REPUBLIKA HRVATSKA
TRGOVAČKI SUD U PAZINU
Pazin, Dršćevka 1
R1-18/2025-7
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Trgovački sud u Pazinu, po sutkinji Andrei Jelenić Pitoski, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom postupku po prijedlogu predlagatelja ĐĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]., kojeg zastupa punomoćnik Aleksandar Puh, odvjetnik iz Pule, Leharova 1, protiv protustranke I. IGGOS d.o.o., [adresa], 52100 Pula, OIB: 25304104836, i KĐ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi određivanja privremene mjere, 16. lipnja 2025.,
r i j e š i o j e
I. Odbija se prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere osiguranja koji glasi:
„Radi osiguranja nenovčane tražbine koja se sastoji u zaštiti upravljačkih i imovinskih prava predlagatelja osiguranja ĐĐ, čiji je povrat predlagatelj osiguranja zatražio pokretanjem parničnog postupka protiv društva IGGOS d.o.o. Pula koji se pred naslovnim sudom vodi pod posl. br. P-88/2025, a radi poništenja skupštinskih odluka kojima je predlagatelj osiguranja isključen iz upravljanja društvom, temeljem članka 346. i 347. Ovršnog zakona, određuje se sljedeća
PRIVREMENA MJERA
I. Kojom se I. protivniku osiguranja IGGOS d.o.o., OIB: 25304104836, zabranjuje otuđenje i/ili opterećenje sljedeće imovine:
1. posebni dio zgrade i to 20. suvlasnički dio: 1/31 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E- 19) s kojim je povezano pravo vlasništva na posebni dio koji je u Planu posebnih dijelova označen oznakom „S019“ i obojan žutom bojom, u naravi stan na 2. katu zgrade, koji se sastoji od predprostora, dnevnog boravka+kuhinje+blagovaonice, dvije sobe, kupaonice, natkrivenog balkona, te od vanjskog parkirnog mjesta P19, ukupne neto reducirane površine 59,11 m2, koji se nalazi u zgradi sagrađenoj na kč. br. [katastarska čestica] stambena zgrada, Pula, Premanturska cesta 21b, dvorište, površine 1671 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],
2. posebni dio zgrade i to 48. Suvlasnički dio: 1/75 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E- 48), s kojim je povezano pravo vlasništva na stanu br. 48 na trećem katu, koji se sastoji od dvije spavaće sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, hodnika, lodje i terase, ukupne površine 52,85 m2, koji se nalaz u zgradi sagrađenoj na kč. br. [katastarska čestica] Banovčeva ulica 3091 m2, dvorište 1916 m2, stambena zgrada, Pula, Banovčeva ulica 1,3,5,7,9,11 997 m2, garaža 31 m2, garaža 38 m2, garaža 109 m2, ukupne površine 3091 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],
3. posebni dio zgrade i to 13. suvlasnički dio: 1/19 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E- 13) s kojim je povezno pravo vlasništva stana u prizemlju, koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, kupaonice, predsoblja i lođe, ukupne površine 55,52 m2, koji se nalaz u zgradi sagrađenoj na kč. br. [katastarska čestica] ZGR. kuća, Stankovićeva ulica 1 i 3, površine 278 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],
II. Zabilježbu zabrane iz točke I. ovog rješenja u zemljišnim knjigama izvršit će zemljišnoknjižni odjel nadležnog općinskog suda po službenoj dužnosti.
III. Privremena mjera traje do isteka roka od 30 dana od dana pravomoćnosti i ovršnosti odluke koja će se donijeti u postupku koji je predlagatelj osiguranja pokrenuo radi poništenja odluka društva IGGOS d.o.o., donijetih na skupštini održanoj dana 17. ožujka 2025.
IV. Protivnicima osiguranja nalaže se da predlagatelju osiguranja solidarno nadoknaditi trošak postupka osiguranja, uz pripadajuću zakonsku zateznu kamatu koja teče od dana donošenja rješenja o osiguranju do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope Europske središnje banke za tri postotna poena.“
II. Odbija se prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere osiguranja koji glasi:
„Na temelju odredbe članka 363.b Zakona o trgovačkim društvima, određuje se sljedeća
PRIVREMENA MJERA
I. Kojom se protivniku osiguranja KĐ, kao direktoru IGGOS d.o.o., OIB: [osobni identifikacijski broj], privremeno ograničavaju upravljačke ovlasti na način da bez prethodne pisane suglasnosti svih članova društva ne smije:
• otuđiti ili opteretiti nekretnine ili drugu vrijednu imovinu društva, • preuzimati obveze ili sklapati ugovore čija pojedinačna vrijednost prelazi 5.000,00 EUR,
• raspolagati poslovnim računima osim za redovno poslovanje društva.
