Republika Hrvatska

Općinski sud u Gospiću

Trg Alojzija Stepinca 3

53000 Gospić

Poslovni broj P-246/2023-30

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A  I  R J E Š E N J E

Općinski sud u Gospiću po sucu Mirjani Kosanović kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja 1. ON iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. ČN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. RN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] svi zastupani po punomoćniku Silviju Petroviću, odvjetniku u Zajedničkom odvjetničkom uredu Nenad Škare i Silvije Petrović u Zagrebu, Dalmatinska 2, Pisarnica u Gospiću, Ulica 118. brigade Hrvatske vojske 1 protiv tuženika 1. GN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. ONV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. CN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 4. ĆN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 5. ŽN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] svi zastupani po punomoćniku Goranu Vujaniću, odvjetniku u Zagrebu, Amruševa ulica 8, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 7. svibnja 2025. i nakon objave dana 16. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e :

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljica koji glasi:

„Utvrđuje se da su tužiteljice ON iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ČN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i RN iz [adresa], PN [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] svaka u 1/3 dijela vlasnice nekretnine oznake čkbr. [katastarska čestica] kuća i dvorište s okućnicom površine 761 čhv upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] što su tuženici GN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ONV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], CN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ĆN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ŽN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužni priznati i trpjeti brisanje prava vlasništva uz istovremeni upis na ime i vlasništvo tužiteljica, sve u roku od 15 dana“.

r i j e š i o j e :

Nalaže se tužiteljicama ON iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ČN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i RN iz [adresa], PN [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tuženicima GN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ONV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], SN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ĆN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ŽN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] solidarno naknade trošak parničnog postupka u iznosu od 8.125,00 EUR, u roku od 15 dana

Obrazloženje

1. Tužiteljice su u tužbi navele da su na nekretnini oznake kčbr. [katastarska čestica] kuća i dvorište s okućnicom površine 761 čhv upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao suvlasnici upisane svaka u 32/252 dijela zajedno s tuženicima s time da je tužena GN upisana u 36/252 dijela, tužena ONV u 42/252, tuženik CN u 21/252 dijela, tužena ĆN u 21/252 dijela i tužena ŽN u 36/252 dijela. Tvrde da se na predmetnoj nekretnini nalazi njihova obiteljska kuća i dva gospodarska objekta i da su staru kuću gradili njihovi djed EN i baka TN još 1931. godine. Njihovi roditelji FN i MN živjeli su na obiteljskom posjedu od 1949. godine, a nakon njihove smrti preuzele su brigu o imanju i nesmetano ga koriste do danas. Stara kuća uništena je u Domovinskom ratu, a obnovljena je 1995. godine. Smatraju da su osobno i putem svojih pravnih prednika vlasništvo predmetne nekretnine stekle dosjelošću i građenjem te da je upis tuženika u zemljišnoj knjizi samo formalne naravi. Kako bi stvarno stanje uskladile sa zemljišnoknjižnim predlažu da sud donese presudu kao u izreci.

