REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg J. F. Kennedyja 11

R1-89/2025-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji Dini Jellin, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. za distribuciju i opskrbu električne energije, Zagreb, Gundulićeva 32, OIB: 46830600751, protiv protivnika osiguranja DRŽAVNE NEKRETNINE d.o.o., Zagreb, Planinska ulica 1, OIB: 79058504140, radi prijedloga za osiguranje, dana 16. lipnja 2025.

r i j e š i o  j e

radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. za distribuciju i opskrbu električne energije, Zagreb, Gundulićeva 32, OIB: 46830600751, prema protivniku osiguranja DRŽAVNE NEKRETNINE d.o.o., Zagreb, Planinska ulica 1, OIB: 79058504140, i to ugradnje brojila sa isklopnikom i obustave isporuke električne energije, određuje se

p r i v r e m e n a  m j e r a

I. Nalaže se protivniku osiguranja DRŽAVNE NEKRETNINE d.o.o., Zagreb, Planinska ulica 1, OIB: 79058504140 da odmah dopusti radnicima predlagatelja osiguranja HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. za distribuciju i opskrbu električne energije, Zagreb, Gundulićeva 32, OIB: 46830600751, pristup do mjernog mjesta br. 16041662-brojila br. 01377475785, instalacija, trošila i priključka, koji se nalaze na adresi u [adresa], radi ugradnje brojila s isklopnikom i obustavi isporuke električne energije ili će u protivnom navedene radnje predlagatelj osiguranja ostvariti uz sudjelovanje službene osobe Općinskog građanskog suda u Zagrebu.

II. Nalog iz t. I. ovog rješenja smatra se provedenim danom dostave prijepisa rješenja protivniku osiguranja.

III. Žalba ne odgađa ovrhu.

IV. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka kojeg je predlagatelj osiguranja dužan pokrenuti u roku od 30 dana protiv protivnika osiguranja.

Obrazloženje

1. Predlagatelja osiguranje dužan je i ovlašten očitavati brojila, vršiti popravak, odnosno izmjenu brojila i priključaka, baždariti brojila, vršiti kontrolu potrošene električne energije, te obustavljati isporuku električne energije na zahtjev opskrbljivača i vršiti otkopčavanja – demontažu električnih brojila, premještanje mjernog mjesta ili zamjenu oštećene mjerne opreme, ostalih komponenata priključaka i obračunskog mjernog mjesta, sve sukladno Zakonu o energiji i Općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom. Na šifri obračunskog mjernog mjesta br. 16041662 na adresi u [adresa] je protivnik osiguranja. Protivnik osiguranja onemogućava i ne dozvoljava pristup priključku, obračunskom mjernom mjestu, opremi i brojilu. Brojilo i glavni osigurači su nedostupni. Time protivnik osiguranja postupa suprotno čl. 47. st. 1. Zakona o energiji. Zbog navedenog, predlagatelj osiguranja trpi štetu uslijed potrošene električne energije, koju protivnik osiguranja ne plaća, a novčana obveza se stalno povećava čime je i mogućnost naplate postaje upitna. Ovo stoga što nije moguće utvrditi stvarno stanje potrošene električne energije jer protivnik osiguranja ne dozvoljava pristup mjernom mjeru i kontroli priključka. Ukazuje da je ovaj prijedlog za osiguranje određivanjem privremene mjere podnesen po odredbama Zakona o energiji i čl. 106. Pravilnika o općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom prema kojem predlagatelj osiguranja ima pravo obustaviti isporuku električne energije kupcu koji ne plati električne obveze. Određivanjem privremene mjere protivnik osiguranja će ispuniti građansku i zakonsku obvezu te će se osigurati pravni red i pravna sigurnost, što je narušeno samovoljnim postupanjem protivnika osiguranja. Stoga predlaže hitno i prije pokretanja parničnog postupka, sve da bi se spriječilo nasilje i šteta te da bi se osigurao pravni red i postupanje po Zakonu o energiji, donošenjem privremene mjere kojom se nalaže protivniku osiguranja dopustiti radnicima predlagatelja osiguranja pristup do mjernog mjesta, instalacija, trošila i priključka koji se nalaze u [adresa], radi ugradnje brojila s isklopnikom i obustave isporuke električne energije.