II. Nalaže se upis ove privremene mjere i u registar sudskog registra Trgovačkog suda u Pazinu.
III. Privremena mjera traje do isteka roka od 30 dana od dana pravomoćnosti i ovršnosti odluke koja će se donijeti u postupku koji je predlagatelj osiguranja pokrenuo radi poništenja odluka društva IGGOS d.o.o., donijetih na skupštini održanoj dana 17. ožujka 2025.
IV. Protivnicima osiguranja nalaže se da predlagatelju osiguranja solidarno nadoknaditi trošak postupka osiguranja, uz pripadajuću zakonsku zateznu kamatu koja teče od dana donošenja rješenja o osiguranju do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope Europske središnje banke za tri postotna poena.“
III. Odbija se zahtjev predlagatelja osiguranja za naknadom troškova postupka u iznosu od 1.895,00 eur sa zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 4. lipnja 2025. do isplate po kamatnoj stop u koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila za svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena.
Obrazloženje
1. Predlagatelj osiguranja je podneskom od 14. travnja 2025. predložio donošenje privremene mjere u odnosu na protivnike osiguranja sadržaja približnog kao u izreci ovog rješenja.
1.1. U prijedlogu obrazlaže da je predlagatelj osiguranja član društva IGGOS d.o.o. s udjelom od 34,5%. IGGOS d.o.o. da je obiteljsko društvo koje je osnovao pok. NĐ, inače suprug i otac današnjih osnivača gđe. SĐ te braće ĐĐ i KĐ. Pojašnjava da su posljednje dvije i pol godine rada društva obilježile nesuglasice između predlagatelja osiguranja te II. protivnika osiguranja, kao i neuspjeli pokušaji pronalaženja mirnog rješenja međusobnih odnosa u pogledu društva i upravlja društvom. Tijekom tog razdoblja da je došlo do svađi i trzavica između predlagatelja i KĐ, koje su rezultirale, u dva navrata, i odlukama suda kojima se nalaže obojici zabrana međusobnog pristupa. Posljednja odluka je od 21. veljače 2025. Međusobne nesuglasice, bile su od utjecaja na redovno održavanja skupština društva. Tako na skupštini društva održanoj 17. kolovoza 2023., na kojoj su svi članovi društva uredno pozvani, po donošenju odluka, predlagatelj osiguranja iskazao potrebu davanja iskaza o stanju u društvu i utjecaju međusobno loših odnosa na poslovanje društva. Vezano za imovinu društva napominje da je predlagatelj osiguranja tijekom veljače 2024., u svojstvu člana uprave koji samostalno zastupa društvo, izvršio prijenos prava vlasništva nad tri stana u vlasništvu društva na svoje ime i ime supruge, a koje je, po pokretanju sudskog postupka od strane protivnika osiguranja, vratio u vlasništvo društva na način da je izričito priznao tužbeni zahtjev. U svim svojim izjavama predlagatelj osiguranja je jasno davao do znanja da je jedini razlog takvog postupka želja da brata i majku „pogura“ prema nastavku i okončanju pregovora vezanog iz podjelu društva i njegove imovine, bez ikakve stvarne namjere da preuzme stvarno vlasništvo nad stanovima. Kako do nastavka pregovora nije došlo, tako je tužitelj priznao tužbeni zahtjev. Međusobne nesuglasice kulminirale su 17. ožujka 2025., kada je održana skupština društva, na koju predlagatelj osiguranja nije bio uredno pozvan, a na kojoj je donijet niz jednostranih i štetnih odluka za predlagatelja, koji je u konačnici potpuno isključen iz upravljanja društvom i opozvan s mjesta člana uprave-direktora. U cilju zaštite svojih prava predlagatelj osiguranja pokrenuo je pred naslovim sudom parnični postupak radi poništenja skupštinskih odluka. Spor se vodi pod posl. br. P-88/2025. U navedenom predmetu je donijeto rješenje o zabilježbi spora u sudski registar. II protivnik osiguranja KĐ je i prije same skupštine društva poduzimao jednostrane poteze na štetu predlagatelja osiguranja, između ostalog je uskratio isplatu plaće predlagatelju osiguranja za 12., 1. i 2. mjesec 2025. Isto je učinio i prema sinu predlagatelja osiguranja kojemu je uručio izvanredni otkaz. Predlagatelj osiguranja je na navedene okolnosti podnio prijavu Državnom inspektoratu, Sektoru inspekcije rada. II. protivnik osiguranja KĐ, po održavanju skupštine društva, 17. ožujka 2024. promijenio je sve brave na poslovnim prostorima u kojima posluje društvo IGGOS d.o.o. uključujući ured koji koristi predlagatelj osiguranja, onemogućivši mu pristup vlastitim osobnim stvarima.
