Republika Hrvatska

Općinski sud u Slavonskom Brodu - Stalna služba u Novoj Gradiški

Nova Gradiška

Poslovni broj: Pn-303/2017-118

Spojen spis Pn-304/2017.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški po sucu Željki Paunović kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja UĆ iz [adresa] OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Nemanji Nožinić, odvjetniku iz Nove Gradiške, protiv tuženika Hrvatski ured za osiguranje iz Zagreba, Martiićeva 71, OIB 3892295847, zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog ureda Mađarić & Lui iz Zagreba i umješača na strani tuženika JĆ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Sandri Đurin, odvjetniku iz Nove Gradiške, nakon održane glavne javne rasprave 30. travnja 2025. održane u nazočnosti Nemanje Nožinić punomoćnika tužitelja, Roberta Demo, odvjetnika u zamjeni za odvjetnički ured Mađarić & Lui iz Zagreba , te Sandre Đurin odvjetnice umješača na strani tuženika a u nenazočnosti uredno pozvanog tužitelja i umješača osobno nakon objave presude dana 16. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužitelj MĆ iz [adresa] OIB [osobni identifikacijski broj], s tužbenim zahtjevom koji glasi:

"1. Nalaže se tuženiku HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE, Martićeva 71, Zagreb, OIB 38922958547, da tužitelju UĆ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], na ime naknade štete pored već isplaćenog iznosa od 9.800,00 kn/1.300,68 € isplati i daljnji iznos naknade štete od 3.605,85 kn/478,58 € sa zakonskom zateznom kamatom koja teče počam od dana 17. prosinca 2015. godine do 31.12.2022. po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. do konačne isplate po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

Spojen spis Pn-304/2017

2. Nalaže se tuženiku HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE, Martićeva 71, Zagreb, OIB 38922958547, da tužitelju UĆ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], na isplaćeni nesporni iznos na ime naknade štete od 9.800,00 kn/1.300,68 € isplati i zateznu kamatu po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, koja na iznos od 9.800,00 kn/1.300,68 € teče od 17. prosinca 2015. godine do 24. svibnja 2016. godine u iznosu od 343,17 kn/45,55 € s zakonskom zateznom kamatom počam od 12. prosinca 2017. god. do 31.12.2022. po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. do konačne isplate po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

3. Nalaže se tuženiku HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE, Martićeva 71, Zagreb, OIB 38922958547, da tužitelju UĆ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] na ime naknade štete pored već isplaćenog iznosa od 3.328,00 kn/441,70 € isplati i daljnji iznos naknade štete od 46.217,00 kn/6.134,05 € sa zakonskom zateznom kamatom koja teče počam od dana 17. prosinca 2015. godine do 31.12.2022. po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. do konačne isplate po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

4. Nalaže se tuženiku HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE, Martićeva 71, Zagreb, OIB 38922958547, da tužitelju UĆ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] na isplaćeni nesporni iznos na ime naknade štete od 3.328,00 kn/441,70 € isplati i zateznu kamatu po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, koja na iznos od 3.328,00 kn/441,70 € teče od 17. prosinca 2015. godine do 24. svibnja 2016. godine u iznosu od 116,54 kn/15,47 € sa zakonskom zateznom kamatom počam od 12. prosinca 2017. god. do 31.12.2022. po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. do konačne isplate po stopi zatezne kamate koja

Spojen spis Pn-304/2017

se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

5. Tuženik je dužan tužitelju naknaditi parnični trošak ovog postupka sa zakonskom zateznom kamatom po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, počam od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.“

II Nalaže se tužitelju UĆ iz [adresa] OIB [osobni identifikacijski broj], , da na ime parničnog troška tuženiku Hrvatski ured za osiguranje iz Zagreba, Martićeva 71, OIB 3892295847, naknadi iznos od 3.075,78€ te da JĆ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] umješaču na strani tuženika naknadi iznos 2.200,00€ sve zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja presude 16. lipnja 2025., po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

III S preostalim zatraženim parničnim troškom preko dosuđenog iznosa tuženi Hrvatski ured za osiguranje i SĆ umješač na strani tuženika se odbijaju kao neosnovanim i previsoko zatraženim.

Obrazloženje

1. Tužitelj MĆ je utužio tuženika Hrvatski ured za osiguranje (dalje samo tuženik) tužbom od 21. 12.2017. za iznos od 5.200,00 kuna radi naknade štete. U tužbi navodi da je u prometnoj nezgodi od 13.11.2015. u mjestu Prvča ispred kbr. 151 za koju nezgodu je isključivo odgovoran SĆ vozač neregistriranog i tehnički neispravnog radnog stroja –kombajna marke Đuro Đaković M-16206 na osobnom vozilu tužitelja marke VW Passat registarske oznake [registarska oznaka], godina proizvodnje 1998. broj šasije [broj šasije] nastupila znatna materijalna šteta u vidu brojnih oštećenja vidljivih iz zapisnika o očevidu, izvidu štete i priložene fotodokumentacije koju tužitelj procjenjuje na iznos od 15.000,00 kuna.

Tuženik je po odštetnom zahtjevu tužitelja isplatio istom nesporni dio iznosa na ime dijela naknade materijalne štete na vozilu u iznosu od 9.800,00 kuna s 24. svibnja 2016. isti nesporno isplaćen iznos ne predstavlja adekvatnu novčanu naknadu za popravak nastalih oštećenja na vozilu tužitelja i nastalih troškova, pa tužitelj na ime naknade materijalne štete potražuje od tuženika daljnji iznos od 5.200,00 kuna sa zakonskim zateznim kamatama na isti iznos od 17. prosinca 2015. Potražuje i zateznu kamatu na nesporno isplaćeni iznos od 9.800,00 kuna za razdoblje od 17.12.2015. do 24. svibnja 2016.

2. U odgovoru na tužbu tuženik Hrvatski ured za osiguranje priznaje pasivnu legitimaciju jer je u predmetnoj nesreći od 13.11.2015. sudjelovalo neosigurano

Spojen spis Pn-304/2017

vozilo a sve temeljem odredbi Zakona o obveznim osiguranjima u prometu. Priznaje činjenicu nastanka prometne nezgode, no osporava način nastanka iste kako je opisan u tužbi ističe se prigovor suodgovornosti tužitelja za nastalu nezgodu i posljedice u omjeru od 20 % obzirom da iz dostavljene dokumentacije proizlazi da do iste ne bi došlo da tužitelj nije prekoračio dozvoljenu brzinu kretanja u naseljenom mjestu za oko 57 % odnosno vozilom je prije kontakta upravljao oko 90 km/h, a gdje je brzina ograničen u naseljenom mjestu 50 km/h. da je upravljao dozvoljenom brzinom na vrijeme bi uočio položaj nastavka radnog stroja kombajna tzv. "Heder" za što je imao tehničke mogućnosti obzirom na širinu osobnog vozila 1,74 m uz 0,65 m kosa radnog stroja preko uzdužne crte kolnika što je širina od 2,39 m, dok je širina prometne trake 2,55 m. Uzevši suodgovornost tužitelja u omjeru od 20 % za nastanak prometne nesreće tuženik je izvršio isplatu nespornog iznosa od 9.800,00 kuna za imovinsku štetu na vozilu pa je po tuženiku tužitelju naknađena cjelokupna imovinska šteta i tuženik nije u obvezi isplatiti ikakve dalje iznose.

Radi utvrđenja dinamike nastanka prometne nesreće i odgovornosti za istu predlaže se saslušanje vozača neosiguranog kombajna JĆ te službenim putem od Prekršajnog suda u Slavonskom Brodu SS u Novoj Gradiški pribaviti cjelokupni predmet vođen povodom prometne nesreće Pp P-446/16 koji je vođen protiv JĆ, te se predlaže pribaviti radi uvida cjelokupnu dokumentaciju iz MUP-a. Tuženik se protivi prometnom vještačenju koje predlaže tužitelj, no osporava se visina nastale štete na vozilu u iznosu od 15.000,00 kuna i tuženik smatra da je navedeni iznos paušalno naznačen. Protivi se i zatraženim zakonskim zateznim kamatama na isti iznos od 17.12.2015., jer kad se radi o totalnoj šteti na vozilu iste teku od presuđenja do isplate a ne od podnošenja odštetnog zahtjeva.

Totalna šteta na motornom vozilu predstavlja nenovčanu imovinsku štetu koja nije reparirana i na takav iznos naknade nenovčane imovinske štete koja nije reparirana zakonske zatezne kamate teku od dana presuđenja bez obzira kada je šteta procijenjena, a što je i stajalište sudske prakse VSRH, Rev.2054/95 i Rev.3799/94. "Kada se naknada nenovčane imovinske štete dosuđuje prema odredbi članka 1089 Zakona o obveznim odnosima, (dalje ZOO ) prema cijenama u vrijeme presuđenja od teku i zatezne kamate neovisno što tužitelj svoj tužbeni zahtjev nije uskladio s cijenama u vrijeme presuđenja. Imovinska nenovčana šteta postaje određena donošenjem prvostupanjske presude a opseg naknade imovinske nenovčane štete kao novčane obveze može biti poznat tek kad je na pravno obvezujući način izražen u novcu, tj. kada nenovčana obveza dobije značenje novčane obveze donošenjem prvostupanjske presude i zbog toga se početak tijeka zatezne kamate određuje od dana donošenja prvostupanjske presude." ŽS u Osijeku Gž-741/11.

U slučaju totalne štete na vozilu kada popravak nije rentabilan jer se radi o nenovčanoj imovinskoj šteti koja nije reparirana zakonska zatezna kamata teče od presuđenja, a ne od oštetnog zahtjeva ili nekog drugog datuma iz razloga što je presuđenjem dužnik saznao za visinu naknade koja se utvrđuje primjenom odredbe članka 1103 u vezi s člankom 1089 ZOOO-a prema cijenama u vrijeme presuđenja pa od tada dužnik pada u zakašnjenje. ŽS Pula-Pola Gž-190/16. Tuženik osporava i potraživanje kamata od strane tuženika na nesporno isplaćeni iznos imovinske štete. Osporava se osnovanost i visina tužbenog zahtjeva te se predlaže odbijanje istog. Tuženik predlaže temeljem članka 29. stavak 5. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu a u svezi s člankom 211 ZPP-a o otpočetoj parnici obavijestiti JĆ vozača i vlasnika neosiguranog i neregistriranog radnog stroja – kombajna a

Spojen spis Pn-304/2017

radi miješanja u parnicu na strani tuženika jer postoji mogućnost naknadnog regresnog zahtjeva.

3. SĆ, predloženi umješač na strani tuženika je podneskom od 15.3.2018. izjavio da ima pravni interes i da prihvaća miješanje u parnici na strani tuženog. Pridružuje se prigovorima i obrazloženjima tuženika te potvrđuje da je 13.11.2015. bio učesnik prometne nesreće kao vozač neregistriranog kombajna, a u kojoj nezgodi je sudjelovao i tužitelj kao vozač osobnog vozila reg. oznake [registarska oznaka]. Umješač u cijelosti osporava svoju odgovornost za štetni događaj te da je isplatom traženog iznosa od 50% visine štete tužitelj pretplaćen za štetu jer da je dobio više nego što mu objektivno pripada po zakonu i sudskoj praksi. Umješač nije odgovoran za nastanak prometne nezgode jer je rješenjem Prekršajnog suda Pp P- 446/16 oslobođen prekršajne odgovornosti za prekršaj iz članka 236.st.7. u vezi sa čl. 293.st.2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (dalje: ZSPC) tj. za izazivanje prometne nezgode dana 13.11.2015. upravljajući radnim strojem – kombajnom, a u kojoj prometnoj nezgodi je lakše ozljede zadobio MĆ. Isti je proglašen krivim za prekršaj iz čl. 238.st.1. kažnjivo po čl. 238.st.8. ZSPC, odnosno što je zatečen u prometu na cesti da upravlja neregistriranim kombajnom koji nije bio osiguran, a što nije uzročno-posljedično utjecalo na nastanak nezgode. Uzrok nezgode je isključivo neprilagođena brzina kretanja vozila tužitelja UĆ koja je bila daleko veća od dozvoljene od 50 km/h, a što je vidljivo iz fotografija oštećenog vozila i drugih objekata kada je na samom vozilu došlo do oštećenja konstrukcije i nosećeg dijelova vozila, a što potvrđuje brzina kretanja vozila tužitelja preko 100 km/h što je izrazito grubo kršenje dozvoljene brzine kretanja na mjestu nezgode, a što isključuje pravo na bilo kakvu odštetu. Umješač osporava i visinu tužbenog zahtjeva jer vozilo nije imalo tržišnu vrijednost koju navodi tužitelj te je isplatom iznosa od 9.800,00 kn tužitelju, a uvećano za vrijednost ostataka oštećenog vozila tuženik utvrdio realnu tržišnu cijenu vozila tužitelja. Protivi se i zahtjevu za isplatom zakonskih zateznih kamata na nesporno isplaćeni iznos jer se radi o totalnoj šteti na vozilu, imovinskoj šteti koja nije iskazana po računima, a kamata može teći tok od presuđenja. Predlaže odbiti tužitelja sa tužbenim zahtjevom. Uz podnesak dostavlja presudu Prekršajnog suda u Slavonskom Brodu broj Pp P-446/2016 od 9. ožujka 2016. (str. 221-229 spisa).

