- 1 -              Revd 200/2023-2

 

 

 

 

 

 

Broj: Revd 200/2023-2

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Branka Medančića člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice A. B.-S. iz Z., (OIB: …), zastupane po punomoćnici B. K.-Z., odvjetnici iz Z., protiv 1. tuženika I. Č. iz Z., (OIB: …) i 2. tuženice A. Č. iz Z., (OIB: …), zastupane po bratu - 1. tuženiku I. Č., a oba tuženika zastupana po punomoćniku M. P., odvjetniku iz Z., radi utvrđenja vlasništva nekretnine, ispravka uknjižbe i razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine, odlučujući o prijedlogu tuženika da im se dopusti revizija protiv presude Županijskog suda u Zagrebu posl. br. Gž-2813/2021-2 od 22. listopada 2021. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Šibeniku posl. br. P-335/2020 od 5. svibnja 2021., ispravljena rješenjem istoga suda od 4. veljače 2022., u sjednici održanoj 29. kolovoza 2023.,

 

 

r i j e š i o  j e :

 

Tuženicima se dopušta revizija protiv presude Županijskog suda u Zagrebu posl. br. Gž-2813/2021-2 od 22. listopada 2021. u odnosu na pitanja iz njihovog prijedloga za dopuštenje revizije:

 

"Da li je prilikom razvrgnuća suvlasništva nekretnine koja ima svojstvo izgrađenog građevinskog zemljišta, u slučaju kada o načinu razvrgnuća između suvlasnika nije postignut dogovor, dopuštena geometrijska dioba takvog izgrađenog građevinskog zemljišta na način da će jedan dio zemljišta zadržati svojstvo izgrađenog građevinskog zemljišta, a drugi dio će zbog nedostatne površine izgubiti to svojstvo?"

 

"Da li je prilikom razvrgnuća suvlasništva nekretnine koja ima svojstvo izgrađenog građevinskog zemljišta, u slučaju kada o načinu razvrgnuća između suvlasnika nije postignut dogovor, dopuštena geometrijska dioba takvog izgrađenog građevinskog zemljišta koja nije u skladu s aktima nadležnog tijela koji uređuju parcelaciju građevinskog zemljišta iz članka 161. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 153/13., 65/17., 114/18., 39/19. i 98/19.)?"

 

 

Obrazloženje

 

1. Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba 1. tuženika i 2. tuženice kao neosnovana i potvrđena prvostupanjska presuda kojom je razvrgnuta "suvlasnička zajednica suvlasnice A. B.-S. u 2/8 dijela i I. Č. i A. Č. suvlasnika svakog za 3/8 dijela (zajedno 6/8 dijela) na nekretnini upisanoj u Z.U. 3485 K.O. V., zemljišnoknjižna čestica br. 7006/21 u naravi gradilište površine 600 m2, na način da se iz zemljišnoknjižne čestice br. 7006/21 izdvaja dio čest. u površini od 150 m2 prema geometrijskoj diobi na skici mjesta očevida vještaka M. J. ing. geod. od 08. veljače 2021. označen točkama 1-2-3-6-1, koja skica mjesta očevida je sastavni dio ove presude, a koji dio ima pripasti u samovlasništvo A. B.-S., dok će preostali dio zemljišnoknjižne čestice u veličini od 450 m2, označen u skici mjesta očevida brojkama 3-4-5-6 ostati u suvlasništvu I. Č. i A. Č. te će se temeljem ove presude i parcelacijskog elaborata izrađenog sukladno utvrđenoj diobi u zemljišnim knjigama izvršiti uknjižba prava vlasništva na novo formiranoj čestici zemlje na tužiteljicu odnosno pravo suvlasništva na preostaloj čestici zemlje na tuženike, a sve u roku od 15 dana".

 

2. Tuženici su podnijeli prijedlog da im se protiv te drugostupanjske presude dopusti revizija. Prijedlog temelje na pitanjima iz izreke ovoga rješenja.

