Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Stalna služba u Gospiću

Gospić

Gž Ovr-126/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, kao drugostupanjski sud, po sutkinji toga suda Milki Vraneš, kao sucu pojedincu, u ovršnoj stvari predlagatelja osiguranja ĐA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Mia Mihelčić, odvjetnica u Rijeci, protiv protivnice osiguranja NA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi osiguranja, odlučujući o žalbi protivnice osiguranja izjavljenoj protiv rješenja o osiguranju Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Poreču-Parenzo poslovni broj Ovr-316/2025-2 od 2. svibnja 2025., 16. lipnja 2025.

r i j e š i o  j e :

I. Odbija se žalba protivnice osiguranja kao neosnovana, potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Poreču-Parenzo poslovni broj Ovr- 316/2025-2 od 2. svibnja 2025.

II. Odbija se zahtjev protivnice osiguranja za naknadu žalbenog troška, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

"I Radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u iznosu od 150.000,00 EUR, određuje se:

p r i v r e m e n a m j e r a

- zabranom otuđenja i opterećenja nekretnine protivnice osiguranja oznake k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uz zabilježbu zabrane u zemljišnim knjigama.

II Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji će predlagatelj pokrenuti radi povrata pozajmice od 150.000,00 EUR ili do drugačije odluke suda, ako se okolnosti zbog kojih je privremena mjera određena kasnije izmjene na način da privremena mjera više ne bude potrebna.

III Nalaže se protivnici osiguranja da predlagatelju osiguranja naknadi troškove ovoga postupka osiguranja u iznosu od 2.846,55 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od dana 02. svibnja 2025., u roku 8 dana."

2. Protiv navedenog rješenja u pravovremenom roku žali se protivnica osiguranja iz svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. točka 1. – 3. Zakona o parničnom postupku, u svezi članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona. U žalbi ističe da pobijano rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati. Navodi da nije određeno trajanje te mjere, odnosno da sud nije odredio rok u kojem predlagatelj osiguranja mora podnijeti tužbu radi opravdanja mjere. Ističe da u konkretnom slučaju nije podnesena tužba, pa je predlagatelj osiguranja dužan učiniti vjerojatnim postojanje svoje novčane tražbine i sud treba dati ocjenu vjerojatnosti postojanja tražbine na temelju isprava koje su priložene u spis, a što predlagatelj u konkretnom slučaju nije učinio. Također ističe da je joj nije dostavljen prijedlog predlagatelja za određivanje privremene mjere na očitovanje, a što je prvostupanjski sud propustio učiniti. Predlaže da drugostupanjski sud pobijano rješenje ukine i postupak obustavi ili podredno da spis vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak uz obvezu predlagatelja osiguranja na naknadu troškova postupka protivnici osiguranja i to u iznosu od 2.822.50 eura, na ime troška sastava žalbe, te trošak sudske pristojbe u iznosu od 26,55 eura.

3. Nas žalbu protivnice osiguranja nije odgovoreno.

4. Žalba protivnice osiguranja nije osnovana.

5. U ovoj ovršnoj stvari prvostupanjski sud je donio rješenje o osiguranju novčane tražbine predlagatelja u iznosu od 150.000,00 eura, na temelju Ugovora o pozajmici sklopljenog dana 28. ožujka 2022. na temelju kojega je predlagatelj osiguranja isplatio protivnici osiguranja iznos od 150.000,00 eura, radi kupnje nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a koja u naravi predstavlja oblog, izgrađeno zemljište, te dvorište ukupne površine 957 m2. Da iz povijesnog vlasničkog lista za predmetnu nekretninu proizlazi da je protivnica osiguranja na dan sklapanja predmetnog ugovora sklopila ugovor o kupoprodaji predmetne nekretnine, te je zatražila uknjižbu prava vlasništva idući dan tj. 29. ožujka 2022.

6. Iz stanja spisa proizlazi da je predlagatelj, u skladu s odredbom članka 504. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 - dalje: ZOO) – pozvao pisanim putem (izravno) protivnicu na povrat predmetnog iznosa. Navedenom odredbom da je propisano da je, ako ugovaratelji nisu odredili rok za vraćanje zajma, niti se on može odrediti iz okolnosti zajma, zajmoprimac dužan vratiti zajam nakon isteka primjerenog roka koji ne može biti kraći od dva mjeseca računajući od zajmodavčeva zahtjeva. Nakon proteka roka od dva mjeseca, a u slučaju da protivnica u međuvremenu ne izvrši povrat pozajmljenog iznosa, predlagatelj da ima namjeru protiv iste podnijeti tužbu radi isplate kako bi ishodio ovršnu ispravu.

7. Ispitujući prvostupanjsko rješenje i postupak koji mu je prethodio ovaj sud utvrđuje da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/0, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 155/23 dalje: ZPP), u svezi članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24, dalje: OZ-a) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti. Pobijano rješenje nema nedostatka zbog kojih se ne bi moglo ispitati, pa stoga nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koju se poziva protivnica osiguranja.

8. Prema odredbi članka 21. stavak 1. OZ-a u ovršnom postupku i postupku osiguranja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, ako tim ili drugim Zakonom nije drugačije određeno.

9. Sukladno odredbi članka 344. OZ-a, privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može se odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. ovoga članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu (st.2.). Smatra se da opasnost iz stavka 1. ovoga članka postoji ako bi se tražbina imala ostvariti u inozemstvu (st.3.).