4. Tuženik u daljnjem tijeku postupka predlaže priklapanje spisa Pn-304/2017 po tužbi tužitelja UĆ protiv Hrvatskog ureda za osiguranje (dalje: HUO), a kojom se potražuje naknada za dobivene ozljede tužitelja MĆ i trošak liječenja. Umješač predlaže priklapanje spisa Povrv-61/2017 vezano za isti štetni događaj po regresnoj tužbi HUO-a u kojem predmetu je provedeno prometno vještačenje na okolnost nastanka prometne nezgode dana 13.11.2015., a kojim vještačenjem je utvrđena brzina kretanja vozila tužitelja prije kontakta sa vozilom umješača od 120 km/h uz postojeće ograničenja na tom dijelu naselja od 50 km/h što upućuje na objesno ponašanje i grubo kršenje prometnih ograničenja brzine u naseljenom mjestu tužitelja kao vozača i njegovu isključivu odgovornost za nezgodu te je ta činjenica bila i osnov za oslobađanje umješača JĆ u prekršajnom postupku od prekršajne odgovornosti za nezgodu 13.11.2015.

Tužiteljska strana u cijelosti osporava sve navode iz podnesaka tuženika i umješača na strani tuženika koji su u suprotnosti s navodima tužbe te ističe isključivu odgovornost SĆ za nastanak prometne nezgode kao i štete iz istog

Spojen spis Pn-304/2017

događaja. Poriče da bi tužitelj bio namiren iz iznosa koji mu je HUO nesporno isplatio.

5. Umješač na strani tuženika je dostavio u spis nalaz sudskog prometnog vještaka RĆ od 13.4.2018., a koje vještačenje je provedeno u predmetu Povrv- 61/2017, koji predmet se vodi po tužbi ovdje tužitelja HUO-a protiv tuženika SĆ, radi regresnog zahtjeva za naknadom štete (str. 250 spisa), a u kojem nalazu je skica i situacijski plan napravljeno po djelatnicima policijske postaje. dostavljen je i zapisnik od 14. veljače 2018. u istom predmetu Povrv-61/2017 na kojem ročištu su saslušani ondje svjedoci MĆ, ŠĆ, EĆ, NĆ i u tom predmetu tuženik SĆ (str.255-257).

6. U daljnjem tijeku postupka sud je raspravnim rješenjem dopusti miješanje JĆ kao umješača na strani tuženika te je starijem spisu Pn-303/2017 izvršeno priklapanje spisa Pn-304/2017, a obzirom da su oba predmeta iste stranke te se u jednom potražuje naknada neimovinske i imovinske štete, a u drugom samo imovinske iz istog štetnog događaja.

7. U spisu Pn-304/2017 koji je priklopljen na mlađi spis Pn-303/2017 tužitelj od HUO- a potražuje naknadu neimovinske i imovinske štete u ukupnom iznosu od 11.372,00 kn sa z.z. kamatom na isti iznos počev od 17. prosinca 2015. do isplate. Navodi se da je u štetnom događaju od 13.11.2015. u prometnoj nezgodi za koju je isključivo odgovoran SĆ, vozač kombajna, a gdje je tužitelj bio vozač osobnog automobila i u kojoj nezgodi je tužitelj zadobio višestruke tjelesne ozljede zbog kojih je trpio bolove, strah te da postoji umanjenje životnih i radnih aktivnosti i naruženje te da mu je bila potrebna tuđa pomoć i njega. Tužba u predmetu Pn-304/2017 je podnesena sa 21.12.2017. te tužitelj na ime pretrpljene fizički boli potražuje iznos od 3.872,00 kn za pretrpljeni strah 3.000,00 kn, za smanjenje životnih i radnih aktivnosti 2.000,00 kn, za naruženost 1.000,00, a za tuđu i njegu i pomoć 1.100,00 kn te troškove liječenja 400,00 kn ili ukupno 11.372,00 kn. Tužitelj priznaje nesporno isplaćen iznos na ime naknade neimovinske štete sa 24. svibnja 2016. u iznosu od 3.328,00 kn pa nadalje potražuje daljnji iznos od 11.372,00 kn u skupnom iznosu bez razdvajanja imovinske od neimovinske štete.

Uz tužbu u tom predmetu dostavljen je situacijski plan izrađen po djelatniku policije VĆ koji je bio na očevidu. Ponuda oštećenika UĆ od 16. prosinca 2015. (str. 13 spisa) zaprimljena kod HUO-a sa 17.12.2015., a kojom ovdje tužitelj kao oštećenik potražuje iznos od ukupno 17.100,00 kn i to na ime pretrpljene fizičke boli 8.000,00kn, za pretrpljeni strah 7.500,00 kn, za tuđu pomoć i njegu 1.200,00, za troškove liječenja 400,00 kn.

Dostavljena je i ponuda za isplatu štete HUO-a u ukupnom iznosu od 14.628,00 kn (str. 14 spisa), a kojom isti na ime cjelokupne neimovinske štete priznaju kao nesporno iznos od 3.328,00 kn, na ime totalne štete na vozilu iznos od 9.800,00 kn, na ime troškova zastupanja 1.500,00 kn. Na istoj ponudi navedena je procjena i obračun totalne štete pa je kao vrijednost vozila MĆ na dan nastanka štete uzeta vrijednost od 17.500,00 on, vrijednost ostatka vozila iznos od 5.250,00 kn te vrijednost za isplatu 12.250,00 kn. Uz doprinos oštećenika UĆ nastanku štetnih posljedica zbog prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila u omjeru od 20% HUO je isplatio oštećeniku UĆ nesporne iznos od

Spojen spis Pn-304/2017

9.800,00 na ime neimovinske štete na vozilu 3.328,00 kn na ime cjelokupne neimovinske štete.

Uz tužbu u predmetu Pn-304/2017 u kojem se zahtjeva naknada neimovinske štete te imovinske za troškove liječenja i naknade za tuđu pomoć i njege dostavljena je medicinska dokumentacija za tužitelja (str. 15-40 spisa).

U odgovoru na tužbu u spojenom predmetu Pn-304/2017 se priznaje pasivna legitimacija tuženika te se ističe prigovor suodgovornosti tužitelja za nastalu nesreću i posljedice u omjeru od 20% obzirom da je iz dokumentacije vidljivo da je tužitelj prekoračio dozvoljenu brzinu kretanja za oko 57% te da je vozilom prije kontakta sa kombajnom kojim je upravljao umješač SĆ, vozio brzinom od 90 km/h u naseljenom mjestu, a gdje je brzina ograničena na 50 km/h. Da se tužitelj pomaknuo bliže desnom rubu kolnika, a za što je imao mogućnosti zbog širine osobnog vozila (1,74 m + 0,65 m kosa radnog stroja preko uzdužne crte kolnika = 2,39 m, a širina prometne trake je 2,55 m) ne bi došlo do prometne nesreće. Uz suodgovornost tužitelja u omjeru od 20% za nastanak prometne nezgode, tuženik je izvršio isplatu nespornog iznosa od 3.328,00 kn za neimovinsku štetu i imovinsku štetu ( bolovi, strah, tuđa pomoć i njega) te tuženik smatra daje tim iznosom tužitelj namiren. U istom predmetu tuženik je predložio provođenje prometnog vještačenja radi utvrđenja dinamike nastanka prometne nesreće i odgovornosti za istu. Ističe da je zahtjev za naknadu s osnova naruženosti i s osnova trajnog smanjenja životne i radne aktivnosti neosnovan jer iz medicinske dokumentacije proizlazi da je tužitelj zadobio površinsku ozljedu ramena i nadlaktice koja je dijagnosticirana 13.11.2015. (str. 38 spisa Pn- 304/2017) te istegnuće vratne muskulature, koje ozljede su dijagnosticirane 20.11.2015. (str. 40 spisa Pn-304/2017), koje su lake tjelesne ozljede, u potpunosti su sanirane i nisu ostavile trajne posljedice niti je iza istih kod tužitelja ostalo kakvo naruženje.

Osporava uzročno-posljedičnu vezu između prometne nesreće od 13.11.2015. i zdravstveno stanje tužitelja opisano u medicinskoj dokumentaciji koja datira nakon 30.12.2015 u kojoj je opisano krvarenje ispod meke moždane ovojnice dijagnosticirano krajem mjeseca prosinca 2015. kada je tužitelj, nakon predmetne nesreće, prema navodima dokumentacije, negirao traumu glave te se stanje nakon 30.12.2015. nije dovodilo u vezu sa predmetnom nesrećom. Iz otpusnog pisama Opće bolnice dr. Josip Benčević u kojoj je tužitelj boravio od 4.1. do 26.1.2016. proizlazi da je tužitelj 30.12.2015. pregledan konzilijarno od neurologa na Općem hitnom bolničkom prijemu, nakon pregleda oftamologa jer je pacijent oko 22 sata na dan prijema 3012.2015. išao pogledati ulje u auto, ubo se u desno oko na antenu od auta i od tada ima difuzne glavobolje, bolove u vratu i smeta mu svjetlo. Predlaže se stoga da vještak prilikom izrade nalaza ne uzima u obzirom med. dokumentaciju koja datira nakon 30.12.2015. i koja se ne odnosi na predmetnu nesreću te se predlaže dostava medicinskog kartona tužitelja.

Tuženik se protivi i postavljenom zahtjevu za naknadu troškova liječenja koji su paušalno navedeni i ničim dokazani. Osporava se tijek zakonskih zateznih kamata na neimovinsku štetu koje mogu teći od danja presuđenja, a ne od 17.11.2015. jer se radi o nenovčanoj imovinskoj šteti koja je poznata tek u vrijeme presuđenja i od tada mogu teći kamate na istu. Tuženik osporava potraživanje kamata na nesporno isplaćen iznos te navodi da procesne kamate na iznos neisplaćenih dospjelih zateznih kamata se ne mogu zahtjevati sve dok ne prestane glavna novčana tražbina iz koje proizlaze pa i u slučaju kada je utužena i obračunata u apsolutnom iznosu. Zatezna kamata nastaje kao posljedica zakašnjenja u ispunjenju određene novčane

Spojen spis Pn-304/2017

obveze i teče do njenog ispunjenja te je neodvojiva od glavnog duga s kojim čini cjelinu sve dok glavni dug ne bude plaćen, a kada se zahtjev za kamate osamostaljuje (VTS, PŽ-2521/00 od 28.11.2001.) Tek prestankom glavne tražbine neplaćene zatezne kamate se osamostaljuju i obračunavaju kao glavna tražbina na koje se mogu zahtjevati zatezne kamate od dana kada je sudu podnesen zahtjev za njihovu isplatu.

I u predmetu Pn-304/2017 tuženik predlaže pristupanje SĆ kao umješača na strani tuženika, koji je na isto pristao te se pridružio navodima tuženika. Umješač u cijelosti osporava svoju odgovornost za štetni događaj i ističe da je tužitelj isplatom od 3.328,00 kn pretplaćen u šteti jer da je dobio više nego što mu objektivno pripada po zakonu i sudskoj praksi. U podnesku umješača se ponavljaju navodi iz podneska istog umješača danog u predmetu Pn-303/2017 te se ističe da je umješač rješenjem Prekršajnog suda Pp P-446/2016 oslobođen prekršajne odgovornosti za prekršaj izazivanja prometne nezgode te je istim rješenjem kažnjen samo što je upravljao u prometu kombajnom koji nije bio registriran ni osiguran, a koji prekršaj nije uzročno-posljedično utjecao na nastanak nezgode te je uzrok nezgode neprilagođena brzina kretanja vozila tužitelja MĆ. Cenzor tuženog je povrede tužitelja označio kao lake tjelesne ozljede pa je nesporno isplaćen iznos od 3.328,00 kn koji je tužitelj dobio od tuženika i više nego pravična naknada, a zbog velikog doprinosa upravo tužitelja nastanku prometne nezgode i grubog kršenja i prekoračenja brzine kretanja njegovog vozila.

8. Među strankama je sporan osnov i visina tužbenog zahtjeva te je sporno da li je umješač SĆ isključivo odgovoran za nastanak prometne nezgode dana 13.11.2015. te da li postoji doprinos tužitelja nastanku štetnog događaja, a time da li postoji odgovornost tužitelja za posljedice nastale iz istog.

