REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Stalna služba u Trogiru

Obala bana Berislavića 1

21220 Trogir

Poslovni broj : P-3449/2022-38

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sutkinji Mirni Veža kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice BU OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]., zastupan po pun. ŽU odv. u Trogiru, protiv tuženika PU OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupan po pun. Zdenku Duvnjaku odvj u [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene 12. svibnja 2025. u nazočnosti tužitelja osobno s punomoćnicom i tuženika osobno sa zamjenicom punomoćnika te proglašenja presude od 16. lipnja 2025

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da je BU OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. vlasnik fizički i geometrijski točno određenog realnog dijela čest. zem. [katastarska čestica], Zebice površine 3433 m2 (maslinik površine 549 m2, dvorište površine 869 m2, oranice površine 1957 m2, pomoćne zgrade, Zebice površine 9m2 i gospodarska zgrada, Zebice površine 49m2) Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]-Novo koji je u nalazu i mišljenju vještaka Daria Blaževića br VJ 16/2024 od 6. ožujka 2024 prikazan kao lik označen slovima A-B-C-D-E-F-G-H-A u površini od 1729m2 pa je ovlašten temeljem ove presude i geodetskog elaborata kojim će navedeni realni dio parcelacijom dobiti novu zemljišnoknjižnu oznaku izvršiti upis prava vlasništva nad novoformiranoj nekretnini na svoje ime uz izbris prava suvlasništva sa imena tuženika za ½ dijela. Nalaz i mišljenje vještaka Daria Blaževića br VJ 16/2024 od 6. ožujka 2024. sastavni je dio ove presude.

II Nalaže se tuženiku u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju parnični trošak u visini od 3.116,66-a eur-a zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 16. lipnja 2025 do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, dok je za više zatraženo za iznos koji prelazi iznos od 3.116,66-a pa do iznosa od 3.416,66 eur-a, dakle za iznos od 300,00 eur-a, zahtjev za naknadu parničnog troška odbijen kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelji je 12. rujna 2022. podnio tužbu protiv tuženika, a riječ je o dvojici braće narušenih međusobnih odnosa, radi utvrđenja prava vlasništva. U tužbi se navodi da je tužitelji vlasnik realnog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] ZU 3220 k. o. [katastarska općina] i to dijela koji je pobliže opisan u izreci presude. Navedeni realni dio predstavlja istočni dio nekretnine na kojoj osim maslinika i obradive površine koju održava tužitelj, nalazi se i kuća s okućnicom koju je izgradio tužitelj i koji dio nekretnine tužitelj održava i obrađuje dugi niz godina . Tužitelj da je vlasništvo stekao ugovorom o doživotnom uzdržavanu ovjerenim kod Općinskog suda u Trogiru IR-81/95 od 25.svibna 1995. Naime tuženik i tužitelj da su na temelju navedenog ugovora uknjiženi suvlasnici no da je stvarno realni dio od 2005. u tužiteljevom posjedu i da se tuženik navedenom nikada nije protivio .Pri čemu tužitelj ističe kako je i 2005 izgradio kuću na utuženom dijelu nekretnine te da je 2022 angažirao geodeta za izradu geodetskog elaborata u svrhu diobe čestice, no da je tad njegov brat odbio potpisati elaborat .

2. U odgovoru na tužbu tuženik je osporio tužbu i tužbeni zahtjev navodeći da se radi o njihovom suvlasništvu te da nije izvršena dioba, osporio je nadležnost suda smatrajući da je riječ o upravnom postupku, istaknuo i prigovor prekluzije.

3. Tužitelj je odgovorio na navedeno podneskom od 22. studenog 2022. istaknuvši kako nije osnovan prigovor prekluzije jer je tužba podnesena radi utvrđenja prava vlasništva točno određenog realnog dijela da je prethodno postojao i postupak obnove zemljišne knjige, ali da je konkretno riječ o zasebnom postupku za kojeg ne vrijede rokovi, jer je riječ o vlasničkoj tužbi pa je osporio i prigovor nenadležnosti suda, da je pokušao i u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice utvrditi se vlasnikom određenog dijela, no da je elaborat tuženik odbio potpisati pa je ustao predmetnom tužbom. Tužitelj je konačno uredio tužbeni zahtjev podneskom od 31. ožujka 2024. nakon izrade nalaza i mišljena sudskog vještaka geodeta.

4. U postupku su izvedeni dokazi čitanjem izvatka iz BZP ZU 3220 KO [katastarska općina] s povijesnim prikazom, ugovora o doživotnom uzdržavanju od 23. svibnja 1995., uvjerenja Službe za gospodarstvo od 9. 11.2005., rješenja o izvedenom stanju Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša kl: UP/I-361-03/13- 02/2223 od 11. kolovoza 2014., snimke izvedenog stanja, skice idealnog realnog dijela nekretnine (GU), obraćanje tužitelja (po punomoćniku) tuženiku radi razvrgnuća suvlasničke zajednice od 14. ožujka 2022., rješenje iz postupka obnove zemljišne knjige , nalaza i mišljenja sudskog vještaka Daria Blaževića, geodeta, saslušane su stranke i brojni svjedoci. Privatne skice priložene uz tužbu sud nije cijenio kao dokaz obzirom da je sud na prijedlog stranke, angažirao nepristranog sudskog vještaka koji je izradio nalaz i mišljenje.