10. U članku 345. stavak 1. točka 3. OZ-a kao jedan od načina osiguranja nenovčane tražbine predviđena je zabrana otuđenja i opterećenja nekretnine uz zabilježbu te zabrane u zemljišnoj knjizi. Učinak te privremene mjere sastoji se u tome što se upisima obavljenim u zemljišnoj knjizi na temelju dobrovoljne raspoložbe protivnika osiguranja, nakon upisa zabilježbe zabrane, mogu steći u odnosu prema predlagatelju osiguranja kakva prava na nekretnini ili pravu na njoj upisanom samo ako predlagatelj osiguranja bude pravomoćno odbijen sa svojim zahtjevom u postupku koji je pokrenuo radi ostvarenja tražbine za čije je osiguranje zabilježba upisana.

11. U postupku je utvrđeno:

- da je Ugovor o pozajmici sklopljen 28. ožujka 2022., između predlagatelja ĐA, u svojstvu davatelja pozajmice i protustranke NA, u svojstvu primatelja pozajmice,

- da je protustranka primila pozajmicu od 150.000,00 eura, bez naznake roka vraćanja,

- da iz povijesnog izvatka iz zemljišne knjige proizlazi da se protivnica, na temelju ugovora o kupoprodaji od 28. ožujka 2022., već sljedećeg dana – 29. ožujka 2022., upisala kao vlasnica nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (nastavno: predmetna nekretnina),

- da iz WhatsApp prepiske za koju predlagatelj navodi da je vođena sa suprugom protustranke ČA, a iz koje je vidljivo da je vođena s osobom prezimena NA, utvrđeno je da predlagatelj od istog potražuje povrat nekog (nespecificiranog) novčanog iznosa, nakon čega mu on odgovara da radi na tome da dobije kredit da bi kao firma kupio zemljište od supruge, ali i da predlaže predlagatelju da ga pričeka dok ne proda,

- da iz izvatka iz sudskog registra proizlazi da protivnica osiguranja NA i njezin suprug ŠA vlasnici trgovačkih društva I. M. Invest j.d.o.o. i Constructio Poreč d.o.o.,

- da je predlagatelj osiguranja sukladno članku 344. stavak 1. OZ-a učinio vjerojatnim postojanjem svoje novčane tražbine prema protivnici osiguranja u iznosu od 150.000,00 eura, koja se predlaže osigurati privremenom mjerom.

12. Donošenjem rješenja o osiguranju prvostupanjski sud je pravilno primijenio odredbu članka 344. stavak 1. i stavak 2. OZ-a, kada je zaključio da su ispunjene pretpostavke za određivanje privremene mjere i da će protivnica osiguranja privremenom mjerom pretrpjeti samo neznatnu štetu.

13. Naime, učinak privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja je blag za protivnicu osiguranja, kako je to pravilno zaključio prvostupanjski sud jer ona trpi samo neznatnu štetu koja se sastoji u tome da s nekretninom privremeno neće moći raspolagati bez pravnih posljedica, ali ju može i dalje faktično koristiti izvršavajući sva druga vlasnička ovlaštenja.

14. Nadalje, pravni učinci navedene zabilježbe propisani su odredbom članka 345. stavak 5. OZ-a, prema kojoj se učinak ove privremene mjere sastoji u tome da predlagatelj može na predmetnoj nekretnini predložiti ovrhu radi naplate svoje tražbine kad ona postane ovršna bez obzira na to što je poslije te zabrane treća osoba na temelju dobrovoljne raspoložbe protivnika osiguranja stekla i uknjižila u zemljišnu knjigu neko svoje pravo. Predlagatelj može ovrhu na predmetnoj nekretnini predložiti izravno protiv osobe koja je uknjižena kao vlasnik nekretnine na temelju ovršne isprave kojom je utvrđena tražbina predlagatelja, radi čijeg osiguranja je provedena zabilježba privremene mjere te na temelju dokaza da je osoba protiv koje se ovrha predlaže stekla vlasništvo nekretnine nakon zabilježbe zabrane.

15. Dakle, protivnici osiguranja nakon provedene zabilježbe nije onemogućeno raspolagati svojom nekretninom, budući smisao i cilj predmetne zabilježbe nije sprječavanje protivnice osiguranja da raspolaže svojom nekretninom već osiguranje predlagatelja da će biti u mogućnosti ostvariti svoju tražbinu usprkos eventualnom raspolaganju nekretninom.

16. Stoga žalbeni navodi istaknuti od strane protivnice osiguranja nisu doveli u sumnju pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja donesenog u strogo formalnom postupku osiguranja.

17. Dakle, prvostupanjski sud je pobijanim rješenjem pravilnom primjenom naprijed citiranih zakonskih odredbi odredio predloženo osiguranje na temelju navedenog ugovora o pozajmici sklopljenoj 28. ožujka 2022. na iznos od 150.000,00 eura.

18. Slijedom navedenog, valjalo je temeljem odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a, žalbu protivnice osiguranja odbiti kao neosnovanu, a prvostupanjsko rješenje potvrditi.

19. Kako protivnica osiguranja nije uspjela u ovom žalbenom postupku ista je odbijena sa zahtjevom za naknadom troška žalbenog postupka temeljem odredbe članka 166. stavak 1., u svezi s člankom 154. stavak 1. ZPP-a, sve u svezi sa člankom 21. OZ-a.

U Gospiću, 16. lipnja 2025.

Sutkinja:

Milka Vraneš