2. Protivnik osiguranje je naveo da je provjerom šifre obračunskog mjesta broj 16041662 na adresi u [adresa], za koje predlagatelj osiguranja u svojim evidencijama kao obveznika vodi društvo Državne nekretnine, utvrdio da se mjerno mjesto koje je predmet postupka odnosi na stan na I (prvom) katu, površine 37,80 m2, [adresa], koji je kao 89. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-89) neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom nekretnine opisane kao STAMBENA ZGRADA RR. 61 - 69 IVANIĆGRADSKA, pov. 1187 m2 koja je izgrađena na k. č. br. [katastarska čestica], a upisana u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. Ističe da je stan zabilježen pod oznakom 6885 društvo Državne nekretnine d.o.o. je upravljalo do 21. srpnja 2021. kada je Općinski građanski sud u Zagrebu donio rješenje posl. broj Z-36602/2021, kojim je dopustio da se pravo vlasništva na predmetnom stanu upiše u korist RV, [adresa]. Od navedenog datuma predmetna nekretnina više nije vlasništvo Republike Hrvatske, a samim time više nije ni na upravljanju društva Državne nekretnine d.o.o. ukazujemo da je društvo Državne nekretnine d.o.o. trgovačko društvo posebne namjene koje je osnovano radi upravljanja pojedinim pojavnim oblikom imovine u vlasništvu Republike Hrvatske te s nekretninama koje su mu predane na upravljanje upravlja na temelju Ugovora o poslovno-tehničkoj suradnji od 21. svibnja 2018. i na temelju Zakona o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (NN 155/23). Navodi da upravlja s određenim nekretninama koje mu na upravljanje prenese Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Dakle, društvo Državne nekretnine d.o.o. upravlja samo s nekretninama koje su vlasništvo Republike Hrvatske, odnosno argumentum a contrario ne upravlja s nekretninama koje nisu vlasništvo Republike Hrvatske, niti s nekretninama koje jesu vlasništvo Republike Hrvatske, ali mu nisu predane na upravljanje. Međutim, uvidom u zemljišnoknjižni uložak broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] za 89. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-89) utvrdili smo da u međuvremenu od donošenja gore spomenutog rješenja kojim je dopušten upis prava vlasništva u korist RV, navedeno rješenje pri Općinskom građanskom sudu u Zagrebu je provedeno, da bi zatim zemljišnoknjižno stanje bilo uspostavljeno onako kako je bilo prije nego što je dopušten upis određen rješenjem posl. br. Z-36602/21 od 21. srpnja 2021. godine te je ponovno kao vlasnica uknjižena Republika Hrvatska. Međutim, ovome Društvu po ponovnom upisu nekretnine kao vlasništva Republike Hrvatske, ista nije ponovno predana na upravljanje te ovo Društvo nema saznanja o vlasniku niti posjedniku nekretnine nakon 2021. Nama saznanja niti uslijed čega je RV brisan iz zemljišnih knjiga kao vlasnik te je kao vlasnik ponovno upisana Republika Hrvatska što smo utvrdili tek prilikom provjere činjenica radi očitovanja sudu na predmetni prijedlog za osiguran. Ukazuje i da je prije RV [adresa] stekla pravo vlasništva na predmetnom stanu u postupku povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora i upisu vlasništva posebnog dijela nekretnine na temelju predmnjeve iz članka 362. stavka 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Navedeno je razvidno iz rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. broj Z- 39575/15 od 12. listopada 2017. Po donošenju spomenutog rješenja kada je Republika Hrvatska prestala biti vlasnicom stana, ovo Društvo je okončalo svoje poslove upravljanja nad predmetnim stanom te je o navedenome izvijestilo sve dobavljače, među ostalima i ovdje predlagatelja osiguranja, dopisom klase 371-01/20-02/613 od 6. listopada 2021. Isto tako, 1. listopada 2021. je predalo ključeve predmetnog stana nasljednicima pokojnog RV stoga više nema faktičnu vlast nad stvari te ne može udovoljiti zahtjevu predlagatelja osiguranja. Nema saznanja u čijem se posjedu predmetni stan nalazi. Shodno svemu navedenome, protivnik osiguranja se ne protivi zahtjevu da predlagatelj osiguranja pristupi mjernom mjestu i instalacijama u predmetnom stanu, međutim ponavlja da protivnik osiguranja nije u posjedu predmetnog stana stoga ne može dopustiti radnicima predlagatelja osiguranja pristup do mjernog mjesta broj 16041662, instalacija, trošila i priključka radi ugradnje brojila s isklopnikom i obustave isporuke električne energije. Opreza radi, ističe da u slučaju da se predmetna privremena mjera odobri te se navedene radnje ostvare uz sudskog ovršitelja, bravara i policiju, mogao bi biti smetan tuđi mirni posjed stana, te bi nekoj trećoj osobi tako mogla biti napravljena šteta. Stoga se predlaže sudu da predmetni prijedlog za osiguranje odbije.

