainteresirana osoba da je silom i policijskom intervencijom 2017. stupila u posjed predmetne nekretnine. Ovdje da se radi o pokušaju prisilnog i nezakonitog razvlaštenja tužiteljice, protivno člancima 3., 48. i 90. Ustavu Republike Hrvatske, članku 1. Protokola 1. Europske konvencije i praksi Europskog suda za ljudska prava; a budući da nije postignuta ravnoteža između općeg interesa društvene zajednice i zaštite temeljnih prava tužiteljice kao pojedinca. Tuženik da se poziva na uporabnu dozvolu koja da nije u spisu upravnog postupka, a nema je ni u dokumentaciji koju je u tomu postupku dostavljala tužiteljica. S obzirom da je postupak već pravomoćno završen (odbijanjem prijedloga za izvlaštenje), što ni tuženiku nije sporno, nejasno da je tuženikovo vraćanje predmeta prvostupanjskome tijelu na ponovni postupak radi pribavljanja novih dokaza i utvrđivanja činjeničnog stanja. Cijela ova situacija da je rezultirala nedopuštenim i nezakonitim postavljanjem prometnice pored kuće u vlasništvu tužiteljice, na manje od minimalno propisanih udaljenosti, te protivno stečenim pravima tužiteljice (pravo vlasništva). Time je bitno odn. potpuno smanjena vrijednost tužiteljičinih nekretnina i onemogućeno njihovo dotadašnje korištenje u stambenu i poslovnu svrhu. Javni interes za takvo postavljanje i trasiranje te prometnice da ne postoji. Stoga da je riječ o prekomjernom miješanju države u mirno uživanje vlasništva tužiteljice. Tužiteljica da je zainteresiranoj osobi i Općini Podstrana, bezuspješno i više puta, iskazala volju da se izvansudski nagode te da je spremna svoje zahtjeve ograničiti na premještanje autobusne stanice s nadstrešnicom (koja da je tik do stambeno-poslovne zgrade tužiteljice), unatoč protupravnom postavljanju istih. To njihovo odbijanje izvansudskog rješenja da je tužiteljicu izložilo pokretanju parničnog postupka. Ističe zahtjeve navedene u izreci ove presude. Iako u podnesku od 8. svibnja 2025. među ostalim navodi da "ujedno ustraje i u ostvarenju zahtjeva za izdavanjem privremene mjere", taj zahtjev tužiteljica nije ni istaknula pa je stoga odluka ovoga suda o tomu zahtjevu izostala.

4. Tuženik, u odgovoru na tužbu, pozivom na obrazloženje osporenog rješenja, predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva.

5. Zainteresirana osoba, iako pozvana, nije odgovorila na tužbu.

6. Dostavom navedenih podnesaka, i održavanjem javne rasprave 16. svibnja 2025., strankama je omogućeno izjašnjavanje o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovoga spora, shodno članku 6. stavku 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24., dalje: ZUS- a).

7. Rasprava je održana bez prisutnosti uredno pozvanih tuženika i zainteresirane osobe koji nisu opravdali izostanak (članci 89. stavak 4. i 91. stavak 3. ZUS-a).

8. U ovome sporu, kojega je predmet ocjena zakonitosti osporenog rješenja, u dokaznom je postupku čitana sva dokumentacija spisa ovoga spora i spisa predmetnoga upravnog postupka dostavljenog uz tuženikov odgovor na tužbu.

9. Preostali, po tužiteljici predloženi, dokazi (saslušanjem stranaka, svjedoka, očevidom lica mjesta, te vještačenjima po vještacima za graditeljstvo, geodeziju, arhitekturu, financije, medicinu i procjenu vrijednosti nekretnine) nisu izvedeni jer su bili suvišni za presuđenje s obzirom na navedeni predmet ovoga spora i navedene izvedene dokaze.

10. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

11. Predmet ovoga spora je ocjena zakonitosti osporenog rješenja kojim je odbijena žalba tužiteljice ali je djelomično usvojena žalba zainteresirane osobe pa je (tim žalbama pobijano) dopunsko prvostupanjsko rješenje poništeno uz vraćanje predmeta tomu tijelu na ponovni postupak.

12. Dopunskim prvostupanjskim rješenjem, dopunjeno je rješenje prvostupanjskoga tijela KLASA: UP/I-943-04/15-01/00056, URBROJ: 2181/1-13/569- 22-11 od 11. srpnja 2022. na način da je, iza točke 1. izreke toga rješenja (kojom je odbijen prijedlog zainteresirane osobe za potpuno izvlaštenje zemljišta radi rekonstrukcije raskrižja 3, D-8 i [adresa] u [adresa]), dodana točka 2. izreke koja glasi: „Obvezuju se Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb vratiti u posjed MI rođ. M, OIB: [osobni identifikacijski broj], česticu zemlje oznake čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 48 m², upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti tog rješenja.