1.2. Stoga predlagatelj osiguranja, podnosi naslovnom sudu ovaj prijedlog za određivanje privremene mjere, budući da II. protivnik osiguranja KĐ, kao direktor društva, trenutno ima isključivi pristup svim poslovnim računima društva te je jedina osoba ovlaštena za raspolaganje i upravljanje materijalnim i financijskim sredstvima, sklapanje ugovora i potpisivanje odluka, bez ikakvog mehanizam unutarnje kontrole. Ovakva koncentracija moći, uzimajući u obzir prethodne jednostrane i štetne poteze protivnika osiguranja, stvara stvarnu i konkretnu prijetnju nenadoknadive štete za predlagatelja. Raspolaganje imovinom bez nadzora – bilo nekretninama, sredstvima na računu ili zalihama – može imati nepovratne posljedice za ekonomsku i pravnu poziciju predlagatelja. Postoji stvarna i ozbiljna opasnost da će protivnik osiguranja, iz motiva osobne „odmazde“ za prethodno ponašanje predlagatelja (što se ne poriče), otuđiti ili opteretiti imovinu društva, ne radi zakonitog poslovanja, već kao oblik isključivanja i „kažnjavanja“. Ukoliko dođe do takvog raspolaganja, predlagatelj ne bi samo bio lišen mogućnosti naplate svoje tražbine i isplate vrijednosti svog udjela, već bi bio ostavljen bez ikakvog utjecaja, prava ili mehanizma zaštite, što bi u praksi značilo da gubi sve. Ne samo imovinsku vrijednost, već i pravnu poziciju u društvu koje se de facto gasi i ispražnjuje na štetu jednog člana. Zbog toga predlagatelj osiguranja smatra da postoji realna opasnost da će protivnici osiguranja otuđiti ili opteretiti nekretnine društva, čime bi predlagatelju osiguranja bilo onemogućeno ostvarenje vrijednosti njegovog udjela. Šteta bi bila nenadoknadiva, jer bi se time uništila financijska osnova podjele društva ili njegove isplate.
1.3. Dalje obrazlaže da I. protivnik osiguranja od vrijednije imovine raspolaže slijedećom pokretnom i nepokretnom imovinom:
1. posebni dio zgrade i to 20. suvlasnički dio: 1/31 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E- 19) s kojim je povezano pravo vlasništva na posebni dio koji je u Planu posebnih dijelova označen oznakom „S019“ i obojan žutom bojom, u naravi stan na 2. katu zgrade, koji se sastoji od predprostora, dnevnog boravka+kuhinje+blagovaonice, dvije sobe, kupaonice, natkrivenog balkona, te od vanjskog parkirnog mjesta P19, ukupne neto reducirane površine 59,11 m2, koji se nalazi u zgradi sagrađenoj na kč. br. [katastarska čestica] stambena zgrada, [adresa], dvorište, površine 1671 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],
2. posebni dio zgrade i to 48. Suvlasnički dio: 1/75 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E- 48), s kojim je povezano pravo vlasništva na stanu br. 48 na trećem katu, koji se sastoji od dvije spavaće sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, hodnika, lodje i terase, ukupne površine 52,85 m2, koji se nalaz u zgradi sagrađenoj na kč. br. [katastarska čestica] Banovčeva ulica 3091 m2, dvorište 1916 m2, stambena zgrada, [adresa],3,5,7,9,11 997 m2, garaža 31 m2, garaža 38 m2, garaža 109 m2, ukupne površine 3091 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],
3. posebni dio zgrade i to 13. suvlasnički dio: 1/19 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E- 13) s kojim je povezno pravo vlasništva stana u prizemlju, koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, kupaonice, predsoblja i lođe, ukupne površine 55,52 m2, koji se nalaz u zgradi sagrađenoj na kč. br. [katastarska čestica] ZGR. kuća, Stankovićeva ulica 1 i 3, površine 278 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