2. U odgovoru na tužbu tuženici su osporili tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti. Ne osporavaju da su zajedno s tužiteljicama upisani kao suvlasnici predmetne nekretnine oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ali ističu kako stranke imaju zajedničke prednike što znatno utječe na kvalitetu posjeda tužiteljica. Naime, zajednički prednici stranaka su pok. TN, baka stranaka i pok. EN, djed stranaka (roditelji 1. tužene) koji su imali sedmero djece i to: KN (čija je nasljednica tužena ONV), AN (čiji su nasljednici tuženici CN i ĆN), HN, FN (čije su nasljednice tužiteljice), ŠN (čija je nasljednica tužena ŽN), GN (ovdje 1. tužena) i BN rođ. GN. Pravo vlasništva predmetne nekretnine nasljeđivanjem je prelazilo s njihovih prednika na stranke zbog čega je tužiteljice nemaju osnov kvalitete posjeda odnosno poštenje. Naime, u slučaju kada netko zna ili mora znati odnosno ima dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo samostalno posjedovati nekretninu, a treća osoba je cijelo vrijeme posjedovanja bila upisana u zemljišnim knjigama kao vlasnik, ta osoba ne može se smatrati poštenim posjednikom nekretnine. Tuženici dalje navode da su Međusobnim sporazumom o diobi nekretnina iza pok. BN od 24. ožujka 2004. i od 28. srpnja 2007. prednici stranaka predložili da suvlasništvo sporne nekretnine steknu pok. KN, pok. AN, pok. HN, pok. FN, pok. ŠN i 1. tužena GN odnosno nasljednici pok. KN i pok. AN što dokazuje da nitko od prednika stranaka nije priznavao isključivo pravo vlasništva odnosno isključivi posjed predniku tužiteljica - pokojnom FN čime se nesporno gubi poštenje prednika tužiteljica kao osnov za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Dakle, tužiteljice se ne mogu smatrati poštenim posjednicima jer su znale za druge nasljednike koji se nisu odrekli nasljedstva niti ga ustupili, a zbog čega, već radi te nesporne činjenice, nije niti potrebno dokazivati da nisu bile poštene. Jednako vrijedi i za prednika tužitelja pok. FN koji je zajedno s ostalim nasljednicima - prednicima tuženika sudjelovao u ostavinskoj raspravi iza pok. EN još 1985. te u ostavinskoj raspravi iza pok. BN rođ. EN 1991. te je znao da mu ne pripada pravo vlasništva cijele nekretnine kao niti samovlasni posjed, a isto je vidljivo iz njegova pisma od 17. prosinca 2006. u kojem priznaje da je potrebno urediti pravo vlasništva na imovini obitelji EN i da postoji spor oko podjele imovine između braće i sestara te da kuća i štala ne mogu biti predmet diobe, već trebaju pripasti njemu s time da će braći i sestrama kao naknadu dati veći dio zemljišta nego što bi im pripadao u diobi. Slijedom navedenog, tuženici smatraju da tužiteljice nemaju pošten posjed predmetne nekretnine, a nepošten posjednik ne može steći vlasništvo nekretnine dosjelošću. Osim što nisu stekle pravo vlasništva dosjelošću, pravo vlasništva nisu stekle ni građenjem ni obnovom. Tužiteljice i same u tužbi navode da je kuća izgrađena 1931. iako tada nisu bile niti rođene. Opreza radi, tuženici ističu da predmetna kuća nikada nije bila uništena na način da je bila srušena pa da bi se na čestici gradila nova kuća, već je na kući bilo uništeno krovište, dio stropa i pojedini dijelovi kuće poput prozora i vrata te dio pokretnina. Stoga predlažu odbiti tužbeni zahtjev i obvezati tužiteljice na plaćanje troškova ovog postupka zajedno sa zateznim kamatama.

3. U podnesku od 9. studenog 2023. tužiteljice su se očitovale na odgovor na tužbu i navele da su pravo vlasništva predmetne nekretnine stekle dosjelošću i građenjem. Pritom ističu kako su staru kuću izgradili djed i baka tužitelja 1931. Kuća je uništena u Domovinskom ratu, a obnovljena je 1995. te su nakon smrti roditelja preuzele brigu o održavanju nekretnine i istu nesmetano koristile.

4. Na pripremnom ročištu održanom 19. ožujka 2024. tuženici su ponovo istaknuli da su prednik tužiteljica pok. FN i tužiteljice osobno sudjelovali u ostavinskim raspravama u kojima je predmetna nekretnina činila ostavinsku imovinu te s obzirom na to bile su upoznate da ta imovina nesporno čini suvlasništvo svih stranaka ovog postupka. Iz navedenoga jasno proizlazi da niti prednik tužiteljica niti tužiteljice nisu bile niti su mogle biti pošteni stjecatelji budući da je pok. FN znao da ima braću koja se nisu odrekla nasljedstva ili mu nasljedstvo ustupila, a tužiteljice su znale da imaju bratiće i sestrične koji se nisu odrekli nasljedstva ili im nasljedstvo ustupili.

4.1. Tužiteljice su istaknule kako se braća i sestre njihovog pok. oca nikada nisu protivili građenju niti su im osporavali vlasnička prava te su osobno i putem pravnih prednika u nesmetanom i poštenom posjedu predmetne nekretnine više od 90 godina.

