Republika Hrvatska

Općinski sud u Makarskoj

Poslovni broj: P-1054/2023-27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Makarskoj, po sutkinji ovog suda Mirjani Urlić, u pravnoj stvari tužitelja pod 1. ŽA rođ. JA, ž. Petra, Split, Trondheimska 5, OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 2. JA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 3. LA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi tužitelji zastupani po punomoćniku HA, odvjetniku u [adresa], protiv tužene Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po zakonskom zastupniku Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, Stalnoj službi u Makarskoj, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene 4. lipnja 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja HA, odvjetnika u [adresa] i zakonskog zastupnika tuženika AA, dana 16. lipnja 2025. objavio i

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da su tužitelji ŽA, JA i LA, isključivi vlasnici, svaki za po 1/3 dijela, čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] - Bašta Voda, pa se isti ovlašćuju na temelju ove presude uknjižiti svoje pravo vlasništva na ovoj nekretnini na svoja imena u navedenim suvlasničkim dijelovima, uz istodobno brisanje za cijelo toga prava s imena tuženika Republike Hrvatske, a što je tuženik dužan trpjeti, sve u roku od 15 dana.

II. Dužan je tuženik, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, naknaditi tužiteljima troškove ovog postupka u iznosu od 2.829,63 eur sa zateznim kamatama koji na te troškove teku od dana presuđenja pa do isplate obračunate prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena.

Obrazloženje

1. Kod ovog suda dana podneskom od dana 10. siječnja 2023. zaprimljena je protutužba u predmetu broj P-1101/2022. Protutužba je razdvojena i osnovan predmet gornje poslovne oznake, dok u odnosu na tužbu iz tog predmeta donesena je presuda dana 30. listopada 2023.

U tužbi se navodi kako je pred naslovljenim sudom u toku parnični postupak posl. oznake P-1101/2022, po tužbi tužitelja - protutuženika Republike Hrvatske, protiv tuženika - protutužitelja radi utvrđenja da čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] - Baška Voda, predstavlja pomorsko dobro te radi uknjižbe i predaje u posjed navedene nekretnine.

U toj parnici, tužitelj - protutuženik temelji svoj zahtjev na Rješenju Povjerenstva za granice Ministarstva mora, prometa i infrastrukture - Uprave pomorskog prometa, pomorskog dobra i luka, Klasa: UP/I-342-01/06-01/74 od 7. prosinca 2009.g., koje rješenje je donijeto u upravnom postupku. Sastavni dio toga rješenja predstavlja Grafički prilog - snimak stvarnog stanja s ucrtanom i označenom granicom pomorskog dobra (točka IV. Rješenja).

U obrazloženju ovog rješenja navodi se, između ostalog, kako je predmet istog utvrđenje granice pomorskog dobra na dijelu k. o. [katastarska općina]-Baška Voda, predio Ratac, po zahtjevu tvrtke Kokos Trgovina d.o.o., Split i njime je obuhvaćen dio kopna u neposrednoj funkcionalnoj vezi s korištenjem mora, a koji predstavlja pomorsko dobro u smislu zakonske definicije istog. U naravi da se radi o dijelu kopna koji predstavlja uređenu obalu na kojoj da je smješten manji plažni objekt, zatim strmi pokos na kojemu da su izvedena betonska stepeništa s rukohvatima za pristup moru te uređena betonska šetnica, s time da gornji, kopneni rub uređene betonske šetnice presijeca čestice zemljišta kat. oznaka 7696, 3251/1, 3181/2, 7787/1 i 2988/70.

Po pravomoćnosti citiranog rješenja, a na temelju prijavnog lista i njemu priklopljenog parcelacijskog elaborata, iz čest. zemljišta tuženika - protutužitelja označenog kao č. zem. [katastarska čestica] izdvojena je novoformirana čest. zem. [katastarska čestica], koja je sada predmet te parnice.

