REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-2238/2021-23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ivani Markotić, u pravnoj stvari I-tužitelja DS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II-tužiteljice ČS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćnici Željki Pokupec, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika GS iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici iz Odvjetničkog društva Krešimir Škarica & partneri d.o.o., odvjetnici u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 13. svibnja 2025. u nazočnosti zamjenice punomoćnice I i II-tužitelja ZS, odvjetnice i zamjenika punomoćnika tuženika Ivone Krstanović, odvjetnice, dana 16. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e:

I. Odbija se dio tužbenog zahtjeva koji glasi:" Nalaže se tuženiku GS, OIB: [osobni identifikacijski broj] da s osnova neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti isplati l-tužitelju DS, OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 40.000,00 kn uvećan za zakonske zatezne kamate u skladu sa odredbom čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN br. 35/05, 41./08 i 125/11) u vezi sa čl. 3 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima (NN 78/2015) i to uvećanijem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena tekućom počev od dana podnošenja tužbe pa sve do isplate, sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe".

II. Nalaže se tuženiku GS, OIB: [osobni identifikacijski broj], da s osnova neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti isplati II-tužiteljici ČS, OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 1.327,23 EUR, određenim do 31. prosinca 2022. uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. prema stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta uvećanoj za tri postotna poena, od 1. siječnja 2024. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana, dok se sa preostalim zahtjevom za isplatom daljnjeg iznosa od 3.981,68 EUR uvećano za zakonsku zateznu kamatu tekuću od dana 1.lipnja 2020. pa do isplate II-tužiteljica odbija.

III. Svaka stranka snosi svoj trošak.

Obrazloženje

1. I i II-tužitelji su dana 1.6.2020. protiv tuženika podnijeli tužbu radi naknade neimovinske štete koja im je nastala objavom netočnih i neprovjerenih navoda negativnog i zlonamjernog sadržaja sadržanih u tekstu (postu) koji je tuženik dana 28.4.2020. objavio na svom facebook profilu pod nazivom "Što veže OS i LS? DS" u kojem tekstu (postu), između ostalog i to u odnosu na tužitelje, navodi:"…omiljeni HDZ-ov ministar OS i mogući izazivač LS na gradskim izborima brat je Pripuzove direktorice i prokuristice ČS u razgranatoj vlasničkoj strukturi više firmi koje za Grad Zagreb već godinama obavljaju višemilijunske poslove. Ovdje je često riječ o poslovima koji djeluju preskupo, a plaćeni su iz gradskog proračuna, kao ni obavljanja radova koje mogu obaviti gradske firme, no koje LS uporno prepušta DS putem javnih natječaja…"

Nadalje, dana 29.4.2020. na svom facebook profilu tuženik je objavio i post pod nazivom "Vilijeve veze i poveznice", u kojem tekstu između ostalog, u odnosu na tužitelje navodi: "…opće je poznato kako sam u više navrata govorio i pisao o, po svim relevantnim podacima nepotrebnim i preplaćenim višemilijunskim poslovima koje na štetu gradske blagajne obavljaju tvrtke u vlasništvu DS. Za jedan takav slučaj mogućeg pogodovanja traje i suđenje LS i DS u okviru afere Agram. Milijuni kuna se svake godine prema službenim podacima odlijevaju iz naših džepova preko gradskog računa, u poslove zbrinjavanja različitih vrsta otpada prema tvrtkama koje zastupa sestra ministra OS, ČS. …Te tvrtke rade i za državu, bolnice, tj. Ministarstva, a ono zdravstva od nedavno vodi VS. I tu dolazimo do nekoliko momenta potencijalnog sukoba interesa te što i u kojem roku morate činiti kada ste državni dužnosnik u krvnom srodstvu s nekim tko zastupa tvrtku s kojom surađujete ispred neke državne institucije, a što prilično jasno regulira Zakon o sprečavanju sukoba interesa…"

Također dana 30.4.2020. tuženik je na svojem facebook profilu objavio i tekst / post pod nazivom "Dobar posao sa smećem u Zagrebu" u kojem tekstu, između ostalog, navodi: “ KS zove D, Č javi se, prijem.

Ovdje D, ovdje D, prijem.

Č, kako posao? Prijem.

Dobro je Leoparde, u dvije godine smo ostvarili rast s 8,75 na 27,6 milijuna kuna, samo za smeće. Priiem.

Č, bujrum. Prijem.

G, jel ti zacijelila noga? Prijem,

Č, lešinaru, ne brini ti za moje noge, samo napravi dovoljno mjesta za dodatno smeće. I dodatne milijune gradskih kuna. Prijem.“

Gradskim proračunom, kao i Gradom Zagrebom, već godinama upravlja KS LS, a s druge strane tone smeća i isplaćene milijune dočekuje ,, D" DS....Naime, tim su se nadimcima častili LS i DS što se saznalo sa snimaka USKOK-a, temeljem kojih su slagali puzzle poslovne suradnje LS i DS, a za jedan takav "deal" im se i sudi u aferi AGRAM. lsplate Zagrebačke čistoće prema tvrtkama DS rasle su sa 8,15 na 27,6 milijuna kuna. Što građani više i preciznije razdvajaju otpad, Čistoća sve te sirovine mora zbrinuti i oporabiti sukladno Zakonu, a to uglavnom radi kod privatnika...A većina tih ugovora je potpisana s tvrtkama iz C.I.O.S. grupe DS. To je ona tyrtka koja već pet godina za redom ima požare, hrpa smeća na pogonima pod njihovom nadležnošću, koje zastupa i važnu ulogu ima sestra ministra Z"

2. Navedene tekstove (postove) su prenijele brojne tiskovine i / ili portali i to:

- Nacional / 29.4.2020. pod naslovom – GS: "Je li omiljeni HDZ-ov ministar Z bio u sukobu interesa…?"

- Dnevno.hr / 28.4.2020. pod naslovom "TKO POVEZUJE Z I O Gradski zastupnik frapirao javnost dosad nepoznatim detaljima"

- net.hr / 29.4.2020. pod naslovom "Viljeve veze i poveznice" Zagrebački gradski zastupnik objavio: "Što veže OS i O USKOK-ov optuženik MS"

-HOP nezavisni news portal / 29. travnja 2020. pod naslovom ,,Ministar OS brat je Pripuzove direktorice i prokuristice ČS, a te tvrtke za Grad Zagreb već godinama obavljaju višemilijunske poslove"

- 7dnevno / 29. travnja 2020. pod naslovom GS: Sestra OS u upravljačkoj strukturi poslovnog carstva DS

- 7dnevno / 30. travnja 2020. pod naslovom GS: L( upravlja proračunom, a s druge strane tone smeta i isplaćene milijune dočekuje ,, D" DS

- Dnevno.hr / 29. travnja 2020. pod naslovom GS: Gradski zastupnik prokazao: ,,Tko povezuje OS i LS DS"

- Totalinfo.hr / 30. travnja 2020. pod naslovom GS: Leopard zove Kondora, ili dobar posao sa smećem u Zagrebu

- Cronika.hr / 01. svibnja pod naslovom ,,ZAGREBAČKI ZASTUPNIK POSTAVIO PITANJE SUKOBA INTERESA MINISTRA V Poveznica Beroševa sestre i..."

- Zagrebinfo / 28. travnja 2020. GS ne boji se nikoga pod naslovom ,, VS brat je direktorice i prokuristice poduzeća u vlasništvu DS"

- Zagrebinfo / 29. travnja 2020. pod naslovom ,,Gradski zastupnik iznosi detalje veze LS i VS, spominje se i afera Agram"

- Zagrebinfo / 30. travnja 2020. pod naslovom ,, VS u neugodnoj situaciji: Suočio se s pitanjem o sukobu interesa i vezama s DS"

- Portal Paraf.hr / 29. travnja pod naslovom ,,VEZA O - DS Sestra ministra zdravstva je direktorica u više tvrtki DS"

- Otvoreno / 29. travnja 2020. pod naslovom GS: Sestra OS u upravljačkoj strukturi poslovnog carstva DS

- Otvoreno / 28. travnja 2020. pod naslovom Petek Što veže OS i LS

O USKOK-ov optuženik DS

- Otvoreno / 30. travnja 2020. pod naslovom GS: O upravlja proračunom, a s druge strane tone smeća i isplaćene milijune dočekuje ,, D" DS na koji način navedeni postovi / tekstovi tuženika učinjeni sadržajno dostupnima neograničenom broju čitatelja na neograničenom broju lokacija.

3. Postovi objavljeni od strane tuženika usmjereni su isključivo na narušavanje ugleda i časti I i II-tužitelja, ali i tvrtke C.I.O.S. GRUPA d.o.o. kojoj je I-tužitelj osnivač i direktor, kao i tvrtke Ekoflor Plus d.o.o. u kojoj je tvrtci II-tužiteljica prokurist i CE-ZA-R d.o.o. u kojoj je II-tužiteljica osoba ovlašten za zastupanje podružnice, kao i svih drugih povezanih trgovačkih društava. Sadržajem citiranih postova tuženik implicira da bi poslovi koje su tvrtke u vlasništvu I-tužitelja obavljale, dijelom kako za potrebe Grada Zagreba, tako i za potrebe Ministarstva zdravstva, navodno, bile plod koruptivnog dogovora između DS (ovdje I-tužitelja) i drugih osoba, dijelom kojih poslova je i poveznica ČS (ovdje II-tužiteljica), zaposlenica u društvima u vlasništvu I-tužitelja. Te i takve poslove tuženik neosnovano naziva ,,preplaćenim i višemilijunskim poslovima na štetu gradske blagajne..." kao i da za jedan takav slučaj ,,nepotrebnog i preplaćenog višemiliiunskog posla na štetu gradske blagajne" traje suđenje ,, O i DS" u okviru Afere Agram, a što je apsolutno neistinito, maliciozno i tendenciozno, usmjereno isključivo na difamiranie ovdje I-tužitelja, a podredno i II-tužiteljice, obzirom da se u okviru Afere Agram, ne inkriminira niti pribavljanje imovinske koristi bilo za DS ili neku od tvrtki u njegovom vlasništvu, niti se uopće inkriminira postojanje štete koja bi eventualno nastala uslijed takvih poslovnih odnosa između Grada Zagreba i tvrtki u vlasništvu l-tužitelja - DS. Naime, upravo suprotno, iz u spisu Županijskog suda u Zagrebu, tzv. Afere Agram, priležećeg nalaza i mišljenja vještačenja, razvidno je kako nije niti nastupila šteta za Grad Zagreb odnosno Zagrebački holding d.o.o. budući je ugovor o obavljanju usluge izvršen po ugovorenim cijenama, koje su uspoređene sa uobičajenim postojećim i tržišno prihvatljivim cijenama drugih gospodarskih subjekata na području Republike Hrvatske, a niti bi kao rezultat tih poslova bila ostvarena imovinska korist I- tužitelja, odnosno iz C.I.O.S GRUPE d.o.o. u vlasništvu I-tužitelja. Iznošenjem ovakvih neistinitih i neprovjerenih informacija od strane tuženika, I-tužitelj kao osnivač i direktor tvrtke C.I.O.S GRUPE d.o.o., ali i sama tvrtka C.I.O.S GRUPA d.o.o., prikazani su na način kako na tržištu i u poslovnom okruženju navodno imaju povlašteni položaj u odnosu na druge poslovne subjekte, a razlog postojanja takvog "privilegiranog" položaja, prema posve neosnovanom i neutemeljenom mišljenju tuženika, je navodno prethodno dogovoreni postojeći poslovni odnosi između LS i I-tužitelja – DS, koje tuženik na ironičan i sarkastičan način prikazuje kroz izmišljeni dijalog vođen između K i D, a koji izmišljeni razgovor implicira postojanje koruptivnog sporazuma usmjerenog na stjecanje nepripadne imovinske koristi i nezakonito dobivanje poslova.

4. Također u drugi segment na koji tuženik neosnovano upire u sadržajima svojih postova je okolnost da je u tvrtkama C.I.O.S. GRUPE d.o.o., odnosno sa njom povezanim tvrtkama zaposlena i sestra ministra zdravstva OS, ovdje II- tužiteljica ČS te da su zbog navedenog tvrtke I-tužitelja u navodno povlaštenom položaju za vrijeme trajanja mandata ministra OS, i to kako za vrijeme obnašanja dužnosti ministra, tako i za vrijeme dok je isti bio pomoćnik ministra zdravstva, a što je apsolutno neosnovano i usmjereno na diskreditiranje I-tužitelja, Il- tužiteljice te sa njima povezanim poslovnim subjektima, kao i poslovnim događajima.