5. Radi utvrđenja činjeničnog stanja sud je proveo dokazni postupak tijekom kojeg je izvršen uvid u materijalnu dokumentaciju koju su stranke dostavile u spis, proveden je očevid na licu mjesta u prisutnosti geodetskog vještaka radi identifikacije predmetne nekretnine te dokaz saslušanjem stranaka i svjedoka ĐN, DN, ČNV, JN, VN, NN, LN i UN.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljica da se utvrdi da su temeljem dosjelosti i građenja postale vlasnice nekretnine upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] oznake kčbr. [katastarska čestica] u naravi kuća i dvorište s okućnicom površine 761 čhv.

7. U ovoj parnici je pitanje poštenja (savjesnosti) posjeda temeljno pitanje odlučno za ocjenu jesu li tužiteljice dosjelošću i građenjem stekle pravo vlasništva na suvlasničkom dijelu tuženika.

8. U postupku su utvrđene sljedeće nesporne činjenice:

- da je prijepor katastarska čestica broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi kuća i dvorište s okućnicom površine 761 čhv upisana u suvlasništvu tužitelja i tuženika što je utvrđeno uvidom u izvadak iz zemljišne knjige;

- da se na prijeporu nalaze obiteljska kuća, gospodarska zgrada i pomoćna zgrada - ljetna kuhinja i pušnica što je utvrđeno identifikacijom predmetne nekretnine od strane stalnog sudskog vještaka geodetske struke Zdravka Pavelića;

- da su stranke ovog postupka potomci pok. TN i pok. EN koji su imali sedmero djece i to: kćerku GN (ovdje 1. tužena), sina KN (čija je nasljednica 2. tužena ONV), sina AN (čiji su nasljednici 3. tuženik CN i 4. tužena ĆN), sina ŠN (čija je nasljednica 5. tužena ŽN), sina FN (čije su nasljednice tužiteljice), sina HN, sina IN i kćerku BN rođ. IN;

- da su rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Gračacu poslovni broj O- 112/65-7 od 14. studenog 1985. iza pok. EN rođenog 1894. i umrlog 1985. njegovim nasljednicima na nekretninama upisanim u katastarskim općinama [katastarska općina] i Lovinac proglašeni sin KN, sin ZN, sin HN, sin ŠN, kćerka GN, sin FN i kćerka BN u jednakim dijelovima te je istim rješenjem određena uknjižba prava suvlasništva u korist nasljednika i zabilježba „nasljednička zajednica“ koja će se brisati nakon fizičke diobe nasljedstva među nasljednicima;

- da je rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Gračacu poslovni broj O- 112/65-7 od 14. studenog 1985. preinačeno rješenjem Općinskog suda u Gračacu poslovni broj O-112/85-10 od 27. kolovoza 1986. na način da su nasljednicima pok. EN na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] proglašeni sin KN u 1/7 dijela, sin ZN u 1/7 dijela, sin ŠN u 1/7 dijela, kćerka GN u 1/7 dijela, sin FN u 2/7 dijela i kćerka BN u 1/7 dijela s obzirom da se sin ostavitelja HN prihvatio svog nasljednog dijela i ustupio ga bratu FN;

- da je rješenjem Općinskog suda u Gračacu poslovni broj Z-119/86 od 30. prosinca 1986. temeljem pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Gračacu poslovni broj O-112/85-7 od 14. studenog 1987. i preinake od 27. kolovoza 1986. dozvoljen besteretni otpis (predmetne) katastarske čestice broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iz zk. ul. broj [broj ZK uloška] s imena i vlasništva EN pok. OJ iz [adresa] i prijenos u novootvoreni zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uz istodobnu uknjižbu prava vlasništva za korist KN u 1/7 dijela, AN u 1/7 dijela, ŠN u 1/7 dijela, GN u 1/7 dijela, FN u 2/7 dijela i BN u 1/7 dijela;

- da je rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj O- 3361/91 od 8. srpnja 1991. iza pok. BN rođ. FN rođene 1924. i umrle 1991. njezinim nasljednikom proglašen suprug ČJ u cijelosti

- da su KN, ZN, HN, FN, GN i ČJ u ostavinskom postupku iza pok. BN rođ. GN kod Općinskog suda u Zagrebu u predmetu poslovni broj O-3361/91 dana 17. lipnja 1991. sklopili sporazum da se sve nekretnine izuzev kuće naslijeđene od oca dijele između braće i sestara na jednake dijelove odnosno svakome u 1/6 dijela dok u kući suvlasnički dio HN nasljeđuje njegov brat FN (otac ovdje tužiteljica) kojem pripada 2/6 dijela nekretnina;

