Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Rijeka, Žrtava fašizma 7

Poslovni broj: K-234/2025-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sutkinji toga suda Anamaria Zubović-Bogosavljev kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Zorane Trbović kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika ER zbog kaznenog djela iz čl. 315. st. 4. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15.,101/17., 118/18. i 126/19., – dalje u tekstu: KZ/11), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci broj KO-DO- 1153/2021 od 17. prosinca 2021., nakon održane javne rasprave zaključene 13. lipnja 2025. u prisutnosti okrivljenika i njegova branitelja, odvjetnika Branimira Čolića iz Rijeke, te zamjenice Općinske državne odvjetnice u Rijeci, Dragane Marić Velić, 16. lipnja 2025. izrekao je i javno objavivši

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju čl. 554. st. 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24 .i 72/25 – dalje u tekstu: ZKP/08)

o s l o b a đ a  o d  o p t u ž b e

Optuženi ER, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin E, rođen **.**.1996. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], CNC operater, sa završenom srednjom strojarskom školom u trogodišnjem trajanju, neoženjen, bez djece, zaposlen u Republici Sloveniji na radnom mjestu kovinotokara sa plaćom od cca 1.200,00 eura, neosuđivan,

da bi

dana 21. svibnja 2021. oko 22,00-23,00 sati za županijskoj cesti nedaleko mjesta Zamost, uslijed akutnog polimorfnog psihotičnog poremećaja sa simptomima shizofrenije zbog čega nije mogao shvatiti značenje svojih postupaka niti mogao upravljati svojom voljom, nakon što su ga policijski službenici DR i ĐR zaustavili u prometu pri čemu je isti upravljao osobnim vozilom Renault Clio i od njega zatražili dokumente što im je isti i predao, istima se prvo obratio riječima u kojima je spominjao đavole i lisice, a zatim iste fizički napao na način da je zamahivao rukama i nogama, nakon čega su ga imenovani policijski službenici pokušali svladati da bi isti DR u par navrata udario po glavi i desnom ramenu, te su svi zajedno pali na tlo u jarak, nakon čega je pokušavao ugristi DR, ali mu se isti izmakao, da bi potom ĐR ugrizao za peti prst desne šake, prilikom čega je ĐR zadobio višestruke ogrebotine po licu i ugriznu ranu petog prsta desne šake, a DR višestruke ogrebotine na licu po čelu i korijenu nosa koje ozljede su lake naravi,

dakle, u neubrojivom stanju silom, izvan slučajeva iz članka 312. i članka 314. Kaznenog zakona napao policijskog službenika, a kaznenim djelom je službenoj osobi nanesena tjelesna ozljeda,

II. dakle u neubrojivom stanju silom, izvan slučajeva iz članka 312. i članka 314. Kaznenog zakona napao policijskog službenika, a kaznenim djelom je službenoj osobi nanesena tjelesna ozljeda

III. pa da bi time počinio jedno protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela protiv javnog reda – napad na službenu osobu, opisano u čl. 315. st. 1. i st. 4., a kažnjivo po čl. 315. st. 4. KZ/11.

IV. Na temelju čl. 554.st.3. ZKP/08 u svezi čl. 51.st.2. Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama odbija se zahtjev Općinskog državnog odvjetništva za određivanjem psihijatrijskog liječenja na slobodi optuženog VR

V. Na temelju čl. 149.st.1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka iz čl. 145.st.2. toč.1. do 5. ZKP/08, nužni izdaci okrivljenika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci uvodno citiranom optužnicom teretilo je okrivljenika ER da je u neubrojivom stanju počinio jedno protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela protiv javnog reda – napad na službenu osobu iz čl. 315. st.1. i 4. KZ/11, te je predložilo da mu se odredi psihijatrijsko liječenje ambulantnog tipa prema Zakonu o zaštiti osoba s duševnim smetnjama. Sukladno rezultatima provedenog dokaznog postupka sud je precizirao činjenični opis djela ne dirajući time u identitet optužbe, o čemu će biti riječi u nastavku obrazloženja.