5. Objava ovakvih postova na facebook stranici tuženika, ali i na ostalim portalima i tiskovinama koji su prenijeli sadržaj objavljenih postova kod I i II-tužitelja je izazvao visoko stupanj nelagode i srama i to kako u privatnom, tako i u poslovnom životu te su zbog navedenih sadržaja tužitelji doživjeli brojne neugodnosti i to ne samo na radnom mjestu, već i od strane poslovnih partnera, poznanika i prijatelja. Objavom predmetnih tekstova (postova) tužiteljima je povrijeđeno pravo osobnosti, odnosno pravo na ugled, tast, dostojanstvo i ime. Predmetni postovi objavljeni su ne samo na facebook profilu tuženika, već su iste postove sadržajno prenijeli i mnogobrojne tiskovine i / ili portali, na koji su način navedeni postovi učinjeni sadržajno dostupnima neograničenom broju čitatelja na neograničenom broju lokacija na koji su način objektivno štetili časti i ugledu I i II- tužitelja osobno, ali i njihovom profesionalnom ugledu, na koji je način tim više na strani tužitelja povrijeđeno pravo osobnosti u smislu odredbe čl.19. Zakona o obveznim odnosima. Temeljem svega iznesenog, očito je da su sporne tvrdnje iznesene u predmetnim postovima grubo povrijedile pravo osobnosti I-tužitelja i Il-tužiteljice i da su narušile čast, ugled, dostojanstvo i ime I-tužitelja i II-tužiteljice, slijedom čega tužitelji predlažu da sud naloži tuženiku da im na im na ime naknade prouzročene štete naknadi iznos od po 40.000,00 kn svakome, uvećano za zakonsku zateznu kamatu tekuću od dana podnošenja tužbe, 1.6.2020., pa do isplate, kao i da im naknadi prouzročeni parnični trošak uvećan za zakonsku zateznu kamatu tekuću od presuđenja pa do isplate.

I i II-tužitelji uz tužbu kao dokaze prilažu: ispise spornih članaka sa facebook profila tuženika koje su dalje prenijeli portali i tiskovine Nacional, Dnevno, net.hr, HOP nezavisni news portal, 7Dnevno, Totalinfo.hr, Cronika.hr, Zagreb.info, PortalParaf.hr, Otvoreno.hr. Prilaže i izvode iz sudskog registra za tvrtku C.I.O.S. GRUPA d.o.o., EKO-FLOR PLUS d.o.o. i CE-ZA-R d.o.o.

6. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti potvrđuje da je na svom facebooku profilu dana 28.4.2020., 29.4.2020. i 30.4.2020. objavio naprijed navedene tekstove (postove), kao i da su u tužbi pobrojani nakladnici iste dalje prenijeli na svojim portalima i u tiskovinama. U cijelosti osporava da bi bio odgovoran za eventualnu štetu koja je tužiteljima nastala objavljenim informacijama. Poziva se na slobodu izražavanja pojedinca propisanu čl. 38 Ustava Republike Hrvatske i čl. 10. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Ističe da su Ustavni sud Republike Hrvatske i Europski sud za ljudska prava višekratno u svojim odlukama izrazili stavove da sloboda izražavanja može biti ograničena, ali da te granice moraju biti sire u odnosu na javne osobe nego za privatne osobe, a posebno kad se one odnose na poslove i svojstvo koje te osobe imaju' Svako uključivanje pojedinaca u "javnu arenu,, samo po sebi sluzi za određivanje kriterija snošljivosti koje on mora imati prema kritici kao sredstvu ostvarivanja prava na slobodu izražavanja (presuda ESLJP Mladina d.d. Ljubljana protiv Slovenije, zahtjev br.20981/10 od 17.42014.).

7. Tuženik navodi da je I-tužitelj javna osoba, a informacije, komentari i vrijednosni sudovi koje je tuženik objavio o njemu na facebooku se odnose na njegovu funkciju i poslove koje obavlja kao direktor nekoliko povezanih društava. Smatra da I-tužiteljev status javne osobe ne bi trebao biti sporan budući da se sa svojim statusom i funkcijom direktora u nekoliko poduzeća koji surađuju sa Zagrebačkim holdingom d.o.o. već godinama provlači kroz javne medije, a u veljači 2020. je u odnosu na njega proširena i optužnica u Aferi Agram. Ulaskom u ugovorne odnose sa javnim poduzećima koja posluju u okviru Zagrebačkog holdinga d.o.o. i nalaze se pod upravom Grada Zagreba na čelu sa LS, I-tužitelj je već postao osobom od javnog interesa budući da za poslove koje on obavlja i načinom koji se isti financiraju postoji opravdani interes javnosti, a posebno građana Grada Zagreba koji i sami porezima i prirezima sudjeluju u proračunu Grada Zagreba. Tuženik je političar, po dužnosti je u vrijeme podnošenja odgovora na tužbu zastupnik u Gradskoj Skupštini, u njegov opus djelovanja potpada javno izražavanje političkih stavova, kritiziranje poslova od javnog interesa koji se obavljaju pod sumnjivim okolnostima, iznošenje sumnji na kaznena djela ili na druge nezakonite radnje osoba koje surađuju ili su kooperanti društava u vlasništvu Grada Zagreba. Predmet tuženikovih objava nisu pitanja poslovanja društava u privatnom vlasništvu, već ugovorni odnosi poduzeća u vlasništvu I-tužitelja sa poduzećima u strukturi i vlasništvu Grada Zagreba. U svojim objavama se bavi pitanjima transparentnosti tih poslova i to iz aspekta javnih natječaja, dogovaranja i isplaćivanja naknada za izvršenje tih poslova te smatra da je rasprava o takvim pitanjima u javnom interesu jer je legitimno pravo javnosti da zna kamo se usmjerava novac iz gradskog proračuna i gradskih poduzeća.

8. I-tužitelj je otprije poznat javnosti jer se u medijima već godinama objavljuju informacije o njegovim društvima, o prijateljstvu s LS i o suradnji njegovih poduzeća s gradskim poduzećima. Tuženik, kao političar i zastupnik u Gradskoj Skupštini, ima pravo i obvezu javnosti učiniti dostupnim informacije o I- tužitelju kao direktoru društava C.I.O.S. grupe koje su utemeljene na podacima koje je tužitelju dostavio LS. Radi se o podacima o poslovnom odnosu društava u sklopu Zagrebačkog holdinga i društava u sklopu C.I.O.S. Grupe iz kojih je vidljivi da "honorari" tim društvima u posljednje tri godine rastu. Informacija o višemilijunskim poslovima sklopljenih između gradskih poduzeća i onih u vlasničkoj strukturi C.l.O.S.- a je istinita te ju tuženik dokazuje ispravama koje dostavlja u prilogu svog odgovora na tužbu. Što se tiče dijela objave u kojoj tuženik navodi da za takav vrtoglavi porast poslova i honorara nema transparentnog objašnjenja te da javnosti ostaje nepoznato na koji način upravo društva iz grupacije C.I.O.S. dobivaju poslove sa gradskim poduzećima te da je krajnje sumnjiva okolnost da ta poduzeća drže monopolski položaj kooperanata gradskih poduzeća u svezi svih poslova povezanih sa odvozom i obradom otpada, ističe se da taj dio teksta ne predstavlja informaciju nego vrijednosni sud tuženika koji podliježe drugačijim kriterijima ispitivanja opravdanosti takve objave i nije podložan dokazivanju istinitosti. Međutim, opravdanost takvog vrijednosnog suda tuženika potvrđuje činjenica da je pitanje transparentnosti ugovaranja poslova i honorara trenutno predmet i kaznenog postupka u Aferi Agram u kojem su optuženici LS i DS. Tužiteljevo izražavanje kroz dijalog između "kondora" i "leoparda" je samo "sarkastičan" i "metaforički" vid iznošenja istih tih informacija o višemilijunskim poslovima između ovih društava te o netransparentnosti ugovaranja takvih poslovanja kojim tuženik slikovito izražava kritiku na poslovni odnos između LS i I- tužitelja. Pri tome se tuženik ne služi "izmišljenim" izrazima da okarakterizira navedene aktere već koristi pseudonime (kondor i leopard) koje su si oni sami dodijelili i kojima su se služili u telefonskim razgovorima kod ugovaranja poslova, a što je već poznato javnosti jer su prisluškivani razgovori objavljeni u medijima. Što se tiče humora, pretjerivanja i metafore kojom se tuženik služi kako bi javnosti prenio svoj vrijednosni sud o navedenim poslovima l-tužitelja, ističe se da je u obrazloženju odluke Županijskog suda u Splitu poslovn broj Gž-12051/2019 iznijet stav da negativna kritika vezana za rad i obavljanje određene funkcije može sadržavati i pretjerivanje, oštre metafore te da sarkastični navodi autora teksta nisu nespojivi sa slobodom izražavanja i unatoč takvom sadržaju nisu uvredljivi za osobu o kojoj govore. Dakle, sve tri objave 28.29. i 30.4.2020. predstavljaju legitiman i dopušten načini izražavanja kritika I-tužitelju pri čemu se tuženik služi istinitim informacijama, dok preostali dio teksta predstavlja njegov vrijednosni sud kojim izražava svoju sumnju u legalnost dobivenih poslova i ugovoreni i isplaćenih naknada. Međutim, sve i da sud drugačije ocijeni predmetne postove i ocjeni da je njima pravo tužitelja na ugled i čast neosnovano i neopravdano povrijeđeno tuženik smatra da navedena objava nije objektivno podobna I-tužitelju nanijeti štetu. Naime, protiv I- tužitelja je podignuta optužnica u Aferi Agram koja se bavi procesuiranjem dogovaranja nezakonitih poslova između I-tužitelja i LS kojima je oštećen upravo Grad Zagreb. Postupak povodom podignute optužnice se vodi pod poslovnim brojem: 2 K-Us-11/18, I okr. LS i dr., čl. 291/1 KZ/11 i dr., zbog zlouporabe položaja i ovlasti. Mediji već godinama prenose informaciju o I-tužitelju kao direktoru poduzeća kojima pogoduje gradonačelnik LS i koje na krajnje suspektan način dobivaju poslove sa društvima Zagrebačkog holdinga d.o.o. Stoga tužitelj smatra da njegovi postovi objavljeni na facebook stranici kojima samo izražava svoju sumnju na nezakonito i netransparentno trošenje novaca gradskih poduzeća u konkretnim okolnostima nisu podobni da tužitelju dodatno povrijede čast i ugled budući da su ti vidovi prava osobnosti već ozbiljno narušeni kod I-tužitelja višegodišnjom medijskom kampanjom protiv I-tužitelja, kao i vođenjem kaznenog postupka radi nezakonitih radnji vezanih uz poslovanje I-tužitelja. Stoga tuženik osporava osnov i visinu štete u cijelosti.

9. Što se tiče II-tužiteljice, tuženik ističe da predmetne objave ne sadrže niti jednu informaciju ili vrijednosni sud koji vrijeđa pravo osobnosti na njezin ugled ili čast. U tekstu se samo navodi da je II-tužiteljica direktorica određenih poduzeća u sastavu C.I.O.S. Grupe koje obavljaju poslove za Zagrebački holding d.o.o. te da je sestra ministra OS. U objavi se postavlja sumnja na eventualni sukob interesa između ugovaranja i obavljanja poslova za Ministarstvo zdravstva zbog rukovodeće pozicije, brata II-tužiteljice. Međutim, taj vrijednosni sud čak i da predstavlja preoštru ili neutemeljenu kritiku, nije usmjeren prema II-tužiteljici, već prema aktualnom ministru OS čiji kredibilitet je navedenom objavom doveden u pitanje. Vrijednosni sud tuženika o ministru OS te izražavanje sumnje da li je isti kod suradnje sa društvima kojima upravlja II-tužiteljica trebao pokrenuti kakve postupke vezano za sukob interesa je eventualno podoban povrijediti interese OS, a ne i II-tužiteljice. Konačno, tuženik ne odgovara za objave raznih medija koje su nakon tuženikove objave na Facebooku na portalima i u tiskanim medijima interpretirale tekst te raznim uredničkim dodacima "ukrasili" tuženikove postove. Tuženik odgovara samo za ono što je doista objavio na društvenoj mreži. Kako se ovdje radilo o istinitim informacijama te o izražavanju vrijednosnih stavova o postupcima LS i o načinu dogovaranju poslova s društvima u vlasništvu I- tužitelja, a za koje je postojao opravdan interes javnosti jer je I-tužitelj javna osoba, to tuženik smatra da ne postoji osnov za naknadu štete zbog povrede ugleda i časti I- tužitelja. Informacije koje su objavljene o II-tužiteljici su istinite i nisu podobne da joj povrijede ugled ili čast. Predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev i dosudi mu parnični trošak.