- da je rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj O- 3361/1991 od 1. prosinca 2009. naknadno pronađena imovina pok. BN rođ. FN oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koje je ostaviteljica bila suvlasnica u 2/14 dijela, temeljem pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O-3361/91 od 8. srpnja 1991., raspoređena na nasljednike: ONV u 4/24 dijela, CN u 2/24 dijela, ĆN u 2/24 dijela, MN (supruga pok. FN) u 10/24 dijela, ON (ovdje 1. tužiteljica) u 2/24 dijela, ČN (ovdje 2. tužiteljica) u 2/24 dijela i RN (ovdje 3. tužiteljica) u 2/24 dijela, temeljem sporazuma nasljednika postignutog na ročištu 17. lipnja 1991. odnosno dogovorenog načina sporazumne podjele ostavine od strane nasljednika;

- da je rješenjem Općinskog suda u Gospiću poslovni broj Z-547/10 od 3. svibnja 2010. na temelju pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj O-3361/1991 od 1. prosinca 2009. dopuštena uknjižba prava vlasništva na nekretninama na imenu i suvlasništvu BN rođ. FN pok. EN i to kčbr. [katastarska čestica] kuća i dvorište s okućnicom površine 761 čhv za korist ONV u 4/24 dijela, CN u 2/24 dijela, ĆN u 2/24 dijela, MN u 10/24 dijela, ON u 2/24 dijela, ČN u 2/24 dijela i RN u 2/24 dijela;

- da je rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj O- 6029/98 od 26. veljače 1999. iza pok. KN, sina EN, njegovom nasljednicom na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 1/7 dijela proglašena ovdje tužena ONV;

- da su rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Zagrebu poslovni broj O- 2206/2001 od 2. srpnja 2001. iza pok. AN, sina EN, njegovim nasljednicima na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 1/7 dijela proglašeni ovdje tuženici CN i ĆN na jednake dijelove;

- da je rješenjem o nasljeđivanju Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj O-6832/15 od 1. listopada 2015. iza pok. ŠN, sina EN, njegovom nasljednicom na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od 12/84 dijela proglašena ovdje tužena ŽN u cijelosti;

- iz pisma ŠN od 5. svibnja 2007. da se isti odriče prava vlasništva na kući u korist brata OJ samo u slučaju ako kuća ostane u krugu obitelji OJ, a u slučaju prodaje trećim osobama da traži isplatu svog dijela; da pristaje na povećanje udjela u zemlji u zamjenu za svoj suvlasnički dio u kući;

- iz pisama pok. FN od 17. prosinca 2006. i od 2. ožujka 2007. da je braći i sestrama predložio diobu nekretnina na način da mu u vlasništvo pripadnu kuća i štala, a zauzvrat je spreman odreći se većeg dijela zemljišta nego što bi mu pripalo u diobi;

- iz iskaza saslušanih svjedoka ĐN, DN, ČNV, JN, LN, VN, NN i RJ da su u predmetnoj kući najprije živjeli EN i njegova žena koju su zvali O, a kasnije roditelji tužiteljica OJ i Č; da je kuća zapaljena u Domovinskom ratu i da su je OJ i Č obnovili nakon Domovinskog rata;

- iz iskaza tužiteljice ON da je kuća izgrađena 1931., a izgradili su je njezin djed EN i baka TN uz pomoć djedove braće i sestara; da je 1949. godine vlasnik kuće bio njezin djed EN; da su se u ostavinskom postupku iza djeda EN i iza pok. BN stričevi ŠN i HN i tetka GN odrekli svog dijela u kući u korist njezinog oca FN; da je njezin otac obavijestio braću i sestre o obnovi i dogradnji kuće; da su u vrijeme Domovinskog rata u kući živjeli njezini roditelji OJ i Č; da je kuća u listopadu 1991. zapaljena do temelja, a ostali su samo kameni zidovi; da je kuća obnovljena 1995. ili 1996. i to od strane države u površini od 40 m² odnosno soba, kuhinja i sanitarni čvor; da je njezin otac OJ dogradio još tri sobe te je kuća nakon obnove i dogradnje imala oko 100 m²; da je obnova dovršena 1998. godine; da se nitko od tuženika nije protivio obnovi i dogradnji kuće; da nitko od tuženika i njihovih roditelja nije živio u predmetnoj kući niti sudjelovao u troškovima održavanja kuće;