2. Rješenjem Županijskog suda u Zagrebu posl. broj Kž-867/2024-3 od 4. ožujka 2025. ukinuta je prvostupanjska presuda te je posl.br. K-1078/21 od 19. rujna 2024 te je predmet upućen na ponovno suđenje.

3. U ponovljenom postupku stalna sudska vještakinja prof. prim. dr. sc. Elizabeta Dadić – Hero prije početka rasprave 13. lipnja 2025. navela je da je okrivljenik ER raspravno sposoban što je obrazložila time da se tijekom razgovora isti je uredno orijentiran u svim pravcima, njegove rečenice imaju logičan slijed, za razgovora se ne uočavaju psiho patološki sadržaj a što je odraz redovite njegove terapije, to je rasprava održana u nazočnosti okrivljenika.

4. Pozvan da se očituje o optužnici okrivljenik ER je naveo da nije počinio protupravno djelo za koje ga se tereti optužnicom.

5. U dokaznom postupku pročitana je i pregledana materijalna dokumentacija i to : med. dokumentacija za oštećenike (list 5, 6, 10 i 11), med. dokumentacija za okrivljenika (list 19 -24, 49-51 i 180-200) uvjerenje o kvalifikaciji ozljeda (list 40 spisa), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka prof. prim. dr. Elizabeti Dadić - Hero (41-51 spisa) te je saslušana stalna sudska vještakinja Elizabeta Dadić Hero (list 177 spisa) , temeljem odredbe 431.st.1.toč.8. ZKP/08 pročitani su iskazi oštećenika sa zapisnika od **.**.2024. DR (list 128 spisa) i ĐR (list 129-130 spisa) stalne sudske vještakinje Elizabete Dadić Hero (list 127 spisa) te iskaz svjedokinje BR sa zapisnika od 28. rujna 2023.

5.1.Na kraju dokaznog postupka pročitan je i izvadak iz kaznene evidencije za okrivljenika (list 131 i 169-170 spisa)

5.2. Optuženik je iznosio svoju obranu te su reproducirane : snimka prvog ispitivanja osumnjičenika kod PP Delnice od 11. lipnja 2021. (list 16 spisa), a s tim u vezi pročitan je i zapisnik o prvom ispitivanju okrivljenika od tog istog datuma (list 12- 15 spisa) i snimka prvog ispitivanja okrivljenika kod ODO Rijeka od 13. prosinca 2021. (list 82 spisa), a s tim u vezi pročitan je i zapisnik o prvom ispitivanju okrivljenika od tog istog datuma (list 79-81 spisa).

5.3. Prilikom prvog ispitivanja tijekom prethodnog postupka, tijekom rasprave prilikom davanje obrane kao i u ponovljenom postupku, optuženik ER je naveo da poznaje oštećenike, ali da ga oni nikad nisu zaustavili prometu te da se događaja ne sjeća.