3. Predlagatelj osiguranja u podnesku od 6. lipnja 2025. ponavlja da je predmetni stan u [adresa], u [adresa], površine 37,80 m2 ponovno u vlasništvu Republike Hrvatske. Ističe da trpi štetu zbog trošenja električne energije koju protivnik osiguranja ne plaća. Ukazuje da naplata postaje sve upitnija jer nije moguće utvrditi stvarno stanje potrošene električne energije. Nije moguće utvrditi ni kontrolu priključka. Navodi da protivnik osiguranja nije dostavio dokaz o odjavi s predmetnog mjernog mjesta. Zbog navedenog, ustraje s prijedlogom za osiguranje određivanjem privremene mjere.

4. Prijedlog radi osiguranja je osnovan.

5. Prema odredbi iz čl. 341. st. 2. Ovršnog zakona (“Narodne novine”, broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. i 6/24. - dalje u tekstu: OZ) u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojem će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila tog Zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokaze kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog.

6. Prema odredbi čl. 346. st. 1. OZ-a radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim: 1. ako učini vjerojatnim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili 2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

7. Dakle, predlagatelj osiguranja mora učiniti vjerojatnim:

a) postojanje svoje tražbine i

b) opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, odnosno da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

8. Između stranaka nije sporno da je Republika Hrvatska – Ministarstvo državne imovine s protivnikom osiguranja sklopila ugovor o poslovno-tehničkoj suradnji od 21. svibnja 2018. (listovi 29. – 33. spisa).

9. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige vidljivo je da je predmetni stan u vlasništvu Republike Hrvatske, čime su svi suprotni navodi protivnika osiguranja vezani za prigovor promašene pasivne legitimacije otklonjeni, kao neosnovani (listovi 35. – 43. spisa).

10. Iz radnog naloga br. 44023229222 od 4. veljače 2025. vidljivo je da je predlagatelj osiguranja izdao radni nalog za kontrolu – očitovanje stana u [adresa], a koji stan predlagatelj osiguranja vodi da je u vlasništvu protivnika osiguranja te da u konačnici nije očitano, niti provjereno brojilo (listovi 3. i 4. spisa). Radni nalog je zatim ponovno izdan pod br. 4402335981 28. veljače 2025. te ponovno nije izvršen (listovi 5. i 6. spisa). U konačnici je radni nalog pod br. 4402378485 izdan i 21. ožujka 2025. te ponovno nije odrađen (listovi 7. i 8. spisa).

11. Iz dopisa protivnika osiguranja upućenog predlagatelju osiguranja od 6. listopada 2021. (list 55. spisa) vidljivo je da protivnik osiguranja obavještava predlagatelja osiguranja da nije više vlasnikom stana u [adresa]. Međutim, kao što je već obrazloženo, ta činjenica je naknadno promijenjena, odnosno stan je vraćen u vlasništvo Republike Hrvatske.

12. Iz zapisnika o preuzimanju ključeva od 4. listopada 2021. vidljivo je da stan u tom trenutku nije u vlasništvu Republike Hrvatske (list 57. spisa). Međutim, kao što je već obrazloženo, kasnije je uspostavljeno prijašnje zemljišnoknjižno stanje.

13. Nije potrebno posebno se osvrtati na rješenje Općinskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižnog odjela posl. br. Z-36602/2021-2 od 21. srpnja 2021. (listovi 15. i 16. spisa), kao i rješenje navedenog suda posl. br. Z-39575/15 od 12. listopada 2017. (listovi 47. – 53. spisa) jer sam protivnik osiguranja piše da je u trenutku pisanja očitovanja na prijedlog za osiguranje stan ponovno u vlasništvu Republike Hrvatske, pa sama činjenica da je prije podnošenja prijedloga za osiguranje promijenio vlasnika te da je na stanu uspostavljeno zemljišnoknjižno stanje kakvo je bilo prije promjene vlasnika nije od utjecaja na sam meritum spora.

14. Valja navesti da protivnik osiguranja ne osporava priključak električne energije na predmetnoj nekretnini. Ujedno protivnik osiguranja ne osporava da se i nadalje troši električna energija na predmetnoj nekretnini. Ne osporava da ne dozvoljava pristup do mjernog mjesta i kontrolu priključka ali ističe da sam nije u mogućnosti pristupiti na predmetnu nekretninu jer se ne nalazi u posjedu navedene nekretnine. Ujedno sve do donošenja ovog rješenja protivnik osiguranja ne dostavlja dokaz o odjavi s predmetnog mjernog mjesta.

15. Valja navesti da između stranaka nije sporno da postoji vjerovatnost nenovčane tražbine tužitelja za pristup priključku, obračunskom mjestu, opremi, brojili i glavnim osiguračima, sve radi ugradnje brojila s isklopnikom i obustave isporuke električne energije.