9. U tijeku postupka provedeni su dokazi uvidom u priklopljeni spis Povrv-61/2017 po tužbi Hrvatskog ureda za osiguranje protiv tuženika JĆ, u priloge uz tužbu u spojenom spisu Pn-304/17, u medicinsku dokumentaciju za tužitelja, u podneske stranaka, u priloge uz tužbu u predmetu Pn-303/17 po zahtjevu za naknadu imovinske štete, u nalaze prometnih vještaka Đure Šarić i Darka Konjevića, u nalaz medicinskog vještaka dr. Dalibora Marića, u usmena očitovanja navedenih vještaka, u iskaze saslušanih svjedoka, u iskaz saslušanog tužitelja UĆ, u presliku medicinskog kartona

10. Uvidom u priklopljeni spisa Povrv-61/2017 po tužbi Hrvatskog ureda za osiguranje protiv tuženika JĆ, radi regresnog potraživanja presudom od 5. listopada 2018. u cijelosti je odbijen tužitelj sa zahtjevom da se održi na snazi platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi donesen od strane javnog bilježnika kojim rješenjem se nalaže tuženiku JĆ da namiri tužitelju HUO tražbinu u iznosu od 13.690,50 kn sa kamatama na pojedinačno naznačene iznose kao u izreci presude (str. 198 priklopljenog spisa Povrv-61/2015).

Tijekom parničnog postupka u predmetu Povrv-61/2015, ondje HUO kao tužitelj ističe kako ima pravo potraživati od ondje tuženika SĆ na ime isplaćene štete ondje utuženi iznos od 13.690,50 kn, zajedno sa ostalim troškovima iz razloga što je oštećenom UĆ isplatio naknadu štete u mirnom postupku. U priklopljenom predmetu Povrv-61/2017 ondje tuženik SĆ negira potraživanje tužitelja, smatrajući kako je za štetu isključivo odgovoran MĆ, Spojen spis Pn-304/2017

osiguranik tužitelja iz razloga što je upravljao osobnim automobilom nedozvoljenom brzinom od oko 122,7 km/h, a u naseljenom mjestu je predviđena brzina od 50 km/h. Kombajn kao radni stroj bio je pravilno osvijetljen, kako sa bočne, tako i sa prednjeg i zadnjeg dijela te sa uključenom svjetlosnom rotacijom, a imao je i pratnju. Tuženik smatra da je i prema sudsko prometnoj praksi, nastalo grubo kršenje zakonskih propisa vezano za brzinu kretanja vozila od strane osiguranika tuženika. U prekršajnom postupku koji se vodio pod br. Pp P-446/16 tuženik SĆ je pravomoćno oslobođen od odgovornosti za nastanak nezgode od 13.11.2015. te je prema njemu izrečena samo novčana kazna vezano za upravljanje u prometu ne registriranim i neosiguranim radnim strojem, a što nije u uzročno posljedičnoj vezi sa štetnim događajem.

U istom priklopljenom predmetu je nesporno da se dana 13.11.2016. dogodila prometna nezgoda u mjestu Prvča, u kojoj prometnoj nezgodi je sudjelovao osiguranik tužitelja MĆ osobnim vozilom marke VW Passat reg. ozn. [registarska oznaka] i SĆ koji je upravljao sa radnim strojem-kombajnom marke "Đuro Đaković" M1620H. Nije sporna visina štete koja je nastala na osobnom automobilu osiguranika tužitelja, a sporan je osnov štete, tj. tko je odgovoran za nastali štetni događaj. U predmetu su provedeni dokazi saslušanjem svjedoka MĆ, ŠĆ, EĆ, NĆ i tuženika SĆ, provedeno prometno vještačenje po vještaku PĆ i izvršen je uvid u sve materijalne dokaze koji se nalaze u spisu. Iz obrazloženja presude donesene u istom predmetu vidljivo je da je sud u cijelosti poklonio vjeru saslušanim svjedocima EĆ, ŠĆ i NĆ te tuženiku SĆ jer su isti identično iskazivali o dinamici nastanka prometne nezgode te su identično potvrdili kako je kombajn kao radni stroj bio osvijetljen, imao je pratnju te da je vozio uobičajenom brzinom. Nasuprot toga, osobno vozilo osiguranika tužitelja vozilo je velikom brzinom pri čemu je vozač tog vozila MĆ nakon sraza sa hederom kombajna nastavio voziti istom brzinom i zaustavio se na zidu, tj. ogradi u vlasništvu gospodina U. Po nastalom događaju vozač osobnog automobila je pobjegao sa mjesta događaja i vratio se tek nakon sat i pol do dva.

Nasuprot iskaza ovih svjedoka i tuženika, Hrvatski ured za osiguranje, ondje tužitelj, isključuje odgovornost svog osiguranika UĆ te navodi da je za štetu odgovoran tuženik SĆ jer je sa dijelom svog radnog stroja hederom, prešao na njegov kolnički trak te je on dogovoran za nastali događaj.

Iz provedenog prometnog vještačenja, kao i ostalih materijalnih dokaza koji se nalaze u spisu, proizlazi kako su iskazi saslušanih svjedoka i tuženika u cijelosti identični sa ostalim dokazima, dok je iskaz osiguranika tuženika MĆ u suprotnosti sa svim ostalim dokazima pa je očito kako je nastojao pogodovati svojim interesima. Uvidom u otvorene stavke od 15.11.2016. ukupna potraživanja tužitelja HUO-a prema tuženiku JĆ iznose 13.690,50 kn, a koji izvod je sačinjen temeljem izvršenih isplata njihovom osiguraniku MĆ.

Uvidom u presudu Prekršajnog suda Slav. Brod, Stalna služna u Novoj Gradiški Pp P-446/16 razvidno je da je u tome postupku tuženik kao okrivljenik SĆ kriv što je toga dana zatečen u prometu na cesti da upravlja neregistriranim radnim strojem, čime je počinio prekršaj iz čl.238 st.1 kažnjiv po čl.238 st.8 Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Međutim, isti nije odgovoran za prometnu nezgodu jer već i u obrazloženju presude prekršajnog suda proizlazi kako je kombajn bio zaustavljen djelomično i na suprotnom premetom traku oko 50 cm. Međutim brzina kretanja osobnog automobila je uzrok navedene nezgode jer se u naseljenom mjestu

Spojen spis Pn-304/2017

vozač MĆ nije smio kretati tom brzinom, a što je nedvojbeno utvrđeno i u ovom postupku, što proizlazi iz pisanog nalaza i mišljenja vještaka PĆ, a koje je obrazloženo i na ročištu od 27.09.2018.

Izvršen i uvid u zapisnik o očevidu o predmetnoj nezgodi kao i dinamici nastanka prometne nezgode.

Iz medicinske dokumentacije osiguranika tuženika (str.37-65 priklopljenog spisa Povrv-61/2017) je razvidno da je osiguranik tužitelja MĆ u navedenoj prometnoj nezgodi zadobio tjelesne ozljede opisano kao iščašenje i nategnuće zglobova ligamenata u području vrata.

Izvršen je uvid u izvid štete od Uniqa osiguranje od 17.11.2015. sa opisom oštećenja osobnog automobila u vlasništvu osiguranika tužitelja zajedno sa prometnom dozvolom predmetnog automobila, kupoprodajni ugovor o kupnji osobnog vozila te je izvršen uvid u fotografije o nastalim oštećenjima na vozilu.

Iz pisanog nalaza i mišljenja sudskog vještaka za promet dipl. ing. PĆ od 12.04.2018. ( str.177 priklopljenog spisa Povrv-61/2017) nedvojbeno proizlazi kako se osobno vozilo MĆ, osiguranika tužitelja kretalo ravnim kolnikom ŽC 4156 širine 5,1 m podijeljenim isprekidanom središnjom linijom i osvijetljenog javnom rasvjetom kroz mjesto Prvča, brzinom od oko 122,7 km/h. U času sudara je prednji lijevi vrh automobila bio na 20,7 m južno od IM i na oko 2,6 m zapadno od istočnog ruba kolnika te je njegova uzdužna os bila paralelna sa osi kolnika. Prednji lijevi vrh kombajna je u sudarnom položaju bio na oko 20,7 m od IM i na oko 3,1 zapadno od istočnog ruba kolnika prelazeći preko njegove središnjice za oko 0,55 m. Uzajamno uočavanje na ravnom kolniku je moralo biti moguće na razmaku znatno većem od 100 m te su vozači mogli pravovremeno uočiti položaj kombajna na kolniku. Vozači uz uočavanje dimenzija kombajna i potrebe djelomičnog silaženja s kolnika na bankinu pri mimoilaženju, za izvođenje ove radnje morali su prije mimoilaženja usporiti na 20-30 km/h. Položaj vozila koja nailaze u susret bio je uočljiv za vozača kombajna koji je mogao po potrebi prije mimoilaženja sići desnim kotačima na svoju desnu bankinu kako bi oslobodio suprotni kolnički trak, koji u normalnom kretanju djelomično mora zauzimati hederom širine 3,4 m. Vještak je na ročištu za raspravu od 27. rujna 2018. u istom predmetu obrazložio svoj pisani nalaz na način da je osobno vozilo išlo brzinom od oko 120 km/h iz razloga što se radi o oštećenju na automobilu za koja je minimalna sudarna brzina od oko 120 km/h pa je stoga došlo i do odvajanja limene površine prednjih lijevih vrata a koja su nakon nesreće i zatečena na prednjem lijevom vrhu hedera. U protivnom, da je bila manja brzina, došlo bi samo do deformacije, a ne i potpunog odvajanja metalnih dijelova vrata. Isto tako vještak pojašnjava da vozač kombajna neposredno pred sudar nije mogao desnim kotačima prijeći na bankinu jer su se nalazila parkirana dva automobila na samoj bankini, a što je vidljivo na skici mjesta nesreće označeno brojevima 4 i 5.

Iz prekršajnog spisa 6 Pp P-466/16, a posebno iz rješenja od 26.04.2016. razvidno je da je tuženik SĆ u tome postupku oglašen krivim jer je zatečen u prometu na cesti da upravlja ne registriranim radnim strojem, kombajnom iz čega nedvojbeno proizlazi kako na strani tuženika ne postoji nikakva odgovornost za nastanak prometne nezgode.

Pri donošenju presude u priklopljenom Povrv-61/2017 sud je mišljenja kako je za istu prometnu nezgodu isključivo dogovoran osiguranik tužitelja jer je isti svojim ponašanjem grubo kršio zakonske propise o ograničenju brzine kretanja koja je

Spojen spis Pn-304/2017

izjednačena sa namjerom, kako u svom podnesku i pojašnjava tuženik, a što isključuje pravo na bilo kakvu naknadu štete, a sve suglasno odredbi čl.975 ZOO. Prometna nezgoda dogodila se 13.11.2015., a što je razvidno iz zapisnika o očevidu od 13.11.2015. u mjestu Prvča ispred kbr.151. Protiv tuženika JĆ pokrenut je prekršajni postupak koji se vodio pod posl.br. Pp P-446/16 i u tom postupku temeljem Zakona o sigurnosti prometa na cestama, tuženiku je izrečena novčana kazna zbog upravljanja ne registriranim radnim strojem, a isti je oslobođen optužbe da bi bio kriv za izazivanje prometne nezgode.

Iz zapisnika o očevidu proizlazi da je na mjestu nezgode postojala ulična rasvjeta, kombajn je bio osvijetljen kako sa prednje i zadnje strane, tako i na predjelu hedera, tako da je bio uočljiv trećim osobama. Osim toga, isti je imao i pratnju, što su potvrdili i saslušani svjedoci tijekom ovog postupka i to EĆ i ŠĆ, kao i sam tuženik SĆ.

Nedvojbeno je da se osobno vozilo kojim je upravljao MĆ kretalo prevelikom brzinom od 122,7 km/h, a što je skoro duplo odstupanje od ograničene brzine u naseljenom mjestu od 50 km. Prema mišljenju prometnog vještaka RĆ u tom predmetu, do nezgode ne bi došlo da se vozilo kretalo brzinom i usporilo na 20-30 km. Tada bi mogao desnim kotačima prijeći na bankinu te ne bi nastao štetni događaj. S druge strane, ovo bi mogao učiniti i tuženik SĆ, no on to u konkretnom slučaju nije mogao poduzeti tu radnju jer u momentu uočavanja vozila, ispred njega sa desne strane na bankini su bila parkirana dva automobila. Da se vozač osobnog automobila kretao nedopuštenom brzinom proizlazi i iz činjenice da se sa svojim vozilom zaustavio tek 150 do 200 m od mjesta nezgode udarivši od zid sa lijeve strane u vlasništvu gosp. U. Tom prilikom, prema iskazu svjedoka i samog tuženika, nakon nezgode, osiguranik tužitelja MĆ je napustio mjesto nezgode te se vratio nakon sat i pol do dva. Sud u obrazloženju presude u predmetu Povrv-61/2017 zaključuje da je tužitelj preuranjeno izvršio isplatu štete svom osiguraniku, a da prethodno nije utvrdio odgovornost ili suodgovornost sudionika prometne nezgode. Isto tako tuženiku je trebalo dati mogućnost prethodnog sudjelovanja kod isplate osiguranika tužitelja kako bi se na nedvojben način utvrdila odgovornost sudionika prometne nezgode. Tijekom sudskog postupka utvrđena je isključiva odgovornost UĆ, osiguranika tužitelja za izazivanje prometne nezgode, jer do nezgode ne bi došlo da se osiguranik tužitelja kretao brzinom ograničenom za kretanje vozila u naseljenom mjestu, tim više što je radno vozilo - kombajn bio osvijetljen i uočljiv trećim osobama, a u vrijeme nezgode je postojala i ulična rasvjeta, što je razvidno iz zapisnika o očevidu i ostalih dokaza provedenih u postupku. Kako se radi o isključivoj odgovornosti osiguranika tuženika sud je u cijelosti odbio tužbeni zahtjev za regresno potraživanje naknade štete od tuženika.