6. Stalna sudska vještakinja prof. prim. dr. sc. Elizabeta Dadić Hero tijekom provedenog psihijatrijskog vještačenja je u nalazu i mišljenju od 21. rujna 2021. (list 41-51 spisa) kod okrivljenika UR potvrdila postojanje duševne bolesti – akutni polimorfni psihotični poremećaj sa simptomima shizofrenije. Nastavno je utvrdila u bitnome slijedeće: navedeni poremećaj javlja se u kasnoj adolescenciji ili ranoj odrasloj sobi kao što je kod okrivljenika. Obzirom na psihičko stanje okrivljenika koje je utvrđeno tijekom liječenja na Klinici za psihijatriju KBC-a Rijeka evidentno je da je isti bio pod uplivom obmana te psihotičan. Psihotični simptomi stvaraju iskrivljenu percepciju stvarnosti te s toga značajno remete funkcioniranje pogođene osobe. Osoba u stanju psihoze vrlo otežano komunicira s okolinom i teško obavlja svakodnevne zadatke koje je ranije mogla, s tim da je psihoza psihičko stanje koje karakterizira postojanje više različitih skupina simptoma. Najuočljiviji su sumanute ideje i obmane osjetila, poput doživljaja da netko proganja osobu, doživljaja da se stvari u okolini odnose na tu osobu, doživljaja šumova ili glasova upućenih toj osobi. Osim toga, obično su prisutni gubitak volje i motivacije, socijalno povlačenje, emocionalna udaljenost i praznina kao i kognitivni simptomi kada se osoba ne može koncentrirati, postoji dezorganizacija u mišljenju, otežano može razumjeti apstraktno značenje. U svemu tome iskazuje i majka okrivljenika u medicinskoj dokumentaciji. Okrivljenik ER je od hospitalizacije suradljiv u liječenju, redovito odlazi na kontrolne preglede i uzima prepisanu terapiju te radi i motiviran je da zadrži svoje radno mjesto. U vrijeme počinjenja djela koje se okrivljeniku stavlja na teret, kao i njegovom ponašanju tempore criminis postoji osnova za redukciju njegovih sposobnosti shvaćanja vlastitih postupaka i upravljanja svojom voljom, odnosno bio je neubrojiv. Preporuča se psihijatrijsko liječenje nastaviti u ambulantnim uvjetima jer bi okrivljeniku takva mjera bila poticajna budući da bi mu ista omogućila daljnji rad, a ukoliko bi takva mjera bila narušene suradljivosti (u smislu da bi okrivljenik odbio odlazak na kontrolne preglede ili uzimanje lijekova) tada bi bilo nužno intenzivno hospitalno liječenje. Za sada ne postoji opasnost od počinjenja novog i težeg kaznenog djela.

7. Stalna sudska vještakinja saslušana na raspravi 13. lipnja 2025 godine navela je da u cijelosti ostaje kod svog nalaza i mišljenja od 21. rujna 2021. g. kao i kod svog iskaza kojeg je dala na raspravi dana 16. rujna 2024.g.

7.1. Stalna sudska vještakinja ostala je kod svog zaključka kao što je navela u nalazu i mišljenju da kod okrivljenika ne postoji opasnost od počinjenja novog i težeg kaznenog djela ali sve uz pretpostavku da je i nadalje redovit u psihijatrijskom liječenju.

7.2. Stalna sudska vještakinja nakon što joj je na raspravi dana medicinska dokumentacija za optuženika, izvršenim uvidom u istu navela da je razvidno da je odlazio kod nekoliko (različitih) psihijatara kod kojih je imao dijagnosticiran isti psihotični poremećaj F23.T1. Također iz dokumentacije se uočava da je redovit u uzimanju lijekova i kritičan spram svog psihičkog stanja. Medicinska dokumentacija koja je predana na raspravi datira od 2.7.2021. pa sve do 7.4.2025 u intervalima kako su psihijatri preporučili. Naredni kontrolni pregled je 6.10.2025. što znači da je od zadnjeg pregleda koji je bio 7.4.2025. do narednog 6.10.2025. period od 6 mjeseci a sve iz razloga jer nadležni psihijatar smatra da je psihičko stanje VR u zadovoljavajućoj remisiji i da je suradljiv u liječenju. Da nije tako njegove kontrole bi trebale biti češće svaki mjesec do dva, a što je bilo početkom njegovog liječenja.

8. Analizirajući rezultate provedenog dokaznog postupka, na temelju utvrđenog stanja stvari, po stavu ovoga suda, dokazano je da je okrivljenik ER u neubrojivom stanju počinio jedno protupravno djelo zakonskih obilježja kaznenog djela protiv javnog reda – napada na službenu osobu iz čl. 315. st. 1. i 4. KZ/11 navedeno u toč. I. izreke presude.

9. Naime, iako okrivljenik ER negira učin djela te se kako tijekom prethodnog postupka prilikom njegovog ispitivanja tako i tijekom rasprave brani da nije kriv, sud utvrđuje da je njegova obrana obeskrijepljena rezultatima provedenog dokaznog postupka, te ju sud kao takvu ne prihvaća.