13. Predmetni upravni postupak radi izvlaštenja, vodio se po prijedlogu koji je zainteresirana osoba prvostupanjskome tijelu podnijela 28. travnja 2014.

14. Stoga se, na temelju članka 62. stavak 1. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade ("Narodne novine" br. 74/14., 69/17., 98/19.), u konkretnome slučaju primjenjuje Zakon o izvlaštenju ("Narodne novine" br. 9/94., 35/94., 112/00., 114/01. , 79/06., 45/11. i 34/12., dalje: Zakon o izvlaštenju) koji, u članku 43., propisuje: "(1) Ako je korisnik izvlaštenja stupio u posjed izvlaštene nekretnine u tijeku postupka izvlaštenja, a prijedlog za izvlaštenje bude odbijen, vlasnik nekretnine ima pravo na naknadu štete koju mu je korisnik izvlaštenja nanio stupanjem u posjed nekretnine.

(2) Rješenje o odbijanju prijedloga za izvlaštenje iz stavka 1. ovog članka sadrži i obvezu korisnika izvlaštenja za vraćanje nekretnine u posjed vlasniku nekretnine u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti rješenja.

(3) Ako vlasnik nekretnine i korisnik izvlaštenja sporazumno ne riješe pitanje vraćanja isplaćene naknade, kao i naknade štete koja je nastala vlasniku nekretnine stupanjem u posjed, vlasnik nekretnine ili korisnik izvlaštenja mogu pokrenuti postupak pred redovnim sudom."

15. Prema članku 102. stavcima 2. i 4. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" br. 47/09., 110/21., dalje: ZUP); ako javnopravno tijelo rješenjem nije riješilo sva pitanja koja su predmet postupka, može se, na prijedlog stranke ili po službenoj dužnosti, donijeti rješenje o pitanjima koja nisu riješena (dopunsko rješenje); a koje (dopunsko) rješenje se u pogledu pravnih lijekova i izvršenja smatra samostalnim rješenjem.

16. Iz spisa predmetnoga upravnog postupka koji je tuženik dostavio uz odgovor na tužbu, proizlaze sljedeće, za rješavanje ove stvari (a time i za presuđenje u ovome sporu) bitne činjenice.

17. Rješenjem prvostupanjskog tijela od 22. svibnja 2015., utvrđen je interes RH te je, prihvaćanjem predmetnog prijedloga zainteresirane osobe, potpuno izvlaštena ovdje predmetna čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 48 m², uknjiženog vlasništva tužiteljice, i to u korist RH, radi rekonstrukcije raskrižja 3, D-8 i [adresa] u [adresa], utvrđena je naknada tužiteljici, određena provedba zemljišnoknjižnih i katastarskih upisa u korist korisnika izvlaštenja kojemu je tužiteljica tu nekretninu obvezana predati u roku 15 dana od dana pravomoćnosti toga rješenja ili kasnijeg dana isplate naknade.

18. Protiv navedenoga rješenja od 22. svibnja 2015., tužiteljica je izjavila žalbu. Po toj žalbi, drugostupanjskim rješenjem tuženika od 15. listopada 2020., poništeno je navedeno rješenje od 22. svibnja 2015. uz vraćanje predmetna prvostupanjskome tijelu na ponovni postupak.

19. U međuvremenu je zainteresirana osoba uvedena u posjed predmetnoga zemljišta, prisilnim izvršenjem izvršnog rješenja o stupanju u posjed, donesenog u primjeni članka 41. Zakona o cestama ("Narodne novine" br. 84/11., 18/13., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14.) kojim je propisano:

"(1) Ako pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar želi stupiti u posjed nekretnina prije pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju, podnosi zahtjev za stupanjem u posjed nadležnom uredu državne uprave u županiji.

(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka odobrava se ako osoba ovlaštena graditi, rekonstruirati i održavati javnu cestu podnese dokaz da je prijašnjem vlasniku isplaćena naknada sukladno posebnim propisima o izvlaštenju, odnosno da mu je navedena naknada stavljena na raspolaganje, odnosno dokaz da je prijašnji vlasnik odbio primiti naknadu.

(3) O stupanju u posjed izvlaštenih nekretnina iz stavka 1. ovoga članka rješenje donosi nadležni ured državne uprave u županiji u roku od tri dana od dana podnošenja zahtjeva.

(4) Žalba protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka ne odgađa izvršenje rješenja. (5) Odredbe ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se i na nekretnine izvlaštene na temelju članka 37. do 40. ovoga Zakona."

20. Nakon toga je, u ponovnom postupku, predmetni prijedlog za izvlaštenje odbijen, rješenjem prvostupanjskoga tijela KLASA: UP/I-943-04/15-01/00056, URBROJ: 2181/1-13/569-22-11 od 11. srpnja 2022. koje je snabdjeveno potvrdom da je pravomoćno 2. kolovoza 2022.