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. Odredbom čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17; dalje ZV), propisano je da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovog Zakona prosuđuju se po pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

7. Odredbom čl. 28. st. 2. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (SL SFRJ 6/80, 36/90), dalje: ZOVO, propisano je da savjesni i zakonit posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina. Stavkom 3. istog članka propisano je da savjesni posjednik nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 20 godina.

7.1. Odredbom čl. 30. st. 1. ZOVO propisano je da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjega dana vremena potrebnoga za dosjelost. Stavkom 2. istog članka propisano je da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao savjesni i zakoniti posjednici, odnosno kao savjesni posjednici. Odredbom članka 159 st. 1. ZV-a, propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Stavkom 2. istog članka propisano je da samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Stavkom 3. istog članka propisano je da samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

7.2. Odredbom članka 160. st.1. ZV-a propisano je da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjega dana vremena potrebnoga za dosjelost. Stavkom 2. istog članak propisano je da u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Stavkom 3. istog članak propisano je da nasljednik postaje poštenim posjednikom od trenutka otvaranja nasljedstva i u slučaju kad je ostavitelj bio nepošteni posjednik, ali ne ako je nasljednik to znao ili morao znati. Stavkom 4. istog članak propisano je da kad se poštenom posjedniku čiji posjed nije zakonit i istinit uračunava vrijeme kroz koje je njegov prednik stvar posjedovao zakonito, pošteno i istinito, pravo vlasništva steći će istekom još onoliko vremena koliko je potrebno da pošteni posjednik stekne stvar dosjelošću. Stavkom 5. istog članka propisano je da kad se zakonitom, poštenom i istinitom posjedniku uračunava vrijeme kroz koje je njegov prednik stvar posjedovao pošteno, ali ne zakonito ili istinito, vlasništvo će steći dosjelošću istekom još onoliko vremena koliko je potrebno da pošteni posjednik stekne stvar dosjelošću, osim ako stvar već nije stekao time što je njegov zakoniti, pošteni i istiniti posjed trajao onoliko vremena koliko je potrebno da je zakoniti, pošteni i istiniti posjednik stekne dosjelošću.

8. Za napomenuti je kako se pravo vlasništva stječe se i građenjem na tuđem zemljištu pa je tako odredbom članka 153. ZV propisano da ako je vlasnik zemljišta znao za građenje, a nije bez odgode zabranio daljnju gradnju poštenom graditelju, zemljišna čestica sa zgradom koja je na njoj izgrađena pripada graditelju, a prijašnji vlasnik zemljišta ima samo pravo zahtijevati naknadu tržišne vrijednosti zemljišta.

9. Sukladno odredbama čl. 7. st. 1., čl. 219. st. 1., čl. 221.a i čl. 220. st. 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03,88/05, 02/07, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22; dalje ZPP),prema kojima je u našem pravnom sustavu dominantno raspravno načelo u odnosu na prikupljanje činjenične osnove spora, te prikupljanje i izvođenje dokaza, a teret inicijative za prikupljanje dokaza je na strankama, dok sud nema inkvizitornih ovlaštenja.

10. Tu se ističe i da je sud taj koji odlučuje koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđenja odlučnih činjenica (članak 220. stavak 2. ZPP-a), odnosno ne mora ni izvesti one predložene dokaze ako okolnost na koju su predloženi je već utvrđena na drugi način.

11. U postupku su izvedeni predloženi dokazi, te su na temelju ocjene svakog dokaza zasebno, svih dokaza zajedno i rezultata cjelokupnog postupka utvrđene slijedeće činjenice.

12. Iz zk izvatka točnije izvatka iz BZP-a proizlazi kako su strane upisane svaki za pola na predmetnoj nekretnini ukupne površine 3433 m2, koja se sastoji od maslinika, dvorišta oranice pomoćne zgrade i gospodarske zgrade.

13. Iz ugovora o doživotnom uzdržavanju sklopljenog 23. svibnja 1995. proizlazi kako je KU ostavlja u nasljedstvo s osnova doživotnog uzdržavanja sinovima kao primateljima uzdržavanja taksativno nabrojanu nekretninu ali i svu drugu imovinu koju u času smrti bi bila njegovo knjižno ili izvanknjižno vlasništvo s tim da u posjed su stranke ušle s danom sklapanja ugovora (članak III ugovora). Ugovor je ovjeren od strane Općinskog suda u Trogiru posl.vr. IR-81/95 25. svibnja 1995. i na temelju istog je izvršen upis za ½ nad predmetnim nekretninama koje predstavljaju jedno zemljišnoknjižno tijelo.

14. Nadalje iz spisu priloženog dopisa, ( preporučena pošiljka) od 14. ožujka 2022 razvidno je obraćanje tužitelja tuženiku putem punomoćnice kao poziv na potpis elaborata izrađenog po GU.

15. Očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika te čitanjem pisanog nalaza i mišljenja vještaka mjernika Daria Blaževića ing. geod., sud je utvrdio :

- da predmet spora u naravi predstavlja točno opisani dio nekretnine čest. zem. [katastarska čestica], Zebice upisane ukupne površine 3433 m2 (maslinik površine 549 m2, dvorište površine 869 m2, oranice površine 1957 m2, pomoćne zgrade, Zebice površine 9m2 i gospodarsku zgradu, Zebice površine 49m2) a na terenu izmerene površine 3440 m2, upisane u Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]-Novo i u potpunosti odgovara liku “A-B-C-D-E- F-G-H-A“, ukupne površine 1729 m2 sve prikazano na skici izrađenoj geodeta

-preostali dio nekretnine je označen likom B-I-J-K-L-E-D-C-B ukupne površine 1711m2

- da se i na fotografijama koje su sastavni dio nalaza i mišljenja vještaka vidi predmetni dio nekretnine ograđen žičanom ogradom , posađeni maslinik izgrađeni zid , kuća te pomoćni objekt ,

- sa istočne strane predmet spora je omeđen dijelom betonskim zidom a dijelom žičanom ogradom na sjevernom dijelu uz asfaltirani put, zapadna međa je nematerijalizirana zabijenim željeznim stupovima na južnom dijelu nema vidljivih međašnih oznaka. Na sredini zemljišta je izgrađen novi betonski zid dužine cca 20 m i postavljeni su željezni kolci po sredini cijele nekretnine zid e prema utvrđenjima na očevidu 17. studenog 2023 izgrađen prije 10 -ak dana., a za koji tužitelj navodi da ga je izgradio na svom dijelu nekretnine, koji dio je dobio u međusobno diobi davnih godina;

16. Na nalaz i mišljenje vještaka stranke nisu imale primjedbi, a sud isto prihvaća kao logično, uvjerljivo, izrađeno po pravilima struke i dovoljno obrazloženo. Stranke su se i izjasnile da ne traže usmeno obrazloženje nalaza i mišljenja pa je sud smatrao da isto nije potrebno jer stranke nisu imale primjedbi na izrađeno i ovo sve u svrhu čl. 10 ZPP-a

17. Tijekom postupka stranke su više puta odgađale ročišta zbog postupka razvrgnuća suvlasničke zajednice i mirnog rješenja konkretnog spora no navedeno nije rezultiralo uspjehom u izvanparničnom postupku niti izvansudskim dogovorom.

18. No , iz rezultata dokaznog postupka proizlazi kako u suštini stranke nikada nisu ni bile u suvlasničkoj zajednici jer tužitelj nikada nije ni izvršavao suvlasničke ovlasti na cijeloj stvari već na točno određenom dijelu nekretnine.

19. Naime saslušanjem parničnih stranaka, sud je saznanja da je od trenutka stjecanja nekretnine od njihovog zajedničkog prednika, oca, svatko stupio u posjed točno određenog dijela pa tako i tužitelj predmetnog.

20. Tako je tužitelj saslušan na ročištu 3. prosinca 2024 u bitnom iskazao kako samo traži da se utvrdi vlasnikom točno određenog dijela nekretnine čiji posjed uživa od trenutka kad je i ugovorom od oca isto i stekao davnih vremena, 1997/98, na kojem je izgradio i legalizirao kuću, održava okućnicu, obrađuje maslinik a posjed predmetnih nekretnina.. Kazao je kako je stjecatelj i brat, ovdje tuženik koji je stupio u posjed drugog dijela nekretnine i nikada između braće nije bilo sporno čije je čije, odnosno tko što uživa, sve do prije dvije godine kad je on angažirao geodeta GU, čijim angažmanom je bio prvotno zadovoljan i brat-tuženik kako bi formalno proveli upise svojih dijelova nekretnine u zemljišnu knjigu na način da se izvrši cijepanje matične i da novonastale dobiju podbroj. No brat da nije naposljetku bio zadovoljan radom GU i nije htio potpisati elaborat što da ga je jako iznenadilo. O tom kome pripada koji dio je ujedno bila i volja njihovih roditelja pa su takvim to prihvatili i braća, kolcima su označili granicu , a ta granica je označena i maslinama. U svoj dio nekretnine ulazi kapijom koja je na njegovom dijelu nekretnine i uredno kroz istu dolazi do glavne ceste. Istaknuo je da je vođen i postupak obnove zemljišne knjige no da nisu ni on ni brat nešto posebno aktivno sudjelovali, pa tako da zbog nesloge s bratom oko površine nisu problem riješili u zk postupku. Brat, tuženik da mu nikada nije prigovarao sto gradi kuću nit da ga je u tom sprječavao. Kad je kuću počeo graditi zemljište je bilo u turističkoj zoni , danas da je riječ o zemljištu u turističkoj zoni ali namjena da je građevinska. Pisanog traga o njihovoj podjeli da nema. Na zemljištu da postoji jedan vodomjer kako se nalazi na njegovom dijelu nekretnine gdje on i živi od smrti njihovog oca, od 2016, da glasi na njegovo ime, ali svatko na svom dijelu parcele ima slavinu. Oko vode između braće da nema spora ali i da je on predlagao bratu da odvoje vodu

. Betonski zid da je sagradio prije 2-3 godine ali da ga je sagradio na njegovom dijelu nekretnine pa nije tražio suglasnost tuženika, brata.