1.4. Predlagatelj osiguranja zaključuje da privremena mjera predložena ovim prijedlogom je isključivo privremenog karaktera i njome se ne zadire u imovinu protivnika osiguranja – njihova imovina se niti umanjuje niti otuđuje. Ukoliko protivnici osiguranja ne bi imali namjeru otuđiti, opteretiti ili izmijeniti status predmetne imovine, tada im ovom mjerom ne bi nastala nikakva šteta. U suprotnome, ako bi protivnici osiguranja imali namjeru raspolagati imovinom koja je predmet ovog prijedloga, tada se privremena mjera ukazuje nužnom i opravdanom, jer bi upravo takvo raspolaganje prouzročilo nenadoknadivu štetu predlagatelju. Slijedom svega navedenoga predlaže donošenje privremene mjere slijedećega sadržaja:
„RJEŠENJE O PRIVREMENOJ MJERI
I. Kojom se I. protivniku osiguranja IGGOS d.o.o., OIB: 25304104836, zabranjuje otuđenje i/ili opterećenje sljedeće imovine:
1. posebni dio zgrade i to 20. suvlasnički dio: 1/31 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E- 19) s kojim je povezano pravo vlasništva na posebni dio koji je u Planu posebnih dijelova označen oznakom „S019“ i obojan žutom bojom, u naravi stan na 2. katu zgrade, koji se sastoji od predprostora, dnevnog boravka+kuhinje+blagovaonice, dvije sobe, kupaonice, natkrivenog balkona, te od vanjskog parkirnog mjesta P19, ukupne neto reducirane površine 59,11 m2, koji se nalazi u zgradi sagrađenoj na kč. br. [katastarska čestica] stambena zgrada, [adresa], dvorište, površine 1671 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],
2. posebni dio zgrade i to 48. Suvlasnički dio: 1/75 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E- 48), s kojim je povezano pravo vlasništva na stanu br. 48 na trećem katu, koji se sastoji od dvije spavaće sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, hodnika, lodje i terase, ukupne površine 52,85 m2, koji se nalaz u zgradi sagrađenoj na kč. br. [katastarska čestica] Banovčeva ulica 3091 m2, dvorište 1916 m2, stambena zgrada, [adresa],3,5,7,9,11 997 m2, garaža 31 m2, garaža 38 m2, garaža 109 m2, ukupne površine 3091 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],
3. posebni dio zgrade i to 13. suvlasnički dio: 1/19 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E- 13) s kojim je povezno pravo vlasništva stana u prizemlju, koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, kupaonice, predsoblja i lođe, ukupne površine 55,52 m2, koji se nalaz u zgradi sagrađenoj na kč. br. [katastarska čestica] ZGR. kuća, Stankovićeva ulica 1 i 3, površine 278 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],
II. Zabilježbu zabrane iz točke I. ovog rješenja u zemljišnim knjigama izvršit će zemljišnoknjižni odjel nadležnog općinskog suda po službenoj dužnosti.
III. Privremena mjera traje do isteka roka od 30 dana od dana pravomoćnosti i ovršnosti odluke koja će se donijeti u postupku koji je predlagatelj osiguranja pokrenuo radi poništenja odluka društva IGGOS d.o.o., donijetih na skupštini održanoj dana 17. ožujka 2025.
IV. Protivnicima osiguranja nalaže se da predlagatelju osiguranja solidarno nadoknaditi trošak postupka osiguranja, uz pripadajuću zakonsku zateznu kamatu koja teče od dana donošenja rješenja o osiguranju do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope Europske središnje banke za tri postotna poena.
Ujedno na temelju članka 363.b Zakona o trgovačkim društvima predlaže donošenje privremene mjere slijedećeg sadržaja:
„RJEŠENJE O PRIVREMENOJ MJERI
I. Kojom se protivniku osiguranja KĐ, kao direktoru IGGOS d.o.o., OIB: [osobni identifikacijski broj], privremeno ograničavaju upravljačke ovlasti na način da bez prethodne pisane suglasnosti svih članova društva ne smije:
• otuđiti ili opteretiti nekretnine ili drugu vrijednu imovinu društva, • preuzimati obveze ili sklapati ugovore čija pojedinačna vrijednost prelazi 5.000,00 EUR,
• raspolagati poslovnim računima osim za redovno poslovanje društva.