Tuženik uz odgovor na tužbu kao dokaze prilaže: očitovanje Grada Zagreba, Stručne službe gradonačelnika, Klasa:ZGH-09-20-77, ur.broj.:01-01-02/20-20-06 od 3.2.2020. te odgovore Zagrebačkog holding d.o.o., Vodoopskrbe i odvodnje d.o.o., Gradske plinare Zagreb d.o.o., Zagreb plakata d.o.o., Zagrebačkog električnog tramvaja d.o.o., Zagrebačkog velesajma d.o.o., sve o traženju tuženika, a povodom pitanja GS vezano uz dostavu podataka o poslovnom odnosu Grada Zagreba, Zagrebačkog holdinga d.o.o. te trgovačkih društva u vlasništvu Grada Zagreba sa trgovačkim društvima C.I.O.S. grupe u razdoblju od 2017. do 2020. godine, ispis teksta objavljenog na portalu www24sata pod naslovom:“ ĐS zove D, a ĐS, pak, KS , ispis teksta objavljenog na portalu indeks.hr pod naslovom: „ KS gurao mikrofon u uho i javljao se: Pozdravlja vas leopard, bok bok“, ispis teksta objavljenog na portalu net.hr pod naslovom: “ ĐS, sin i još desetorica dobili novu optužnicu: Iz CIOS-a izvukli 39,8 milijuna kn, a nisu platili ni 5,19 milijuna kn PDV-a, ispis teksta objavljenog u Jutarnjem listu pod naslovom: „ Tko je DS Pogled u intimni svijet uzdrmalog poduzetnika (i kako se planira obraniti od optužbi), ispis teksta objavljenog na portalu www.večernji.hr pod naslovom: „ kako je pao kralj otpada: USKOK ga sumnjiči da je iz svoje tvrtke izvukao 98 milijuna kuna, ispis teksta objavljenog u Jutarnjem listu pod naslovom: „Afera Agram Sud potvrdio optužnicu protiv LS i DS, objavljenog 30.10.2019., ispis teksta objavljenog na portalu www-hazud.hr pod naslovom: „Hrvatski kralj otpada zaradio na otpadu 6,5 milijardi kuna u pet godina“, ispis teksta objavljenog u Slobodnoj Dalmaciji pod naslovom: „Sud potvrdio optužnicu protiv LS i DS“, ispis teksta objavljenog u Novom listu pod naslovom: „ LS i DS na sudu: Časni sude, nismo krivi! Aktivisti: “Nemoguće je da on nikada nije kriv“, ispis teksta pod naslovom: „Potvrđena optužnica LS i DS“, ispis teksta pod naslovom: „ LS se ne smatra krivim, nakon suđenja ga izveli na stražnja vrata“ i ispis teksta objavljenog u Novom listu pod naslovom: „ LS i DS potvrđena optužnica za zbrinjavanje otpada, M očekuje oslobađajuću presudu“.

10. Tužitelji su u cijelosti ostali kod tužbe i tužbenog zahtjeva. U odnosu na navode iz odgovora na tužbu ističu da se tuženik, u nedostatku valjanih pravnih argumenata, nastojeći od sebe otkloniti odgovornost za štetu koja je tužiteljima prouzročena njegovim tekstovima, poziva na navodno postojanje „javnog interesa“ za objavu tekstova kojima je na najgrublji način povrijeđeno pravo osobnosti tužitelja, a sve u smislu pozitivnih pravnih propisa. Smatraju da tuženik neosnovano osporava svoju odgovornost za prouzročenu štetu zbog predmetnih tekstova (postova), jednako kao što se posve promašeno poziva na slobodu izražavanja, budući da sloboda izražavanja nije „bez granica“ te da i kod slobode izražavanja postoji obveza poštivanja ustavnih i konvencijskih prava svakog pojedinca.

11. U odnosu na isticanje da je I-tužitelj javna osoba, a koji status da proizlazi iz činjenice što se kako, to tuženik navodi: „… već godinama provlači kroz javne medije, a u veljači ove godine je u odnosu na njega proširena i optužnica u Aferi Agram. Samim ulaskom u ugovorne odnose sa javnim poduzećima koja posluju u okviru Zagrebačkog holdinga d.o.o…., I-tužitelj je već postao osobom od javnog interesa…budući da za poslove koje on obavlja i načinom koji se isti financiraju postoji opravdani interes javnosti…“ S time u vezi, pogrešno tuženik smatra da bi I-tužitelj bio javna osoba, budući I-tužitelj ne obavlja javnu službu ili dužnost, već je osnivač tvrtke C.I.O.S. grupa d.o.o., Josipa Lončara 15, Zagreb, a ranije i osoba ovlaštena za zastupanje. Tuženik u odgovoru na tužbu uz I-tužitelja koristi pojam „javne osobe“ odnosno pojam „osobe od javnog interesa“, iako svjestan da I-tužitelj nema svojstvo niti javne osobe, niti osobe od javnog interesa, a kako to definira Zakon o medijima. Kada bi mišljenje tuženika o statutu „javne osobe“ odnosno „osobe od javnog interesa“ bilo na Zakonu osnovano, a ono to nije, tada bi svaki direktor i / ili osnivač bilo kojeg trgovačkog društva, a osobito trgovačkog društva koje je u bilo kakvom poslovnom odnosu sa jedinicom lokalne samouprave odnosno državom, automatizmom postao „javna osoba“ i / ili „osoba od javnog interesa“, a što je i više nego apsurdno, jer tako široko tumačenje pojma „javne osobe“ odnosno „osobe od javnog interesa“ zasigurno nije bila intencija zakonodavca. Kada bi tome bilo tako, a nije, tada bi se sve objave vezane uz poslovanje bilo kojeg trgovačkog društva , opravdavale postojanjem „javnog interesa“ odnosno činjenicom da je riječ o tvrtkama čiji su osnivači i / ili direktori „javne osobe“, na koji bi način svatko tko objavljuje takve tekstove, bilo novinar, bilo netko treći, od sebe otklanjao odgovornost za naknadu eventualne naknade štete pod izlikom postojanja „javnog interesa“ za objavom takvih informacija. U kontekstu navedenog, pozivanje tuženika na status I-tužitelja kao „javne osobe“, odnosno „osobe od javnog interesa“ posve je bespredmetno i promašeno te usmjereno isključivo na otklanjanje odgovornosti tuženika za naknadom štete I-tužitelju. Nadalje, u konkretnom slučaju radi se o tome da tuženik pod krinkom „javne osobe“ i „osobe od javnog interesa“ vrijeđa i omalovažava tužitelje, a što nema nikakve veze sa pojmom javnosti. Čast, ugled i dostojanstvo su pojmovi koje nitko, pa tako niti tuženik nema pravo vrijeđati, čak niti pod krinkom slobode izražavanja, tako da nije u pravu tuženik kada navodi da bi tužitelji zbog toga što su javne osobe bili dužni trpjeti tzv. „grublju kritiku javnosti.“

12. Tužitelji ističu kako je nesporno da je tuženik političar, zastupnik u Gradskoj skupštini, te da „…u njegov opus djelovanja potpada javno izražavanje političkih stavova…“ međutim, isti je kao takav, predstavnik građana, i od njega građani očekuju da informira javnost sa istinitim i provjerenim informacijama, objektivno, lišeno svakog senzacionalističkog istupa usmjerenog ka stjecanju političke popularnosti. U tom pravcu, od tuženika se očekuje da ne iznosi svoja subjektivna viđenja i stavove o pojedinim osobama i svoje navodne „vrijednosne“ sudove i subjektivno poimanje osobnosti – u konkretnom slučaju - tužitelja, već se od tuženika očekuje veća razina odgovornosti za javno objavljenu riječ, od razine odgovornosti „običnog“ građanina koji ne obnaša dužnost zastupnika odnosno predstavnika jedinice lokalne samouprave u Gradskoj skupštini. Tužitelji ukazuju i na relevantnu sudsku praksu, odluka Županijskog suda Split, poslovni broj Gž-834/2019. od 27.4.2020. u kojoj se navodi: „Nema sumnje da tuženiku ni inače, pa tako ni u obnašanju uloge saborskog zastupnika nije zabranjeno kritizirati rad javnih tijela niti ukazivati na nepravilnost u njihovu radu, jednako kao što nije zabranjeno ukazivati i na nepravilnost u radu pojedinaca koji obnašaju određene uloge u tim tijelima....Međutim, takvo postupanje zahtijeva odgovoran pristup koji uključuje iznošenje argumentiranih, a ne paušalnih i nepotkrijepljenih tvrdnji koje sadrže ozbiljne optužbe protiv određene osobe označene imenom i prezimenom“. Ovo tužitelj ističu i iz razloga što tuženik u svojim tekstovima, ali i sada u odgovoru na tužbu iznosi tvrdnje koji se tiču poslovnog odnosa tvrtke u vlasništvu I-tužitelja sa Gradom Zagrebom, a temelj kojeg poslovnog odnosa su transparentno provedeni javni natječaji, a koje poslovne odnose tuženik senzacionalistički, bez ikakvih valjanih argumenata, budući ih niti nema, dovodi u pitanje. Tuženik navodi kako „vrtoglavi porast poslova i honorara“ navodno nema transparentnog objašnjenja te da javnosti navodno ostaje nepoznato na koji način upravo društva iz grupacije C.I.O.S. dobivaju poslove sa gradskim poduzećima, odnosno da je krajnje sumnjiva okolnost da ta poduzeća drže monopolski položaj kooperanata gradskih poduzeća, što nije istina. Tuženiku je vrlo dobro poznato, a što jasno proizlazi iz dokumentacije koju dostavlja uz svoj odgovor na tužbu i to iz očitovanja Grada Zagreba, Stručne službe gradonačelnika, Klasa: ZGH-09-20-77, ur.broj.: 01-01-02/20-20-06 od 3.2.2020., kao i priloga dostavljenih uz isti, da je u poslovnom odnosu trgovačkog društva u vlasništvu I-tužitelja sa gradskim poduzećima sve transparentno, budući je riječ o postupcima javne nabave provedenim sukladno odredbama Zakona o javnoj nabavi. Naime, u postupcima javne nabave društvo u vlasništvu I- tužitelja sudjeluje u zajednici ponuditelja sa drugim trgovačkim društvima koja su u vlasništvu drugih osoba, te ni na koji način nisu povezana sa trgovačkim društvima u vlasništvu I-tužitelja, a što je ovdje tuženik, prije iznošenja navedene informacije u javnost, bio dužan provjeriti jednostavnim uvidom u sudski registar koji je svima javno dostupan. Da je tome tako jasno proizlazi i iz priloga: Popis okvirnih sporazuma i ugovora sa zajednicama ponuditelja koja uključuje članicu C.I.O.S Grupa d.o.o. koja se zajedno sa drugim trgovačkim društvima (koja nisu povezana trgovačka društva sa tvrtkom I. tužitelja – HIS d.o.o., Reoma grupa d.o.o.), pojavljuje kao zajednica ponuditelja. Poslovni odnos sa Zagrebačkim holdingom d.o.o. temelji se na Okvirnim sporazumima, Ugovorima, slijedom čega nema govora, kako to neosnovano navodi tuženik, da ne bi bilo transparentnog objašnjenja za vrtoglavi porast poslova i honorara, odnosno da je javnosti nepoznato na koji način upravo društva iz grupacije C.I.O.S. dobivaju poslove sa gradskim poduzećima. S time u vezi, nije u pravu tuženik kada ističe da navedeni tekst ne bi predstavljao informaciju nego vrijednosni sud, obzirom u konkretnom slučaju tuženik iznosi informacije koje se mogu provjeriti i sadržaj koji je vrlo dobro poznat tuženiku, budući ih je dostavio uz odgovor na tužbu. Tuženik je bio dužan navedene informacije provjeriti prije njihovog iznošenja u javnost i diskreditiranja tužitelja, budući da je iz dokumentacije koju dostavlja uz svoj odgovor jasno razvidno da je riječ o transparentno provedenim postupcima javne nabave i zakonitim poslovnim odnosima koji svoje uporište imaju u ugovornim odnosima sa Zagrebačkim holdingom d.o.o. zbog čega se tuženik u konkretnom slučaju ne može ekskulpirati odgovornosti za naknadu štete pozivom na vrijednosni sud.