21. Iz stranačkog iskaza tuženika s istog ročišta, saznaje se kako je njegov brat sudu kazao neistinu jer da je on suvlasnik idealnog dijela nekretnine na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju od 1987., ali da njegov brat bez da ga pita, o svemu odlučuje. Tako da ga nije pitao ni za dozvolu ni za gradnju kuće ni zidove, da je vodu prebacio na sebe bez da njega pita, a on da je 10 mjeseci na moru i nije istina da koristi špinu s vodom jer je njegova suha i rđava. Tuženik je istaknuo da je on svo vrijeme dolazio povremeno na cijelu nekretninu . Međutim zbog posla to da nije bilo često, godišnje 2-3 puta, ali da ništa tad ne bi radio na njoj niti bi ju održavao jer su svi zauzeti i supruga i sin. Nije ništa obrađivao jer bi se samo iznervirao. Masline da je posadio još njihov otac, a sudjelovali su on i brat. Nakon smrti oca da on nije održavao masline. Ove godine da je on doduše pobrao masline, ali sa cijele nekretnine, ne jednog dijela. Na nekretninu da postoje dva ulaza jedan je veliki tu mogu proći automobili, drugi ulaz je manji tu prolazi pješak Zid je neovlašteno brat podigao, a kuću da je izgradio u par mjeseci pa da je on doveden pred gotov čin, nikakvi kolci da nisu bili na nekretnini sve do ljeta kad ih je tužitelj samovoljno postavio . Odbio je potpisati elaborat GU jer je njegov brat, tužitelj , htio uzurpirati cijelu nekretninu. Da je cijeli problem između njega i brata u tom što brat želi građevinsku parcelu, ali da se stvarno ne gradi. Na upit konkretnog prijedloga podjele nekretnine tuženik nije imao .

21.1. U svezi iskaza tuženika, tu je za kazati kako sam tuženik navodi da od trenutka stjecanja nekretnine u suštini nije poduzimao odgovarajuće radnje održavanja iste niti je održavao masline posađene još za života oca, iako je jedno od osnovnih načela prava vlasništva savjesnost zbog čega se takvo ponašanje tuženika ne može prihvatiti jer je usmjereno isključivo na izbjegavanje obveza, pa se takvo ponašanje ne može tretirati ni kao pravilno i zakonito, ovo posebno jer vlasništvo obvezuje, te je tuženik dužan ispunjavati svoje zakonske obveze.

22. Iz iskaza svjedoka CU, kojoj je tuženik zet, saznaje se da je riječ o većoj parceli koju da su stranke spora stekle od oca, na parceli je kuća i maslinik; kuća da je sagrađena prije 10 godina , braća nisu međusobno podijeljena, ali ona dođe jednom godišnje u branje maslina po pozivu tuženika, inače prebiva u [adresa], o kojima se braća zajedno brinu a koje su zajedno i zasadili; tuženik ne živi na toj nekretnini, na sredini parcele od prošle godine da postoji žičana ograda; jedan je ulaz na nekretnini; a na nekretnini se nalazi i tuženikov kontejner, da se na parceli nalazi i betonski zidić na kojem je postavljena žičana ograda negdje 2024.

22.1. Iskaz ove svjedokinje u bitnom je u interesu tuženika, no sadržajno je tako konstruiran da ipak jednim dijelom je čak i suprotan tuženikovom iskazu pa je ocijenjen u bitnom nevjerodostojan. I to ne samo jer su tuženik i svjedokinja rodbinski povezani već jer je svjedokinja navela da su braća zajedno sadila masline o kojima da se stalno zajedno brinu iako je je sam tuženik kazao da masline nije posadio i da ih ne održava. Nadalje ova svjedokinja, kako je kazala, dolazi na nekretninu tek jednom godišnje, stoga je ovaj sud ocijenio da iskaz te svjedokinje nije bitan za odluku o konkretnoj pravnoj stvari.

23. Iz iskaza saslušanog ZU , nesrodnog sa strankama, saznaje se da je on prijatelj braće dakle i s tužiteljem i tuženikom; koje da poznaje od osnovne škole da su nekretninu naslijedili od oca, misli da je riječ o poljoprivrednoj nekretnini jer su na njoj masline koje su posadila braća, zadnji put je svjedok bio na nekretnini prije 5-6 godina dakle negdje 2020., a u pravilu je dolazio jednom godišnje kako bi uređivali masline. Nekretnina je imala jedan ulaz , na njoj je bila tužiteljeva kuća , baraka, maslinik. Nikada nije čuo da bi se tuženik protivio gradnji kuće, a dobro ih poznaje oboje, s istima je prijatelj, Kuću da je tužitelj počeo graditi prije 10 godina, ali i više, kuća i masline da se nalaze s desne strane, dok s lijeve se nije mogao sjetiti što je na nekretnini. Kako nalaz i mišljenje vještaka između stranaka nije sporan, svjedoku se predočila fotografija iz vještva i pregledom iste svjedok je kazao da u vrijeme kad je on dolazio na nekretninu na istoj je bila kuća, ali ne ovako izgrađena kao na fotografiji već je to bila prizemnica. Svjedok je kazao da ne zna jesu li braća podijelila nekretninu.

23.1. Iskaz navedenog svjedok u bitnom sud ocjenjuje vjerodostojnim jer braću poznaje dugi niz godina, dolazio je na nekretnini i imao neposrednih saznanja o tom kakva je nekretnina izgledala i opisao je nesmetani posjed tužitelja navodeći što se nalazi na nekretnini i koji iskaz daje vjerodostojnost navodima samog tužitelja, a taj svjedok je starije životne dobi i nesrodan sa strankama i nije zainteresiran za uspjeh bilo koje stranke u postupku.