16. U odnosu na drugu zakonsku pretpostavku za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine i to da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, predlagatelj osiguranja se osnovano poziva na odredbe Zakona o energiji, općih uvjeta za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom te Pravilnik o općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom. S navedenim u vezi, osnovano pojašnjava predlagatelj osiguranja da je ovlašten i dužan očitavati brojila, vršiti popravak, izmjenu brojila i priključaka, baždariti brojila, vršiti kontrolu potrošnje električne energije, obustaviti isporuku, vršiti otkopčavanja-demontažu električnih brojila, premiještanije mjernog mjesta ili zamjenu oštećene mjerne opreme, ostalih komponenata priključaka i obračunskog mjernog mjesta. Stoga je predlagatelj osiguranja na razini vjerovatnosti dokazao i drugu zakonsku pretpostavku za određivanje tražene privremene mjere.

17. Prema odredbi iz čl. 4. Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 155/2023) nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske upravlja se učinkovito i razumno, pažnjom dobroga gospodara, sukladno načelima odgovornosti, javnosti, učinkovitosti i predvidljivosti.

18. Prema čl. 7. Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske upravlja se učinkovito radi ostvarivanja gospodarskih, infrastrukturnih, socijalnih i drugih javnih ciljeva Republike Hrvatske.

19. Prema čl. 11. st. 1. t. 3. Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, u smislu toga Zakona, su, među ostalim, stanovi (kao u ovom predmetu).

20. Prema čl. 14. st. 1. Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske društvu Državne nekretnine d. o. o. povjeravaju se poslovi upravljanja stanovima i poslovnim prostorima, osim ako ovim Zakonom ili posebnim zakonom nije propisano drukčije.

21. Prema čl. 1. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 56/1990, 135/1997, 113/2000, 28/2001, 76/2010, 5/2014 – dalje u tekstu ZV) samo je jedna vrsta prava vlasništva.

22. Prema čl. 3. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine br. 56/1990, 135/1997, 113/2000, 28/2001, 76/2010, 5/2014 – dalje u tekstu Ustava) sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.

23. Prema čl. 48. st. 2. Ustava vlasništvo obvezuje. Nositelji vlasničkoga prava i njihovi korisnici dužni su pridonositi općem dobru.

24. Prema čl. 50. st. 2. Ustava poduzetnička se sloboda i vlasnička prava mogu iznimno ograničiti zakonom radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi.

25. Između stranaka nije sporno da je predmetna nekretnina i to stan u [adresa] (i opet) u vlasništvu Republike Hrvatske.

26. Kao što je prethodno navedeno, stanovima u vlasništvu Republike Hrvatske upravlja upravo protivnik osiguranja, suprotno osporavanjima protivnika osiguranja. Nadalje, pravo vlasništva svome vlasniku daje ovlaštenja ali ujedno i obvezuje. Zbog navedenog, vlasnik stana, odnosno protivnik osiguranja, koji upravlja predmetnim stanom dužan je poduzeti sve mjere kako bi se od strane ovlaštenih osoba moglo iskontrolirati brojilo, odnosno pravilnost i ispravnost mjernog mjesta te izvršiti kontrola priključka, tj. poduzeti sve mjere koje su unutar njegovog prava vlasništva, kao apsolutnog prava, iz kojega može omogućiti djelatnicima predlagatelja osiguranja da izvrše svoja ovlaštenja i dužnosti. Time je vlasnik stana, odnosno protivnik osiguranja, koji upravlja predmetnim stanom, dužan voditi računa da osobe koje se nalaze u stanu, pa čak i osobe koje se u stanu nalaze bez valjanog pravnog osnova, omogućavaju pristup djelatnicima predlagatelja osiguranja da izvrše kontrolu stanja i ispravnosti mjernog mjesta, bilo mirnim putem, bilo da u sudskim postupcima omogući pristup na predmetnu nekretninu.

27. Slijedom iznesenog, na temelju odredbe iz čl. 346. st. 1. i čl. 347. st. 1. OZ-a riješeno je kao u točki I. izreke. Na temelju čl. 347. st. 3. OZ-a riješeno je kao u točki II. izreke. Na temelju čl. 11. st. 4. OZ-a riješeno je kao u točki III. izreke, a na temelju odredbe iz čl. 351. st. 1. riješeno je kao u točki IV. izreke ovog rješenja.

28. Sud nije odlučivao o bravaru i policiji te će navedeno, po potrebi, biti odlučeno u postupku provedbe.

U Zagrebu 16. lipnja 2025.

Sutkinja:

Dina Jellin

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa rješenja. Žalba se podnosi putem ovoga suda, u tri primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

Dostaviti:

- predlagatelju osiguranja

- protivniku osiguranja