10. To stoga što glede djela pod toč. I. izreke presude, pored obrane u kojoj okrivljenik ističe da ga oštećenici koje poznaje nikad nisu zaustavili u prometu, postoje iskazi oštećenika - policijskih službenika DR i ĐR saslušanih tijekom postupka u svojstvu svjedoka, a iz kojih iskaza sud utvrđuje su oni zaustavili okrivljenika u prometu i da je nastavno protupravno djelo od strane okrivljenika počinjeno u vremenu, mjestu i na način kako se to u izreci presude i navodi.

10.1. Tako iz iskaza svjedoka DR proizlazi da je isti zaposlen u PP Čabar te da je 21. svibnja 2021. negdje između 22:00 i 23:00 sata zajedno sa kolegom ĐR od strane šefa smjene poslan na Županijsku cestu kako bi obratili pažnju na vozilo „Renault Clio“ kojim upravlja ER jer postoji sumnja da je isti konzumirao alkohol i vozi pod njegovim utjecajem. Nakon nekog vremena uočio je navedeno vozilo u mjestu Zamost te je izlaskom iz tog mjesta zaustavio vozilo. ER je bio vozač te ga je zatražio dokumente i pitao je li isti konzumirao alkohol ili drogu. On mu je dao dokumente rekavši mu da nije konzumirao drogu, ali da je popio, s tim da nije pijan. Potom ga je pitao da li bi se podvrgnuo alkotestu na što je on pristao te izašao iz vozila prema njihovom službenom vozilu. Međutim kada je on počeo ispunjavati zapisnik, a kolega ĐR je stajao kraj auta pokraj UR, ER se je najedanput počeo drugačije ponašati, govoriti kako nije ništa pio, počeo je vrijeđati i vikati, odmahivati rukama i govoriti neke nesuvisle riječi. Pošto on njega pozna unatrag 10 godina, išao je sa njegovom kćeri u školu, počeo ga je umirivati i nije shvaćao što se s njim dešava. Međutim on je nastavio s ovakvim ponašanjem, počeo je spominjati neke đavole i lisice što nije imalo smisla i nikako se nije uspio smiriti iako ga je on pokušao riječima umiriti. ĐR ga je uhvatio za jednu ruku, a ER je drugom rukom zamahivao prema njemu budući je on išao prema UR. Par puta ga je udario po glavi i ramenu dok ga on nije uspio za tu ruku uhvatiti. Obojica su ga držali svaki za jednu ruku, ali se isti nije smirivao. Lupao je i nogama. Stoga su ga oborili na tlo i zajedno pali u jarak. Kada su ga pokušavali savladati, ER se okretao pa je bio malo i trbuhom prema dole, a malo i leđima prema tlu. Kada je bio leđima prema tlu, pokušavao je ugristi prvo njega jer mu je on tada bio u predjelu gornjeg djela tijela dok mu je ĐR držao noge. Međutim tada mu je ĐR krenuo stavljati lisice i približio se gornjem djelu njegova tijela te je ER pridigao glavu i ugrizao ĐR za prst. ER se nikako nije smirivao i oni su ga držali još jedno 10-15 minuta do dolaska pojačanja iz policijske pomoći i hitne pomoći. No, niti liječnik niti medicinsko osoblje nisu uspjeli smiriti UR jer je i dalje pružao otpor, a vozilu hitne pomoći počupao je pojaseve kojima je bio vezan. On se obratio liječniku za pomoć te su mu ustanovljene ozljede u vidu ogrebotina, udaraca u rame, a ĐR je imao ozljede pogotovo od tog ugriza u prst.