24. Iz iskaza IU, saznaje se kako je riječ o susjedu tužitelja, da je tuženika do ročišta pred sudom vidio 2-3 puta ukupno, a da ne zna kad ga je ranije vidio; da je njegova obitelj od obitelji stranaka kupila zemlju na kojoj da je sagradio vikendicu gdje često boravi ,a tu je ima 45 godina , dakle još kao dijete , njegova parcela je 20 m udaljena od predmetne parcele. Gradnja kuće na toj parceli je počela prije 20 godina, bilo je riječ o prizemnici s katom u roh- bau a kuća je dovršena prije 4- 5 godina. Nasred parcele da postoji ograda koja dijeli parcelu na sjevernu i južnu stranu, na sjevernoj je kuća južna je parcela zapuštena, na njoj se nalazi kontejner koji koristi tuženik . Kazao je i kako je prije 20 g tužitelj počeo uređivati parcelu, postavljeni su tako stupi što je njemu kao djetetu bilo zanimljivo, ono što je zamijetio je kako je dio parcele uređen dio ne.Na parceli su dva ulaza, jedan manji drugi veći odnosno kapija, Kuću da je sagradio otac odnosno djed., maslinik je zasadio tužitelj jer je jedino njega vidio da obrađuje masline, ograda je od stupova, živce i betona, na njihovoj nekretnini nema zida ali ima međašni.

24.1. Iskaz ovog svjedoka, u bitnom sud cijeni vjerodostojnim jer svjedok ima neposrednih saznanja budući da je kao dijete dolazio na predmetnu nekretninu pa je tako njegov iskaz doveden u svezu s ostalim dokazima, u bitnom prihvaća i ovaj sud ovo posebno i navode o 20 godišnjem mirnom neometanom posjedu točno utuženog određenog i djela nekretnine od strane tužitelja, ali i da je strana tuženikova zapuštena i neodržavana što uostalom odgovara navodima samog tuženika koji je iskazao kako ne održava nekretninu.

25. Iz iskaza DU saznaje se kako je umirovljenik, prijatelj braće, dugo vremena no da to više nije s tužiteljem , dok tuženika slabo posjećuje. Predmetnu nekretninu da je on koristio jer otac braće dao mu je da ju koristi četiri godine za poljoprivredne radove, negdje 2000. Pok otac braće je kazao da je nekretnina vlasništvo braće pa da ju moraju popola i financirati , u prvom redu vodu, što su braća i radila. Nekretnina nije bila podijeljena tada. Prošle godine je prolazio i uočio da se na jednoj strani nalaze masline na drugoj objekt kuća, ali ne zna kad je ona sagrađena., no zadnjih 20 godina nije često odlazio, kad je on obrađivao tad da nije bilo kuće već čitavo polje s lozama. Odnosno da je bila tek malena kuća s alatom na strani gdje je kuća tužitelja i tu je bio i priključak za vodu. Zna da je postojala kapija na sredini parcele, prije godinu dana je prolazio pokraj predmetne nekretnine, no nije uočio međašne znakove. Saznaje se i da dok je tužitelj gradio kuću da je taj svjedok radio na istoj, nije čuo za nesuglasice između braće .Nije mu poznato da su se braća između sebe podijelila. 2000 je bilo maslina po cijeloj parceli; s jednim vodovodnim priključkom; nije bila ograda na parceli tek s jedne strane stupovi , a ograda gdje su bile kuće, do puta je bila kapija i ograda.

25.1. Iskaz tog svjedoka bitnim se ocjenjuje samo u dijelu koji se odnosi na njegova neposredna saznanja vezano za rad kod oca stranaka, koji je svjedočio o stanu nekretnine koja je u to doba kad je on obavljao uz dopuštenje oca (stranaka) poljoprivredne radove nije bilo tužiteljeve kuće već je bila manja kuća s alatom a da je kuću izgradio sam tužitelj. Također bitnim se nalazi i podataka da nikada nije čuo da je između braće bilo nesuglasica jer time se potvrđuju navodi tužitelja i ostalih svjedoka da nije bilo nesuglasica pa je zaključak ovog suda da nije bilo ni spora o tome što i koji dio nekretnine koji od braće koristi i posjeduje sve do vremena utuženja odnosno trenutka kad je prethodno tuženiku tužitelj predao elaborat na potpis.

26. Iz iskaza svjedoka AU, nesrodnog umirovljenika, saznaje se kako je upoznao braću 1980 i od tad su dobri poznanici, no tužitelja nije vidio 30 godina, tuženika viđa 3-4 puta godišnje, 2023 mu se tuženik požalio kako njegov brat, tužitelj gradi na zemlji iako je otac nije podijelio, on sam je prije dvije godine uočio zid kad je išao na more zbog kojeg da je tuženik bio ljut, ujedno mu se požalio i kad je tužitelj gradio kuću. ali ne zna je li nezakonitu gradnju prijavio. Parcela je prvotno bila maslinik, prije 15-20 g tužitelj je izgradio kuću, na parceli je ostalo sve isto a prije godinu dana je bio , nekretninu da dijeli ograda nasred parcele i to je jedan dio betonski a dio je žičana ograda, ranije na parceli je bio jedan ulaz sad su dva jedan šiti drugi uži. Tuženik je nasipavao s južne strane parcelu da ne bi došlo do odrona.