Međutim, gore citiranim parcelacijskim elaboratom, a prema citiranom Grafičkom prilogu cijepana je i čest. zem. [katastarska čestica] i to u čest. zem. [katastarska čestica], -/2, -/3 i -/4. pri čemu je znakovito da su u obuhvat predmetnog pomorskog dobra ušle čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica], dok je čest. zem. [katastarska čestica], položena između ove dvije novoformirane čestice, izostavljena iz toga obuhvata, a ista u naravi predstavlja krajnji južni dio čest. zem. [katastarska čestica] vlasništva tuženika - protutužitelja.

Međutim, kao vlasnik čest. zem. [katastarska čestica] u zemljišnoj knjizi je uknjižen tužitelj – protutuženik.

Iz citiranog Rješenja o utvrđivanju granica pomorskog dobra i posebno njegovog Grafičkog priloga, snimke stvarnog stanja s ucrtanom i označenom granicom pomorskog dobra, nedvojbeno proizlazi da se njime hoće uskladiti faktičko, stvarno stanje s formalnim (katastarskim) stanjem.

U tom kontekstu je također nedvojbeno da sjevernu granicu predmetnog pomorskog dobra predstavlja sjeverni rub uređene betonske šetnice koja je kao takva navedena u tekstualnom dijelu Rješenja, a grafički je iskazana crvenom crtom u priloženom grafičkom prilogu Rješenja.

Čestica 7696/2, koja je, ne slučajno, izostavljena iz obuhvata predmetnog pomorskog dobra, u naravi predstavlja krajnji južni dio čest. zem. [katastarska čestica] vlasništva tuženika - protutužitelja i nju kao pošteni posjednici u kontinuitetu drže tuženici - protutužitelji preko sto godina, računajući posjed njih i njihove pravne prednice - majke ĐA, rođ. CA, te djeda CA i bake GA, tako da su vlasništvo iste stekli dosjelošću.

Ova činjenica je vidljiva i prostim uvidom u fotografije lica mjesta na kojima se površina čest. zem. [katastarska čestica] proteže iznad šetnice u obliku krivulje, približno između dva rasvjetna stupa koja su također vidljiva na fotografijama.

Da su tuženici - protutužitelji, kao i njihovi prednici u dugogodišnjem poštenom posjedu nekretnine sada označene kao čest. zem. [katastarska čestica] te da su štitili taj posjed, vidljivo je i iz pravomoćnog Rješenja o smetanju posjeda Općinskog suda u Makarskoj (tada Stalne službe u Makarskoj) br. P-515/10 od 14. ožujka 2014. i iz Vještva vještaka geodeta MA, koje je sastavni dio toga parničnog spisa.

Naime, predmet navedene posjedovne parnice bilo je neovlašteno prolaženje teškim vozilima i strojevima tuženika EA, suvlasnika susjedne (zapadne) čest. zem. [katastarska čestica] od potoka, koji je danas u funkciji makadamske ceste, označenog kao čest. zem. [katastarska čestica], preko čest. zem. [katastarska čestica] vlasništva tuženika - protutužitelja. Međutim, nakon pravomoćnosti gore citiranog rješenja, navedeni tuženik je nastavio s neovlaštenim prolazom i provozom preko nekretnine vlasništva tuženika – protutužitelja, ali ovaj put novom trasom - onom uz samu predmetnu betonsku šetnicu odnosno na dijelu za kojega je na priloženoj fotografiji vidljivo da je sada utaban.

Na toj fotografiji je vidljiv i novi betonski zid duljine cca 3 m kojega su tuženici - protutužitelji postavili kao samopomoć radi sprječavanja navedenog novog smetanja, koji zid dan danas stoji na tom mjestu i razlog je zbog kojega ovo smetanje posjeda nije dobilo svoj novi sudski epilog.

U svakom slučaju, gore navedeno je jasna manifestacija da su tuženici - protutužitelji i njihovi prednici u dugogodišnjem poštenom posjedu čest. zem. [katastarska čestica], da su taj posjed i štitili.

