Republika Hrvatska
Županijski sud u Sisku
Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5
Poslovni broj: Gž Ovr-159/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Sisku, po sucu pojedincu Ivanu Stipčiću, u pravnoj stvari ovrhovoditelja TIM KABEL d.o.o., Sesvete, Sesvetska cesta 103, OIB: 69927324836, zastupan po punomoćniku Ivanu Topčiću, odvjetniku iz Zagreba, protiv ovršenika RĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenika izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Makarskoj, poslovni broj: Ovr-219/2023-10 od 6. veljače 2024., 16. lipnja 2025.,
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba ovršenika, ukida rješenje o ovrsi Općinskog suda u Makarskoj, poslovni broj: Ovr-219/2013-10 od 6. veljače 2024. i predmet vraća istom prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.
Obrazloženje
1. Rješenjem o ovrsi poslovni broj: Ovr-219/2013-10 od 6. veljače 2024. prvostupanjski sud je temeljem ovršnih isprava – bjanko zadužnica broj: OV-4034/17, OV-477/18, OV-3701/19, OV-4431/19, OV-5131/19, OV-1395/20, OV-861/21 i OV- 860/21, a radi naplate novčane tražbine određene tim rješenjem o ovrsi i prijedlogom za ovrhu i naplate troška ovršnog postupka određenog u iznosu od 2.073;80 eura, odredio ovrhu na nekretnini ovršenika (idealnom suvlasničkom dijelu) opisanoj u pobijanom rješenju o ovrsi.
2. Protiv navedenog rješenja o ovrsi pravovremeno je žalbu podnio ovršenik ne određujući iz kojih žalbenih razloga, a u kojoj navodi da je prijedlog za ovrhu sastavljen protivno „odredbi članka 39. st. 1. Ovršnog zakona“, da je pobijana odluka protivna „odredbi članka 41. Ovršnog zakona“, da nisu ispunjeni uvjeti za određivanje predmetne ovrhe iz članka „5. stavak 3. OZ-a“ te „članka 80 b. stavak 2. i 3.“ te ističe prigovor prava na dom. Predlaže drugostupanjskom sudu pobijanu odluku „preinačiti, odbaciti ovršni prijedlog, podredno odbiti i ukinuti“.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba ovršenika je osnovana.
5. Ispitujući pobijanu odluku u smislu odredbe članka 50. stavka 5. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 73/17., 131/20., 114/22. i 6/24. - dalje: OZ) i članka 365. stavka 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP) u svezi članka 21. stavka 1. OZ, utvrđeno je da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba ovršnog postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.
6. Suprotno neosnovanim žalbenim navodima prijedlog za ovrhu sadrži sve potrebne podatke prema odredbi članka 39. stavka 1. OZ te je pobijano rješenje o ovrsi pravilno doneseno primjenom odredbe članka 41. stavka 4. OZ.
7. Ovrhovoditelj u ovom postupku traži ovrhu na nekretnini ovršenika, dakle na drugom predmetu ovrhe u smislu odredbe članka 214. stavka 7. OZ u svezi članka 215. stavka 3. OZ jer bjanko zadužnica ima svojstvo ovršne isprave na temelju koje se može tražiti ovrha protiv dužnika i na drugim predmetima ovrhe. Pri tome, suprotno neosnovanim žalbenim navodima, nije potrebno prethodno ispunjenje pretpostavki iz odredbe članka 5. stavka 3. OZ niti ima mjesta neposrednoj primjeni te odredbe u ovom postupku jer rješenje o ovrsi, koje se ne bi moglo provesti, nije ni donijeto u okviru ovršnog postupka, već je bjanko zadužnici samo priznat učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi sukladno odredbi članka 215. stavka 1. OZ.
8. Za određivanje ovrhe na nekretnini moraju biti ispunjeni i posebni uvjeti za određivanje ovrhe na nekretnini propisani odredbom članka 80.b OZ. Ovršenik u žalbi ukazuje kako bi bila narušena pravična ravnoteža između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja u smislu odredbe članka 80.b stavaka 2. i 3. OZ.
9. Odredbom članka 80.b. stavaka 2. i. 3. OZ propisano je da sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 5.300,00 eura (kao što je to konkretno slučaj), ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja pri čemu će sud pri ocjeni da li je narušena pravična ravnoteža uzeti u obzir okolnosti slučaja, a osobito okolnosti koje su navedene u stavku 3. odredbe članku 80.b. U tom smislu radi utvrđenja tog spornog pitanja sud je ovlašten u smislu odredbe članka 7. stavka 2. i 4. OZ održati i ročište.
10. Prvostupanjski sud prije donošenja pobijanog rješenja o ovrsi nije utvrđivao odlučne činjenice o kojima ovisi određivanje ovrhe na predmetnoj nekretnini tj. da li su ispunjene pretpostavke, odnosno posebni uvjeti za određivanje ovrhe na nekretnini iz članka 80.b stavaka 2. i 3. OZ pa je u tome dijelu osnovan žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog stanja, na koji žalbeni razlog ukazuje ovršenik prema sadržaju žalbe, a time je ostvaren i žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava pri određivanju ovrhe.