11. U priklopljenom spisu Povrv-61/2017 izvršen je uvid u ondje zatečene prekršajne predmete i to Pp P-446/2016, koji je vođen protiv JĆ, a kojom presudom je isti proglašen krivim za prekršaj iz članka 238. stavak 1. i kažnjiv po članku 238 stavak 6 Zakona o sigurnosti prometa na cestama, jer je zatečen u prometu na cesti da upravlja neregistriranim radnim strojem – kombajnom. Istom presudom oslobođen je optužbe da bi dana 13. studenog 2015. izazvao prometnu nesreću u mjestu Prvča ispred kbr. 151 upravljajući kombajnom kada mu je iz suprotnog smjera došao osobnim automobil kojim je upravljao MĆ koji je svojim automobilom prilikom vožnje lijevom stranom udario u najistureniji lijevi bočni dio radnog stroja –

Spojen spis Pn-304/2017

kombajna koji se za 20 cm prelazio preko središnje linije kolnika. U iskazu ondje saslušanog oštećenika UĆ vidljivo je da je isti iskazao da je 13. studenog 2015. oko 1800 sati upravljao osobnim automobilom u mjestu Prvča od smjera sjevera prema jugu, da je bio mrak, te da je izlaskom iz zavoja njemu u desno primijetio na udaljenosti od 100 metara kombajn koji je bio osvjetljen i kretao se jednim kotačem njegovim prometnim trakom. Kada mu se približio od 10 do 20 metara vozač kombajna da je još više skrenuo u lijevo ispred njega i došlo je do kontakta prednjeg lijevog bočnog dijela njegovog vozila i najisturenijeg dijela bočnog dijela kombajna. Naveo je da se kretao brzinom između 50 i 60 km/h kraj dozvoljene brzine od 50 km/h a širina kolnika d je bila na opisanom mjestu 5,10 metara. Nakon udara u kombajn se više ničega nije sjećao jer je bio u šoku, a možda i u nesvijesti. Ne zna da li je ispao iz osobnog automobila ili ga je netko izvukao iz istog, no stajao je kraj osobnog automobila i bio je izgubljen. Iskazao je da kada je vidio kombajn na udaljenosti od 100 metara da nije smanjivao brzinu svog vozila već je nastavio normalno voziti istom brzinom. Tjelesne ozljede da je zadobio od udara u kombajn, a od kojeg udara su oštećena prednja lijeva vrata na njegovom vozilu koja su ostala visiti na hederu kombajna te prednji lijevi dio vozila. Vozilom se zaustavio 300 do 400 metara gdje je udario vozilom u kombajn i ne zna zašto se nakon tolike udaljenosti vozilo zaustavilo i kako je udario u betonsku ogradu ispred kbr. 169.

12. Uvidom u prekršajni spis Pp P-1983/2016 koji je vođen u prekršajnom predmetu protiv UĆ zbog prekršaja iz članka 51. stavak 1 i 5. u vezi s člankom 293. stavka 2 Zakona o sigurnosti prometa na cestama donesena je presuda od 21.12.2016. koja je pravomoćna s istim danom. Istom presudom je MĆ proglašen krivim što je 13.11.2015. u 18,00 sati u Prvči ispred kbr. 151 izazvao prometnu nesreću upravljajući osobnim automobilom zapadnim prometnim trakom od sjevera ka jugu kada je SĆ upravljao neregistriranim kombajnom protusmjerno od juga ka sjeveru označen rotacijskim svjetlom istočnim prometnim trakom a širina kombajna iznosila je 3,40 metara te dolaskom do opisanog mjesta okrivljeni nije prilagodio brzinu kretanja vozila osobinama ceste čija širina iznosi 5,10 metara i noćnim uvjetima tako da vozilo može pravovremeno zaustaviti pred zaprekom koju u navedenim uvjetima može predvidjeti u vidu protusmjernog nailazećeg kombajna drugog sudionika većih gabarita čija širina iznosi 3,40 m već je okrivljeni prednjim lijevim bočnim dijelom osobnog automobila [registarska oznaka] udario u najistureniji lijevi bočni dio kombajna JĆ te je okrivljeni nastavljajući kretanje svojim automobilom ka jugu sletio s kolnika na parkiralište ispred kbr. 169 udarivši prednjim dijelom automobila od betonsku ogradu kojom prilikom je okrivljeni zadobio lake tjelesne ozljede. Istom je izrečena novčana kazna. Iz obrazloženja presude vidljivo je da je policijska postaja izdala obavezni prekršajni nalog kojim je okrivljenik proglašen krivim za djelo kako je to navedeno u izreci presude protiv kojeg je okrivljeni izjavio prigovor pa je obavezni prekršajni nalog stavljen izvan snage i proveden je žurni prekršajni postupak. Okrivljeni se u sudskom prekršajnom postupku izjasnio da je kriv jer je neprilagođenom brzinom kritične noći upravljao vozilom od sjevera ka jugu s upaljenim kratkim svjetlima brzinom od 70 km/h. Iz suprotnog smjera mu je nailazio kombajn potpuno ne osvjetljen koji je uočio u dometu oborenih svjetala a kombajn je imao širinu hedera od 3,40 m pa je obzirom na širinu ceste od 5,10 metara prelazio za 1 metar na njegov prometni trak. Vozač kombajna je pomaknuo kombajn sasvim desno na bankinu ali je u momentu mimoilaženja je ipak skrenuo u lijevo, a okrivljeni je prije toga procijenio da ima

Spojen spis Pn-304/2017

dovoljno prostora da se mimoiđu i došlo je do kontakta lijevom bočnom stranom automobila okrivljenog o lijevi dio hedera na kombajnu drugog vozača, a okrivljenik je potom prevalio put oko 80 m i sletio s ceste s istočne strane udarivši u betonsku ogradu na parkiralištu. Ne zna kako je prevalio toliki put jer se jedino sjeća kontakta s kombajnom a dalje se ne sjeća a osvijestio se pored svog automobila iz kojeg je ispao kada je udario u betonsku ogradu. U nesreći je zadobio lakše tjelesne ozljede. Izrazio je žaljenje zbog prekršaja i prometne nesreće te naveo da će ubuduće pažljivije voziti.

13. U nastavku postupka u predmetu Pn-303/2017 na koji je spojen predmet Pn- 304/2017 saslušani su svjedoci EĆ, ŠĆ i PĆ te umješač SĆ.

14. Svjedok EĆ iskazao je da je sa svojim osobnim automobilom na kojem je imao upaljena sva četiri pokazivača smjera išao ispred kombajna kojeg je vozio SĆ u smjeru od juga prema sjeveru. Kada je svjedok svojim autom došao do skretanja udesno do zaselka 2 gdje se nalazi kuća JĆ skrenuo je sa svojim osobnim automobilom u zaselak. Nije vidio kombajn kojim je upravljao JĆ iza sebe pa se nakon što se parkirao u zaselku, pješke vratio da vidi gdje je JĆ. Tada je vidio da kombajn od JĆ stoji sa strane a automobil od MĆ je bio 150 do 200 m dalje. Zaustavio se skoro pred kućom U i udario je u betonsku ogradu. JĆ se sa kombajnom vozio od Poljana prema svojoj kući u [adresa] u [adresa]. Kombajn je imao upaljena svjetla i rotirku koja je upozoravala da prolazi širi radni stroj. U vrijeme kada je došlo do nesreće već je bio sumrak jer je bilo zimsko doba 13.11.2015. a do nezgode je došlo u naselju Prvča na asfaltnoj cesti gdje je dozvoljena brzina od 50km/h. Od ljudi koji su se okupili na licu mjesta čuo je da je MĆ vozio dosta brzo i da je zakačio za kombajn. JĆ na kombajnu nije bilo ništa i kombajn nije bio oštećen a automobil od MĆ je oštećen jer je vratima zakačio za heder kombajna a automobil je razbijen kada je udario u betonsku ogradu. MĆ vozač osobnog automobila je izašao iz automobila i pobjegao u polje te ga je policija našla nakon dva sata ili se sam vratio, ne zna točno. SĆ se vraćao kombajnom sa rada u polju gdje je kombajnirao kukuruz. Ne zna u kakvom stanju je bio vozač MĆ. Brzina kretanja kombajna je najviše 25 km/h a kombajn se tom prilikom kretao sporije jer je za 10 m trebao skrenuti udesno u zaselak. Prije skretanja udesno svjedok iz svog automobilu automobila nije vidio nadolazeći automobil MĆ.

15. Svjedok ŠĆ iskazao je da je na dan kada je bila prometna nezgoda automobilom vozio je dijete na vjeronauk. Svjedok je išao iz pravca juga prema sjeveru i kada je prolazio kraj kombajna svjedok je svojim autom obišao kombajn koji se malo pomakao udesno i stao da ga se može obići. Prije zaobilaženja svjedok je vidio da su tako kombajn obišla i druga vozila koja su se kretala od sjevera prema jugu. Kada je prolazio kraj kombajna vidio je da ima upaljena sva svjetla i veliko svjetlo gore a ispred njega je išao automobil sa upaljena četiri žmigavca. Nastavio je dalje vožnju u pravcu sjevera odmah nakon obilaska kombajna, a iz suprotnog smjera naišao je osobni automobil velikom brzinom te se svjedok pomakao na parkiralište kod J jer je mislio da će ga udariti kako se brzo kretao. Tu ima mala krivina. Nakon toga odvezao je dijete u crkvu i po povratku kući vidio je da je došlo do nesreće i vidio je kombajn da stoji uz desni rub skrenut prema

Spojen spis Pn-304/2017

kući vozača kombajna SĆ. Na kombajnu je vidio oštećeni heder o koji se očešao osobni automobil a automobil se nalazio 150 do 200m dalje i udario je u betonsku ogradu U s lijeve strane. Poslije je čuo da je vozač automobila pobjegao negdje u polje iza doma u Prvči i nije ga bilo sigurno 1,5 do 2 sata. Poslije je došao brat od tog vozača auta i tražio ga. Ne zna što je dalje bilo.

16. Saslušani umješač SĆ iskazao je da je 13.11.2015. išao iz Poljana gdje je kombajnirao kukuruz. Kombajn je imao upaljena 4 svjetla tj. dva gore, dva dole, rotirku i svjetla odozada. Ispred njega je vozio EĆ s automobilom s upaljena 4 žmigavca jer se s polja vraćao oko 18 sati kada je već bio mračak. Kada je došao blizu skretanja sa ceste kroz Prvču prema sporednoj cesti pod nazivom Gaj iz suprotnog smjera velikom brzinom se stvorio osobni automobil koji je prolazeći kraj kombajna zapeo svojom lijevom stranom od heder kombajna. Takvom brzinom kojom se kretao taj auto kraj kombajna ne bi prošao ni ČĆ. Da je vozio 50km/h mogao bi proći kraj kombajna a kombajn se nije mogao pomaći udesno jer su bila parkirana dva auta pred jednom kućom. Umješač je možda za 40cm prešao hederom na drugi trak ceste no pomakao bi se udesno da nije bilo parkiranih automobila i da taj vozač osobnog automobila nije tako brzo jurio. U dijelu gdje je došlo do kontakta kombajna i osobnog automobila s desne strane ceste vozača osobnog automobila je zatrpan jarak i nasuto je i da je samo sporije vozio mogao se bez problema mimoići s kombajnom pomicanjem udesno jer se kombajn nije mogao pomaknuti više udesno zbog parkiranih automobila. Kada je umješač u tijeku vožnje vidio da dolaze automobili uvijek se pomicao udesno s kombajnom da se mogu što sigurnije mimoići. Osobni automobil se prvo očešao u heder kombajna a nakon toga je 150 do 200m otišao udesno i udario u betonsku ogradu kod U. To je vidljivo na fotografiji 14 i 15 u fotodokumentaciji koja se predočava umješaču prilikom saslušanja. Nakon kontakta s hederom auto je bio u voznom stanju, a oštećenja na automobilu su nastala nakon udara u betonsku ogradu U i ta oštećenja su vidljiva na automobilu na fotografijama. Kontaktom auta sa hederom kombajna na automobilu su oštećena samo lijeva prednja vrata a poslije je osobni automobil tom brzinom kojom se kretao udario frontalno u betonsku ogradu U. Zračni jastuk se nije otvorio vozaču osobnog vozila kada je zakačio za heder već kada je auto udario u betonsku ogradu frontalno, a što je vidljivo na fotografijama iz dokumentacije koja se predočava umješaču. Kada se desila prometna nezgoda vozač je pobjegao iz auta negdje u polje a došao je nakon 1,5 do 2 sata. Puhali su u balon obojica. Tužitelj je mlađa osoba oko 19 ili 20 godina. Policiji je rekao da se ništa ne sjeća i da se izgubio i da je vozio 50km/h. Da je on odmah stao nakon što je zakačio heder kombajna ne bi bilo problema niti daljih oštećenja na njegovom automobilu kada je udario u ogradu. Umješač je čuo da je tužitelja neka cura ostavila pa je divljao sa vožnjom i prije tog štetnog događaja. Ne zna da li je protiv vozača osobnog automobila vođen kakav prekršajni postupak. Umješač je platio kaznu što je vozio neregistrirani kombajn, a oslobođen je optužbe za drugi prekršaj da je izazvao prometnu nesreću upravljajući kombajnom.