Tuženici - protutužitelji obratili su se tužitelju - protutuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje ovog spora na način da im tužitelj - protutuženik izda tabularnu izjavu podobnu za uknjižbu njihovog prava vlasništva čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] - Bašta Voda, a koji je zahtjev je tužitelj - protutuženik podneskom od 23. kolovoza 2023. odbio kao pravno neosnovan.

2. U odgovoru na tužbu tuženik (ranije u parnici suda broj P-1101/2022 tužitelj – protutuženik) navodi kako niti iz jednog dokaza na koje su se pozvali tužitelji ne proizlazi da bi oni osobno i putem svog pravnog prednika bili u posjedu predmetne nekretnine, dapače, rezultati provedenih dokaza i u postupku na koje se pozivaju tužitelji (P-515/10) ne govore u prilog iznijetoj tvrdnji tužitelja o posjedovanju predmetne nekretnine.

Predmetna nekretnina u zemljišnoj knjizi upisana je s oznakom zemljišta "put", a s istom je oznakom zemljišta predmetna čestica upisana u posjedovnom listu broj 492 za k. o. [katastarska općina] - Baška Voda, kao Javno dobro putevi i potoci, iz čega slijedi da predmetna čestica zemlje u funkciji puta predstavlja javno dobro, a na javnom dobru tužitelji nisu mogli steći pravo su/vlasništva ni po kojoj osnovi.

3. U tijeku postupka sud je izveo dokaz pregledom prijepisa posjedovnog lista broj 91, kopije dijela katastarskog plana P.R. 372/10-a14 "Split, 14. siječanj 2011.", rješenja Općinskog suda u Makarskoj, ZK odjela broj: Z-5538/2020 od 6. svibnja 2022., fotografije na listu 17 spisa, zahtjeva za mirno rješenje spora, posjedovnog lista, izvatka iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška], očitovanja ODO Split, Stalna služba Makarska na zahtjev za mirno rješenje spora broj: N-DO-5140/2023 od 23. kolovoza 2023., izvatka iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška], rješenje Općinskog suda u Makarskoj broj P-515/10 od 14. ožujka 2014., rješenja Općinskog suda u Makarskoj, izvatka iz zk za zk. ul. [broj ZK uloška], rješenja o nasljeđivanju broj O-36/04 od 13. travnja 2004., očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje sudskog vještaka geodetske struke Gorana Kukavice i pregledom njegovog nalaza i mišljenja, otpusnog pisma na ime ŽA, pregledom povijesti promjena za čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]-Baška Voda, izvoda iz posjedovnog lista broj 492, saslušanjem tužitelja pod 2. te svjedoka IA i NA.

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno, kao i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje ZPP) ovaj sud smatra da je tužbeni zahtjev osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se utvrde kao isključivi vlasnici, svaki za po 1/3 dijela, čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] - Bašta Voda i da se isti ovlašćuju na temelju presude uknjižiti svoje pravo vlasništva na ovoj nekretnini na svoja imena u navedenim suvlasničkim dijelovima, uz istodobno brisanje za cijelo toga prava s imena tuženika Republike Hrvatske.

6.1. Uvidom u posjedovni list broj 91 za k. o. [katastarska općina] – Baška Voda utvrđeno je da je u isti upisana kat. čest. [katastarska čestica] i kao posjednik je upisana VA.

6.2. Uvidom u zemljišnoknjižni izvadak broj 10217 za k. o. [katastarska općina] – Baška Voda utvrđeno je da je u isti upisana kat. čest. [katastarska čestica] i da je kao vlasnik upisana Republika Hrvatska.

6.3. Uvidom u rješenje Općinskog suda u Makarskoj broj 10P-515/10 od 14. ožujka 2014. utvrđeno je da su tužitelji pod 1. ŽA, pod 2. JA i pod 3. LA pokrenuli postupka protiv tuženika BA, radi smetanja posjeda nekretnine oznake 3181/2 k. o. [katastarska općina] – Baška Voda, u kojem postupku su i uspjeli.