10.2. Nadalje, iz iskaza svjedoka ĐR proizlazi da isti u PP Čabar radi kao pričuvni policajac nakon što je otišao u mirovinu. Dana 21. svibnja 2021. da je radio noćnu smjenu kao auto ophodnja sa kolegom FR. Oko 22:00 do 23:00 sata dobili su dojavu od šefa smjene da je ER otišao od kuće, da vozi „Renault Clio“ i da, ako ga vide, ga zaustave, s tim da nije točno čuo zbog čega, jer je kolega FR bio na vezi, a on je sjedio kao suvozač. Poziv je bio putem mobitela. Nakon nekog vremena uočili su navedeno vozilo u mjestu Zamost te ga nakon nekog vremena zaustavili pomoću rotirke na način da su stali ispred njega na jednom proširenju. Tražili su od ER koji je bio vozač tog „Renault Clia“ da ugasi vozilo i da im da dokumente na pregled što je isti učinio bez pogovora. Potom je kolega FR otišao u službeni auto da bi javio da su našli i zaustavili UR, a on je u to vrijeme stajao pored njega. ER nalazio se je svom vozilu, a on je stajao pored vozila. Vodili su normalan razgovor; ER je rekao da se posvađao s mamom i da ide kod cure. Potom ga je kolega FR pozvao da dođe do službenog vozila kako bi izvršili alko testiranje. U to je ER potpuno promijenio svoje ponašanje, počeo se tresti, a on je prvo mislio da ga je strah. ER je počeo nesuvislo govoriti, problijedio je, mahao rukama, ponašao se kao da je neka druga osoba nego ona od prije par minuta. Govorio je svašta, spominjao je da oni ne znaju za pravdu, da ih nekakve oči gledaju i prate. Spominjao je nekakve lisice, mlatarao je rukama. On ga je probao uhvatiti što je uspio uhvativši ga za ruku, s tim da je i DR također priskočio te su ga nekako zajedno bacili na pod, pri čemu se je ER opirao i pokazivao veliku snagu. Oni ga nikako nisu uspjeli smiriti. Sva trojica su pali u jarak koji je bio blatan. Prvo je ER bio oboren licem prema tlu, ali kako je bilo blatno i sklisko, isti im se uspio nekako okrenuti pa kako ga on nije mogao držati jer je sve bilo sklisko i blatno, ER se izmicao. On ga je držao u području nogu, a DR u području gornjeg djela trupa. ER je u par navrata zamahnuo prema kolegi DR i glavom i rukama dok su se još natezali u stajaćoj poziciji prije obaranja na tlo. Kada mu je krenuo stavljati lisice na ruke, ER se je odupirao i trzao, pokušao je glavom udariti kolegu DR i ugristi pa je on vidio da je kolegu DR ugrizao za odoru, a onda ga je probao ugristi i za uho ali nije uspio jer mu je on okrenuo glavu prema sebi i onda je ER njega pokušao ugristi za područje između palca i kažiprsta desne ruke, ali je uspio izvući ruku na vrijeme i zatim ga je ugrizao za mali prst desne ruke. Oni su ga tako držali još nekih 15-20 minuta, možda i duže, dok nije došla hitna pomoć i pojačanje iz policije. ER je pokazao jako veliku snagu pa kada mu je sjedio na nogama, on ga je dizao u zrak. Kada je došla hitna pomoć pokidao je pojaseve kojima je bio vezan. On je potražio liječničku pomoć te mu je ustanovljena ozljeda prsta – ugrizna rana i ogrebotine po licu za koje misli da su nastale od granja kada su se hrvali u tom jarku.

10.3. Konačno, iz iskaza svjedokinje BR proizlazi da je ista prije ovog događaja, nekih možda 7 dana ili više, primijetila kod okrivljenika (koji je njezin sin) promjene; da je nemiran, umoran, rastresen, zaboravljiv, a isto tako bi bio utučen i depresivan. Tog 21. svibnja 2021. da je otišao od kuće negdje oko 22,00 sati navečer; isto je bio nemiran i kao da ga nešto proganja. Nije ga bilo kod kuće nekih pola sata; nije joj rekao kamo ide. Toga dana joj je rekao da se osjeća kao da su dva ER u njemu, a to je bilo prije ovog izlaska iz kuće. Nakon ovog događaja se je obratio liječniku kojeg sluša i uredno uzima lijekove te se liječi na sve načine kako mu je to preporučeno od strane istoga. Kritične zgode bilo je dogovoreno s policijom da ga nađe na cesti kako bi u pratnji hitne pomoći otišao potražiti liječničku pomoć.