Ne zna točnu širinu kombajna s hederom no možda oko 2,5 m . Kada je policajac mjerio rekao je da je prešao oko 30 cm hederom preko sredine ceste i na hederu se vidjela samo mala udubina. Umješač navodi da je vozio a ispred njega je bio blagi zavoj, koji mu je smetao da prije vidi taj automobil tužitelja koji je dolazio iz suprotnog smjera Zastao bi prije parkiranih automobila na desnoj strani uz cestu i propustio automobil tužitelja. Da tužitelj nije tako brzo vozio i stvorio se ispred kombajna mogao

Spojen spis Pn-304/2017

je polakše obići kombajn i da sam malo prijeđe nadesno jer nije bilo jarka na tom dijelu ceste. Zbog brzine automobila nije se kao vozač kombajna mogao prije maknuti s ceste pomicanjem udesno je nije bilo vremena za to. Tu je ograničenje 50 km/h kroz naseljeno mjesto a auto se kretao puno više, sigurno preko 100 km/h.

17. U parničnom postupku je kao svjedok saslušan i PĆ prometni vještak koji je vještačio u predmetu Povrv-61/2017 a tužiteljska strana se izričito protivila da se u ovom postupku koristi nalaz prometnog vještaka PĆ kojeg je dostavio umješač uz podnesak od 17.9.2018. (str. 250-254 spisa).

Saslušani svjedok PĆ je bio prometni vještak u priklopljenom predmetu Povrv-61/2017 a koji spis je priklopljen ovom spisu i u kojem spisu se nalaze i prekršajni spisi PpP-1983/16 protiv UĆ i Pp-446/16 protiv JĆ.

Isti spis je prilikom saslušanja dan na uvid svjedoku RĆ uz pitanje suca da se isti očituje koji je osnovni uzrok nastanka prometne nezgode u štetnom događaju od dana 13.11.2015.g. kada je pri mimoilaženju osobnog vozila kojim je upravljao MĆ sa kombajnom kojim je upravljao umješač SĆ došlo do oštećenja lijeve strane vozila kojim je upravljao MĆ a koja oštećenja su nabrojana u zapisniku o očevidu na isti štetni događaj.

Svjedok navodi da je do prometne nesreće došlo na ravnom kolniku na kome je u trenutku sudara bila uključena javna rasvjeta smještena uz njegov zapadni rub. Radni stroj je u času kontakta bio potpuno zaustavljen na površini kolnika zbog položaja parkiranih automobila unesenih u skicu policije, nije imao mogućnost na mjestu kontakta djelomično sići s površine kolnika da bi svojim najisturenijim dijelom lijevog boka bio desno od središnje linije. Osobni automobil se kretao ususret brzinom koja je višestruko prekoračivala prometnim pravilom određenim za kretanje u naseljenom mjestu te je i tom brzinom kontaktirao s prednjim lijevim dijelom radnog stroja. U konkretnim je okolnostima na mjestu primarnog kontakta lijevi prednji rub radnog stroja prelazio središnjicu kolnika za 0,55m. Nakon zaustavljanja radnog stroja jedina mogućnost za izbjegavanja nesreće postojala je na strani vozača osobnog automobila odnosno morao je bitno usporiti na brzinu između 20 i 30km na sat da bi mogao proći preostalom širinom kolnika od 2m no nedvojbeno uz prisustvo javne rasvjete na ravnom kolniku vozila su bila uzajamno uočljiva i znatno ranije od trenutka sudara pa i od trenutka zaustavljanja radnog stroja. Svjedok procijenjuje da je to bilo na bitno većem razmaku od 100m tako da je vozač radnog stroja isto poduzeo usporavanje i zaustavljanje svojim desnim dijelom na bankini prije položaja parkiranih automobila te je mogao također stati prije tih automobila i u potpunosti osloboditi lijevi kolnički trak.

Svjedok je po struci dipl. ing. prometa te sudski vještak za promet i tehničku procjenu vozila te je prilikom vještačenja u predmetu Povrv-61/2017 pri određivanju brzine kretanja osobnog automobila kojim se kretao MĆ istu iskazao 122,7km/h a istu je izračunao na temelju oštećenja osobnog automobila i njegovog prijeđenog puta od mjesta kontakta do mjesta zaustavljanja.

Duljina puta od mjesta kontakta osobnog automobila i kombajna do mjesta gdje se osobni automobil zaustavio je bila 126,7m. Na zaustavljanje osobnog automobila djelovalo je usporenje uslijed deformacija i usporenje na putu smirivanja do mjesta udara u betonsku ogradu.

Oštećenja nastala na osobnom vozilu UĆ prema fotografijama iz foto dokumentacije iz spisa Povrv-61/2017 i to oštećenje na prednjem lijevom blatobranu i

Spojen spis Pn-304/2017

podvožju prednjeg lijevog kotača su nastala u kontaktu s radnim strojem dok su na središnjem dijelu prednjeg dijela automobila i na njegovom prednjem desnom vrhu nastala u kontaktu s betonskom ogradom koja je prema foto elaboratu bitno oštećena i odbačena prema naprijed za pravac automobila tako da je njegova brzina u kontaktu s ogradom morala biti najmanje oko 40km/h.

Na pitanje suca da li može objasniti razliku u izvještačenim brzinama kretanja kojim je upravljao MĆ i brzine koju je svjedok kao vještak iskazao u pismenom nalazu u priklopljenom spisu a obzirom da se radi o gotovo dvostruko većoj brzini automobila, svjedok odgovara: da je vozilo bilo kočeno prije kontakta, nakon kontakta bi bili zabilježeni njegovi tragovi zanošenja na betonsku ogradu gdje je obzirom na oštećenja ograde i automobila preostala brzina morala iznositi najmanje 40km/h u trenutku udara u ogradu kada je ograda odbačena u pravcu kretanja automobila.

18. Tuženik se protivio da se za potrebe ovog postupka koristi nalaz sudskog vještaka prometa ing. RĆ dostavljen u spis uz podnesak umješača JĆ koje vještačenje je provedeno u predmetu Povrv-61/2017 u kojem je ondje tužitelj, a ovdje tuženik bio odbijen s tužbenim zahtjevom zbog regresnog potraživanja u odnosu na tuženika JĆ. Smatra da je brzina kretanja tuženika UĆ od 122,7 km/h bila pogrešno utvrđena jer je vještak uvrstio preveliki gubitak energije i vozila prilikom naleta na kombajn pa je zbog pogrešno utvrđene izgubljene brzine tužiteljevog vozila naletom na heder došlo do pogrešno utvrđene brzine kretanja vozila tužitelja. Ponovno ukazuje da je SĆ presudom Prekršajnog suda oslobođen optužbe da bi izazvao prometnu nesreću 13.11.2015. a iz iskaza saslušanih svjedoka proizlazi da je umješač upravljao kombajnom koji je bio osvjetljen i kojem je u pratnji bio osobni automobil s upaljena četiri pokazivača smjera, da bi tužitelj MĆ vozio prevelikom brzinom i nije mogao na vrijeme uočiti nastavak radnog stroja i izbjeći nalet na isti.

19. Iz nalaza prometnog vještaka Darka Konjević od 29.3.2025 proizlazi da je u noćnim uvjetima vožnje došlo do djelomičnog frontalnog protusmjernog sudara između osobnog automobila VW Passat kojim je upravljao MĆ i kombajna Đuro Đaković M 16206 bez ragistarske oznake s hederom za kukuruz širine 3,6 metara bez registarskih oznaka kojim je upravljao SĆ. Jedini tragovi na osnovu kojih se može analizirati sudarni položaj i sudarna brzina OA su tragovi krhotine stakla i plastike otpalih s OA . Nisu evidentirani tragovi kočenja i zanošenja, tragovi potiskivanja ili blokiranja PL kotača ili tragovi struganja naplatka i nije moguće odrediti način postusdarnog kretanja OA do udara u betonsku ogradu. Analizom podudarnosti između oštećenja na OA i tragovima na prednjem poprečnom nosaču kombajna utvrđuje se širina primarne preklopne površine od oko 10 cm smanjivanjem dubine deformacije prema SL vratima OA. Analizom tragova krhotina stakla i plastike utvrđuje se da je sudar ostvaren na zapadnoj prometnoj traci kojom se od sjevera prema jugu kretao OA u trenutku kada se heder kombajna nalazio na zapadnoj prometnoj traci za oko 0,7 metara. Širina kolnika je 5,1 m, a širina jedne prometne trake 1,55 m uz širinu OA od 1,8 m se u trenutku lijeva strana OA nalazila od središnje osi ceste za 0,6 m, a desna od ruba kolnika 0,15 m, a os OA je bila usmjerena u lijevo za oko 2,5 m. Zaključak vještaka je da je MĆ uočio kombajn bez obzira je li bio ili nije osvijetljen, izvršio bočno izmicanje u desno i pri mimoilaženju brzinom oko 53 km/h ostvario kontakt s hederom kombajna. Isti nije ostavio dovoljan bočni razmak pri mimoilaženju vozila, materijalni tragovi ne ukazuju

Spojen spis Pn-304/2017

da bi kombajn neposredno prije sudara mijenjao smjer kretanja. Da je kombajn bio neosvijetljen, javna rasvjeta nedovoljna, a MĆ nije uočio kombajn bez svojih putnih svjetala, orao je koristiti soja duga svjetla pri kojima bi svaku neosvijetljenu zapreku uočio na najmanje 100 m. Pri kratkim svjetlima zapreka je uočljiva na 40 m ispred OA. SĆ je obavljao izvanredni prijevoz bez dozvole te se OA s kojim je upravljao EĆ ispred kombajna s upaljenim žmigavcima ne može smatrati vozilom pratnje ako je EĆ prije skretanja u zaselak nije uočio auto UĆ niti MĆ nije mogao uočiti auto FĆ prije skretanja. Heder koji je širi od kombajna je u noćnim uvjetima vožnje bez gabaritnih svjetala podignut za prijevoz teško uočljiva zapreka. Totalna šteta na osobnom automobilu tužitelja na dan štetnog događaja 13.11.2015. je iznosila 12.672,80 kuna, a na dan vještačenja 19. ožujka 2019. 13.405,85 kuna. Automobil tužitelja je proizveden 1998., datum prve registracije je 1.7.1998. i na dan štetnog događaja je bio star 17 godina 4 mjeseca i 13 dana. Popravak automobila ugradnjom novih dijelova nije ekonomski opravdan pa je utvrđena totalna šteta. U istom nalazu vještak pogrešno navodi da je vozilo i na dan štetnog događaja i na dan vještačenja bilo staro 17 godina 4 mjeseca i 13 dana.

Tržišna vrijednost na dan štetnog događaja da je 18.103,99 kuna a vrijednost ostataka 30 % pa je totalna šteta 12.672,80 kuna. Tržišna vrijednost na dan vještačenja je 19.151,22 kuna a vrijednost ostataka 30 % pa je totalna šteta 13.405,85 kuna.