6.4. Uvidom u rješenje Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Povjerenstva za granice klasa UP/I-342-01/06-01/74, ur. broj 530-04-09-1 od 7. prosinca 2009, a koje je sastavni dio Geodetskog elaborata izrađen od strane Geodetskog zavoda d.d. Split dana 14. siječnja 2011., utvrđene su granice pomorskog dobra. Uvidom u popis parcela koje ulaze u sastav pomorskog dobra ne nalazi se i predmetna č.z. 7696/2.

6.5. Uvidom u predmet ovog suda koji se je vodio pod poslovnim brojem P-726/05 utvrđeno je da su isti pokrenuli tužitelji pod 1. ŽA, pod 2. JA i pod 3. LA protiv tuženika Ž, radi utvrđenja prava vlasništva čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – Baška Voda i to temeljem dosjelosti. Presudom od dana 8. lipnja 2006. tužitelji su utvrđeni suvlasnicima iste. U tom postupku iskazao je svjedok UA, rođen 1930., koji je naveo da oni tu zemlju zovu Čoce, a on ju je stekao nasljeđivanjem kao i tužitelji. Naime, njegov djed CA je imao četiri sida: J, L, CA i H, s time da je J njegov otac, a CA je otac tužitelja. na tom predjelu J, CA i A su podijelili zemlju, dok je Đ dobio zemlju na drugom dijelu i ta dioba je bila 1922. ili 1923. i od tada taj dio koji je dobio u isključivom mirnom posjedu je držao CA. Njega je nakon njegove smrti naslijedila supruga C, a nju ĐA udana LA. ĐA su naslijedili ŽA, JA i LA.

6.6. Uvidom u povijest promjena na katastarskim česticama [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – Baška Voda utvrđeno je da ta čestica nastala 2011. i to od dijela čest. zem. [katastarska čestica] na ime javno dobro – putevi i potoci.

6.7. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju doneseno iza pok. ĐA od strane javnog bilježnika u Omišu Radoslavu Vukoviću broj O-36/04 dana 13. travnja 2004. utvrđeno je da su njezini nasljednici ŽA, JA i LA.

7.1. Dana 17. svibnja 2024. proveden je dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Gorana Kukavice. Očevidom je utvrđeno da predmet spora u naravi predstavlja neobrađeno zemljišta s vidljivim tragovima makadama. Granice se protežu od betonskog zida sa zapadne strane, zatim uz rub šetnice, dok sjeverna granica nije u prostoru vidljiva.

7.2.Vještak je dana 5. srpnja 2024. dostavio nalaz i mišljenje.

U nalazu i mišljenju vještak Goran Kukavica naveo je kako je predmetna nekretnina zemljište u Baškoj Vodi položeno sjevernije od šetnice koja se pruža od Promajne do Baške Vode na lokalitetu „Oseka“. Zemljište je neobrađeno, po svome izgledu jedinstveno sa zemljištem koje se pruža istočnije od predmetnog, a od kojeg zemljišta nije odijeljeno nekom vidljivom i trajnom graničnom oznakom. Granicu tog zemljišta vještak je utvrdio prema Skici izmjere (Prilog 2 – Parcelacijski elaborat Geodetski zavod Split 372/10/A14 , ovjeren u Katastru Makarska KL 932—06/11-02/42) prema kojem elaboratu se definira širi pojas pomorskog dobra na koji na neki način „naslanja“ predmetna nekretnina. Zapadna granica je na terenu vidljiva dijelom kao betonski zid (zid „šetnice“) osim na dijelu prema k.č.z. 3251/3 gdje je definirao kao i za prethodno opisanu istočnu granicu. Vještak navodi da razlika upisane površine (124 m2) prema površini koju će konačno iskazati (119 m2) rezultat je pogreške obračuna površina na katastarskom planu, a što je moguće korigirati izradom Geodetskog elaborata.

7.3. Sud je poklonio vjeru nalazu i mišljenju vještaka, budući je isti napravljen u skladu sa pravilima struke. Za napomenuti je da na isti stranke nisu imale primjedbi.