11. Sud prihvaća navedene iskaze svjedoka DR i ĐR kao istinite, uvjerljive i vjerodostojne jer su svjedoci jasno i decidirano detaljno opisali okolnosti u pogledu počinjenog djela, a njihova saznanja su neposredna. Iskazi navedenih svjedoka su međusobno suglasni, potkrijepljeni materijalnom (medicinskom) dokumentacijom i sud ne nalazi razloga da bi isti iz bilo kojih razloga lažno iskazivali. Njihovim iskazima dokazani su činjenični navodi u pogledu osobe, mjesta, vremena i načina počinjenja predmetnog protupravnog djela, s tim da je sud, ne dirajući time u identitet optužbe izmijenio dio činjeničnog opisa i to kako slijedi : u prvom redu sud je umjesto riječi "oko 22,50 sati na županijskoj cesti Ž-5185 " stavio navod "oko 22,00-23,00 sati na županijskoj cesti ", jer iz iskaza svjedoka DR i ĐR kao neposrednih očevidaca proizlazi da je vrijeme počinjenja djela bilo u tom periodu, a s obzirom da niti iz njihovih iskaza niti iz materijalne dokumentacije ne proizlazi broj županijske ceste na kojoj je djelo počinjeno, to je sud izostavio broj "Ž-5185"; u šestom redu sud je izostavio riječi "reg oznake [registarska oznaka]" te je umjesto riječi „i od njega zatražili vozačku i prometnu dozvolu“ stavio navod „i od njega zatražili dokumente“ jer iz iskaza svjedoka DR i ĐR proizlazi da su od okrivljenika zatražili dokumente, s tim da niti iz njihova iskaza niti iz materijalne dokumentacije ne proizlazi registracijska oznaka vozila Renault Clia kojim je upravljao okrivljenik; u sedmom i osmom redu sud je umjesto riječi „Ja sam lisica, a vi ste đavoli, jebat ćete ježa ako me budete gledali u oči“ stavio navod „u kojima je spominjao đavole i lisice“ … jer su to tako iskazali svjedoci DR i ĐR; u devetom redu sud je izostavio dio "te ogrebao ĐR po licu" jer tako nešto ne proizlazi iz iskaza svjedoka DR i ĐR; u desetom i jedanaestom redu umjesto riječi "da bi isti DR udario desnom rukom u predio lica, desnog ramena i trbuha" stavio navod "da bi isti DR u par navrata udario po glavi i desnom ramenu" jer to tako proizlazi iz iskaza svjedoka DR.

12. Dakle, kako navedeni iskazi svjedoka – oštećenika DR i ĐR uz relevantnu medicinsku dokumentaciju (list 5, 6, 10 i 11) obeskrjepljuju obranu okrivljenika ER kada on tvrdi da ga isti nisu zaustavili u prometu i da nije počinio djelo na način kako mu se to stavlja na teret, to sud drži da je takva obrana neistinita i da istom okrivljenik želi od sebe otkloniti odgovornost, s tim da u prilog takvom zaključku suda ide i činjenica da se je i sam okrivljenik na raspravi održanoj 16. rujna 2024. ispričao za predmetno ponašanje oštećenicima – DR i ĐR, što svakako ne bi učinio da se događaj nije zbio upravo onako kako isti iskazuju u ovom postupku i kako to terete okrivljenika. Zaključno, upravo na temelju iskaza svjedoka – oštećenika DR i ĐR kao i medicinske dokumentacije sud je utvrdio činjenično stanje onako kako je navedeno u izreci presude.

13. Time što je okrivljenik tempore criminis postupao na način, u mjestu i vremenu kako se to tereti u točki I. izreke presude, takvim ponašanjem ostvario je sva zakonska obilježja kaznenog djela napada na službenu osobu iz čl. 315. st. 1. i 4. KZ/11.