- iz iskaza 2. tužene ONV da su prvi vlasnici predmetne kuće na čestici broj 6408 bili njezin djed EN i baka TN koji su dobrim dijelom financirali izgradnju kuće; da su u kući do kraja 30-ih godina živjela i njihova djeca; da je kuća oštećena u Drugom svjetskom ratu i da su svi članovi obitelji sudjelovali u sanaciji oštećenja; da su nakon smrti Jelke Klepac 1991. i nakon raspravljanja naknadno pronađene imovine 2009. svi članovi obitelji ONV bili upisani kao suvlasnici predmetne nekretnine; da je njezin otac imao saznanja da je FN dobio pravo na obnovu kuće i da dograđuje kuću; da je izgradnja kuće dovršena 1997. ili 1998. godine;

- da je prednik tužiteljica FN kao vlasnik odnosno suvlasnik ostvario pravo na obnovu u ratu uništene odnosno oštećene stambene zgrade.

9. Analizom provedenih dokaza sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužiteljica nije osnovan.

10. Odredba članka 388 stavka 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - dalje: ZVDSP) propisuje da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog Zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

11. U postupku je nespornim utvrđeno da je izgradnja odnosno dogradnja kuće dovršena 1997. ili 1998. pa je u konkretnoj situaciji potrebno primijeniti odredbe ZVDSP-a.

12. Između stranaka nije sporno da je predmetna nekretnina oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u zemljišnoj knjizi upisana u suvlasništvu tužiteljica i tuženika u odgovarajućim suvlasničkim omjerima.

13. Jednako tako, između stranaka nije sporno da su kuću gradili zajednički prednici stranaka EN i TN i da je gradnja dovršena 1931.

14. Nespornim je utvrđeno da su u ostavinskom postupku iza prednika stranaka pok. EN predmetnu nekretninu naslijedili kćerka GN, ovdje 1. tužena u 1/7 dijela, sin KN kao prednik 2. tužene ONV u 1/7 dijela, sin ZN kao prednik 3. tuženika CN i 4. tužene ĆN u 1/7 dijela, sin ŠN kao prednik 5. tužene ŽN, kćerka BN u 1/7 dijela i sin FN kao prednik tužiteljica u 2/7 dijela. Rješenjem o nasljeđivanju iza pok. EN od 14. studenog 1985. određena je uknjižba prava suvlasništva u korist nasljednika i zabilježba „nasljednička zajednica“ te je određeno da će se ista brisati nakon fizičke diobe nasljedstva među nasljednicima.

15. Iako se tužiteljice tijekom postupka pozivaju na dosjelost kao pravni temelj stjecanja vlasništva predmetne nekretnine, nesporno je utvrđeno da im nedostaje savjesnost posjeda s obzirom na činjenicu da su one i njihov pravni prednik FN znali da su u ostavinskom postupku iza pok. EN 1. tuženoj i prednicima ostalih tuženika pripali odgovarajući nasljedni dijelovi sporne nekretnine, a to im nije moglo ostati nepoznati budući da je njihov pravni prednik bio jedan od nasljednika EN i sudjelovao je u ostavinskom postupku te mu je i pripao odgovarajući nasljedni dio sporne nekretnine.

16. Dakle, bez obzira što tvrde da su one i njihov pravni prednik u neprekinutom i nesmetanom posjedu predmetne nekretnine u cijelosti, kao nepošteni posjednici, bez obzira na vrijeme posjedovanja, nisu mogle dosjelošću steći pravo vlasništva predmetne nekretnine odnosno vlasništvo suvlasničkog dijela tuženika na nekretnini. Činjenica što ostali suvlasnici nekretnine, ovdje tuženici nisu tražili predaju nekretnine u posjed ne može se tumačiti u prilog poštenja posjeda tužiteljica koje su očito znale da nekretnina koju posjeduju nije samo u njihovom suvlasništvu.