8.1. U dokaznom postupku izveden je i dokaz saslušanjem tužitelja pod 2., kao i svjedoka IA i NA.

8.2. Saslušan tužitelj pod 2. kao parnična stranka u bitnom je naveo kako se predmetna čestica nalazi na predjelu koji oni pučki nazivaju "Vlaka" i to su naslijedili od svojih roditelja. Ta čestica je prije bila u vlasništvu njegovog djeda, zatim bake koju je naslijedila majka, a na ostavinskoj raspravi iza majke naslijedili su je njegova sestra ŽA, brat LA i on. Uvijek se govorilo da granica njihove zemlje u smjeru mora je sjeverna granica šetnjice koja povezuje Promajnu i Bašku Vodu. Prije je uz samu šetnicu bila zasađena loza koje više danas nema, a u nastavku te čestice bile su posađene masline.

Tužitelj pod 2. pokazuje fotografiju snimljenu 1964., koja pokazuje tadašnji izgled te čestice. Tužitelj pod 2. navodi kako je šetnica uvijek bila uz more i u to vrijeme, dakle oko 1970-ih godina Baška Voda je željela urediti tu šetnicu i tada je zatražila od vlasnika da se izjasne da li su suglasni da se ta šetnica uredi. Napominje da je šetnica uvijek bila na njihovom zemljištu i da se granica njihove čestice protezala duž te šetnice. Danas na gornjem dijelu čestice, odnosno dijelu koji nije predmet ovog postupka oni i dalje imaju masline, dok na spornom dijelu se ne uzgaja nikakva kultura, budući ljeti tuda prolazi veliki broj gostiju i stoga ništa ne bi moglo uspijevati. Vezano uz tu česticu oni su vodili spor protiv EA koji je prolazio njihovom česticom i dobili su sudsko rješenje kojem se zabranjuje takvo postupanje. Južna granica sporne nekretnine je šetnica, sjeverna granica nije vidljiva u prostoru, budući se proteže na česticu koja je uknjižena na ime njega, brata i sestre, sa zapadne strane se nalazi zid koji je izgradio EA, dok sa istočne strane se nalazi potok. Kada se pojavio spor sa EA, dakle prije nekih 5 – 6 godina njegov brat, sestra i on su napravili betonsku prepreku sa istočne strane granice te sporne čestice kako se ne bi moglo na nju pristupati. Tužitelj pod 2. pokazuje predmetni betonski zid na fotografiji koja prileži listu 17 spisa, navodi kako se navedena čestica nikada nije koristila kao put.

Prije su postojali suhozidi, odnosno gomile sa zapadne strane, odnosno protezala se u smjeru sjever - jug i sezala je do šetnice, ali tu gomilu je srušio EA kada je gradio svoju kuću. Također cijela njihova čestica bila je omeđena s kamenim međama i sa sjeverne strane, dok sa istočne strane je bio potok i tamo nije bilo suhozida. Iskazao je da tom nekretninom nitko ne prolazi, već se prolazi isključivo šetnjicom. Loza nije bila posađena uredno u redove već je bila posađena sporadično, a sezala je od same šetnice pa sve do maslina. Kasnije su se loze prestale odrađivati, one su propale, već u vrijeme djetinjska one su bile na izmaku.

8.3. Svjedokinja IA iskazala je kako je u Bašku Vodu došla kada se udala, prije 50 godina i od tada joj je poznato stanje svih nekretnina na tom području. U to vrijeme kada je došla nije bilo ni šetnice ni ograde, bio je samo utabani put kojim su ljudi dolazili do svojih maslina. Sjeća se da su oni kamionom mogli doći sve do potoka. Zemlja njezinog pok. muža nalazila se odmah uz zemlju oko koje se vodi ovaj postupka, a sada je vlasnik te zemlje BA. Ta zemlja je položena zapadno u odnosu na predmetnu nekretninu. Sjeća se da joj je njezin pok. svekar govorio da ta susjedna zemlja pripada kiparu LA, odnosno da je to zemlja od CA, s time da ne zna točno o kome se radi. Vidjela je ljude da dolaze brati masline, ali joj nije poznato tko su oni. Zna da im je pomagao G.