14. Sud nije posebno cijenio iskaz majke okrivljenika, BR, s obzirom da je ista u bitnome iskazivala o medicinskom stanju okrivljenika nekoliko dana prije kao i na sam dan učina protupravnog djela budući da je pozivom na takvo medicinsko stanje okrivljenika, nad njime u postupku provedeno psihijatrijsko vještačenje.

15. Državni odvjetnik je u optužnici predložio da sud nakon rasprave utvrdi da je optuženik počinio protupravno djelo u stanju neubrojivosti i da sud optuženiku odredi psihijatrijsko liječenje na slobodi prema odredbama Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama.

16. Naime, provedenim psihijatrijskim vještačenjem po stalnoj sudskoj vještakinji prof. prim. dr. sc. Elizabeta Dadić – Hero utvrđeno je da je okrivljenik tempore criminis bio u neubrojivom stanju, odnosno da u njegovom ponašanju postoji osnova za redukciju njegovih sposobnosti shvaćanja vlastitih postupaka i upravljanju svojom voljom, s tim da isti boluje od akutnog polimorfnog psihotičnog poremećaja sa simptomima shizofrenije. odnosno bio je neubrojiv. Preporuča se psihijatrijsko liječenje nastaviti u ambulantnim uvjetima jer bi okrivljeniku takva mjera bila poticajna budući da bi mu ista omogućila daljnji rad, a ukoliko bi takva mjera bila narušene suradljivosti (u smislu da bi okrivljenik odbio odlazak na kontrolne preglede ili uzimanje lijekova) tada bi bilo nužno intenzivno hospitalno liječenje te da za sada ne postoji opasnost od počinjenja novog i težeg kaznenog djela kod kojeg iskaza je ostala i na raspravi dana 13. lipnja 2025. da kod okrivljenika ne postoji opasnost od počinjenja novog i težeg kaznenog djela ali sve uz pretpostavku da je i nadalje redovit u psihijatrijskom liječenju a izvršenim uvidom u medicinsku dokumentaciju na raspravi navela da je razvidno da je odlazio kod nekoliko (različitih) psihijatara kod kojih je imao dijagnosticiran isti psihotični poremećaj F23.T1. Također iz dokumentacije se uočava da je redovit u uzimanju lijekova i kritičan spram svog psihičkog stanja. Medicinska dokumentacija koja je predana na raspravi datira od 2.7.2021. pa sve do 7.4.2025 u intervalima kako su psihijatri preporučili. Naredni kontrolni pregled je 6.10.2025. što znači da je od zadnjeg pregleda koji je bio 7.4.2025. do narednog 6.10.2025. period od 6 mjeseci a sve iz razloga jer nadležni psihijatar smatra da je psihičko stanje VR u zadovoljavajućoj remisiji i da je suradljiv u liječenju. Da nije tako njegove kontrole bi trebale biti češće svaki mjesec do dva, a što je bilo početkom njegovog liječenja.

16.1. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje prof. prim.dr. sc. Elizabeta Dadić – Hero kao stručan i nepristran budući da je isti sačinjen na temelju dostupne medicinske dokumentacije i neposrednog pregleda okrivljenika; dani su jasni odgovori na postavljena pitanja, pri čemu niti same stranke nisu imale primjedbe na isti. Sud drži da prednje navedeno predstavlja dostatan temelj vještakinji psihijatrijske struke sa dugogodišnjim radom sa sličnim pacijentima, za izradu stručnog nalaza i mišljenja.