17. Naime, samo pošten posjednik može steći pravo vlasništva dosjelošću, a takvim posjednikom ne može se smatrati nasljednik u čijem posjedu se nakon smrti oca nalazi nekretnina koja predstavlja ostavinsku imovinu, a znao je da pored njega postoje i drugi nasljednici odnosno njegova braća i sestra i da se oni nisu odrekli nasljedstva niti su mu ustupili svoj nasljedni dio (osim brata HN). Stoga, na temelju takvog posjeda ni pravni prednik tužiteljica ni tužiteljice nisu mogli steći pravo vlasništva dosjelošću na nasljednom dijelu drugih nasljednika neovisno o duljini trajanja tog posjeda jer su nesporno znali da im ne pripada pravo na posjed cijele ostavinske imovine.

18. Ovdje valja dodati da po odredbi članka 232 Zakona o nasljeđivanju pravomoćno rješenje o nasljeđivanju zbog svojih pravnih učinaka obvezuje stranke koje su sudjelovale u ostavinskom postupku i proteže se na sve činjenice koje su u tom postupku bile poznate i koje nisu osporene, kako u pogledu opsega ostavine tako i nasljednog dijela. To znači da rješenje o nasljeđivanju veže pravnog prednika tužiteljica pok. FN budući da je sudjelovao kao stranka u ostavinskom postupku iza smrti oca EN te nije imao nikakvih primjedbi na sastav ostavinske imovine.

19. Tužiteljice nisu dokazale da je prestalo pravo suvlasništva proglašenih nasljednika na jedan od zakonom propisanih načina i da su istodobno one stekle pravo vlasništva predmetne nekretnine osim da su legalizirale i održavale predmetnu kuću. No, ti navodi tužiteljica nisu pravno relevantni za odluku o tužbenom zahtjevu jer samo rješenje o ozakonjenju bespravne gradnje nema učinka na vlasništvo budući da se ozakonjenjem bespravnog objekta ne može steći pravo vlasništva kako to proizlazi iz odredbe članka 32 Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, već to može biti eventualno osnova za obveznopravni zahtjev tužiteljica prema drugim suvlasnicima nekretnine.

20. Tijekom postupka između stranaka nije bilo sporno da je pravni prednik tužiteljica nakon obnove dograđivao predmetnu kuću. Po ocjeni suda, a s obzirom na nespornu činjenicu postojanja „nasljedničke zajednice“ na predmetnoj nekretnini, prednik tužiteljica FN znao je da gradi odnosno dograđuje na nekretnini koja je u suvlasništvu njega i njegove braće i sestara, dakle, na nekretnini koja je u nasljedničkoj zajednici. Osim toga, i sam je predlagao braći i sestrama razvrgnuće te zajednice na način da mu u vlasništvo pripadne predmetna kuća, međutim, iz stanja spisa ne proizlazi da su do njegove smrti suvlasnici proveli postupak razvrgnuća i nakon toga upisali se u zemljišne knjige sukladno postignutom razvrgnuću.

21. Odredbom članka 156 ZVDSP propisano je: Dogradnjom, nadogradnjom ili preuređenjem (adaptacijom) zgrada odnosno prostorija u suvlasničkim, zajedničkim ili tuđim zgradama, kao ni njihovom prigradnjom, ugradnjom ili ulaganjem u njih, ne može se steći vlasništvo ako nije što drugo odredio vlasnik dograđene, nadograđene odnosno prigrađene nekretnine.

22. U konkretnom slučaju, nema dokaza da su suvlasnici nekretnine odnosno tuženici odredili da će dogradnjom odnosno nadogradnjom kuće odnosno prostorija u suvlasničkoj zgradi i ulaganjem u zgradu pravni prednik tužiteljica FN steći pravo vlasništvo dograđene odnosno nadograđene nekretnine pa je nesporno da ni tužiteljice nisu stekle pravo vlasništvo predmetne nekretnine.

23. Tužiteljice nisu dokazale da je njihov posjed pošten sukladno odredbi članka 18 stavka 3 ZVDSP odnosno postojanje pretpostavki iz članka 159 stavka 3 ZVDSP što je temeljna kvaliteta posjedovanja za stjecanje vlasništva dosjelošću, kako redovne, tako i izvanredne niti da su pravo vlasništva predmetne nekretnine stekle građenjem. S druge strane tuženici su dostavljenim rješenjima o nasljeđivanju dokazali nepoštenje posjeda tužiteljica i njihovih prednika.