Sve te zemlje na tom području bili su maslinici i imali su utvrđenu među i to gomile koje su se protezale sjever-jug. Južnu granicu predstavljali su borovi koji su se protezali skoro do plaže. Prije šetnice tu je bio utabani put, da bi se u bivšoj državi napravila šetnica. Svi oni koji su bili vlasnici zemlje preko koje je ta šetnjica prošla očekivali su da će im biti isplaćena neka naknada, budući je bilo upisano pravo korištenja, ali to se nije desilo.

Svjedokinji se pokazuje skica lica mjesta izrađena po stalnom sudskom vještaku Goranu Kukavici broj elaborata 175-2024 te svjedokinja iskazuje da zemlja koja je predmet ovog postupka oduvijek je bila u vlasništvu tužitelja.

Navodi kako je jednom vidjela da bi RH, odnosno Općina Baška Voda nasipala plažu kako bi se proširila, a drugo nije vidjela te također nije vidjela nikoga tko bi predstavljao Republiku Hrvatsku da tamo izvodi neke radove, jedino je vidjela EA koji je na silu želio probiti put, kako ruši međašnike.

BA je probao probiti put preko potoka, ali ne uz samu šetnjicu, nego iznad nje i to na mjestu gdje su u ranijem požaru izgorjele masline i na taj način se stvorio plato. Zna da je bila pokrenuta tužba protiv EA, a nije joj poznato kako je završilo. Ona na toj zemlji nije dugo bila, ali iz priča zna da je netko podigao zid kako bi se spriječilo EA da uzurpira nekretnine, odnosno da probije put preko svoje čestice. Iskazala je da su masline bile posađene sjeverno od šetnjice s time da ne može precizirati točno na kojoj udaljenosti od šetnjice.

8.4. Svjedok NA iskazao je kako mu je poznato što je predmet ovog postupka, naime on je još kao dijete dolazio na tu nekretninu i pomagao oko grožđa. Poznato mu je da je ta nekretnina prije pripadala M, odnosno djedu i baki tužitelja, kasnije je to naslijedila baka od LA, a danas pripada Hrasti.

To mu je sve poznato zato što su njegovi roditelji bili susjedi od E i zato su dolazili na predmetnu nekretninu da im pomognu oko grožđa. Sa svojim roditeljima je dolazio, došao bi barem 2 – 3 puta godišnje. To je sve trajalo do prije 70-ih godina, ali uz tu nekretninu on bi prošao i kasnije, kada bi išao u Bašku Vodu.

Poznato mu je da oko 1963. – 1964. u blizini te nekretnine je napravljen most i tada su ljudi tuda prolazili, nastao je put, oni su taj put lokalno zvali "stazica". Preko te "stazice" je kasnije napravljena šetnica. Nekretnina E, sada LA se prije protezala sve do plaže, odnosno sve do mora. Svjedok navodi kako se tu ništa nije promijenilo, današnja šetnica prolazi preko nekretnine tužitelja, odnosno tužitelji su vlasnici šetnice i zemlje koja se naslanja na nju. Danas na toj nekretnini se nalazi kućica bez krova i par maslina.

Poznato mu je da tužitelji dolaze na tu nekretninu i da rade oko maslina. Naveo je da mu je poznato da su Hrastini podigli zid između potoka i predmetne čestice iz razloga da auti ne bi dolazili na predmetnu česticu. Također mu je poznato da je taj zid poslije bio razbijen i da su LA poslije tu stavljali stijene dok mi nije poznato da li je zid popravljen.

Svjedoku je pokazana fotografija na listu 83 spisa te je svjedok iskazao da su masline bile posađene na nekretnini koja nije prikazana na fotografiji, dok na ovom dijelu koji je prikazan na prvoj fotografiji na listu 83 bila je posađena loza.