20. Zbog primjedbi umješača na nalaz vještaka Darka Konjević predloženo je novo prometno vještačenje radi otklanjanja dvojbi u pogledu uzročno posljedične veze oko nastanka prometne nezgode pa je provedeno novo prometno vještačenje po vještaku Đuri Šarić iz Slavonskog Broda koji u svom pismenom nalazu od 3.3.2021. (strana 497 – 505) navodi da je predmetna prometna nezgoda djelomični frontalni sudar osobnog automobila i kombajna koji je imao priključen adapter za berbu kukuruza. U trenutku sudara osobni automobil tužitelja kretao se brzinom od 53 km/h, na tom dijelu ceste brzina kretanja ograničena je prometnim pravilom na 50 km/h. Širina jednog kolničkog traka je 2,55 metara, na kombajnu je bio priključen adapter za berbu kukuruza širine 3,40 metara pa se kombajn morao kretati bliže središnjoj traci na cesti, kako ne bi adapterom udario u vozila parkirana uz istočni rub ceste. U trenutku kontakta s vozilom tužitelja lijevi rub adaptera bio je za oko 0,55 metara u zapadnoj, tužiteljevoj kolničkoj traci. Prometna nezgoda dogodila se u noćnim uvjetima. Izvjesno je vozilo tužitelja imalo i koristilo kratka putna svjetla, a postojala je i javna rasvjeta. Upaljena duga svjetla načelno imaju domet od 150 metara, što znači da prilikom vožnje s upaljenim dugim svjetlima vozač ima dobru osvijetljenost do udaljenosti od oko 150 metara. Vozeći s upaljenim kratkim svjetlima vozač može dobro razaznavati predmete koji su u dometu tih kratkih svjetala, oko 40 metara. Karakteristike adaptera za kukuruz i njegov položaj na kombajnu otežavaju pravovremeno uočavanje i pravilnu percepciju njegovih gabarita. Zato prilikom izbjegavanja sudara tužitelj nije mogao pravilno ocijeniti položaj adaptera i koliko taj adapter prelazi u njegovu traku, te je došlo do sudara uz vrlo mali preklop. Nakon uočavanja i razaznavanja kombajna koji mu je dolazio u susret (a tada mu je bio oko 40 metara daleko) tužitelj je pokušao izbjeći sudar djelomičnim izmicanjem vozila u desno. Od kolničke trake širine 2,55 metara kosa kombajna oduzela mu je 0,55 metara, pa mu je raspoloživo ostalo 2,00 metra. Širina vozila je 1,74 metra, pa je vozilo trebao postaviti tako da bočni razmak prema kosi bude 130 mm, a toliko i

Spojen spis Pn-304/2017

razmak od zapadnog ruba kolnika. Pomakao se oko 0,2 m od zamišljene simetrale svoje kolničke trake u desno kako bi izbjegao sudar, što nije bilo dovoljno. Došlo je do djelomičnog frontalnog sudara vozila s vrlo malim preklopom, tako da nije došlo do udarca u kotače vozila niti promjene smjera vozila. Za sigurno mimoilaženje ovih dvaju vozila bilo je potrebno osigurati minimalni bočni razmak između vozila 0,665 m, kako je ranije navedeno. Osiguranje dovoljnog bočnog razmaka zajednička je obveza obaju vozača mimoilaznih vozila, i očekuje se da obojica podjednako doprinesu. U konkretnom slučaju svaki od vozača trebao se nalaziti za pola sigurnosnog razmaka (0,333) m odmaknut od središnje linije u svoju kolničku traku. Adapter za branje kukuruza bio je prešao u tužiteljevu kolničku traku 0,55 metara, pa tužitelj nije imao prostora pozicionirati se tako da sam osigura taj razmak, jer bi u tom slučaju morao desnim kotačima sići sa ceste. U Sudskom spisu nalazi se vještačenje PĆ (listovi 250-254), koji je brzinu kretanja procijenio na oko 122,7 km/h, a koja je po vještaku Šariću nerealna, jer je posljedica pretpostavke preklopne površine u trenutku sudara širine pola metra i takav preklop sigurno bi rezultirao rotacijom osobnog vozila, vjerojatno i kombajna. Navedena velika brzina kretanja proizlazi iz pretpostavljenog gubitka brzine uslijed samog sudara od 60 km/h. Ovoliki gubitak energije sigurno bi ostavio veće plastične deformacije i na vozilu i na kombajnu. Radi izbjegavanja sudara tužitelj je pomakao vozilo udesno, ali nije uspio tako precizno pozicionirati svoje vozilo da ujedno izbjegne sudar i ne siđe s ceste. Izvjesno je zbog širine adaptera u konkretnom slučaju da kombajn predstavlja izvangabaritni transport, za kojeg postoje dodatni sigurnosni uvjeti. Korištenje osobnog automobila sa svim upaljenim pokazivačima smjera svakako bi doprinijelo uočljivosti kombajna. Svjedok EĆ iskazao je (list 261 sudskog spisa) kako je on upravljao takvim automobilom vozeći ispred kombajna i prije samog sudara skrenuo desno, te da tom prilikom nije vidio tužiteljev automobil. Kako svjedok nije vidio tužiteljev automobil, tako niti tužitelj nije mogao vidjeti njegov automobil koji je s upaljenim svim pokazivačima smjera trebao biti upozorenje na kombajn koji ga slijedi, pa tako nije bio upozoren na nailazak izvangabaritnog vozila. Da je tužitelj vozio dopuštenom brzinom, a vozač kombajna jednako prešao adapterom u njegovu kolničku traku, došlo bi do ove nesreće. Da je vozač kombajna za kretanje koristio samo svoju kolničku traku, prekoračenje brzine tužitelja ne bi imalo nikakvih posljedica. Vozilo tužitelja oštećeno je u tolikoj mjeri da je popravak neisplativ, nastupila je tzv. totalna šteta. Oštećeno vozilo je proizvođača VW, marka Passat 3B, proizveden 1998. godine, s diesel motorom zapremnine 1896 cm3 , 66 kW, prema izvidu štete (listovi 11-13 sudskog spisa) stanje kilometar sata u vrijeme nezgode bilo je 299.650 km. U trenutku nezgode vozilo je bilo staro 17 godina, 4 mjeseca i 13 dana. Ovaj model vozila prestao se proizvoditi 2000. godine. Prema raspoloživim dokumentima vrijednost preostalih/spašenih dijelova procjenjuje se na 30 %, što smatram realnim nakon uvida u raspoložive fotografije.. Bez mogućnosti uvida u stanje vozila prije nezgode slažem se s mišljenjem danim u ranijem vještačenju kako je vrijednost konkretnog vozila (u prosječnom stanju) u trenutku nezgode bila oko 18.100,00 kn, pa je šteta pričinjena tužitelju (0,7 * 18.100,00) 12.670,00 kn. Vozilo ovakve klase staro 17 i pol godina, sa prijeđenih 300.000 km u vrijeme izrade ovog nalaza vrijedilo bi oko 19.500,00 kn, pa bi u današnjim relacijama šteta tužitelju bila oko 13.650,00 kn.

Spojen spis Pn-304/2017

21. U ovom postupku medicinski vještak dr. Dalibor Marić specijalist ortoped, subspecijalist traumatologije je dao više pismenih nalaza dopune istih te usmenog očitovanja na dostavljene nalaze.

21.1. U pismenom nalazu od 27.11.2018. (strana 376) navodi da je tužitelj nakon prometne nezgode pregledan u hitnoj gdje je učinjena RTG obrada lijeve nadlaktice gdje prema nalazu nema znakova koštane traume. Na pregled u kiruršku ambulantu se javlja sa **.**.2015. kod dr. ĆĆ te se žali na zatezanje u vratu te bolnost u lijevom laktu i kuku . Oguljotine na laktu su u sanaciji, pokreti u laktu ograničeni, u kuku uredni, u vratnom kralješku pokreti bolni i ograničeni pa iz traženog RTG cervikalne i torakalne kralježnice lijevog lakta i kuka vidljivo da je u očitovanju sve bez znakova koštane traume. S 20.11.2015. je kontrola kod kirurga zbog žiganja u leđima i prilikom pomicanja vrata a kod kontrole kod neurokirurga dr. ZĆ dijagnoza stanje nakon istegnuća u području vratne i prsne kralježnice uz preporuku fizikalne terapije. Sa 7.12.2015. pregledan od strane fizijatra s preporukom vježbe za jačanje mišića vratne kralježnice .

S 31.12.2015. se javlja na opći hitni prijem bolnice u Slavonskom Brodu zbog ozljede desnog oka na antenu automobila. Nakon određenog vremena je osjetio jaku bol u desnom oku i kao da mu je nešto puklo u oku pa je pregledan od strane oftalmologa koji isključuje akutnu ozljedu oka te upućuje na pregled neurologa. Navodi da je stradao u prometnoj nezgodi 13.11.2015. kada je udario glavom u vjetrobransko staklo te da od 23.12.2015. ima pulsirajuće glavobolje. U jednom navratu da je izgubio svijest nakon čega je pao na beton i udario glavom te je neurolog ustanovio da je pacijent blago uspavan, bez drugih žarišnih znakova. Učinjena je neurološka obrada te je ustanovljeno subarahnoidalno (krvarenje ispod paučinaste ovojnice mozga), konzultiran je neurokirurg a zatim neurolog na KBC Zagreb koji inicira premještaj radi daljnje dijagnostike i liječenja. Liječen u KBC Zagreb od 31.12.2015. do 4.1.2016. učinjena je DSA koja ne pokazuje unutar lubanje aneurizme niti druge krvne malformacije. Premješten na odjel neurologije OB Slavonski Brod od 4.1. do 26.1.2016. te je nalaz prilikom prijema bez neurološkog deficita. Kontrolno je učinjen TCD i bez znakova grča na krvnoj žili kao i kontrolni CT mozga koji je pokazao potpunu repsorciju – nestanak subarahnoidalnog krvarenja. U terapiji kroz venu prima analgetike te je pregledan od strane infektologa s postavljenom sumnjom na infektivnu mononukleozu što nije dokazano. U KBC Zagreb ponovno obrađen od 5.2. do 6.2.2016. s neurološkim urednim pregledom bez žarišnih ispada, bez ustanovljenih aneurizama arterije ili suženja krvnih žila. Nadalje se dobro osjeća bez neuroloških ispada. Vještak je u nalazu od 27.11.2018. dostavio dio tuđeg nalaza za koji je poslije rekao da je greškom dostavljen, pa je naknadno dostavljen novi pismeni nalaz sa 15.4.2019. (strana 417 spisa) u kojem se navodi da je tužitelj s 13.11.2015. nastradao u štetnom događaju te da je zadobio nagnječenje u području glave, u području lijevog ramena i lakta na lijevom lakatnom zglobu, istegnuće vratnih mišića i da je došlo do krvarenja ispod paučinaste ovojnice mozga uslijed čega je pretrpio teške tjelesne ozljede opasne za život, pa da je trpio jake bolove neposredno nakon ozljede koje su trajale 30 minuta, srednji 14 dana i manji još tri tjedna. Primarni inicijalni strah je bio intenzivan i kratkotrajan, a sekundaran je obilježen brigom za ishod liječenja još tri dana jakog intenziteta, te srednjeg intenziteta 10 dana i manjeg intenziteta 2 tjedna. Pomoć i njega druge osobe kod tužitelja je bila potrebna 14 dana po 2 sata dnevno. Radi subarahnoidalnog krvarenja da je primarni strah bio nakon saznanja dijagnoze sekundarni se sastojao iz straha za ishod krvarenja, te je bio jaki 2 dana, a srednjeg intenziteta 10 dana i manjeg tri tjedna. Ukupni strah jakog

Spojen spis Pn-304/2017

intenziteta je trajao 5 dana srednjeg 20 dana, manjeg 6 tjedana. Nakon subarahnoidalnog krvarenja tuđa pomoć je bila potrebna nakon otpuštanja 7 dana po 4 sata i 2 tjedna po 2 sata na dan. Ukupna tuđa njega i pomoć da je bila potrebna 4 sata kroz 7 dana dok je po 2 sata bila potrebna ukupno 4 tjedna. Obzirom na tremor šake koji pada u grupu tjelesnog naruženja a zahvaća ruku koja je eksponirana i lako se uočava nedostatak radi se o srednjem stupnju naruženja.

Umanjenje životne i radne sposobnosti iznosi 10 % s obzirom na zaostalo morfološko oštećenje ekstrapiromidnog sustava – trajni tremor blaže vrtoglavice.

22. Tužitelj MĆ iskazao je da protiv njega nije vođen ni prekršajni ni kazneni postupak zbog vožnje pod utjecajem alkohola zbog prometne nesreće koja se desila 13.11.2015. Navodi da nije pobjegao s lica mjesta nezgode nakon prometne nesreće. Ne zna kako se našao poslije pred kafićom Porin koji je udaljen oko 1 km od mjesta nezgode. Zna da ga je neki čovjek povezao no poslije nezgode je bio izgubljen i nesvjestan situacije.

Vozio je svoj automobil Volksvagen god. proizvodnje 1997.g. koji je bio star 18 godina u vrijeme prometne nezgode. Bio je sam u autu. Tvrdi da je išao dopuštenom brzinom koliko je bilo ograničenje i to 50 km/h. U vrijeme prometne nezgode je bio mrak oko 6,00 sati uvečer a u studenom je tada mrak. Sjeća se da je prije dolaska do kombajna uočio kombajn koji nije bio osvijetljen i nije imao pratnju ni naprijed ni iza. Bio je jednim dijelom točka na njegovoj strani ceste. Procjena tužitelja je da će moći proći kraj kombajna a u trenutku mimoilaženja s kombajnom imao je osjećaj da je kombajn još više došao na njegovu stranu ceste. To je sve čega se sjeća. Prije samog mimoilaženja je imao dovoljno prostora da ga obiđe a kada se kombajn pomakao na njegovu stranu tužitelj je udario o keder kombajna. Nakon udarca u kombajn više ništa ne zna što je bilo a može reći samo ono što je pročitao u zapisima. Poslije toga se tek sjeća da je bio na hitnoj kada je došao sebi. Ne sjeća da je nakon mimoilaženja sa kombajnom udario u ogradu Markovićeve kuće. U zapisniku je vidio da je njegov automobil završio ispred ulaza u Markovićevu kuću ali se on toga ne sjeća. Misli da je sa policijom prvi puta pričao u bolnici a ne zna koliko je to sati bilo iza prometne nesreće. Pročitao je u zapisniku policije da je na očevidu bio TĆ, a misli da su bila dva policajca.