26.1. Ovaj svjedok prijatelj je tuženika, no ni njegov iskaz ne bi osnažio navode istog, naime svjedok navodi kako tužitelja nije vidio 30 godina, a upravo tužitelj prebiva na predmetnoj nekretnini što znači da svjedok nema neposrednih saznanja o zadnjih 30 godina u svezi predmetne nekretnine i stvarnog stanja iste održavanja, izuzev činjenice da je tužitelj izgradio kuću. Nezadovoljstvo o kojem svjedoči da bi tuženik njemu iskazao upravo zbog gradnje zida i kuće u suštini predstavlja ono što mu je kazao sam tuženik, no iskaz ne sadrži konkretnih navoda o tom što je tuženik poduzeo kako bi to nezadovoljstvo gradnjom od strane tužitelja stvarno i pokazao bilo kakvom radnjom zabrane. Naime spisu ne prileži dokaz da bi tuženik poduzeo konkretnu radnju prijavi nezakonite radnje ili poduzeo radnju pred sudom u obliku tužbe s privremenom mjerom primjerice, pa se u tom dijelu ne uzima istinitost navoda vezanih o tom da je između braće bio spor upravo zbog načina korištenja predmetne nekretnine odnosno isto predstavlja subjektivno izraženo nezadovoljstvo koje je tuženik izrazio samo svom prijatelju.

26.2. Nadalje ovaj svjedok potvrđuje da je tuženik vršio radnje nasipavanja na južnom dijelu nekretnine dakle upravo onom, za kojeg tužitelj i drugi saslušani svjedoci tvrde da je u stvarnom posjedu tuženika, odnosno na drugim dijelovima nekretnine nikakvih radnji tuženik nije vršio.

26.3. Bitnim se nalazi i to da je nakon iskaza tog svjedoka dvoranu napustio i tuženik nerazložno napustivši ročište za glavnu raspravu, što dovodi do zaključka da je tuženik otišao za tim svjedok, no sud neće ulaziti u ocjenu subjektivnog dojma tog tuženika iskazom tog svjedoka, ali svakako navedena reakcija tuženika pokazuje prijateljski odnos istog sa svjedokom o čemu je svjedok iskazivao pa je očito da je nastojao poboljšati iskazom tuženikov položaj u ovoj parnici.

27. Svjedokinja BUJ, rođena 1954. nesrodna, kazala je da je susjeda koja je cijeli život tu od malena, i poznaje braću; tužitelj da je napravio kuću prije cca 10 godina, uređivao masline, predmetna nekretnina da ima dvije kapije kao dva ulaza, tuženika nije vidjela jer on da vozi brod. Na drugom dijelu nekretnine nalazi se kontejner koji je tuženikov. Na upit je li uočila kakve međašne znakove da bi bili na nekretnine, potvrdila je da bi to bila žičana ograda koja dijeli nekretninu na dva dijela. Obilazi parcelu koja je susjedna ujedno i građevinska, za isto joj je potreban put do mora što smatra da će joj tužitelj dati potpisom iako nije provjeravala stanje zemljišnoknjižno, no da tuženika nije pitala jer da ga nije vidjela, a njezina nekretnina koju dijeli sa sestrama (ranije je sa sestrama i obrađivala pa joj je poznata situacija s predmetnom nekretninom.) nalazi se pokraj tužiteljevog dijela (poznavala je i roditelje braće,) pa tako ističe kako je sve poljoprivredne radove obavljao tužitelj, pa i posadio masline . Kamenje je postavljeno duž cijele parcele.

27.1. U odnosu na ovu svjedokinju poseban prigovor je imao tuženik smatrajući da je njen iskaz pristran jer joj je tužitelj obećao pomoći s pristupnim putem. No ipak takav prigovor nije osnovan jer iz iskaza svjedokinje ne bi proizlazilo da bi takvo nešto bilo sporno dobiti od tuženika koji ju uostalom s traženjem nije odbio, odnosno nije ga imala prilike pitati jer on ne dolazi na nekretninu. Uostalom ishođenje pristupnog puta, je buduća i neizvjesna radnja ovisna i o dozvolama nadležnog upravnog tijela, time i ispunjenju više zakonskih pretpostavki. Dakle iskaz ove svjedokinje koja je nesrodna s braćom i stanje na predmetnoj nekretninu poznaje od malena, a u vrijeme svjedočenje je starije životne dobi, sud ocjenjuje vjerodostojnim i to u pogledu tužiteljevog nesmetanog posjeda točno određenog utuženog dijela nekretnine dugi niz godina.

28. Svjedok ČU, kazao je kako ima nekretninu koja je od predmetne udaljena četiri kuće, na svojoj nekretnini da radi svakodnevno poljoprivredne poslove, viđa tužitelja svaki dan, i njegov dio nekretnine je desna strana put Trogira, tu mu je kuća, masline i ima svoj ulaz s kapijom, a kapija je postavljena i na drugom dijelu nekretnine. Tuženika nije viđao, a misli da mu pripada drugi dio nekretnine. Na kojem je kontejner . Ti dijelovi da su podijeljeni ogradom i željeznim stupovima. Nije čuo da bi bio kakav nesporazum svađa između braće, Ne zna tko je nasipavao južni dio nekretnine, masline s desne strane je zasado tužitelj, ali ne zna tko je s lijeve., misli da je tuženik, za tužitelja je radio stubište ne i ogradu na nekretnini.

28.1. Za vrijeme iskazivanja ovog svjedoka ističe se kako je tuženik imenovanom upadao u riječ što sud pripisuje njegovim nezadovoljstvom iskazanim. No taj svjedok iskazivao je o okolnostima i činjenicama do koji je došao neposrednim opažanjem a riječ je o nesrodnom svjedoku koji očito nema interes za uspjeh neke od stranke u postupku. Njegov iskaz potvrđuje navode tužitelja ali i dr svjedoka kako nije bilo nesuglasica i spora između stranaka u pogledu toga koji dio nekretnine svatko koristi i posjeduje, te da tuženika nije viđao na nekretnini iako je on sam gotovo svakodnevno tu na svojoj, obavlja radove i održava ju .