17. Međutim, državni odvjetnik kako je već navedeno predlaže i zahtijeva da se optuženiku odredi psihijatrijsko liječenje na slobodi prema odredbama Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama. Glede tog dijela zahtjeva državnog odvjetnika, ističe se da odredba članka 51. stavak 2. Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama propisuje – „Sud u kaznenom postupku odredit će psihijatrijsko liječenje neubrojive osobe na slobodi u trajanju od 6 mjeseci, ako je na temelju mišljenja vještaka psihijatra utvrdio da postoji vjerojatnost da bi ta osoba zbog težih duševnih smetnji zbog kojih je nastupila njegova neubrojivost mogla ponovno počiniti teže kazneno djelo i da je za otklanjanje te opasnosti dovoljno njezino liječenje na slobodi.“

18. Glede toga i upravo navedenog, vještakinja psihijatrijske struke dr. Elizabeta Dadić Hero je na raspravi rekla da kod optuženika ne postoji opasnost da bi optuženik ponovio kazneno djelo te je izrijekom jasno na raspravi navela da iz dostavljene dokumentacije se uočava da je redovit u uzimanju lijekova i kritičan spram svog psihičkog stanja. Medicinska dokumentacija koja je predana na raspravi datira od 2.7.2021. pa sve do 7.4.2025 u intervalima kako su psihijatri preporučili. Naredni kontrolni pregled je 6.10.2025. što znači da je od zadnjeg pregleda koji je bio 7.4.2025. do narednog 6.10.2025. period od 6 mjeseci a sve iz razloga jer nadležni psihijatar smatra da je psihičko stanje VR u zadovoljavajućoj remisiji i da je suradljiv u liječenju. Da nije tako njegove kontrole bi trebale biti češće svaki mjesec do dva, a što je bilo početkom njegovog liječenja.

19. Kada se navedeni dio nalaza i mišljenja vještakinje psihijatrijske struke dr. Elizabete Dadić Hero stavi u svezu s odredbom čl. 51. st. 2. Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, zaključuje se da kod optuženika ne postoji opasnost da bi optuženik ponovio kazneno djelo te da je psihičko stanje optuženika u zadovoljavajućoj remisiji da se uredno liječi i ide na kontrole, pa kako nisu slijedom takvog nalaza i mišljenja imenovane vještakinje psihijatrijske struke dr. Elizabete Dadić Hero utvrđeni zakonski razlozi iz čl. 51. st. 2. Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, a koji izrijekom kumulativno propisuju kada i pod kojim uvjetima će sud odrediti psihijatrijsko liječenje neubrojive osobe na slobodi, to je nastavno, a ponavlja se kako nisu ispunjeni zakonski uvjeti za određivanje psihijatrijskog liječenja na slobodi prema Zakonu o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, valjalo primijeniti odredbu čl. 554. st. 3. Zakona o kaznenom postupku, a koja potonja odredba jasno propisuje da će sud u takvom slučaju donijeti presudu kojom se u konkretnom slučaju optuženik oslobađa od optužbe, pa je stoga sud optuženika temeljem odredbe čl. 554. st. 3. Zakona o kaznenom postupku oslobodio od optužbe.

20. Jednako tako i nastavno je sud odbio zahtjev državnog odvjetništva za određivanje psihijatrijskog liječenja optuženika na slobodi, jer po nalazu i mišljenju vještakinje psihijatrijske struke dr. Elizabete Dadić Hero njegovo psihičko stanje je u zadovoljavajućoj remisiji, uredno se liječi i ide na kontrole, a da je tome tako pored vještačenja vještakinje dr. Elizabete Dadić Hero i njezinog nalaza kojeg je iznijela na raspravi, govori i činjenica a koja proizlazi iz obrane samog optuženika da je zaposlen, a što dodatno potkrjepljuje da opasnost od ponavljanja djela ne postoji.

21. Imajući u vidu da je sud donio oslobađajuću presudu, to je o troškovima postupka odlučeno da isti padaju na teret proračunskih sredstava suda.

22. Glede svega naprijed navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Rijeci, 16. lipnja 2025.

Sudac

Anamaria Zubović-Bogosavljev v.r.

Uputa o pravu na žalbu

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 ( petnaest ) dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste.

Žalba se podnosi pismeno putem ovog suda u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje drugostupanjski sud.

DNA:

ODO u Rijeci

okrivljeni ER

branitelj Branimir Čolić odvjetnik iz Rijeke