Tužitelju se predočava situacijski plan na str. 10 spisa te se istom pokazuju mjesto broj. 3 gdje su tragovi krhotina plastike i br. 7 gdje je označen položaj osobnog automobila kojim je upravljao tužitelj, te tužitelj navodi da se ne sjeća kako je završio na mjestu gdje se njegov auto nalazi prema situacijskom planu policije. Iskazuje da je njegov autombil oštećen u prednjem lijevom dijelu. Tužitelj misli da su oštećenja na automobilu od udarca u keder kombajna a ne od udarca u ogradu pred kojom se zaustavio njegov automobil. Tužitelj navodi da je dobio određeni iznos obeštećenja od tuženika. Tužitelju se predočava foto dokumentacija prometne nezgode napravljena po PP N.Gradiška od 13.11.2015. te fotografije br. 14., 15., 16, 17 u kojima je vidljiva porušena ograda ispred kuće na kbr. 169, te isti navodi da se ne sjeća kako je završio ispred iste ograde,a sutradan kada je prošao kraj te kuće vidio je da je ta ograda srušena. Ne osporava da je srušio tu ogradu ali se ne sjeća kako je došao do te ograde. Tužitelj poriče da bi išao brzinom većom od dozvoljene u tom dijelu ceste. Tužitelj smatra da je sva oštećenja na lijevoj prednjoj strani dobio od kedera kombajna i to je prvi kontakt automobila sa kombajnom a ne sjeća se kako je završio pred ogradom 150 m iza kontakta.

Spojen spis Pn-304/2017

Nakon prometne nezgode imao je povredu lakta, ostalamu je umanjena pokretljivost vrata i kralježnice. Nije bio u mogućnosti dalje raditi. Poslije nesreće do travnja naredne godine nije mogao raditi ono što je inače radio kao poljoprivrednik. Oženjen je i ima obitelj te umjesto njega nije nitko radio njegove poslove. Supruga je pomagala u svemu što je mogla. Poslije nezgode desna ruka mu drhti i kada ju treba ispružiti i umiriti ne može jer mu drhti. Prije nesreće nije imao tih problema. Nekada mu se zavrti u glavi dok gleda u nešto, a što prije nesreće nije imao. Smeta ga drhtavica desne ruke tako da nekada pruži lijevu da se ne vidi da drhti. Poslije prometne nezgode nije mogao raditi ni teške ni fine fizičke poslove. Po struci je automehaničar i nije radio u struci. Zna da je dobio dio novca na ime materijalne i dio na ime nematerijalne štete. Nije vidio oštećenja na hederu kombajna. On ne zna ali kažu da se njegov automobil zaustavio udarcem u zid. Vjeruje da je prilikom kontakta s hederom kombajna izgubio nadzor nad kombajnom i dalje se više ništa ne sjeća. Ako je udario u zid i ako je zid pao vjerojatno su neka oštećenja i od udarca u zid.

23. Odlučujući o uzroku nastanka prometne nezgode dana 13.11.2015.sud ne prihvaća kao objektivne nalaze prometnih vještaka Darka Konjević i Đure Šarić u dijelu gdje isti navode da je tužitelj MĆ vozio brzinom koja neznatno prelazi dozvoljenu brzinu na tom dijelu ceste gdje je ograničenje 50km/h u naseljenom mjestu. Vještak Konjević navodi da se automobil tužitelja kretao brzinom od 53km/h a sa čijim nalazom je suglasan i prometni vještak Đuro Šarić. Iz provedenih dokaza saslušanjem svjedoka FĆ i HĆ proizlazi da je kombajn imao upaljena svjetla i rotirku koja je upozoravala da prolazi širi radni stroj te da je ispred vozila išlo osobno vozilo sa upaljena četiri pokazivača smjera kojim je upravljao EĆ. Prihvaćen je iskaz FĆ koji kaže da je skrenuo u zaselak sa ceste a u kojem zaselku je bila kuća vozača kombajna te da nije vidio vozilo tužitelja MĆ koji je na cesti na kojoj je došlo do nezgode velikom brzinom očito došao u trenutku kada je osobno vozilo u pratnji skrenulo u zaselak no kombajn je i nadalje bio vidljiv a što je potvrdio i svjedok ŠĆ koji je propisno zaobišao osvjetljeni kombajn i koji je vidio da u susret kombajnu dolazi automobil velikom brzinom pa se tom automobilu sklonio pomicanjem udesno.

Uvidom u prekršajne spise u predmetu Povrv-61/2017 koji su vođeni protiv JĆ i UĆ vidljivo je da je SĆ prekršajno proglašen krivim zbog vožnje neregistriranim i neosiguranim kombajnom no iz predmeta Pp P-1983/16 upravo je MĆ proglašen krivim što je izazvao prometnu nesreću dana 13. studenog 2015. vozeći brzinom koja nije prilagođena brzinom kretanja vozila, osobinama ceste te noćnim uvjetima te da vozeći tako nije mogao pravovremeno zaustaviti pred zaprekom koju u konkretnim uvjetima može predvidjeti u vidu nadolazećeg kombajna drugog sudionika većih gabarita čija širina je iznosila 3,40m pa je okrivljeni MĆ prednjim lijevim bočnim dijelom svog vozila udario u najistureniji prednji lijevi bočni dio kombajna JĆ te je nastavio kretnju svojim automobilom ka jugu, sletio s kolnika na parkiralište ispred kbr. 169 udarivši prednjim dijelom automobila u betonsku ogradu kojom prilikom je zadobio lake tjelesne ozljede. Presuda od 21. prosinca 2016. je pravomoćna sa 22.12.2016. te se upravo ondje okrivljeni MĆ izjasnio da je kriv zbog neprilagođene brzine za ovu prometnu nesreću gdje je naveo da se taj dan uz upaljenu javnu rasvjetu sa upaljenim kratkim svjetlima kretao brzinom od 70km/h kada mu je u susret dolazio kombajn potpuno neosvijetljen a koji je prelazio za oko 1m na njegov prometni trak.

Spojen spis Pn-304/2017

Vozač kombajna se pomakao sasvim udesno na bankinu te je MĆ procijenio da ima dovoljno prostora da ga mimoiđe no došlo je do kontakta lijevom bočnom stranom automobila o lijevi dio hedera na kombajnu a nakon toga je MĆ udario u betonsku ogradu na parkiralištu. Jedino se sjeća kontakta sa kombajnom a dalje se ne sjeća. Isti je izrazio žaljenje zbog prekršaja i prometne nesreće uz obećanje da će pažljivije voziti. U obrazloženju presude se navodi da okrivljeni iskreno priznaje krivicu za prometnu nesreću te da iz činjeničnog stanja, iz zapisnika o očevidu i situacijskog plana te iz foto dokumentacije na oštećenjima na vozilu sudionika da je vidljivo da brzinu nije prilagodio noćnim uvjetima i širini ceste dok mu je u susret dolazio kombajn većih gabarita koji je predvidiva zapreka koji bi mogao mimoići da se kretao prilagođenom brzinom.

Tuženik u predmetu Hrvatski ured za osiguranje ne prigovara nalazima prometnih vještaka u pogledu utvrđene odgovornosti za nastanak prometne nezgode već samo u pogledu visine izračunate vrijednosti vozila odnosno totalne štete. Upravo tuženik je stranka koja je u priklopljenom predmetu Povrv-61/2017 utužila umješača SĆ radi regresa nesporno isplaćenog iznosa štete od 13.690,50kn oštećeniku MĆ a s kojim tužbenim zahtjevom je ista kao tužitelj odbijena jer u fazi odluke o tom tužbenom zahtjevu ondje tužitelj nije utvrdio da bi vozač kombajna bio isključivo odgovoran za nastanak prometne nezgode. Iz ondje provedenog dokaznog postupka vidljivo je da su se vozači mogli vidjeti na udaljenosti od 100m te je upravo MĆ u svom iskazu u prekršajnim spisima rekao da je vidio kombajn na udaljenosti od 100m, doduše tvrdio je da je bio neosvijetljen no to ne proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka FĆ i ŠĆ. Upravo MĆ u svom iskazu navodi da nije smanjivao brzinu kretanja svog vozila te da je smatrao da se može sigurno mimoići sa nadolazećim kombajnom no očito je da pri brzini kojom se kretao to nije mogao izvesti. Za potrebe jednog postupka tužitelj MĆ prilagođava svoj iskaz te jednom tvrdi da je vidio kombajn na udaljenosti od 100m, da je vozio brzinom od 70km/h a naknadno da je vozio brzinom koja je dozvoljena, jednom da nije pobjegao sa lica mjesta nakon što je udario automobilom u betonsku ogradu U. Ako su u kontaktu sa hederom oštećena prednja lijeva vrata sa osobnog automobila tužitelja na fotografijama iz foto dokumentacije prometne nesreće gdje je vidljivo ukupno oštećenje automobila tužitelja MĆ te srušena betonska ograda u koju je udario, vidljivo je da je brzina kojom je vozio tužitelj prije mogla biti ona za koju je isti iskazao u prekršajnom postupku da je vozio oko 70km/h a ne ona za koju je iskazao u parničnom postupku po tužbi za naknadu štete.

24. Polazeći od toga da se umješač kao vozač kombajna nije mogao više pomaći udesno jer su sa njegove strane bila parkirana dva vozila a da je tužitelj MĆ mogao pomicanjem udesno na bankinu a obzirom da na toj strani ne postoji jarak uz cestu, da je mogao polako i sigurno mimoići kombajn a što zbog brzine nije uspio, sud prihvaća navode iz prekršajne presude Pp P-1983/16 da je upravo tužitelj MĆ izazvao prometnu nesreću za koju presudu tužitelj u tužbi ne navodi da ista postoji i u više navrata tijekom postupka se ponavljaju tvrdnje kako je upravo umješač SĆ isključivo odgovoran za nastanak te prometne nezgode 13.11.2015. Iskreno priznanje o krivnji u prekršajnom postupku kada je to priznanje bitno zbog odmjeravanja kazne u prekršajnom postupku više nije važeće u parničnom postupku koji slijedi kada se treba namiriti neimovinska i imovinska šteta. Sud cijeni iskreni iskaz tužitelja u dijelu kada kaže da je šteta na automobilu nastala

Spojen spis Pn-304/2017

dijelom udara u heder kombajna a dijelom frontalnog udarca u zidanu ogradu kraj koje ograde je zatečena i registarska tablica automobila. Nastala totalna šteta na automobilu tužitelja nikako ne može biti u cijelosti posljedica kontakta osobnog automobila sa kombajnom a što u tijeku postupka nije razgraničeno. Upravo tužena strana Hrvatski ured za osiguranje prihvaća nalaze vještaka u pogledu isključive krivnje umješača JĆ od kojeg kao vozača neregistriranog kombajna isti ured može namiriti iznos koji će isplatiti odnosno koji je isplatio oštećenoj osobi. Iz svega gore navedenog nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 29 Zakona o obveznim osiguranjima u prometu da bi umješač SĆ bio isključivo odgovoran za nastanak prometne nezgode i nastale štetne posljedice jer to ne proizlazi iz provedenih dokaza.

25. Tuženik nije suglasan s očitovanjem i zaključcima vještaka dr. Dalibora Marića i istome prigovara jer da je kod pregleda tužitelja u Hitnoj službi nakon štetnog događaja navedena ozljeda lijeve nadlaktice i ne spominje se ozljeda glave. Dana **.**.2015.god. dr. M iz Opće bolnice u Slavonskom Brodu, opisuje i zatezanje u vratu i bolnost lijevog kuka. Ponovno se ne spominje nikakva ozljeda glave tužitelja. Kod pregleda **.**.2015., dr. S navodi osjećaj zategnutosti u vratu i žiganje u leđima i ponovno se ne spominje ozljeda glave. Neurokirurg dr. ZĆ je prilikom pregleda tužitelja isključio bilo kakvu ozljedu glave ili neko drugo stanje koje bi utjecalo na intrakranijalni zbir. Ozljeda oka i kasnije liječenje tužitelja nakon 31.12.2015.god., nisu u uzročnoj vezi sa lakim tjelesnim ozljedama zadobivenim u predmetnoj prometnoj nesreći dana 13.11.2015.. Krvarenje ispod meke (paučinaste) moždane ovojnice, najvjerojatnije je posljedica pada tužitelja i udara glavom u pod. Vještak je subnahroidalno krvarenje izraženo kod tužitelja, opisao i ocijenio kao posttraumatsku ozljedu, a što je neosnovano i neprihvatljivo. Tuženik predlaže da vještak dr. D. Marić, sukladno odredbama Zakona o parničnom postupku, usmeno obrazloži nalaz i mišljenje te ukoliko vještak i nakon usmenog obrazloženja nalaza, ustraje kod danih ocjena, tuženik predlaže provođenje novog medicinskog vještačenja.