8.5. Sud je poklonio vjeru iskazima tužitelja pod 2. i svjedoka budući su iskazivali životno, argumentirano i u skladu sa ostalim dokazima provedenim u postupku, prvenstveno nalazu i mišljenju vještaka, ali i dokazima provedenim u priloženim predmetima.

9. Dakle, provedenim dokaznim postupkom je utvrđen posjed prednika tužitelja i to njihove majke ĐA, djevojački CA, a ranije, od 1922. ili 1923. njezinog oca CA, što znači da se isti treba promatrati kroz primjenu pravila bivšeg Općeg građanskog zakonika (dalje OGZ) i čl. 1. i 2. Zakona o načinu primjene pravnih pravila donesenih prije 6. travnja 1941. ("Narodne novine" br. 73/91), sve temeljem odredbe čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009.,90/2010., 143/2012., 152/2014., dalje ZV), budući da se na stjecanje, postanak, pravni učinak i promjenu stvarnih prava primjenjuju pravila koja su bila na snazi u trenutku njihovog stjecanja, promjene i postanka.

Prema paragrafu 1468. OGZ-a rok za stjecanje prava vlasništva na nekretninama temeljem redovne dosjelosti bio je 30 godina, s time da je isti sukladno Načelnom mišljenju Proširene opće sjednice saveznog Vrhovnog suda br. 3/60 od 04.04.1960. skraćen na 20 godina, dok je prema paragrafu 1472. OGZ-a rok za izvanrednu dosjelost bio 40 godina, a temeljem kojih su se ocjenjivale pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjedanjem, sve do donošenja ZOVO.

Čl. 28. ZOVO je propisano da savjesni i zakoniti nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina, a savjesni posjednik nepokretne stvari, na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 20 godina. Nadalje, određeno je da nasljednik postaje savjestan posjednik od trenutka otvaranja nasljeđa i u slučaju kada je ostavilac bio nesavjestan posjednik, a nasljednik to nije znao niti je mogao znati, a vrijeme za dosjelost počinje teći od trenutka otvaranja nasljeđa. Odredbom čl. 30. ZOVO određeno da u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prethodnici sadašnjeg posjednika posjedovali stvar kao savjesni i zakoniti posjednici, odnosno kao savjesni posjednici.

Odredbom čl. 130. st. 1. ZV-a propisano je da tko stekne pravo vlasništva nekretnine temeljem zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi. Obzirom iz svega navedenog proizlazi da su prednici tužitelja nedvojbeno uživali pošten i kontinuiran posjed predmetnih nekretnina kroz zakonom određeno vrijeme koji je potrebno za stjecanje dosjelošću, s time da su ga oni evidentno uživali i dulje od potrebnog roka za stjecanje, ovaj sud je došao do uvjerenja da je upravo prednici tužitelja izvorno putem dosjelosti stekli vlasništvo predmetne nekretnine. Kako su upravo prednici tužitelja izvorno putem dosjelosti stekli vlasništvo predmetnog zemljišta pobliže opisanog u izreci, to su i tužitelji i to temeljem nasljeđivanja, sukladno čl. 128 ZV-a, postali suvlasnici predmetnih nekretnina.

Stoga, budući da je proteklo vrijeme koje se gore citiranim odredbama propisuje kao potrebno da bi pošteni posjednik postao vlasnikom temeljem dosjelosti, to je odlučeno kao u izreci.