29. Iskaze saslušanih svjedoka IU, ČU, BUJ, ZU sud prihvaća kao logične i uvjerljive, iskazi su životni, dovedeni u svezi s iskazom tužitelja pa čak i tuženiku u onom dijelu u kojem nisu u suprotnosti, daju zatvorenu logičnu cjelinu u prilog tužbenog zahtjeva.

30. Što se tiče činjenice proizašle iz dokaznog postupka da je tužitelj izgradio kuću na dijelu nekretnine koju koristi, istaknuti je kako iz personalnih dokaza proizlazi da je kuća izgrađena prije više od 10 godina i iako legalizacija nije dokaz vlasništva ni diobe navedeno svakako predstavlja dokaz nesmetanog posjeda za koji tuženik nije dostavio dokaz tijekom postupka da bi se radilo o nezakonitom ili nepoštenom posjedu predmetnog dijela nekretnine od strane tužitelja, ovo jer iz dokazne građe ne bi proizlazilo da se tuženik protivio gradnji nekretnine ili na bilo koji način pokazao neslaganje od 2005 do 2022. Naime tek je 2022 odbio potpisati geodetski elaborat i to je jedino protivljenje koje je kod posjedovanja utuženog dijela nekretnine tuženik pokazao, iako je za isto daleko prije znao .

31. Dakle iz spisu priloženih dokaza ne bi proizašlo da je tuženik oborio predmnjevu poštenja posjeda tužitelja. Naime, odredbom članka 18. st. 5. ZV-a propisano je da se posjed smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno. Nadalje, iz izvedenih dokaza nedvojbeno proizlazi da pravni prednici stranaka vlasnici nekretnine koju su ostavili djeci braći ; tužitelju i tuženiku na temelju ugovora, kao i da je tužitelj na dijelu nekretnine koja je u njegovom posjedu, izgradio kuću, svo vrijeme održavao maslinik i okućnicu, što sam tuženik nije osporavao .

32. Dakle, iz izvedenih dokaza nedvojbeno proizlazi da je predmet spora, realni dio čest. zem te da je tužitelj u samostalnom, aktivnom i kvalificiranom posjedu istog dijela i to putem pravnih prednika, ali od stupanja u posjed od 1978 obzirom na datum sklapanja samog ugovora, ali i ovo na temelju brojnih personalnih dokaza u spisu predmeta pa je do utuženja 2022. odnosno točnije do trenutka obraćanja tužitelja putem punomoćnice tuženiku preporučenom pošiljkom od 14. ožujka 2022. (list 14.3.2022) proteklo dovoljno vremena za dosjedanje.

33. Aktivni posjed vršio se izgradnjom kuće i uređenjem okućnice održavanjem maslinika. Spisu priloženo rješenje o izvedenom stanju dokazuje kako je kuća izgrađena prije više od deset godina i da u postupku legalizacije nije sudjelovao tuženik iako je bio pozivan (obrazloženje predmetnog rješenja, stanica 14 spisa ). Stoga su se na strani tužitelja (protek roka više od 10 godina nesmetanog posjedovanja) ispunile zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva redovnom dosjelošću sukladno citiranoj odredbi čl.159 i 160 ZV-a., ali i prema članku 28 ZOVO-a putem posjeda prednika. Naime, učinci dosjelosti nastupaju po samom zakonu (ipso iure) u trenutku kad se ispune pretpostavke određene zakonom. Stoga je kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću upis u zemljišnu knjigu deklaratorne, a ne konstitutivne naravi. Tako stečeno vlasništvo nasljeđivanjem je preneseno na tužitelja (čl. 128. ZV-a). Ako u konkretnom slučaju ne bi došlo do stjecanja prava vlasništva redovnom dosjelošću (a je, jer to proizlazi iz dokaznog postupka) na strani pravnog prednika tužitelja (protek roka od 20 godina) ispunile su se zakonske pretpostavke za stjecanje prava vlasništva i izvanrednom dosjelošću sukladno odredbi čl. 28. st. 3. ZOVO. Stoga je tako stečeno vlasništvo nasljeđivanjem preneseno na tužitelja i sukladno odredbi čl. 36. ZOVO

34. Za istaknuti je kako stranke nisu imale primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka koji je identificirao točno određeni geometrijski odijeljeni dio kao faktično individualiziran, i koji kao takav egzistira. Navedeno dovodi do zaključka ovog suda da stoga isti ne predstavlja suvlasnički dio nekretnine. Suvlasništvo je prestalo, te prema materijalno pravnim pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, stečeno je vlasništvo geometrijski odijeljenog dijela koji faktično već predstavlja pojedinačno određenu stvar. Odredba članka 9. ZV propisuje da pojedinačnu nekretninu čini zemljišna čestica uključujući i sve što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje, one da su pravno sjedinjene u jedno zemljišnoknjižno tijelo koje je kao takvo jedna nekretnina, na kojoj je u konkretnom slučaju tužitelj svojim vlastitim novčanim sredstvima izgradio zgradu koju je naknadno i ozakonio. Stoga, u konkretnom slučaju tužitelj je vlasnik geometrijski odijeljenog dijela nekretnine za kojeg ne postoji prethodna parcelacija, potvrđena od nadležnog područnog ureda za katastar no koji faktično već predstavlja pojedinačno određenu stvar – species (članak 5. stavak 1. ZV-a). Ovaj geometrijski odijeljeni dio faktično je individualiziran, kao takav egzistira. Nadalje, ako netko stekne nekretninu putem dosjelosti postaje njezin vlasnik bez obzira što nije upisan u zemljišnoj knjizi kao vlasnik, a i bez obzira što je prijašnji vlasnik ostao upisan kao da je on i nadalje vlasnik nekretnine premda to više nije. dijeljenog dijela koji faktično već predstavlja pojedinačno određenu stvar.