26. Sud je odbio tuženika sa prijedlogom za provođenje novog medicinskog vještačenja a obzirom da je vještak dr. Dalibor Marić svoj iskaz u više navrata nadopunjavao te konačno sa 15.4.2019. (str. 417 spisa) naveo ozljede tužitelja na dan 13.11.2015. koje se nisu navele u medicinskoj dokumentaciji tužitelja nakon štetnog događaja gdje su prve i jedine ozljede bile lake tjelesne ozljede i to nagnječenje u području lijevog ramena i lakta i to na lijevom lakatnom zglobu, te istegnuće vratnih mišića. Isti vještak u zadobivene ozljede navodi i nagnječenje u području glave uslijed čega da je došlo do krvarenja ispod paučinaste ovojnice mozga i zbog čega je tužitelj pretrpio teške tjelesne ozljede opasne za život a koje ozljede nisu evidentirane niti u jednom medicinskom nalazu u razdoblju od prometne nezgode 13.11.2015. do 30.12.2015. kada se tužitelj obratio liječniku zbog povrede koja mu je nastala ubodom antene u oko dok je radio na automobilu. Nakon te povrede 30.12.2015. upućen je na medicinske pretrage zbog kojih je zadržan u bolnici prvo u Slavonskom Brodu a zatim u Zagrebu no nakon kojih pretraga su nalazi pokazali da ne postoji nikakav neurološki deficit te da je došlo do potpune repsorpcije tj. nestanka subarahnoidalnog krvarenja te je na ponovnoj kontroli u razdoblju od 5. do 6.2.2016. neurološki urednim pregledom nalaz bio uredan bez

Spojen spis Pn-304/2017

žarišnih ispada, bez aneurizma arterija ili suženja krvnih žila te je konstatirano da se tužitelj dobro osjeća.

Predloženo novo medicinsko vještačenje koje je predložio tuženik sud je odbio iz razloga dok se pravomoćno ne odluči o osnovu tužbenog zahtjeva stranke te da se ne izlažu daljim troškovima postupka. Sud prihvaća u cijelosti prigovore tuženika u pogledu ukazivanja na vrijeme nastanka ozljede oka i dovođenja u vezu ozljeđivanja oka tužitelja na antenu automobila 30.12.2015. sa štetnim događajem od 13.11.2015. Krvarenje ispod meke moždane ovojnice koje je opisano u tužiteljevoj medicinskoj dokumentaciji je dijagnosticirano krajem prosinca 2015. a sam tužitelj je nakon prometne nesreće od 13.11.2015. prema dokumentaciji negirao traumu glave te se stanje nakon novog ozljeđivanja oka uslijed uboda antene od 30.12.2015. nije dovodilo u vezu s prometnom nesrećom. Iz otpusnog pisma Opće bolnice dr. Josip Benčević u kojoj ustanovi je tužitelj boravio od 4.1.do 26.1.2016. proizlazi da je tužitelj dana 30.12.2015. pregledan konzilijarno od neurologa na OHBP nakon pregleda oftamologa te je navedeno da je pacijent oko 22 sata na dan prijema išao pogledati ulje na autu, ubo se u desno oko na antenu od auta i od tada ima difuznu glavobolju, bolove u vratu, te mu smeta svjetlo. Tuženik je tražio da se vještak očituje na podatke iz dostavljenog zdravstvenog kartona tužitelja. Vještak je ostao kod stajališta da je subarahnoidalno krvarenje, u stvari krvarenje koje nastaje s odgođenim vremenom i da je posljedica traume glave, te da ubod na antenu ne može dovesti do krvarenja u kranijalnoj šupljini.

27. Osiguravatelj se oslobađa obveze iz ugovora o osiguranju od nesretnog slučaja ako je osiguranik namjerno prouzročio nesretni slučaj a kako je to navedeno u čl. 975 ZOO-a. Iako sud ne smatra da bi tužitelj MĆ prometnu nezgodu namjerno prouzročio, načinom vožnje oko 70km/h u noćnim uvjetima kada mu je u susret dolazio osvijetljeni kombajn koji u trenutku kontakta nije imao ispred sebe vozilo u pratnji jer je isto skrenulo u zaselak gdje je kuća vozača kombajna, ne predstavlja prepreku koju je MĆ kao vozač mogao previdjeti i ne uočiti, već isti olako prolazi kraj takvog radnog stroja većih gabarita, ne smanjuje brzinu i dovodi se u situaciju nastanka i materijalne štete i ugroženosti za svoj život. Zbog navedenog nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 29 Zakona o obveznim osiguranjima u prometu koji je vrijedio u vrijeme štetnog događaja.

Tužitelj je grubim ponašanjem kršio zakonske propise i to odredbe čl. 51 i 53 te 63 st. 1 i 2 Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 105/04, 142/06, 60/08) jer brzinu kretanja nije prilagodio osobinama i stanju vozila tako da se pravovremeno može zaustaviti pred svakom zaprekom koju u konkretnim uvjetima može predvidjeti te da pri mimoilaženju vozači između sebe moraju ostaviti dovoljan razmak između vozila ako zbog neke zapreke na cesti ili drugih sudionika u prometu te da je dužan usporiti a kretanje vozila prema potrebi i zaustaviti.

Slijedom gore provedenih dokaza a polazeći od toga da je tužitelj u prekršajnom postupku priznao svoju odgovornost za nastanak prometne nezgode dana 13.11.2015. sud nije usvojio tužbeni zahtjev tužitelja. Naknadno isticanje isključive odgovornosti umješača za nastanak prometne nezgode zbog vožnje neregistriranim i neosiguranim kombajnom govori o nastojanju tužitelja da teret odgovornosti za nastanak prometne nezgode prebaci na drugog sudionika u prometu koji je prekršajno proglašen krivim jer je zatečen u prometu na cesti da upravlja neregistriranim radnim strojem – kombajnom no oslobođen je optužbe za izazivanje prometne nezgode a kako to proizlazi iz presude u priklopljenom prekršajnom spisu

Spojen spis Pn-304/2017

Pp P-446/16 a kojom presudom je i oslobođen optužbe da bi dana 13.11.2015. izazvao prometnu nesreću. Tužitelj MĆ je Obveznim prekršajnim nalogom Pp P-1983/16 od 5.10.2016. proglašen krivim upravo za izazivanje prometne nesreće dana 13.11.2015. sa opisom kako je to već navedeno u ovoj presudi. Navedeno je da je MĆ u istoj prometnoj nesreći zadobio lake tjelesne ozljede.

28. O troškovima postupka odlučeno je u smislu odredbe 154. st. 1. u vezi s odredbom čl.155. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 35/91., 53/91., 91/92., 53/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 43/13., 89/14.,70/19, 80/22, 114/22, 155/23) dalje ZPP-a. S obzirom na visinu vrijednosti spora koja se mijenjala tijekom postupka te je u tužbi bila naznačena sa iznosom od 5.200,00kn u predmetu Pn-303/2017 a u predmetu Pn-304/2017 sa 11.372,00kn, kada je utužena naknada nematerijalne i materijalne štete pa je nakon spajanja Pn-304/2017 na predmet Pn-303/2017 podneskom tužitelja konačno preciziran i preinačen tužbeni zahtjev od 14.1.2025. (str. 645 spisa) na iznos od ukupno 6.134,05€ koliko je naznačen v.p.s . a kojim tužbenim zahtjevom se potražuje dalji iznos od 478,58€ sa z.z.k. od 17.12.2015., iznos od 45,55€ dospjele a neplaćene zatezne kamate na nesporno isplaćen iznos od 9.800,00kn, iznos od 6.134,05€ sa z.z.k. od 17.12.2015., te iznos od 15,47 € zatezne kamate na nesporno isplaćen iznos od 441,70€ a iz čega proizlazi da tužitelj nije točno naznačio v.p.s. jer isti iznosi ispravno 6.673,65€.

Obzirom na neuspjeh tužitelja u postupku sud je I tuženiku i umješaču na strani tuženika dosudio parnični trošak koji je zatražen troškovnicima na strani 678 spisa za tuženika i 687 spisa za umješača na strani tuženika.

29. Prema troškovniku tuženika Hrvatski ured za osiguranje(str. 678 spisa) te odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj:69/93, 11/96, 91/04, 37/05, 142/12,103/14,118/14,107/15, 37/22,126/22,- dalje: Tarifa) tuženiku su kao potrebni priznati sastav podneska tj. odgovor na tužbu od 13.4.2018. (Pn-304/18), podnesak od 9.7.2018., odgovor na tužbu od 30.1.2018. (Pn-303/17), podnesak od 10.9.2018. temeljem Tbr. 8/1 Tarife u iznosu od po 200,00€ za svaki podnesak, trošak zastupanja na ročištima od 17.9.2018., od 19.9.2018., 5.3.2019., 4.9.2020., 11.11.2021., 23.1.2025. i 30.4.2025. u iznosu od po 200,00 € za svako ročište (Tbr.9/1 Tarife), trošak zastupanja na ročištu od 5.10.2020. (str. 482) u iznosu od 100,00€ a ne od zatraženih 200,00€ kao i za ročište od 6.9.2018. jer se radilo o ročištima koje je odgođeno i ročištu na kojem se nisu provodili dokazi. Zbrojeno osnovani trošak tuženika daje iznos od 2.400,00€ na koji tuženiku pripada PDV od 600,00€ što zbrojeno daje iznos od 3.000,00€. Tuženiku je u cijelosti priznat trošak plaćenog vještačenja po vještaku Darku Konjević u iznosu od 75,78€ a nije priznat trošak za svjedoka PĆ u iznosu od 58,00e za koji nije dostavljen dokaz da je isti plaćen. Nije preciziran niti trošak za vještaka dr. Dalibora Marića pa isti trošak nije dosuđen tuženiku jer je isti plaćao tužitelj. Zbrajanjem materijalnog troška od 75,78€ na iznos osnovanog troška zastupanja po punomoćniku od 3.000,00€ dobiva se iznos od 3.075,78€ koji trošak je tužitelj dužan naknaditi tuženiku.

30. Sa preostalim zatraženim troškom preko dosuđenog troška tuženik je odbijen jer se radi o troškovima koji prelaze iznos broja podnesaka koji se dosuđuje strankama u jednom predmetu. Odbijen je i sa zatraženim troškom za tužbu, za odgovor na tužbu

Spojen spis Pn-304/2017

u predmetima Pn-304/17 i Pn-303/17 kao i pristojbe na presudu u istim predmetima jer te pristojbe tuženik nije niti platio niti je bio pozvan na plaćanje.

31. Prema troškovniku umješača na strani tuženika (str. 687 spisa) umješaču na srani tuženika su kao potrebni priznati sastava podneska od 9.3.2018., od 19.6.2018., od 29.9.2021. u iznosima od po 200,00€ za svaki podnesak, trošak zastupanja na ročištima od 17.9.2018., 5.3.2019., 11.11.2021., 23.1.2025. i 30.4.2025. u iznosu od po 200,00 € za svako ročište (Tbr.9/1 Tarife), trošak zastupanja na ročištu od 5.10.2020. (str. 482) u iznosu od 100,00€ a ne od zatraženih 200,00€ jer se radilo o ročištu na kojem se nisu provodili dokazi, te trošak pristupa na ročište za objavu presude od 16.6.2025. u iznosu od 100,00€ (tbr. 9/3). Zbrojeno osnovani trošak umješača daje iznos od 1.700,00€ na koji umješaču pripada PDV od 425,00€ što zbrojeno daje iznos od 2.125,00€ na koji iznos umješaču pripada i trošak plaćenog vještačenja od 75,00€ što daje zbroj od ukupno 2.200,00€ koliko je tužitelj dužan naknaditi umješaču.

32. Umješač je odbijen sa preostalim zatraženim troškom preko dosuđenog iznosa i to troška sastava podneska od 3.9.2018., 17.9.2018. i 17.9.2019. od po zatraženih 100,00€ za svaki podnesak.

U Novoj Gradiški 16. lipnja 2025.

S u d a c :

Željka Paunović

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana ročišta za objavu presude (za stranku koja je uredno bila obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje) odnosno u roku od 15 dana od dana primitka presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), a podnosi se putem ovoga suda Županijskom sudu u tri istovjetna primjerka.

DN-a:

1. Odvjetnik Nemanja Nožinić

2. OD R i Š

3. Odvjetnica Sandra Đurin