 

3. Tužiteljica je odgovorila na prijedlog za dopuštenje revizije i predložila da se ovaj odbaci kao nedopušten.

 

4. Prijedlog je dopušten.

 

5. Pobijana drugostupanjska presuda donesena je 22. listopada 2021., slijedom čega se, a na temelju odredbe čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 80/22) te odredbe čl. 117. st. 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 70/19), na snazi od 1. rujna 2019. (prema kojoj: "Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odredbe ovoga Zakona o reviziji primjenjivati će se i na sve postupke u tijeku u kojima do stupanja na snagu ovoga Zakona nije donesena drugostupanjska odluka."), na ovaj spor glede dopuštenosti revizije (prema njegovom sadržaju) primjenjuje novelirana odredba čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 - 148/11 pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP-a), prema kojoj stranke mogu podnijeti reviziju "protiv presude donesene u drugom stupnju ako je Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio podnošenje revizije."

 

6. Podneseni prijedlog valja razmotriti u smislu odredaba ZPP-a koje uređuju pitanje dopuštenosti revizije, i to:

 

- odredbe čl. 387. st. 3., koja propisuje obvezatni sadržaj prijedloga stranke za dopuštenost revizije - da bi on bio dopušten, a prema kojoj: "U prijedlogu stranka mora određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg predlaže da joj se dopusti podnošenje revizije te određeno izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno u smislu odredaba članka 385.a stavka 1. ovoga Zakona. Ako se prijedlog za dopuštenje revizije podnosi zbog različite prakse viših sudova, stranka je uz prijedlog dužna dostaviti odluke sudova na koje se poziva ili ih određeno naznačiti.",

 

- odredbe čl. 385.a stavka 1., prema kojoj: "Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako se može očekivati odluka o nekom pravnom pitanju koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu...".

 

7. Po tome je pitanja iz prijedloga za sagledati u svijetlu shvaćanja da odredbe čl. 385.a ZPP-a predviđaju postojanje u osporenoj odluci pravnog shvaćanja koje je suprotno sudskoj praksi ili (u očekivanju) nesigurno ili neujednačeno, toliko da ga treba još i tumačiti - sve kako bi u odnosu na postavljena pitanja i to shvaćanje Vrhovni sud Republike Hrvatske imao opravdani razlog i mogao ispuniti svoju svrhu ("osigurati jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni"), tumačenjem zakona i ujednačavanjem sudske prakse.

 

8. Polazeći od toga i odredbe čl. 387. st. 1. ZPP-a, prema kojoj: "Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučuje o dopuštenosti revizije na temelju prijedloga za dopuštenje revizije." - dakle i u granicama pitanja iz prijedloga, pitanja iz prijedloga tuženika Vrhovni sud Republike Hrvatske ocijenjuje važnim za odluku u konkretnom pravnom odnosu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni: osporena presuda u svojoj je suštini temeljena na shvaćanju za koje se može očekivati neujednačena i nesigurna sudska praksa - pa je odgovor na ta pitanja važan za razvoj prava kroz sudsku praksu.

 

9. Stoga je pravilno za zaključiti:

 

9.1. da u odnosu na pitanja iz prijedloga postoje pretpostavke iz odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a za ujednačavanje primjene prava i preispitivanje sudske prakse po Vrhovnom sudu Republike Hrvatske (u ostvarenju svrhe: "osigurati jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni"),

 

9.2. da su (time) u odnosu na ta pitanja nastali uvjeti za dopuštenje revizije, sve kako bi se povodom nje mogla preispitati osporena presuda, te odlučiti kao u izreci ovoga rješenja (primjenom odredaba čl. 387. st. 1. i 6. ZPP-a).

 

Zagreb, 29. kolovoza 2023

 

                            Predsjednik vijeća:

              dr. sc. Jadranko Jug, v.r.