13. Bespredmetno je pozivanje tuženika na vrijednosni sud pozivom na trenutno postojeći kazneni postupak u Aferi Agram, obzirom da je tuženiku vrlo dobro biti poznata ustavna kategorija presumpcije nevinosti svakog čovjeka i građanina, pa tako I-tužitelja. Naime, svatko se smatra nedužnim dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne dokaže krivnja. Ovakvo iznošenje stavova i prejudiciranje sudske odluke u konkretnom sudskom postupku, a kada je izrečena od strane zastupnika u Gradskoj skupštini, predstavlja izravan pritisak i na sud pred kojim se vodi kazneni postupak. Tuženik pozivom na vrijednosni sud nastoji otkloniti svoju nespornu odgovornost za štetu, pri čemu se ističe kako se ovdje niti ne može raditi o vrijednosnom sudu, budući da vrijednosni sud nastaje misaonim procesom i sadrži mišljenje, ocjenu ili zaključak o određenom pitanju, odnosno subjektivno stajalište o ljudskim radnjama, događajima, stanjima, odnosima, osobina i pojavama. Tužitelji se pozivaju na pravni stav izražen u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-318/1999-2 od 10.10.2002. po kojem: „…način na koji su informacije o tužitelju prezentirane sve ako se i prihvati da se u jednom dijelu radi o vrijednosnim sudovima, isključuje postojanje dobre vjere, kao jedno od uvjeta za oslobađanje nakladnika od odgovornosti za štetu. Uz nesumnjivo pravo novinara na kritiku svačijeg, pa i tužiteljevog rada, postoji obveza da se pri tome ne vrijeđa ugled, čast i dostojanstvo kritizirane osobe. „

14. Apsurdnim ocjenjuju i navod tuženika kako predmet tuženikovih objava navodno ne bi bilo pitanje poslovanja društva u privatnom vlasništvu I-tužitelja, budući ugovorni odnosi trgovačkog društva u vlasništvu I-tužitelja nisu ništa drugo doli upravo pitanja koja se tiču poslovanja navedenog trgovačkog društva. Nije u pravu tuženik niti kada navodi da sporne objave ne bi bile podobne I-tužitelju nanijeti štetu, odnosno povrijediti njegovu čast, ugled i dostojanstvo jer da mediji već godinama prenose informacije o I- tužitelju kao direktoru poduzeća kojima pogoduje gradonačelnik LS, u prilog čega tuženik dostavlja i brojne novinske članke. Ovakav stav tuženika u cijelosti je na Zakonu neosnovan i u suprotnosti sa relevantnom sudskom praksom, budući se tuženik ne može ekskulpirati od odgovornosti samom činjenicom da su slične informacije prethodno publicirali drugi mediji. Ponovno se ističe kako nije zanemariva činjenica da je autor navedenih objava političar, zastupnik u Gradskoj skupštini, od kojeg se očekuje da javnost informira sa provjerenim i istinitim informacijama lišenih svakog senzacionalizma, a ne da eventualno prenosi ranije napise pojedinih tiskovina, sadržaj kojih nije provjerio, posebice ne da u svojstvu zastupnika u Gradskoj skupštini javno izražava svoju navodnu sumnju. Ne može se prihvatiti stajalište tuženika da uslijed činjenice da je jedno javno glasilo ili više njih povrijedilo čast, ugled i dostojanstvo I-tužitelja, to može činiti i svatko drugi bez ikakve odgovornosti. Tako se i u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-634/2007-2 koja se mutatis mutandis može primijeniti i u konkretnom slučaju, navodi: „…Nije prihvatljivo pravno shvaćanje tuženika, da njegova odgovornost ne postoji zbog toga što su informacije kojima je tužiteljici nanesena šteta objavljene detaljnije i u većem opsegu i u Jutarnjem listu i u Večernjem listu više od mjesec dana prije nego što je te iste informacije objavio tuženik….nezakonito postupanje jednog nakladnika ne može imati za posljedicu za isto tako nezakonito postupanje drugog nakladnika postane dopušteno.“

15. Nije u pravu tuženik niti kada navodi da objave u odnosu na II-tužiteljicu navodno ne sadrže niti jednu informaciju ili vrijednosni sud koji vrijeđa njeno pravo osobnosti, njezin ugled ili čast, budući suprotno proizlazi iz samog (kon)teksta objava tuženika. Naime, sadržajem postova, autor kojih je tuženik, insinuira da bi poslovi (za koje tuženik navodi da se radi o „nepotrebnim i preplaćenim“) koje su tvrtke u vlasništvu I- tužitelja obavljale kako dijelom za potreba Grada Zagreba, tako i za potreba Ministarstva zdravstva, navodno bile plod nezakonitog dogovora između ovdje I- tužitelja i drugih osoba, a koje povezuje II. tužiteljica. Tako izrečene informacije apsolutno su podobne da izazovu negativnu reakciju okoline, primjerice prijekor, prijezir, poniženje. Takvom se informacijom umanjuje ugled II-tužiteljice u njezinoj sredini te ju se moralno „ocrnjuje“, budući se neosnovano implicira da su društva u kojima ista obnaša dužnosti u upravljačkoj strukturi, na nezakoniti način došle do poslova, odnosno da ista koristeći svoj položaj utječe na zakonitost postupaka za vrijeme trajanja javne nabave, a što je apsolutno neosnovano. Objavljenje informacije su i objektivno podobne da naruše čast i ugled II- tužiteljice. Kada se iste cijene kroz prizmu činjenice da je osoba koja iznosi takve stavove zastupnik u Gradskoj skupštini od kojeg se očekuje da svojim ponašanjem bude uzor u društvu i dostojan da prosuđuje o tuđim pravima i obvezama, jasno je da tako iznesene tvrdnje i u ovom slučaju imaju još teže značenje. Slijedom iznijetog, tužitelji predlažu usvojiti tužbu i tužbeni zahtjev, uz obvezu tuženika da im naknadi parnicom prouzročeni trošak. Uz opisani podnesak tužitelji prilažu daljnje dokaze i to izvatke iz sudskog registra za TD C.I.O.S. d.o.o., REOMA GRUPA d.o.o. i TIGRA d.o.o. Uz podnesak od dana 2.3.2022. tužitelji dostavljaju i Odluku Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa od 18.12. 2020., e- mail od 4.7.2018. upućen tuženiku, mail od 10.4.2018. upućen Gradskoj skupštini sa prilozima, dopis upućen svim javnim glasilima od 17.12.2018.

16. Tuženik u svom pisanom očitovanju od 12.5.2022. potvrđuje naprijed istaknute navode tužitelja da su svi zastupnici Gradske skupštine Grada Zagreba dobili poziv da posjete C.I.O.S.. No, jedino je on došao u dogovorenom terminu, početkom srpnja 2018. te o svemu izvijestio medije već istog dana (Radio Sljeme, Z1 TV), a na tome što je o tome govorio korektno i istinito mu je u poruci zahvalio i I-tužitelj. To je bilo navedeno i u medijima (https://www.nacional.hr/pripuz-giszro-zastupnicima-poslovi-s- gradom-cine-tek-049-posto-nasih-prihoda/) i dopisima zastupnicima. Vezano za posjet kao i ostalu dokumentaciju koja je slana zastupnicima i medijima tuženik ne vidi o tome neki problem. Izostavljeni su podaci vezani uz sudske procese, uhićenja g. DS i g. LS, kao i dokaze i podatke o odnosima g. LS i g. DS, kao i gradskih i privatnih tvrtki koju su isti predstavljali, a koji su izneseni tijekom suđenja, koje još nije gotovo. Dakle, godinama se piše o sumnjama vezanim uz način sklapanja ugovora i poslova između poduzeća u vlasništvu Grada Zagreba s onima koje je zastupao I- tužitelj.

17. Tuženik uopćeno, ne pozivajući se samo na tekstove koji su predmet ovog sudskog postupka, ističe da je cilj i fokus njegovih istupa u javnosti bio usmjeren na informiranje građana o poslovanju gradskih tvrtki, njihovoj efikasnosti, neodgovornim i nekompetentnim upravljanjem. Posebno naglašava da mu je potpuno svejedno tko se nalazi s druge strane, s kime se potpisuju ugovori, već je bitno na što i kako se troši novac građana. Ističe da je odgovorno istupao kada je tvrdio da se ugovorne obveze ne smiju raskidati, da se u upravljanju Gradom treba voditi interesima građana, zbog čega je pretrpio veliku štetu i bio proglašen čovjekom g. DS. Dodaje i da je novi gradonačelnik ČS najavio nastavak poslovanja s CIOS-om, ali i oslanjanje na kapacitete gradskih poduzeća, a manje na suradnju s privatnima.

18. Što se tiče odluke Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa, ono je logično, ništa novo i svima poznato. Ministar OS i nije morao tražiti mišljenje već je mogao znati da mora javno objaviti podatke s kojim tvrtkama kao ministar prema zakonu ne smije poslovati. Tuženik je tada objavio javno dostupne podatke o poslovanju Ministarstva zdravstva i Grada Zagreba s tvrtkama i CIOS Grupe te tko se nalazi s koje strane. Ističe i da mediji i danas na isti i sličan način pišu i govore o suradnji LS i DS. O poslovima gradskih s tvrtkama g. DS govorila je i dogradonačelnica NS, kao i gradonačelnik AS. Na izjavu NS za RTL Danas 5. svibnja na pitanje hoće li Grad i dalje poslovati s tvrtkom C.I. DS, da su se ugovori u prijašnjim natječajima u velikoj mjeri dogovarali "zna se kako" i da tu praksu žele prekinuti", javnim pismom je reagirala C.I.O.S. Grupa.

19. Tijekom godina na suđenju u aferi Agram neke okolnosti su išle u korist DS. Stoga je i dostavljeno mišljenje vještaka što je i prihvaćeno na sudu: Gradski proračun nije oštećen, dio optužnice je morao biti izmijenjen.

20. Tuženik dostavlja preslike tekstova objavljenih na sljedećim portalima :https://www.tportal.hr/biznis/clanak/hoce-li-pripuzovo-carstvo-pasti-zbog-milana- bandica-20141020/print;https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/otkrivamo- bandic-je- kralju-otpada-pripuzu-namjestio-posao-od-75-milijuna-kuna- 569344,https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/1374613/bandic-nije-namjestio-natjecaj- pripuzu-jer-natjecaja-nije-ni-bilo/; https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/afera-agram- preslusane-snimke-pokojnog-gradonacelnika-bandica-pripuz-iznosi-obranu-20-rujna- https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/pripuz-odbacuje-optuzbe-u-aferi-agram-nisam- pocinio-kazneno-djelo-koe-mi-se-stavlja-na-teret-15103581),

https://hr.nlinfo.com/vijesti/uskoro-uzivo-tornasevic-se-obraca-javnosti/ https://www.vecernji.hr/zagreb/tomasevic-odabrao-pripuza-grad-zagreb-milijunski- posao-s-otpadom-povjerio-c-i-o-s-grupi-1531979

https://vww.tportal.hr/viiesti/clanak/tomasevic-stizu-drobilice-glomaznog-otpada- godisnje-cemo-ustedjeti-barem-50-milijuna-kuna-foto-20220127

https://safari.skroz.lokacija/kondor-i-leopard,

https://www.rtl.hr/vijesti-

hr/novosti/hr/novosti/hrvatska/4006690/tajno-snimljeni-bandicevi-razgovori-kondor- je-prenio-sam-poruku-za-kaput-neka-sad-bu-zmigavke-bile-prezadovoljne/ https://www.iutarnii.hr/viiesti/zagreb/znate-li-kako-ie-godinama-to-funkcioniralo-u- zagrebu-i-po-kojim-cijenama-stize-novi-sustav-15094676

https://www.vecernji.hr/zagreb/c-i-o-s-pise-tomasevicu-raskinite-ugovore-ili nas-ne-prozivajte-1499009,http://tris.com.hr/2019/10/cetiri-godine-nakon- priiave-uskoka-potvrdena-optuznica-protiv-bandica-i-pripuza-u-tzv-aferi-

agram/,

https://www.telegram.hr/politika-kriminal/upravo-je-potvrdena- optuznica-bandicu-u-aferi-agram/, https://www.rtl.hr/viiesti-hr/novosti/crna- kronika/3420139/odluka-o-optuznici-protiv-bandica-pogodovao-pripuzu- prilikom-dodjele-posla-zbrinjavanja-otpada/,

https://www.jutarnji.hr/vijesti/zagreb/pripuz-odbacuje-optuzbe-u-aferi-agram- nisam-pocinio-kazneno-djelo-koje-mi-se-stavlja-na-teret-15103581,

https://www.vecernji.hr/vijesti/potvr-ena-optuznica-protiv-milana-bandica-i- petra-pripuza-u-aferi-agram-1355906

21. Bitne činjenice potrebne za donošenje odluke sud je utvrdio čitanjem naprijed pobrojane dokumentacije. Saslušani su svjedoci SS, RS i FS. Saslušani su I-tužitelj, II-tužiteljica i tuženik. Cijeneći provedene dokaze sukladno čl. 8 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 u daljnjem tekstu: ZPP-a), sud utvrđuje da je tužbeni zahtjev I-tužitelja neosnovan, a tužbeni zahtjev II-tužiteljice djelomično osnovan.

22. Predmet spora je zahtjev I i II-tužitelja da im tuženik naknadi neimovinsku štetu zbog povrede ugleda, časti i dostojanstva, nastalu objavom tekstova pod sljedećim naslovima: "Što veže OS i LS DS" objavljenog na facebook profilu tuženika dana 28.4.2020., "Vilijeve veze i poveznice" objavljenog na facebook profilu tuženika dana 28.4.2020. i "Dobar posao sa smećem u Zagrebu" objavljenog na facebook profilu tuženika dana 29.4.2020. Čitanjem navedenih tekstova utvrđeno je da isti sadrže sve u tužbi apostrofirane dijelove za koje tužitelji tvrde da su im prouzročili duševne boli. Isti se, u bitnome, odnose na tvrdnje tuženika da trgovačka društva C.I.O.S. grupe čiji je vlasnik I-tužitelj posluju sa Gradom Zagreba u svezi svih poslova povezanih sa odvozom i obradom otpada i to na netransparentan način. Pri tome ostvaruju „vrtoglavi porast poslova i honorara“ koji se isplaćuju iz gradskog proračuna, iako se radi o poslovima koje mogu obaviti gradske tvrtke. Te tvrtke imaju sklopljene ugovore i sa državom, konkretno Ministarstvom zdravstva tj. pa tuženik postavlja pitanje povezanosti društva u sastavu C.I.O.S. grupe u kojoj važnu ulogu ima sestra tadašnjeg ministra zdravstva OS, ovdje II-tužiteljica ČS, i potencijalnog sukoba interesa tadašnjeg ministra, posebno što i u kojem roku morate činiti kada ste državni dužnosnik u krvnom srodstvu s nekim tko zastupa tvrtku s kojom surađujete ispred neke državne institucije.