24. S obzirom na navedeno, sud je odbio tužbeni zahtjev tužiteljica u cijelosti i presudio kao u izreci.

25. Napominje se tužiteljicama, a s obzirom da su s tuženicima upisane kao suvlasnice predmetne nekretnine, da svoje imovinsko - pravne odnose mogu riješiti u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina koje pravo im sukladno odredbama ZVDSP ne zastarijeva.

26. Odluka o troškovima postupka donijeta je primjenom odredbe članka 154 i članka 155 Zakona o parničnom postupku.

27. Budući da su tužiteljice izgubile parnicu dužne su tuženicima naknaditi troškove parničnog postupka za zastupanje putem kvalificiranog punomoćnika - odvjetnika prema označenoj vrijednosti spora u iznosu od 50.000,00 EUR i to za sastav odgovora na tužbu 500 bodova uz pripadajući PDV od 25% što iznosi 1.250,00 EUR (Tbr. 7 t. 1 Tarife), za zastupanje na pripremnom ročištu održanom 19. ožujka 2024. godine 250 bodova uz pripadajući PDV od 25% što iznosi 625,00 EUR (Tbr. 9 t. 2. Tarife), za zastupanje na ročištu-očevidu održanom 9. travnja 2024. godine 500 bodova uz pripadajući PDV od 25% što iznosi 1.250,00 EUR (Tbr. 9 t. 1. i 7. Tarife), za sastavljanje podneska od 25. lipnja 2024. godine 500 bodova uz pripadajući PDV od 25% što iznosi 1.250,00 EUR (Tbr. 8 t. 1 Tarife), za zastupanje na ročištu održanom 3. srpnja 2024. godine 500 bodova uz pripadajući PDV od 25% što iznosi 1.250,00 EUR (Tbr. 9 t. 1. i 7. Tarife), za zastupanje na ročištu održanom kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu u predmetu poslovni broj Pom-390/2024 dana 18. prosinca 2024. godine 500 bodova uz pripadajući PDV od 25% što iznosi 1.250,00 EUR (Tbr. 9 t. 1. i 7. Tarife) i za zastupanje na ročištu održanom 7. svibnja 2025. godine 500 bodova uz pripadajući PDV od 25% što iznosi 1.250,00 EUR (Tbr. 9 t. 1. i 7. Tarife). Dakle, sveukupno tuženicima je priznat parnični trošak u iznosu od 8.125,00 EUR.

28. Tuženicima nije priznat trošak izbivanja punomoćnika iz pisarnice radi zastupanja na očevidu održanom 9. travnja 2024. sukladno Tbr. 39 u vezi s Tbr. 9 t. 7. Tarife kao ni putni troškovi punomoćnika prema Tbr. 49 u vezi s Tbr. 9. t. 7. Tarife. Naime, nije svrsishodno da druga stranka plaća povećane troškove dolaska odvjetnika koji nema sjedište ureda u mjestu sjedišta suda. Pravo je svake stranke da bira svog punomoćnika, ali u tom slučaju putni troškovi punomoćnika i izostanak iz kancelarije nisu svrsishodni troškovi koje bi morala platiti druga stranka ako izgubi spor (trošak zastupanja odvjetnika čije je sjedište izvan područja suda pred kojim se vodila parnica može iznositi samo toliko koliko bi iznosio i trošak odvjetnika u mjestu parničnog suda

- Odluka Vrhovnog suda RH broj Gž-3003/78 od 27. studenoga 1978., broj Rev 61/94 od 19. travnja 1994. i broj Gzz 2/94 od 23. veljače 1994.).

29. Tuženicima nije priznat ni trošak sudske pristojbe za odgovor na tužbu budući da obveza plaćanja sudske pristojbe za odgovor na tužbu sukladno odredbi članka 4 stavka 1 toč. 2 Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine broj 118/18 i 51/23) nastaje po pravomoćnom završetku postupka za svaku stranku razmjerno uspjehu u parnici.

30. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Gospiću, 16. lipnja 2025.

Sudac:

Mirjana Kosanović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta za objavu presude. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano, u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dna:

1. Odvjetnik Silvije Petrović, Gospić, Ulica 118. brigade Hrvatske vojske 1

2. Odvjetnik Goran Vujanić, Zagreb, Amruševa ulica 8