Baza je ažurirana 11.05.2026. zaključno sa NN 29/26 EU 2024/2679
- 1 - Revd 4083/2022-2
|
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Branka Medančića predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i mr. sc. Igora Periše člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice J. Č., iz Z. B., OIB ..., zastupane po punomoćnici S. M.-L., odvjetnici u Z., protiv tužene A. B. d.d., Z., OIB ..., zastupane po punomoćniku D. P., odvjetniku u Z., radi utvrđenja ništetnosti i isplate, odlučujući o prijedlogu tužene za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-737/2022-2 od 9. lipnja 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-7512/2019-33 od 13. travnja 2022., u sjednici održanoj 29. kolovoza 2023.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tužena je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude i u njemu postavila pravna pitanja koja smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava.
2. Odgovor na taj prijedlog nije podnesen.
3. Ovaj je sud prijedlog razmotrio sukladno odredbama čl. 385., 385.a i 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), koji se primjenjuje u ovome predmetu temeljem čl. 107. st. 1. i 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 80/2022).
4. U pogledu prvog pravnog pitanja (naznačenog pod „(i)“), koje se odnosi na početak tijeka zateznih kamata, za uputiti je da je pobijana odluka usklađena sa pravnim shvaćanjem revizijskog suda izraženog već u presudi poslovnog broja Revt 249/2014. od 9. travnja 2015.
5. U odnosu na drugo pravno pitanje (naznačeno pod „(ii)“), koje se odnosi na promjenjivost, odnosno nepromjenjivost (i visinu) stope kamate nakon utvrđene ništetnosti, valja reći da je na to pitanje Vrhovni sud Republike Hrvatske odgovorio u presudi broj Rev-308/22-2 od 19. travnja 2022. na način da je iskazao shvaćanje da potrošaču pripada pravo na povrat plaćenog po osnovi nepoštene ugovorne odredbe kojom je ugovorena promjenjivost kamatne stope prema odluci kreditora u visini utvrđene razlike između plaćenih kamata i kamata obračunatih na temelju kamatne stope utvrđene ugovorom u dijelu koji nije oglašen ništetnim, bez da se dio ugovorne odredbe koji je utvrđen ništetnim supstituira primjenom nekog parametra ili referentne stope koje bi određivao sud u okolnostima svakog pojedinog slučaja i u odnosu na tako utvrđenu stopu obračunava možebitna razlika. Pobijana je odluka u skladu s tim shvaćanjem.
6. U odnosu na treće pravno pitanje (naznačeno pod „iii.“), a koje se odnosi na potrebu izvođenja dokaza saslušanjem svjedoka, za uputiti je da je u žalbi tužena prigovarala odbijanju dokaznog prijedloga saslušanjem javnog bilježnika pa se i u ovom stadiju postupka može ukazivati samo na (eventualne) procesne povrede u pogledu odbijanja dokaznog prijedloga za saslušanje toga svjedoka.
6.1. U tom smislu je za uputiti na praksu Ustavnog suda Republike Hrvatske kojom se prihvatljivom ocijenila praksa nižestupanjskih sudova po kojoj se saslušanjem javnog bilježnika ne može utvrđivati obaviještenost potrošača prije sklapanja konkretnog ugovora jer javni bilježnik pri solemnizaciji ugovora o kreditu nije mogao potrošaču objasniti parametre promjene kamatne stope ili rizike fluktuacije tečaja švicarskog franka koji nisu bili navedeni u ugovoru o kreditu kojeg je solemnizirao niti je imao takve zakonske ovlasti prema mjerodavnom zakonodavnom okviru (vidi odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-4223/2021 od 1. prosinca 2021., U-III-3540/2021 od 30. lipnja 2022. etc.).
6.2. Ako bi se, pak, uzelo da tužena u prijedlogu za dopuštenje revizije problematizira nesaslušanje svjedoka - zaposlenice tuženika - imalo bi se dalje za zaključiti da se taj prigovor ne bi mogao uzeti u obzir u ovom stadiju postupka, jer to nije na adekvatan način problematizirano u redovnom pravnom lijeku.
7. U pogledu zadnjeg pravnog pitanja (naznačenog također pod „(iii)“), kojim se propituje utjecaj podnošenja tužbe za zaštitu kolektivnih prava i interesa na tijek zastare, pravno shvaćanje suda u pobijanoj odluci je usklađeno sa pravnim shvaćanjem revizijskog suda u odluci poslovnog broja Rev 2245/2017 od 20. ožujka 2018.
8. U odnosu na sva ta pitanja ovaj sud ne vidi razloga za preispitivanje svoje (već ustaljene) prakse.
9. Iz svega obrazloženog proizlazi da u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz članka 385.a stavka 1. ZPP-a i dopuštenje revizije pa je, na temelju odredbe članka 392. stavka 1., u vezi s člankom 387. stavkom 5. ZPP-a, riješeno kao u izreci.
Zagreb, 29. kolovoza 2023.
Predsjednik vijeća:
Branko Medančić, v.r.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.