11. U donošenju odluke po žalbi ovršenika ovaj sud je imao u vidu i zaključak donesen na zajedničkom sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 5. studenoga 2020., kojim je ukazano kako u ponovljenom postupku treba dati razloge je li (ili nije) došlo do narušavanja ravnoteže između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja, u smislu odredbe članka 80.b OZ.
12. Budući da je ovršenik u žalbi istaknuo prigovor povrede prava na dom, a u postupku je, prije donošenja pobijanog rješenja o ovrsi, propušteno utvrditi je li ovrha određena na jedinoj nekretnini u kojoj stanuje ovršenik, odnosno predstavlja li nekretnina na kojoj je određena ovrha njegov dom to je u tome dijelu osnovan žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog stanja, na koji žalbeni razlog prema sadržaju žalbe ukazuje ovršenik, a time je ostvaren i žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava pri određivanju ovrhe.
13. Naime, prema članku 8. stavku 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine“ - Međunarodni ugovori broj: 18/97., 6/99., 14/02., 13/03., 9/05., 1/06., 2/10., 5/14., dalje: Konvencija) svatko ima pravo na poštivanje svog privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja, dok je stavkom 2. istog članka propisano da se javna vlast neće miješati u ostvarivanje tog prava, osim u skladu sa zakonom i ako je to u demokratskom društvu nužno radi interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira ili gospodarske dobrobiti zemlje, te radi sprječavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala ili radi zaštite prava i sloboda drugih. Može li neka od propisanih iznimki iz članka 8. stavka 2. Konvencije opravdati miješanje javne vlasti u pravo na dom, prosuđuje se primjenom tzv. testa razmjernosti na okolnosti konkretnog slučaja. Pravo na dom je zajamčeno i člankom 34. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj: 56/90., 135/97., 8/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14.).
14. Primjenom spomenutog testa razmjernosti valja odgovoriti na pitanja: a) Može li se sporna nekretnina smatrati domom?
b) Jesu li se nadležne vlasti umiješale u ostvarivanje pravo žalitelja na poštovanje njegovog doma?
c) Je li miješanje bilo opravdano?.
Pri tome kod razmatranja pitanja pod c), potrebno je ispitati:
- je li miješanje bilo u skladu sa zakonom tj. da li je ovrhovoditelj ovlašten tražiti sudsku zaštitu kao u konkretnom slučaju,
- je li ono imalo legitiman cilj tj. da li se prijedlogom za ovrhu traži ostvarenje legitimnog cilja,
- je li ono bilo nužno u demokratskom društvu, i
- je li ono bilo razmjerno cilju koji se želio postići, odnosno je li bilo razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u konkretnom slučaju (članak 16. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske).
15. Pri naprijed navedenom valja imati u vidu da zaštita prava na dom nije apsolutna ni neupitna, no ograničenje tog prava mora zadovoljiti određene kriterije – materijalnopravne i procesnopravne, sadržane u naprijed navedenom testu razmjernosti, pri čemu je na ovršeniku teret dokazivanja da se navedena odluka tiče njegovog doma i je li došlo do miješanja u njegovo pravo na dom (kod toga, potrebno je naročito voditi računa o tome da li ovršenik kao ovlaštenik prava na dom ima mogućnost stambenog zbrinjavanja na drugi način, npr. u drugoj vlastitoj nekretnini ili od ostale vlastite imovine), dok je u odnosu na pitanja je li miješanje usmjereno na postizanje legitimnog cilja i je li ovrha na nekretnini nužna u demokratskom društvu, teret dokaza na ovrhovoditelju (pravno shvaćanje iz zaključka sa sastanka predsjednika Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske s predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova RH održanog 16. i 17. rujna 2015.).
16. Slijedom navedenog je na temelju odredbe članka 380. točke 3. ZPP, u svezi članka 21. stavka 1. OZ, riješeno kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja, pri čemu je valjalo ukinuti i odluku o troškovima postupka koja je sadržana u rješenju o ovrsi, a koja ovisi o odluci o prijedlogu za ovrhu.
17. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će utvrditi da li bi određivanje ovrhe na predmetnoj nekretnini narušilo pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja te će, ovisno o tom utvrđenju i svim okolnostima konkretnog slučaja, ocijeniti da li su ispunjeni posebni uvjeti za određivanje ovrhe na nekretnini iz članka 80.b stavaka 2. i 3. OZ, pri čemu će prvostupanjski sud imati u vidu da podnošenjem prijedloga za ovrhu na nekretninama ovrhovoditelj sadržajno tvrdi da su ispunjene sve zakonske pretpostavke za određivanjem ovrhe na nekretnini što uključuje i one iz članka 80.b stavaka 2. i 3. OZ, te da je stoga ovrhovoditelj dužan dokazati da su ispunjene sve pretpostavke da se njegov prijedlog za ovrhu prihvati. Nadalje, prvostupanjski sud će u ponovnom postupku utvrditi i predstavlja li nekretnina na kojoj ovrhovoditelj predlaže odrediti ovrhu dom ovršenika, odnosno bi li određivanjem ovrhe na toj nekretnini došlo do povrede ustavnog i konvencijskog prava ovršenika na dom. Nakon navedenog prvostupanjski sud će o prijedlogu za ovrhu ponovno donijeti rješenje koje će i obrazložiti i njime odlučiti i o troškovima postupka.
U Sisku 16. lipnja 2025.
Sudac
Ivan Stipčić