10. Dakle, ovaj sud je utvrdio da je predmetna nekretnina bila u posjedu prednika tužitelja, i to od 1922. ili 1923., kada je izvršena materijalna dioba predmetne nekretnine, odnosno od kada je predmetna nekretnina pripala CA. Iskazom svjedoka utvrđeno je da je od njihove nekretnine oduzet dio radi izgradnje šetnice, te nakon toga njihova nekretnina se je protezala do ruba same šetnice. Iz iskaza svjedoka NA utvrđeno je da na predmetnom dijelu nisu bile posađene masline, već se je na tom dijelu uzgajala vinova loza, a što je u skladu i sa iskazom tužitelja pod 2. Da se tužitelji smatraju vlasnicima i posjednicima navedenog zemljišta proizlazi i iz činjenica da su svoj posjed štitili putem samopomoći, budući su izgradili betonski zid uz sam istočni dio predmetne nekretnine, kako bi spriječili druge da automobilima pristupaju na njihovu nekretninu, slijedom čega proizlazi da su isti aktivno štitili posjed navedene nekretnine.

Za istaknuti je da je i vještak u svome nalazu i mišljenju naveo da je zemljište neobrađeno, po svome izgledu jedinstveno sa zemljištem koje se pruža istočnije od predmetnog, a koje zemljište je u vlasništvu tužitelja, a od kojeg zemljišta nije odijeljeno nekom vidljivom i trajnom graničnom oznakom.

11. Slijedom navedenog, ovaj sud zaključuje da predmeta nekretnina nije pomorsko dobro, budući ista nije ušla u geodetski elaborat kao takva, a upravo tim dokumentom određena je granica pomorskog dobra.

Također ista nije niti put, budući je očevidom utvrđeno da se ista nastavlja sjeverno na šetnicu i da je jedinstvena cjelina sa nekretninom koja je u vlasništvu tužitelja. Budući je iskazom svjedoka u ovom, ali i u postupku broj P-726/05 utvrđeno da su upravo tužitelji i njihovi prednici imali posjed navedene nekretnine i to kroz razdoblje od preko sto godina, to je odlučeno kao u izreci pod točkom I.

12. Odluka o parničnom trošku temelji se odredbi članka 154. stavka 1. ZPP-a. Budući je tužitelj u cijelosti uspio u postupku, tužitelju se kao parnični trošak priznaje nagrada za sastav prijedloga za mirno rješenje spora, sastav tužbe od 100 bodova sukladno Tbr. 7. t. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/2023.), pristup na ročišta održana dana 18.1.2024., 17.5.2024., 28.11.2024., 5.3.2025. i 4.6.2025., sve u vrijednosti 100 bodova. Tužitelju je priznata nagrada za sastav podneska od 27.2.2025. u visini od zatraženih 50 bodova, čime je tužitelju ukupno priznato 750 bodova, odnosno 1.500,00 eur. Taj trošak treba uvećati za 20%, budući punomoćnik zastupa tri osobe, odnosno za iznos od 300,00 eur. Dobiveni iznos valja uvećati za iznos PDV-a od 25% (450,00 eur), što daje trošak tuženika u visini od 2.250,00 eur.

Tužiteljima nije priznata nagrada za sastav podneska od 17.1.2024., budući isti nije bio potreban za postupak. Naime, isti je predan dan prije rasprave, suprotna strana nije imala uvid u isti prije održavanja ročišta te je istim dostavljeno rješenje o nasljeđivanju iza pok. ĐA, koje su tužitelji mogli priložiti i na ročištu.

Tužitelju valja priznati i popisani trošak vještačenja u iznosu od 500,00 eur, kao i trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 26,54 eur, i pristojbe presude u iznosu od 53,09 slijedom čega ukupni trošak tužitelja iznosi 2.829,63 eur.

Slijedom svega navedenoga, odlučeno je kao u izreci pod točkom II.

Makarska, 16. lipnja 2025.

SUTKINJA:

Mirjana Urlić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi nadležnom Županijskom sudu putem ovog suda, pisano.

Ukoliko je stranka bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude, a istom ročištu nije pristupila tada će se dan objave presude na e-oglasnoj ploči smatrati kao dan primitka pismenog otpravka presude.

U slučaju da stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu tada će joj se pismeni otpravak presude dostaviti putem pošte te će se kao dan primitka uzeti dan kada joj je ista uručena od strane službenika pošte.

DNA:

-pun. tužitelja

-ODO Makarska

-u spis.