II. Nalaže se upis ove privremene mjere i u registar sudskog registra Trgovačkog suda u Pazinu.
III. Privremena mjera traje do isteka roka od 30 dana od dana pravomoćnosti i ovršnosti odluke koja će se donijeti u postupku koji je predlagatelj osiguranja pokrenuo radi poništenja odluka društva IGGOS d.o.o., donijetih na skupštini održanoj dana 17. ožujka 2025.
IV. Protivnicima osiguranja nalaže se da predlagatelju osiguranja solidarno nadoknaditi trošak postupka osiguranja, uz pripadajuću zakonsku zateznu kamatu koja teče od dana donošenja rješenja o osiguranju do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope Europske središnje banke za tri postotna poena.
2. Zaključkom od 12. svibnja 2025. predlagatelj je pozvan u roku od osam dana dostaviti sudu dopunjeni i ispravljeni prijedlog za osiguranje privremenom mjerom na način da u sadržaju izreke prijedloga za osiguranje privremenom mjerom naznači nenovčanu/novčanu tražbinu čije osiguranje zahtijeva, a budući da je nenovčanu tražbinu propustio naznačiti.
3. Podneskom od 19. svibnja 2025. predlagatelj je dopunio prijedlog za donošenje privremene mjere pojašnjavajući da pokretanjem parničnog postupka, koji se pred naslovnim sudom vodi pod posl. br. P-88/2025 radi poništenja skupštinskih odluka kojima je on isključen iz upravljanja društvom a protiv ovdje protivnika osiguranja, predlagatelj osiguranja želi zaštititi svoja imovinska i upravljačka prava u trgovačkom društvu IGGOS d.o.o., za koje smatra da su povrijeđena i ugrožena odlukom o njegovom isključenju iz tijela upravljanja društva, a koju su donijeli ovdje protivnici osiguranja. Dalje navodi da isključenjem upravljačkih prava, predlagatelju osiguranja onemogućeno je upravljanje radom, poslovanjem društva te upravljanje imovinom Društva, ali i svaka mogućnost nadzora nad radom, poslovanjem i upravljanjem imovinom Društva. Predlagatelj osiguranja je tim podneskom dopunio i ispravio prijedlog za osiguranje privremenom mjerom definirajući nenovčanu tražbinu kako slijedi:
„Predlagatelj osiguranja predlaže, radi osiguranja nenovčane tražbine koja se sastoji u zaštiti njegovih upravljačkih i imovinskih prava, čiji je povrat predlagatelj osiguranja zatražio pokretanjem parničnog postupka koji se pred naslovnim sudom vodi pod posl. br. P-88/2025, a radi poništenja skupštinskih odluka kojim je on isključen iz upravljanja društvom, temeljem članka 346. i 347. Ovršnog zakona donošenje privremene mjere“ sredstvima osiguranja i na predmetima osiguranja kako je ranije opisano.
4. Sud je izvršio uvid u dokumentaciju priloženu uz prijedlog za osiguranje, tužbu s prilozima te odgovor na tužbu u predmetu ovog suda posl. br. P-88/2025, te u zbirku isprava sudskog registra za društvo IGGOS d.o.o. [adresa] registarskog uloška s MBS-om 040125937.
5. Prijedlog za osiguranje privremenom mjerom nije osnovan.
6. Odredbom članka 346. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022, 6/2024, dalje u tekstu: OZ) uređene su pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine.
7. Prema članku 346. stavku 1. OZ-a, radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim: 1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili 2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.
7.1. Obje pretpostavke moraju biti kumulativno ispunjene jer u protivnom nisu ispunjeni uvjeti za određivanje privremene mjere. S time u svezi, zadatak je suda ocijeniti sukladno odredbi članka 346. OZ-a u vezi s odredbom članka 344. stavaka 2. i 3. tog Zakona je li predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnom svoju tražbinu i opasnost da bi bez takve mjere protivnici osiguranja spriječili ili znatno otežali ostvarenje tražbine, ili da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, odnosno je li učinio vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnici osiguranja pretrpjeli samo neznatnu štetu.
8. Odredbom članka 347. stavka 1. OZ-a, propisano je da se radi osiguranja nenovčanih tražbina može odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja. Nadalje, ako je to nužno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnoga reda, sud može odrediti mjeru kojom će privremeno urediti sporni odnos među strankama (st. 2.). Riječ je o mogućnosti privremenog uređenja spornog odnosa među strankama tzv. regulacijskim privremenim mjerama.