21. Budući da je u rješenje od 11. srpnja 2022. propušteno unijeti što propisuje gore citirana odredba članka 43. stavka 2. Zakona o izvlaštenju; u smislu te odredbe doneseno je prvostupanjsko dopunsko rješenje kojim se obvezuje zainteresiranu osobu vratiti u posjed tužiteljici predmetnu česticu zemlje oznake čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 48 m², upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti tog rješenja.

22. No osporenim je rješenjem to dopunsko prvostupanjsko rješenje poništeno te je predmet vraćen prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak, u bitnome, s obrazloženjem, da je propušteno utvrditi je li predmetna čest. zem. [katastarska čestica] u međuvremenu postala dio javne ceste za koju je izdana pravomoćna uporabna dozvola, a koje činjenice da su pravno odlučne u smislu članka 3. stavka 1. Zakona o cestama kojim je propisano:

(1) Javne ceste su javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu Republike Hrvatske. (2) Javne ceste se ne mogu otuđiti iz vlasništva Republike Hrvatske niti se na njima mogu stjecati stvarna prava, osim u slučajevima propisanim ovim Zakonom. (5) Javna cesta postaje javno dobro u općoj uporabi pravomoćnošću uporabne dozvole, odnosno izdavanjem drugog akta na temelju kojeg je dopuštena uporaba građevine sukladno posebnom propisu.

(6) Javna cesta upisuje se u zemljišne knjige na temelju pravomoćne uporabne dozvole kao javno dobro u općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo Republike Hrvatske, uz upis Hrvatskih autocesta d.o.o. kao pravne osobe ovlaštene upravljati autocestama, Hrvatskih cesta d.o.o. kao pravne osobe ovlaštene upravljati državnim cestama i županijske uprave za ceste kao pravne osobe ovlaštene upravljati županijskim i lokalnim cestama (u daljnjem tekstu: pravna osoba koja upravlja javnom cestom).

23. Pravilno tuženik u osporenom rješenju obrazlaže da prema netom citiranim zakonskim odredbama javna cesta postaje javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Republike Hrvatske, i to trenutkom pravomoćnosti uporabne dozvole pri čemu je zemljišnoknjižni upis samo deklaratorne naravi.

24. Riječ je, dakle, o stjecanju vlasništva na temelju zakona kojim bi prestalo tužiteljičino vlasništvo na predmetnoj čestici ako je ista postala dio javne ceste za koju je izdana pravomoćna uporabna dozvola, zbog čega se pravilno osporenim rješenjem upućuje prvostupanjsko tijelo da u ponovnom postupku utvrdi te činjenice.

25. Naime, imajući u vidu prethodno citirani i protumačeni zakonski pravni status javne ceste, i to da je dopunsko rješenje samostalno glede pravnih lijekova i izvršenja (članak 102. ZUP-a); izvršenje dopunskog rješenja, kojim bi se riješilo u smislu gore citiranog članka 43. stavka 2. Zakona o izvlaštenju u odnosu na nekretninu koja je, kao dio javne ceste za koju je izdana pravomoćna uporabna dozvola, po zakonu postala neotuđivo vlasništvo RH, pravno ne bi bilo moguće; što bi to i takvo dopunsko rješenje činilo ništavim (članak 128. stavak 1. točka 3. ZUP-a).

26. Ako je izdana pravomoćna uporabna dozvola za prijepor kao dio javne ceste u okolnostima kada je postupak izvlaštenja već pravomoćno završen odbijanjem izvlaštenja prijepora; radilo bi se o de facto izvlaštenju tužiteljice na prijeporu; za koje bi tužiteljicu nedvojbeno pripadalo obeštećenje, po izvansudski postignutom sporazumu ili po tužbi u parničnom postupku pred redovnim sudom. To obeštećenje, dakle, nije predmet ovoga upravnog spora. Zato su gore izložene tvrdnje tužiteljice glede osnove i visine toga obeštećenja, i dokazi koje je tužiteljica predložila na te tvrdnje, irelevantni za presuđenje u ovome sporu.

27. Zbog navedenog, ovaj sud ocjenjuje da gore izloženi prigovori tužiteljice ne mogu dovesti do drukčijeg rješavanja od onoga iz osporenog rješenja koje je zakonito pa je, na temelju članka 116. stavka 1. ZUS-a, izrekom presuđeno da se tužbeni zahtjev za poništenje toga rješenja odbija kao neosnovan.

28. Time je tužiteljica izgubila ovaj spor pa je odbijena i sa zahtjevom za naknadu troška ovoga spora (članak 147. stavak 1. ZUS-a).

U Splitu 16. lipnja 2025.

SUDAC

Milan Franić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba, u roku od 15 dana od dana dostave, putem ovoga suda, u 6 primjeraka, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

DNA:

- opun. tužiteljice

- tuženiku, uz zapisnike o raspravi i objavi,

- z. o., uz zapisnike o raspravi i objavi,

- u spis