23. Nije sporno da je tuženik prije objave spornih tekstova iz travnja 2020., prihvatio otvoreni poziv C.I.O.S grupe upućen svim zastupnicima Gradske skupštine Grada Zagreba u lipnju 2018. kojim ih ovdje I-tužitelj poziva da provjere sukladnost poslovanja C.I.O.S. grupe sa ishođenim dozvolama i važećim zakonskim propisima Republike Hrvatske, uvidom u svu potrebnu dokumentaciju i izvješća C.I.O.S. grupe za koju ističe da je najveća hrvatska privatna grupa u gospodarenju otpadom i vodeća u regiji. Nije sporno da se tuženik odazvao pozivu i da mu je predočena sva zatražena dokumentacija, ugovori, izvješća, kao i da je sa svime viđenim vezanim uz poslovanje C.I.O.S. grupe bio zadovoljan. Nije sporno niti da je C.I.O.S. grupa dana 17.12.2018. izdala priopćenje za javnost da su sudski vještaci iz područja knjigovodstva, računovodstva i financija te iz područja gospodarenja otpadom, a koje je temeljem rješenja Županijskog suda od 12.3.2018. i 14.6.2018. imenovalo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala, utvrdili da C.I.O.S. grupa, kao niti jedna njezina članica nije poslovnom suradnjom prouzročila štetu Podružnici Čistoća Zagrebačkog holdinga niti je u bilo kojem poslu sa Gradom Zagrebom bilo ikakvih pogodovanja prema bilo kojoj tvrtki članici C.I.O.S. grupe. Prilažu i dio mišljenja sudskih vještaka u kojem se ističe da :“ na temelju usporedbe stvarno obavljenih usluga i plaćene cijene, sve dovedeno u vezu s uobičajenim, postojećim i tržišno prihvatljivim cijenama, u konkretnom slučaju nije nastupila šteta za Zagrebački holding d.o.o, Podružnicu Čistoća.“ Nije sporno niti da je tuženiku, po njegovom traženju, dostavljeno očitovanje Grada Zagreba, Stručne službe gradonačelnika, Klasa:ZGH-09-20-77, ur.broj.:01-01-02/20-20-06 od 3.2.2020. te odgovori Zagrebačkog holding d.o.o., Vodoopskrbe i odvodnje d.o.o., Gradske plinare Zagreb d.o.o., Zagreb plakata d.o.o., Zagrebačkog električnog tramvaja d.o.o., Zagrebačkog velesajma d.o.o., a povodom njegovog pitanja o poslovnom odnosu Grada Zagreba, Zagrebačkog holdinga d.o.o. te trgovačkih društva u vlasništvu Grada Zagreba sa trgovačkim društvima C.I.O.S. grupe u razdoblju od 2017. do 2020. godine. U navedenom očitovanju su prezentirana isplaćena sredstva, ugovori i fakture prema tvrtkama C.I.O.S. grupe. U istima je naveden i podatak objavljen u tekstu tuženika pod naslovom "Dobar posao sa smećem u Zagrebu" o isplatama prema članicama C.I.O.S. grupe koje su 2017. godine iznosile 8.146.728,82 kn, u 2018. godini 12.527.279,06 kn te u 2019. godini 27.595.375,11kn. U prilogu navedenog je dostavljen i popis okvirnih sporazuma i ugovora sa zajednicama ponuditelja koja uključuje članicu C.I.O.S. grupe. Nije sporno da su mediji često izvještavali o poslovanju I-tužitelja i njegovoj suradnji sa pokojnim gradonačelnikom LS kao niti da je informacija da su se njih dvojica oslovljavali sa Č i G objavljena još u studenom 2014., kako to proizlazi iz dostavljenog teksta portala www24 sata.hr. Izvještavali su i o kaznenim postupcima koji su pokrenuti ili su se vodili protiv I-tužitelja kojeg nazivaju „kraljem otpada“ u kojima ga se teretilo za zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju, utaju poreza ili carina te poticanje ili pomaganje u tim djelima. Nije sporno da je II- tužiteljica zaposlena u tvrtkama C.I.O.S. Grupe i da je sestra sada bivšeg ministra zdravstva OS. Nije sporno da je tuženik osobno upoznao i I-tužitelja i II- tužiteljicu prilikom svog posjeta C.I.O.S. grupi. Nije sporno niti da ih tuženik nije kontaktirao prije objave spornih članaka. Nije sporno da je deset portala / tiskovina prenijelo tuženikove facebook objave učinivši ih tako dostupnima široj čitateljskoj publici.

24. Sporno je je li tuženik prije objave provjerio istinitost spornih informacija, posebno imajući u vidu naprijed navedenu dokumentaciju i njen sadržaj. Sporno je i predstavljaju li iste njegov vrijednosni sud. Sporno je i je li I-tužitelj javna osoba. Sporno je postoji li širi interes javnosti za objavu informacija vezanih uz trošenje gradskog novca, tj. pridonose li iste javnoj raspravi od općeg značaja ili tek senzacionalističko izvještavanje. Sporno je je li tuženik postupao u dobroj vjeri ili je objavljenim informacijama svjesno i namjerno, zanemarujući pri tome pravo I i II-tužitelja na ugled, čast, dostojanstvo, pravo na ime, kao i privatnost osobnog i obiteljskog života, naslovom, opremom i sadržajem spornih tekstova povrijedio njihova prava osobnosti, odnosno je li do povrede istih uopće došlo. Sporno je i opravdavaju li utužene visine tužbenog zahtjeva pretrpljenu štetu.

25. Svjedokinja SS je u vrijeme spornih objava tuženika bila zaposlena u CIOS grupi na radnom mjestu voditelja Ureda za upravljanje imovinom, sudskim postupcima i povezanim društvima. Ukupno je u CIOS grupi radila devet godina. Usko je surađivala sa tužiteljima, iz neposrednog razgovora sa njima zna da su ih iznenadile i pogodile objave tuženika. Ne prati Facebook profil tuženika, ne zna prate li ga tužitelji. Sa sadržajem spornih objava se upoznala kada su iste prenijeli drugi mediji. Zna da se u objavama, između ostalog, u odnosu na II-tužiteljicu implicira da je ona poveznica između OS i DS i kao takva zaslužna za ugovore koje je CIOS grupa sklapala sa Ministarstvom zdravstva, a što nema nikakvog smisla niti logike budući je II-tužiteljica u to vrijeme već 12 godina radila za CIOS grupu i njen brat nije ni na koji način pomogao dodjeli poslova u tom društvu. Poznato joj je da je CIOS grupa sa Ministarstvom zdravstva radila i u vrijeme dok VS nije bio ministar, zna i da je II-tužiteljica osobno pregledavala ugovore koji su bili sklopljeni prije nego je njen brat postao ministar. Kada se spominje potencijalni sukob interesa, pretpostavlja da se to odnosi na OS kao ministra, a zna da je u odnosu na njega odbačena prijava da bi bio u sukobu interesa zbog okolnosti da je njegova sestra zaposlenica CIOS grupe. Zna da su I- tužiteljicu sporne objave za koje ne zna je li do njih došla čitanjem facebook profila tuženika ili drugih medija, jako potresle. Zna i da ju je zvala majka sa Starigrada i da ju je pitala hoće li i ona završiti u zatvoru. To je bilo u vrijeme afere Agram. Zvali su je i drugi članovi obitelji, rodbina, ali ne zna tko točno. Zna da je sve navedeno potreslo i tužitelja u prvom redu zato što je tuženiku pružio veliku podršku i zajedno sa II-tužiteljicom organizirao posjet tuženika CIOS grupi, omogućio mu da vidi na koji je način grupa organizirana i kako radi. Bez obzira na sve, tuženik je izašao sa ovim spornim objavama za koje smatra da imaju težinu jer je tuženik gradski vijećnik. CIOS grupa ima press cliping, to znači da ima angažirano društvo koje prati medijske objave i po ključnim riječima, npr. CIOS grupa ili DS, pronalazi objave koje onda šalje uredu uprave, a prva ih pregledava II-tužiteljica. Ne zna ulaze li u to i objave preko facebook profila. Ne može se sjetiti koji su sve mediji prenijeli sporne objave, misli da je to bio portal 7 dnevno, index, nacional. Koliko joj je poznato tužitelji nisu tužili druge medije, nigdje nije iskazivala kao svjedok niti je sa kime razgovarala o predmetu spora prije današnjeg ročišta. Prije sporne objave u odnosu na tužitelje je bilo raznih objava po portalima i novinama. Ne zna jesu li u odnosu na te objave tužitelji podnosili tužbe za naknadu štete. Zna da su se i u odnosu na ranije objave tužitelji uzrujavali. Ne zna je li, nakon što je VS postao ministar, negdje u medijima objavljeno da je II- tužiteljica njegova sestra. Nije joj poznato da je na stranicama Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, prije spornih objava, a u vrijeme kada je VS postao ministar zdravstva, bilo objavljeno da je II-tužiteljica njegova sestra i da se VS očitovao sa kojim tvrtkama Ministarstvo zdravstva ne može poslovati zbog potencijalnog sukoba interesa.

26. Svjedok RS je član uprave tvrtke Ce-za-r. Kao članu uprave prosljeđuju mu se medijske objave koje za njih prikuplja Press cut. Istina je da je CIOS grupa vrlo atraktivna medijima, uvijek interesantna tema, posebno vezano za ugovore koje sklapa sa Gradom Zagrebom i posebno u predizborno vrijeme. Zna da je tuženik imao određene medijske istupe u kojima je problematizirao poslovanje CIOS-a, odnose CIOS grupe sa pok. gradonačelnikom LS, JS, I i II-tužiteljima. Osobno ne prati facebook profil tuženika, ali mu je poznato da su njegove objave prenijeli drugi mediji. Zna da su objave tuženika jako pogodile II-tužiteljicu. Bila je vidno potresena, žalila mu se da je počela piti lijekove za smirenje To mu je osobno poznato zato što imaju lijep prijateljski odnos, često odu na kavu. Za I-tužitelja zna da ga je to sve iživciralo, bila je vidljiva njegova ljutnja, iako nije toliko blizak sa njim da bi mogao procjenjivati njegovo stanje. Zna da je stabilna, čvrsta osoba, naučena na sve te medijske istupe. Ne može iskazivati o ugovorima koje je Đ sklapao sa Ministarstvom zdravstva, nije siguran niti da je takvih ugovora bilo. Siguran je da su imali manje ugovore vrijednosti 100.000,00 - 200.000,00 kn sa nekoliko manjih domova zdravlja, a domovi zdravlja spadaju pod Grad Zagreb i misli da su svi ti ugovori sklopljeni prije no što je VS postao ministar. Ugovori veće vrijednosti su oni koji se sklapaju na godinu ili dvije i vrijede par milijuna. To govori kako bi pojasnio zašto mu ti ugovori sa domovima zdravlja nisu toliko bitni da bi ih zapamtio sa 100% sigurnosti. U Cezaru radi od 2013. ili 2014., a u CIOS grupi od 2004. Sa II-tužiteljicom surađuje sigurno preko 10 godina, od kada je došla u grupaciju. Tuženika je upoznao kada je došao obići našu firmu, obišao je Đ. Poziv je bio upućen svim gradskim vijećnicima, on se jedini odazvao. Osobno bio prisutan tom razgledu te zna da je tuženik bio ugodno iznenađen budući je mali broj ljudi upoznat sa gospodarenjem otpadom, što je kompleksan posao. Nakon obilaska Đ su imali i sastanak gdje su mu prezentirani ugovori koje Đ i N imaju sklopljen sa Gradom Zagrebom. U vrijeme spornih objava prihodi koje je Cios grupa ostvarila u poslovanju sa Gradom Zagrebom su iznosili 1 do 1,5 % od ukupnih prihoda. Ne može se točno očitovati o kojem bi se iznosu to radilo, sve su dali u javnost. Ne može se sa sigurnošću očitovati niti o visini prihoda koje je Cios grupacija ostvarivala u razdoblju od 2018. do 2019. Sve ugovore koje je tuženik tražio da mu daju na uvid na tom sastanku, su mu i dali. Cezar je sa Ministarstvom zdravstva i prije 2018. Misli da je II-tužiteljica u razdoblju od 2018. do 2020. kada je njen brat bio pomoćnik ministra bila u nadzornom odboru Cezara. Metis d.d. je dio Cios grupacije, znam da je II-tužiteljica jedno vrijeme bila članica nadzornog odbora Metisa, sada je trenutno članica uprave Metisa. Misli da je Metis d.d. imao ugovore sa zdravstvenim ustanovama sa tog područja, Istarske i Primorsko-goranske županije, to ne može sa sigurnošću tvrditi zato što nije član uprave niti član Metis d.d. Ne zna je li netko prije tuženika objavio informaciju da je II- tužiteljica sestra OS.