35. Tu je za kazati kako kod pravomoćno prihvaćenog tužbenog zahtjeva, tužitelj je ovlašten zahtijevati provedbu parcelacije predmetnog zemljišta prema granicama stečenog prava vlasništva (pa i u pretpostavkama iz odredbe članka 161. stavka 1. točke 3. Zakona o prostornom uređenju – "Narodne novine", broj 153/13), te dalje time (ukoliko su ispunjene i ostale pretpostavke) i upis vlasništva na svoje ime (članak 130. stavak 1. ZV-a).

36. Odredbom članka 161. st. 1. t. 3. Zakona o prostornom uređenju (NN 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19, 67/23; dalje ZPU), propisano je da se parcelacija može provesti na temelju pravomoćne presude kojom se utvrđuje pravo vlasništva.

37. Stoga je tužitelj temeljem ove presude kojom se utvrđuje vlasnikom realnog dijela utužene nekretnine stekao aktivnu legitimaciju za pokretanje postupka parcelacije. Za istaknuti je da sud ovom presudom ne provodi parcelaciju, već samo daje ovlast za parcelaciju. Samu parcelaciju provodi katastar u upravnom postupku u kojem postupku ocjenjuje jesu li ispunjene sve zakonske pretpostavke za parcelaciju. Međutim, u izreci presude kojom se utvrđuje da je tužitelj vlasnik posebnog fizičkog dijela nekretnine neophodno je navesti ovlast za parcelaciju kako bi se dala ovlast za uknjižbu na novoformiranim česticama.

38. U tom smislu sud ističe da, ako bi se smatralo da nije osnovan tužbeni zahtjev u dijelu u kojem se u suštini traži ovlast parcelacije nekretnine, onda bi bio neosnovan tužbeni zahtjev i u dijelu u kojem se traži ovlast za uknjižbu. Naime, uknjižba se provodi u izvanparničnom postupku. Međutim, ovom presudom parnični sud ne provodi uknjižbu, već samo sukladno odredbi čl. 130. st .1. ZV-a daje ovlast za uknjižbu. Hoće li u konkretnom slučaju doći do uknjižbe odlučit će zemljišnoknjižni sud postupajući po odredbi čl. 117. st. 2. Zakon o zemljišnim knjigama (NN 128722; dalje ZZK). Jednako tako će i nadležni katastar odlučiti o parcelaciji izgrađenog zemljišta.

39. Zbog svega navedenog sud je odlučio kao u točki I. izreke presude.

40. Dodati je, kako je sud prigovor apsolutne nenadležnosti suda te prekluzije ocijenio paušalnim obzirom da je riječ o pravoj vlasničkoj tužbi koja ne zastarijeva a za koju je nadležan sud prema nekretnini dakle ovaj sud.

41. Tužitelju je priznat parnični trošak temeljem odredbe članaka 154. st. 1. i 155. te članka 164 stavak 1 i 2. ZPP-a te Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/2023) prema vrijednosti predmeta spora označenoj tužbom 10.000,01 kn odnosno 1.328,02 eur-a.

41.1. Tužitelju je obistinjen trošak zastupanja po punomoćniku: za sastav tužbe 100 bodova, obrazloženi podnesci od 22. studenog 2022., 21.ožujka .2024., 4. travnja 2025 i od 27.9.2023., svaki od po 100 bodova ( Tbr 7 t 1 i Tbr 8.t.1.OT), za podnesak od 21.3.2024 50b ( Tbr 8. t. 3), zastupanje na ročišta 9.5. 2023 25 b (Tbr 9.t. 5 u svezi s Tbr 7 t.1. OT), 11.9.2023 od 100 b ., 11.10. 2023 od 100, 17, 11. 2023. od 100b , 3.12.2024. od 100b, 10.2. 2025 od 100 b, 11.3.2025. od 100 b, 12.5.2025 od 100b ( Tbr 9. t.1. u svezi s Tbr 7.t.1. OT), što ukupno iznosi 1.275 b (pomnoženo s 2.00 eur- a po Tbr 54 OT) daje iznos od 2.550,00 eur-a, tom iznosu pridodan je trošak vještačenja u iznosu od 513,58 eur-a što daje iznos od 3.063,58 eur-a te trošak sudske pristojbe na tužbu i presudu kako je to zatraženo u visini od 53,08 eur-a, dakle ukupno 3.116,66-a, za više traženo je zahtjev odbijen kao neosnovan.

42. Zbog navedenog sud je odlučio je kao u točki II. izreke presude.

U Trogiru 16. lipnja 2025.

SUTKINJA

Mirna Veža

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka istog. Žalba se podnosi Županijskom sudu u Splitu putem ovog suda u tri primjerka.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste (čl. 335. st. 11. ZPP-a).

DNA:

pun. tužitelja

pun tuženika

u spis