27. Svjedok FS je pravnik u C.I.O.S. Grupi. Sudjeluje u poslovima javne nabave na način da priprema dokumentaciju o nabavi, priprema i šalje ponudu te sudjeluje u potpisivanju okvirnih sporazuma i ugovora o javnoj nabavi sa javnim naručiteljima. Na tom je radnom mjestu od 2006. Ima uvida i u tužbe koje se tiču C.I.O.S. Grupe, ne i tužbe koje podnose fizičke osobe, pa tako i ne zna točno što je predmet ovog spora, dok zna da su tužbu podnijeli DS i ČS. Nije čitao facebook objave tuženika, nije mu poznato niti što su od tih objava prenijeli drugi mediji. Iskazuje da ga je II-tužiteljica negdje 2020., pri čemu se ne sjeća je li to bilo početkom ili krajem godine, tražila da prouči zakonske odredbe vezane uz potencijalni sukob interesa. To stoga što je njen brat bio imenovan ministrom zdravstva i ona je samoinicijativno htjela u Ministarstvo zdravstva poslati obavijest o tvrtkama Cios grupe u kojima je zakonski zastupnik ili ima poslovne udjele. To su i učinili. Zna da je Ce-za-r d.o.o. dugi niz godina imao sklopljen ugovor sa Županijskom bolnicom Čakovec. Zna da je to bilo prije no što je VS postao ministar, ali ne zna točno kada je prvi takav ugovor sklopljen. Zna da preko javne nabave niti jedan drugi ugovor sa Ministarstvom zdravstva nije sklopljen. Nema saznanja o ugovorima koje bi Metis d.d. sklapao u okviru svog poslovanja sa Ministarstvom ili povezanim ustanovama. Poznati su mu samo ugovori koje sklapa C.I.O.S., Ce-za-r, Depos, Eko-flor plus, C.I.O.S. SRF, Ciau d.o.o. Metis d.d. je jedino društvo koje ima svoje centralizirane službe u sjedištu Metisa, dok za naprijed navedena društva C.I.O.S. Grupi kao vladajuće društvo ima službe koje pružaju podršku svim povezanim društvima. Svjedoku FS je tuženik poznat iz medija. Poznato mu je i da su svi članovi skupštine Grada Zagreba bili pozvani u sjedište C.I.O.S.-a da im se da na uvid dokumentacija vezana za poslove sa Gradom Zagrebom. Osobno nije bio prisutan, ali zna da se tuženik odazvao. II- tužiteljica mu se pojadala da se kroz medije propituje njena pozicija u C.I.O.S. Grupi, ugovori sa Ministarstvom zdravstva, okolnost da je sestra OS. Ističe da je ona zaista tip koji želi sve provjeriti, zbog toga ga je i tražila da provjeri odredbe Zakona o sprečavanju sukoba interesa i da se u tom smislu očituju. Te podatke je prikupljao nakon što je u medijima objavljeno da je ona sestra OS. Zna da je II-tužiteljica predsjednica uprave tvrtke Metis d.d., ali ne zna točno kada je imenovana. Misli da je prethodno bila članica nadzornog odbora. Tvrtke C.I.O.S. Grupe ne rade obradu medicinskog i infektivnog otpada. Od Županijske bolnice Čakovec se prikupljao samo sterilizirani otpad, njega odlažu u MBO (mikrobiološka obrada), postrojenje u Varaždinu. Tvrtka C.I.O.S. je kupila poslove udjele u društvu C.I.O.S. M.B.O. negdje 2016., ne može se sjetiti kako se točno društvo zvali kada su ga kupovali, ono je pripojeno društvu Cezar d.o.o. i od tada što se tiče bolnica rade samo za bolnicu u Čakovcu. Ne zna da li se tvrtka Metis mogla baviti prikupljanjem medicinskog otpada jer ne obavlja pravne poslove za tvrtku Metis d.d. Zna da se C.I.O.S. prvi puta javio na natječaj za obavljanje poslova sa Zagrebačkim Holdingom 2014. Nije mu poznato koliko su prihodi iznosili prije 2014. i nakon sklapanja tog ugovora. Poznato mu je da je od poslova sa Gradom Zagrebom, kada su bili u punom intenzitetu, prihod bio oko 1% od ukupnih prihoda društva. Stalni prihodi i ugovori postoje od 2015. do danas, sklapali su ih i sa starom i sa novom gradskom vlasti, sve na temelju postupaka javne nabave. Sva dokumentacija vezana uz javnu nabavu je javno dostupna na portalu EOJN.hr., dok su sva financijska izvješća Cios grupe objavljena na web stranicama FINE, svatko se može prijaviti i vidjeti sva izvješća bez ikakve naknade.

28. Sud prihvaća iskaze saslušanih svjedoka kao iskrene i vjerodostojne. Uvjerljivo iskazuju o poslovanju C..I.O.S. grupe i o okolnostima kojima su neposredno svjedočili. To se posebno odnosi na neugodu, uznemirenost i potresenost II-tužiteljice koju su jako pogodile insinaucije tuženika o povezanosti poslovanja C.I.O.S. grupe sa Ministarstvom zdravstva i njenoj ulozi u tome. Znaju i da su II-tužiteljicu o tome propitivali majka, teta, kao i drugi članovi obitelji. Svjedokinja SS ističe da je sve pogodilo i I-tužitelja u prvom redu zato što je tuženiku pružio veliku podršku i zajedno sa II-tužiteljicom organizirao posjet tuženika C.I.O.S. grupi, omogućio mu da vidi na koji je način grupa organizirana i kako radi, no tuženik je, bez obzira na sve, izašao sa ovim spornim objavama.

29. Tužitelj DS u svom iskazu ističe da je u ovaj postupak odlučio krenuti jer je tuženik u svojim objavama na Facebook profilu iznio apsolutno netočne izjave koje su prouzročile reputacijsku štetu njemu osobno. Činjenica je da se C.I.O.S. Grupa javljala na raspisane natječaje Zagrebačkog holdinga i da je bila izabrana jer je jedina ispunjavala propisane uvjete ili je bila najpovoljnija s cijenom. U Aferi Agram koju tuženik također spominje je po Uskoku određeni sudski vještak utvrdio da nije bilo nikakve štete za Grad Zagreb. Tuženik je sve to znao, a ipak je odlučio objaviti neistine. Jasno je da ostavlja gorak okus vijest da se novac građana Zagreba prelijeva u džepove DS, no to nije istina. Tuženik je imao priliku objaviti ispriku, to nije htio učiniti i zato su ovdje. Ističe i da je tuženik i dalje gradski vijećnik, podržava aktualnu gradsku vlast. S tim u vezi naglašava da je upravo sa tom vlasti C.I.O.S. Grupa potpisala ugovore samo 2024. godini u vrijednosti od 40.000.000,00 EUR, čime vrijednost tih ugovora za gotovo 300% nadilazi vrijednost ugovora koji su bili potpisani sa bivšim gradonačelnikom za cijelo vrijeme njegovog mandata. Nigdje nije pročitao da bi se kritiziralo potpisivanje ugovora gradonačelnika ČS sa C.I.O.S. Grupom niti da bi se pisalo o kakvom prelijevanju novca. Tuženik je znao za rezultate vještačenja provedenog u Aferi Agram i morao za njih znati jer su mediji redovito prenosili objave Uskoka ili Županijskog suda. Tako mu nije moglo ostati nepoznato da je sudski vještak izvještačio da za Grad Zagreb nije bilo nikakve štete. Sa Gradom Zagrebom su za zbrinjavanje glomaznog otpada ugovorili cijenu u iznosu od 520,00 kn po jednoj toni. Čistoća bi dovozila glomazni otpad u reciklažni centar Cezar, tamo se otpad vagao i obrađivao u skladu sa zakonom. Dodaje i da su u isto vrijeme sa Ministarstvom unutarnjih poslova imali ugovor po kojem su za zbrinjavanje glomaznog otpada ugovorili cijenu u iznosu od 2.000,00 kn po jednoj toni. U odnosu na reputacijsku štetu koja mu je nastala, tužitelj izjavljuje da se ona očitovala u odnosu poslovnih partnera prema njemu osobno, izbjegavali su ga osobno kontaktirati. Također su mu neke banke, konkretno Erste banka i Zagrebačka banka otkazale račune, njihovo je diskrecijsko pravo ne navesti razlog tome, no kako se vremenski sve poklopilo sa spornim objavama to ne vidi drugi razlog. Neugodno ga je iznenadio da tuženik piše to što piše zato što je došao u poslovne prostorije C.I.O.S. Grupe upravo na njihov poziv, sve kako bi mogao izvršiti uvid u svu poslovnu dokumentaciju, čak i one ugovore koje nije mogao vidjeti od Grada Zagreba. Sam tuženik mu je rekao da ne može od LS dobiti na uvid neke ugovore koje su mu dali. Dakle, sve je imao na uvidu, a opet je pisao neistine. Ističe i da mu je tuženik nakon posjeta C.I.O.S. Grupi izjavio da je ugodno iznenađen načinom na koji posluju. To je potom objavio na svojem Facebook profilu, a sve je bilo prije ovdje spornih objava. Ne zna koji je motiv tuženika za objavom ovdje utuženih neistina, pretpostavlja da su to političke ambicije, no smatra da se i kao političar treba držati obazrivije kada izjave daje, bez obzira na svoje ambicije, pogotovo protiv osoba koje nisu javne osobe, a on nije javna osoba. Misli da je veći interes javnosti ono što kaže GS nego za to što je on. Zna da su ovdje sporne objave prenijeli i drugi mediji. Tužio je novinara portala Novosti koji je uz tuženikovu objavu dodao neistinu, on mu se ispričao. Istu priliku je pružio i ovdje tuženiku. Druge medije nije tužio. Htio je da se tuženik ispriča upravo iz razloga što su poslovni partneri imali zazor, nažalost zazor koji i dalje traje. Neki poslovni partneri su prekinuli suradnju sa C.I.O.S. Grupom, recimo trgovački lanac Spar. C.I.O.S. Grupa je nakon ovakvih neistina imala potrebu medijski istupiti i informirati javnost, objaviti ono što je točno i provjerljivo. I nakon toga je tuženik imao priliku uvjeriti se u neistinitost navoda. Ne zna, ne može se sjetiti je li i prije ovih objava koje su bile reakcija na tuženikove objave, C.I.O.S. Grupa imala obraćanja javnosti. Točnije, siguran je da je i to u vrijeme kada se odvijala afera Agram. C.I.O.S. Grupu čini 10-ak firmi. Poznato mu je da je jedna od tih firmi imala ugovore sa Ministarstvom zdravstva i pojedinim zdravstvenim ustanovama, sve to prije nego što je OS postao ministar, dakle prije 2017. ili 2018. U spornim objavama ga je najviše povrijedila tvrdnja tuženika da su se iz gradskog proračuna prelijevali višemilijunski iznosi u džepove kondora lešinara, posebno zato što je tuženik znao da u tim poslovima nema štete, a opet je iznosio neistine. C.I.O.S. Grupa ima poseban odjel koji prati medijske objave, oni su ga o ovome obavijestili. Ovakvih objava kao što su tuženikove o njemu nije bilo.

30. Iskaz I-tužitelja sud prihvaća kao iskren u dijelu u kojem opisuje da se C.I.O.S. Grupa javljala na raspisane natječaje Zagrebačkog holdinga i da je bila izabrana jer je jedina ispunjavala propisane uvjete ili je bila najpovoljnija s cijenom jer navedeno proizlazi iz naprijed citiranog očitovanja Grada Zagreba, kao i da je u Aferi Agram sudski vještak utvrdio da nije bilo nikakve štete za Grad Zagreb budući iz naprijed citiranog dijela nalaza i mišljenja sudskih vještaka iz 2018. godine proizlazi :“ na temelju usporedbe stvarno obavljenih usluga i plaćene cijene, sve dovedeno u vezu s uobičajenim, postojećim i tržišno prihvatljivim cijenama, u konkretnom slučaju nije nastupila šteta za Zagrebački holding d.o.o, Podružnicu Čistoća.“ Prihvaćen je kao uvjerljiv i u dijelu u kojem govori o ranijim kontaktima sa tuženikom, dok neuvjerljivo iskazuje o navodnoj šteti koju je C.I.O.S. Grupa pretrpjela jer su neki poslovni partneri, npr. Spar, prekinuli suradnju budući to ničim nije potkrijepljeno iako je, ako se uistinu dogodilo u vremenski podudarnom razdoblju, lako dokazivo. O šteti koju je, kako u tužbi tvrdi, on osobno pretrpio zbog spornih objava, iskazuje šturo i neuvjerljivo, opet iz pozicije čelnog čovjeka C.I.O.S. Grupe tek navodeći da su ga poslovni partneri počeli izbjegavati i da su mu Zagrebačka banka i Erste banka otkazale račune, što ni na koji način ne dokazuje.

31. II-tužiteljica ČS nije pratila Facebook profil tuženika, a za sporne objave je saznala kada su krenuli drugi mediji. Konkretno se sjeća objave na portalu Dnevno hr. koji je objavio da je GS objavio frapirajući podatak da je VS njen brat. Tuženik ju je u svojim objavama stavio u priču kao vezu između DS i LS, postavio je pitanje njene uloge u ugovaranju poslovanja DS. Posebno je stavio njeno ime u isti kontekst i sadržaj da su poslovi plaćeni iz gradskog proračuna preplaćeni i nepotrebni i na štetu gradskog proračuna. Sve objavljeno je za nju bio potpuni šok. Ističe da nije javna osoba, radi svoj posao, tuženik ju je mogao nazvati i provjeriti što god je trebao. Posebno ju je zaboljelo i što je u istoj objavi naveo da su tako porasli prihodi koje je C.I.O.S. Grupa imala sa zdravstvenim ustanovama od kada je njen brat ministar, iako ona sa time nema nikakve veze jer ne raspisuje natječaje i ne odlučuje o njima. Kada je krenula proučavati tko je još prenio tuženikove objave vidjela je na YouTubu objavu novinara A koji je rekao da mu je tuženik rekao neka slobodno prenese što je objavio da vidi kako će koji mediji od reagirati. Dakle, tuženiku nije bilo bitno da se iznese istina nego da se proširi informacija, rekao je da je to bio test koji će mediji što objaviti. Sve je to i za nju osobno i za njenu obitelj bio veliki šok, šok joj je i dan danas. Sa tuženikom se je susrela i prije 2020. On je već od 2018. preispitivao standarde poslovanja C.I.O.S. Grupe. Sjeća se da je bio lipanj 2018. kada je DS posao otvoreni poziv svim zastupnicima Gradske skupštine radi uvida u poslovni dokumentaciju C.I.O.S. Grupe. Tuženik je prihvatio poziv, došao u C.I.O.S. Grupu. Bili su prisutni I-tužitelj, ona i još jedan kolega. Tuženiku su vrlo transparentno iznijeli sve podatke o ugovorima koje je Grad Zagreb sklopio sa C.I.O.S. Grupom, sve temeljem javno objavljenih natječaja na koje se C.I.O.S. Grupa javlja jer ima svu potrebnu opremu i kapacitete. Sa tuženikom su izmjenjivali informacije te su se njih dvoje osobno upoznali. Ne zna je li znao da je VS njen brat. On je postao ministar početkom 2020., a ne može se sjetiti je li i te 2018. kada je tuženik bio kod njih, njen brat bio zamjenik tadašnjem ministru zdravstva. U Aferi Agram je Uskok odredio vještaka kako bi se utvrdio je li za Podružnicu Čistoća nastala kakva šteta sklapanjem ugovora sa C.I.O.S. Grupom i ako jest koliko ona iznosi. Vještaci su utvrdili da nikakva šteta nije nastala. Stoga C.I.O.S. Grupa čiji je ona zaposlenik nije bila obuhvaćena optužnicom, kao niti jedna druga članica C.I.O.S. Grupe. C.I.O.S. Grupa je tu izjavu sudskih vještaka, zajedno sa prikazom prihoda koje je ostvarila u poslovanju sa Gradom Zagrebom objavila u medijima u prosincu 2018. Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa je zaprimio neanonimnu prijavu da se mora preispitati odnos C.I.O.S. Grupe i Ministarstva zdravstva. Nadležno tijelo je utvrdilo da nikakvog sukoba interesa nije bilo. Tuženik je kao zastupnik u Gradskoj skupštini dužan provjeriti istinitost podataka i informacija, osobito onih koji impliciraju krivnju određenih osoba. Što se tiče poslovanja Ministarstva zdravstva sa C.I.O.S. Grupom, zna da Ministarstvo ima centraliziranu javnu nabavu. Uz to, veliki broj manjih bolnica i domova zdravlja imaju svoju javnu nabavu. Ulaskom RH u EU morala je biti u zakonodavstvo implementirana i regulativa o obradi otpada i gospodarenju otpadom općenito. Tuženik nije postavio pitanje vezano uz tu obvezu RH i poslovanje C.I.O.S. Grupe. Sporne objave su joj uzrokovale brojna preispitivanja od članova obitelji. Njena mama koja ima 79 godina i živi na otoku Hvaru je pročitala na mobitelu sporne vijesti, također i njena teta, a sina koji je tada imao 25 godina su o svemu preispitivali njegove kolege. Zna da su mama i teta sporne objave vidjele na internetu i da je došlo do njih prepričavanje od drugih ljudi, jednom kada je na internetu to je u široj javnosti. Morala se je braniti privatno, ali i prema poslovnim partnerima, na sastancima, pri čemu naglašava da tada nije bila članice uprave već voditeljica ureda C.I.O.S. Grupe. Zbog spornih se objava stalno postavljalo pitanje reputacijskog rizika. Iako su i drugi mediji objavili sporne tekstove, tužila je samo tuženika jer je on prvi koji se doveo u pitanje njeno poštenje, dok su ostali mediji prenosili objavljene vijesti uz izričiti naslov da je to objava gospodina GS kao gradskog zastupnika. Posebno ju je zasmetalo što ju je tuženik stavio u isti kontekst sa tvrdnjom o preplaćenim i nepotrebnim poslovima koje LS uporno daje C.I.O.S. Grupi. Također iz naslova u kojem se navodi što povezuje OS i LS i odgovara u istom naslovu DS sa uskličnikom, a dalje u tekstu navodi da je ona sestra OS koja radi kod DS. Za potrebe ovog postupka nije istraživala od kada C.I.O.S. Grupa koja ima veliki broj klijenata, ima poslove sa zdravstvenim ustanovama i u cijelosti odbacuje sa gnušanjem bilo kakve insinuacije da bi to bilo zbog toga što je ona sestra OS. U C.I.O.S. Grupi radi od veljače 2009. Poznata joj je tvrtka Metis, surađivala je sa domovima zdravlja i bolnicama, ne zna od kada. Ne zna je li prije ovih objava bilo u medijima članaka koji bi preispitivali povezanost njenog brata i poslovanje C.I.O.S. Grupe. Kada je njen brat postao ministar, poslala mu je popis društava u C.I.O.S. Grupi u kojima obavlja određene funkcije, sve prema izvatku iz sudskih registara. Ne zna je li to gdje objavljeno.

32. Iskaz II-tužiteljice prihvaća se u cijelosti kao iskren i uvjerljiv. Posebno sud prihvaća ocjenu da ona nije javna osoba i da je, uslijed činjenice da su brojni portali prenijeli tuženikovu objavu, bila izložena neugodnostima i propitivanjima od strane članova obitelji, prijatelja, poslovnih partnera, kao i da ju je zasmetalo što ju je tuženik stavio u isti kontekst sa tvrdnjom o preplaćenim i nepotrebnim poslovima koje LS daje C.I.O.S. Grupi, kao i tvrdnjom da su zbog činjenice da je sestra OS tvrtke u vlasništvu I-tužitelja godinama poslovale sa Ministarstvom zdravstva. Prihvaćen je kao istinit i dio iskaza da je Povjerenstvo o sprječavanju sukoba interesa utvrdilo budući je iz dostavljene Odluke Povjerenstva o za odlučivanje o sukobu interesa od dana 18.12.2020. vidljivo da je Povjerenstvo odlučilo da se postupak za odlučivanje o sukobu interesa protiv dužnosnika OS, ministra zdravstva, neće pokrenuti, s obzirom da iz prikupljenih podataka i dokumentacije, povodom okolnosti da je sestra dužnosnika zaposlena u trgovačkim društvima koji se vlasnički mogu povezati s poduzetnikom (zatamljeno) ne proizlazi da je u postupanju dužnosnika došlo do moguće povrede odredbi ZSSI-a. Iz obrazloženja navedene odluke jasno proizlazi da je poduzetnik ovdje I-tužitelj te da se zahtjev za preispitivanje potencijalnog sukoba interesa odnosi na pitanje je li Ministarstvo zdravstva za vrijeme mandata OS stupalo u poslovne odnose o trgovačkim društvima EKO –FLOR PLUS, CE-ZA-R, C.I.O.S. SRF d.o.o. i/ili DEPOS d.o.o.

33. Tuženik GS u svom iskazu naglašava da mu je kao gradskom zastupniku bitan način na koji se troši gradski novac, nije mu bitno tko se nalazi sa druge strane je li to Cios grupa, I tužitelj ili II tužiteljica. Njegov fokus kroz cijelo ovo vrijeme je kome i zašto Grad isplaćuje novac. Gradski zastupnik je osam godina u kontinuitetu i bez obzira tko obnaša vlast propituje i javno objavljuje informacije o trošenju gradskog novca. Od Grada Zagreba je kao gradski zastupnik tražio odgovor na pitanje o iznosima isplata po ugovorima između Grada Zagreba, Zagrebačkog holdinga i Cios grupe za razdoblje od 3 godine prije objave spornih članaka. Iz dostavljenih podataka je bio vidljiv ogroman skok u visini prihoda Cios grupe i to sa 8 na 24 ili 25.000.000,00 kuna. Podaci o suradnji I-tužitelja i LS su bili objavljivani puno prije no što ih je on iznio. Podatke iz Afere Agram su prenosili svi mediji, davno prije se govorilo o I-tužitelju kao kralju otpada, da je kondor. Ističe da je u više navrata objavljivao službene podatke koje su prenosili i drugi mediji. Tako je prenio i podatke iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka iz 2015. a temeljem kojeg je i podignuta optužnica u aferi Agram. Ti podaci do objave njegovih članaka nisu bili poništeni ni u kojem dijelu. Također je revizija poslovanja Zagrebačkog holdinga, posebno vezano uz zbrinjavanje glomaznog otpada u svom zaključku utvrdila i izričito navela da je posao bio nesvrsishodan i neekonomičan. Kada I-tužitelj govori o reputacijskoj šteti misli da su sve o njemu mediji iznosili puno prije nego što je on postao gradski zastupnik, a to je bilo 2017. Navodi i da je i 2022. objavio službene podatke o tome kako je sadašnji gradonačelnik ČS potpisao brojne ugovore sa DS u puno višem iznosu nego što je to potpisao LS, propitivao je i je li to bilo potrebno i opravdano, posebno naglašavajući da je govorio da takve ugovore neće potpisivati. Istina je da je 2018. bio u poslovnoj prostoriji Cios grupe, bio je jedini zastupnik koji se odazvao javnom pozivu. Dobio je na uvid koje sam tražio, a koje se odnose na poslovanje sa Gradom Zagrebom. Također je u razdoblju od 2014. do 2018. bilo nekoliko požara na području postrojenja Cezar grupe u Jankomiru, a kako je upoznat i sa propisima zaštite na radu istina je da je govorio o visokoj razini zaštite na radu kojem je svjedočio u tom postrojenju. Nije imao potrebu posebno se informirati kod II-tužiteljice vezano za ugovore Cios grupe jer se informacijama i ugovorima koje je imao na uvidu u Gradu Zagrebu. Vezano uz suradnju Ministarstva zdravstva i Cios grupe, ističe da je podatke crpio iz informacija objavljenih na stranici Ministarstva zdravstva. Kada je VS krajem siječnja 2020. postao ministar, objavio je na stranici Ministarstva popis tvrtki sa kojima bi bio u potencijalnom sukobu interesa ako bi dogovorio poslovanje. Na tom je popisu vidljiva i funkcija II-tužiteljice u pojedinim tvrtkama. O poslovanju bolnica sa Cios grupom je tražio službene informacije od Ministarstva i u svojim objavama iznio točne podatke. Oni su se podudarali sa godinom dolaska OS na mjesto pomoćnika ministra zdravstva, S, a kasnije i njegovim imenovanjem na mjesto ministra zdravstva. Te informacije je smatrao bitnima i objavio ih. Mogućnost da se radi o potencijalnom sukobu interesa je stavio pod upitnik i dodao da će odgovarajuće institucije reagirati. Informacije je prikupljao na način da ih je osobno zatražio i da je čitao javno dostupne objave. Iz javno dostupnih objava zna da je 2018. bila potvrđena optužnica protiv DS, spominjala se potencijalna šteta za Grad Zagreb. Prije objave svojih članaka nije ponovno provjeravao javno dostupne informacije vezane za tu optužnicu iz 2018. Pratio je medijske objave vezano za suđenje u Aferi Agram. Zna da je javno dostupan podatak o rezultatima provedenog vještačenja i to novi nalaz i mišljenje bio dijametralno suprotan onome iz 2015., ne sjeća se kada je sud prihvatio taj novi nalaz i mišljenje. Prije objave svojih članaka uvijek provjerava istinitosti činjenica koje iznosi, tako je postupio i u ovom slučaju.

34. Sud ne može prihvatiti kao iskrenu tvrdnju tuženika da je prije objave spornih tekstova provjerio istinitost svih objavljenih informacija jer da je tome doista tako utvrdio bi da iz naprijed citiranog nalaza i mišljenja sudskih vještaka iz 2018. (a ne onoga iz 2015.!) ne proizlazi osnovanost navoda o nepotrebnim i preplaćenim poslovima koje je Grad Zagreb ugovorio sa članicama C.I.O.S. grupe i to u postupcima javne nabave provedenim sukladno odredbama Zakona o javnoj nabavi, kako to proizlazi iz službenog očitovanja Grada Zagreba, a čiji je odgovor od dana 3.2.2020. također imao na uvidu, budući je isto i sastavljeno po njegovom traženju, prije sastavljanja spornih tekstova. Ne precizira koje je podatke zatražio i dobio, a potom u svojim tekstovima i objavio, a koji su se odnosili na suspektno poslovanje C.I.O.S. grupe i Ministarstva zdravstva za koje bi poslove bila ključna okolnost da je u C.I.O.S. grupi zaposlena sestra tadašnjeg ministra zdravstva OS, kako to proizlazi iz sadržaja spornih objava. Ne može se prihvatiti niti tvrdnja da kao gradski zastupnik (sada bivši) iznosi svoje vrijednosne sudove, na što svakako ima pravo, međutim taj oblik iskazivanja tužitelji niti ne označavaju štetnim, dok se u odnosu na ovdje sporne navode nikako ne može prihvatiti da isti predstavljaju mišljenje, ocjenu ili subjektivno stajalište o određenim radnjama I i II-tužitelja. U cijelosti se kao iskren prihvaća dio iskaza u kojem tuženik ističe da su brojni mediji i prije njega pisali o I-tužitelju, što i proizlazi iz priloženih tekstova objavljenih u razdoblju od 2014. do 2020. u kojima se spominje I-tužitelj. Rezultat toga je nazivanje I-tužitelja D, a za kakvo oslovljavanje I-tužitelja tuženik ima pravo i cijeneći da se može raditi o vrijednosnom sudu ili o sarkazmu.

35. U članku 35. Ustava Republike Hrvatske ( NN br. 56/1990, 135/1997, 113/2000, 28/2001, 76/2010, 5/2014) je propisano da se svakom jamči štovanje i pravna zaštita njegovog osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti. U članku 38. st. 1. Ustava je propisano da se jamči sloboda mišljenja i izražavanja misli. Sloboda izražavanja misli obuhvaća osobito slobodu tiska i drugih sredstava priopćavanja, slobodu govora i javnog nastupa (st.2). Zabranjuje se cenzura. Novinari imaju pravo na slobodu izvještavanja i pristupa informaciji (st. 3).

36. Ustavno pravo na slobodu izražavanja može se ograničiti temeljem članka 16. stavku 1., ali samo ako je ograničenje propisano zakonom, i to radi zaštite slobode i prava drugih ljudi te pravnog poretka, javnog morala i zdravlja. Dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske jest i Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda koja u članku 10. propisuje da svatko ima pravo na slobodu izražavanja. To pravo obuhvaća slobodu mišljenja i slobodu primanja i širenja informacija i ideja bez miješanja javne vlasti i bez obzira na granice. Ovaj članak ne sprečava države da podvrgnu režimu dozvola ustanove koje obavljaju djelatnosti radija ili televizije te kinematografsku djelatnost. U stavku 2. citiranog članka Konvencije propisano je da kako ostvarivanje tih sloboda obuhvaća dužnosti i odgovornosti, ono može biti podvrgnuto formalnostima, uvjetima, ograničenjima ili kaznama propisanim zakonom, koji su u demokratskom društvu nužni radi interesa državne sigurnosti, teritorijalne cjelovitosti ili javnog reda i mira, radi sprečavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala, radi zaštite ugleda ili prava drugih, radi sprečavanja odavanja povjerljivih informacija ili radi očuvanja autoriteta i nepristranosti. Članak 8. Konvencije jamči pravo na poštivanje privatnog i obiteljskog života te propisuje da svatko ima pravo na poštovanje svoga privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja (st. 1 ).

37. Javna vlast se neće miješati u ostvarivanje tog prava, osim u skladu sa zakonom i ako je u demokratskom društvu nužno radi interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira, ili gospodarske dobrobiti Jamstvo štovanja ugleda i časti moguće je ograničiti naprijed opisanim pravom na slobodu izražavanja misli, slobodu tiska i drugih sredstava priopćavanja, slobodu govora i javnog nastupa. S tim u vezi valja se pozvati i na čl. 21. st. 4 ZM-a koji definira razmjernost tog ograničenja tj. propisuje pretpostavke kada se nakladnik može osloboditi od štetne odgovornosti a to je, između ostalog, ako je informacija kojom je šteta učinjena prenesene iz akta tijela sudbene vlasti te utemeljena na točnim činjenicama ili na činjenicama za koje je autor imao osnovani razlog povjerovati da su točne i poduzeo je sve potrebne mjere za provjeru njihove točnosti, a postojalo je opravdano zanimanje javnosti za objavu tih informacija i ako je postupano u dobroj vjeri. Ono ne vrijedi za svaku osobu jednako budući je u čl. 7 st. 2 ZM propisano da pravo na zaštitu privatnosti, dostojanstva, ugleda i časti nemaju osobe koje obavljaju javnu službu u slučajevima koji su u vezi s javnom službom ili dužnosti koju osoba obavlja.

38. Između sukobljenih prava propisanih čl. 35. i čl. 38. Ustava te čl. 8. i čl. 10. Konvencije je potrebno nadalje provesti test razmjernosti. Isti se provodi u tri koraka u kojima je potrebno utvrditi postojanje pretpostavki koje moraju biti kumulativno ispunjene da bi se ograničilo pravo na izražavanje mišljenja i vrijednosnog suda, a to su da ograničenje mora biti propisano zakonom, da ono mora slijediti legitiman cilj i da mora biti nužno u demokratskom društvu. Sud je proveo taj test u odnosu na oba tužitelja. Posebno je cijenio je li provjerena istinitost objavljenih informacija (nije utvrđeno), jesu li iste objavljenje u dobroj vjeri (nije utvrđeno), je li postojao opravdani interes javnost za obaju istih (postojao je budući se radi o trošenju javnog novca jer se propituje sklapanje ugovora tvrtke u vlasništvu I-tužitelja u kojoj je II-tužiteljica zaposlena, no nije utvrđeno da je uslijed istih Gradu nastupila šteta niti da je okolnost da je II-tužiteljica zaposlenica tvrtke I-tužitelja utjecala na pravne poslove te tvrtke sa Republikom Hrvatskom, točnije Ministarstvom zdravstva niti je utvrđeno jesu li, kada i koji ugovori između njih sklopljeni u razdoblju kad je na čelu tog Ministarstva bio brat II-tužiteljice). Sa sigurnošću je utvrđeno da tuženik u spornim objavama u prvom redu iznosi informacije (osim toga i sam ističe da je cilj i fokus njegovih istupa u javnosti bio usmjeren na informiranje građana o poslovanju gradskih tvrtki) te da prije objave ovdje istaknutih spornih informacija nije kontaktirao tužitelje niti je provjerio njihovu vjerodostojnost jer da je tome tako ne bi se pozivao na utvrđenja sudskih vještaka iz Afere Agram iz 2015. kada je bio upoznat i sa rezultatima vještačenja iz 2018. godine. Stoga ne postoje razlozi zbog kojih bi sud oslobodio tuženika od odgovornosti za naknadu štete budući se u spornim tekstovima iznose dijelom neprovjerene i/ili neistinite informacije objavu kojih ne može anulirati okolnost da ih iznosi gradski vijećnik. Upravo suprotno, on kao gradski zastupnik, a sukladno čl. 46 st. 1 t. Statuta Grada Zagreba ima pravo tražiti i dobiti podatke od gradonačelnika i gradskih upravnih tijela te koristiti se njihovim stručnim i tehničkim uslugama potrebnim za obavljanje posla gradskog zastupnika. Takve je podatke i zaprimio pa unatoč tome površno iste povezao sa nalazom i mišljenjem iz 2015., zanemarujući pri tome i ono što je utvrdio u neposrednom obilasku i provjeri dokumentacije C.I.O.S. grupe i što je utvrđeno u „novom“ nalazu i mišljenju sudskih vještaka iz 2018., a o čemu je C.I.O.S. grupa obavijestila medije u prosincu 2018. U cijelosti se prihvaća stav i da je I-tužitelj javna osoba jer mediji sa zanimanjem prate njegov rad, tepaju mu da je "kralj otpada", pružajući čitateljima i pojedinosti iz njegovog privatnog života (kao u testu pod naslovom Tko je Petar Pripuz Pogled u intimni svijet uzdrmalog poduzetnika i kako se planira obraniti od optužbi).

39. Naknada neimovinske štete za povredu ugleda i časti se priznaje onda kada je ta povreda izuzetno teška i kada su realne manifestacije kod oštećenoga tako očite da se jasno iskazuju kao povreda časti i ugleda posljedično izazvana objavljenom informacijom. Prema čl. 1100. ZOO-a u slučaju povrede prava osobnosti, sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. Na tužiteljima je teret dokaza postojanja pretpostavki za odgovornost za štetu.

40. U odnosu na zatraženu naknadu štete I-tužitelju koji od tuženika potražuje isplatu iznosa od 40.000,00 kn , sud ocjenjuje da zahtjev nije osnovan budući tužitelj u ovom postupku nije dokazao da je on osobno, ne kao ovlaštena osoba C.I.O.S. Grupe pretrpio kakvu štetu zbog objave istaknutih spornih navoda, a što je primjenom pravila o teretu dokazivanja iz čl. 219. i čl. 221a. ZPP-a bio dužan učiniti. navedeno pravilo o teretu dokazivanja obvezuje sud da uzme za nedokazanu onu tvrdnju za čiju istinitost stranka koja se na tu činjenicu poziva u svoju korist, nije bila u stanju pružiti sudu dovoljno adekvatnih dokaznih sredstava. Dužnost je stranaka u parnici iznijeti činjenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se te činjenice mogu utvrditi. Njihova je dužnost također iznijeti sudu činjenice i predložiti dokazna sredstva prikladna za stjecanje uvjerenja suda u istinitost tvrdnji od kojih zavisi osnovanost zahtjeva stranke. Ako stranka u tome ne uspije sud će izvesti zaključak o nedokazanosti, odnosno o neistinitosti njene tvrdnje pa će njen zahtjev odbiti kao neosnovan. Slijedom navedenog, a budući tužitelj nije dokazao da je on osobno pretrpio ikakvu štetu, a posebno štetu opsega koji bi opravdava dosudu pravične novčane naknade, nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 21. st. 1. i 2. ZM-a i čl. 1098. i čl. 1100. ZOO-a zbog čega je sud odbio njegov tužbeni zahtjev za isplatom iznosa od 5.308,91 EUR u cijelosti. To stoga što je I-tužitelj po stavu ovog suda javna osoba, objave se tiču njegove poslovne djelatnosti te se ne ni na koji način ne zadire u njegovu privatnost. Okolnosti kod II-tužiteljice se razlikuju budući ona nije javna osoba, a ipak se ističe njeno krvno srodstvo sa bivšim ministrom zdravstva te je kontekst u kojem ju tuženik spominje, a to je da su zbog toga tvrtke I-tužitelja bile u povlaštenom položaju za vrijeme trajanja mandata ministra OS, pogodan prouzročiti nelagodu koju je i pretrpjela. Kako opisuje, a sud navedeno prihvaća kao životno i uvjerljivo, bila je izložena propitivanjima članova obitelji, prijatelja i poslovnih partnera.

41. Nematerijalna šteta se u pravilu nadoknađuje objavljivanjem ispravka informacije i isprikom nakladnika koje tužitelj nije utužio. Naknada neimovinske štete za povredu ugleda i časti se priznaje onda kada je ta povreda izuzetno teška i kada su realne manifestacije kod oštećenoga tako očite da se jasno iskazuju kao povreda časti i ugleda posljedično izazvana objavljenom informacijom. Prema čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima (NN br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZOO-a) u slučaju povrede prava osobnosti, sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. II -tužiteljica je dokazale naprijed opisane pretpostavke iz čl. 1100 ZOO-a, no nije uvjerila sud u opravdanost zatražene visine naknade u iznosu od 5.308,91 EUR, odnosno da su sporne objave izazvale izuzetno teške povrede ugleda i časti. Stoga će satisfakciju za naknadom prouzročene štete koju u svom iskazu i opisuje ostvariti i sa iznosom od 1.327,23 EUR koji sud ocjenjuje primjerenim utvrđenim okolnostima, dok je II-tužitelja odbijena sa zahtjevom za isplatu daljnjeg iznosa od 3.981,68 EUR odbijena jer je isti, obziorm na rezultate dokaznog postupka, previsoko postavljen. Zakonska zatezna kamata na dosuđeni iznose novčane naknade II-tužiteljici je određena od dana podnošenja tužbe, 1.6.2020., sve temeljem čl. 1103 ZOO-a.

42. Odluka o trošku je donesena temeljem čl. 154 st. 4 ZPP-a. Donoseći takvu odluku sud je cijenio da su I i II-tužitelji dokazali osnov tužbenog zahtjeva, dok nisu dokazali utužene visine. Poduzete radnje svih stranaka bile su usmjerene potvrđivanju navoda iz tužbe, odnosno odgovora na tužbu, ali i mirnom rješavanju ovog postupka, zbog čega su ročišta bila i suglasno odgađana. Kako je u konačnici, uspjeh podjednak, odlučeno je kao u točci III. izreke ove presude.

U Zagrebu 16. lipnja 2025.

Sutkinja

Ivana Markotić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke imaju pravo na žalbu koju mogu podnijeti ovome sudu u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi pisano, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Pun. I i II-tužitelja

2. Pun. tuženika