8.1. Opća je pretpostavka za određivanje regulacijske mjere vjerojatnost postojanja konkretnog spornog odnosa između stranaka kao objekta osiguranja. Pored te opće pretpostavke, alternativno trebaju biti ispunjene sljedeće pretpostavke: a) nužnost uređenja spornog odnosa radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ili b) nužnost uređenja spornog odnosa radi sprječavanja nasilja ili c) potreba za osiguranje pravnog reda iz drugih važnih razloga. Predlagatelj dakle prije svega treba učiniti vjerojatnim postojanje određenog spornog pravnog odnosa među strankama, pri čemu valja uzeti da je odnos sporan kako u okolnostima kada je među strankama sporno njegovo postojanje ili pravna valjanost, tako i u okolnostima kad su sporna prava i obveze koje iz njega proizlaze. Kako se privremeno uređenje spornih odnosa u pravilu sastoji od privremenog određivanja nekih prava i obveza koji iz njih proizlaze za sudionike tih spornih odnosa, to ono obuhvaća i privremeno određivanje sadržaja tih prava i obveza. Naravno, pretpostavke za regulacijske mjere utvrđuju se također na razini vjerojatnosti, njihova je funkcija samo osigurati uvjete za buduće ostvarenje prava. Glede vrste tih mjera, one se mogu sastojati u normiranju odnosa konstitutivnim određivanjem njegovog sadržaja, u davanju ovlasti, izdavanju zabrana, imenovanju osoba s ovlaštenjima i slično. Takva se zaštita često podudara s privremenim mjerama radi osiguranja u pravilu nenovčanih tražbina. Navedena pravna shvaćanja na koja se poziva i ovaj sud, iznijeta su u odluci Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske posl. br. Pž-1937/2017 od 13. travnja 2017.
9. U konkretnom predmetu nenovčana tražbina čije osiguranje predlagatelj predlaže „se sastoji u zaštiti upravljačkih i imovinskih prava predlagatelja ĐĐ, čiji je povrat predlagatelj osiguranja zatražio pokretanjem parničnog postupka koji se pred naslovnim sudom vodi pod posl. br. P-88/2025, a radi poništenja skupštinskih odluka kojim je on isključen iz upravljanja društvom“.
9.1. S time u svezi uvidom u parnični predmet ovog suda posl. br. P-88/2025 utvrđeno je da je ĐĐ kao tužitelj protiv društva IGGOS d.o.o. [adresa] podnio tužbu kojim traži donošenje presude s izrekom slijedećeg sadržaja:
„I. Utvrđuje se da su ništetne odluke skupštine trgovačkog društva IGGOS d.o.o. iz [adresa]., OIB: 25304104836, od 17. ožujka 2025.godine donesene pod točkom:
1. lzvješće o načinu upravljanja Društva nakon donošenja odluke: Rješenje Općinskog suda u Puli-Pola, posl. br. Pp-2805/2024-16 od 21. veljače 2025. te Rješenje Općinskog suda u Puli-Pola, posl. br. Pp-2805/2024-6 od 21. veljače 2025., kojima su izrečene mjere opreza.
2. lzvješće o otuđenju imovine - nekretnina Društva od strane lgora ĐĐ
- direktora Društva te informacija o sudskom postupku pokrenutom radi osporavanju takvih odluka, a koji se postupak vodio kod Trgovačkog suda u Pazinu, pod posl. br. P-83/2024.
3. Donošenje Odluke o RAZRJEŠENJU DIREKTORA kojom će se lgor ĐĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]., razriješiti kao direktor - član uprave te će se istome dati razrješnica.
Danom stupanja na snagu ove odluke prestaju sva prava i obveze lgora čabaka kao člana uprave (direktora) Društva,
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, bez obzira na upis u sudskom reg istru.
4. Donošenje odluke o OPOZIVU PRIKURE kojom će se opozvati prokura dana gospođi SĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa].“
9.2. U tužbi je naveo da su ĐĐ, KĐ i SĐ članovi društva IGGOS d.o.o. [adresa]. Da je u sudskom registru evidentiran i proveden Društveni ugovor sklopljen 29. kolovoza 2017. ovjeren pod brojem OU-578/17 kod Javnog bilježnika Nansi Kopić (u nastavku: Društveni ugovor/2017). da su članovi društva tijekom 2023., izradili novi Društveni ugovor kojim su izvršili izmjenu i usklađenje odredbi dotadašnjeg Društvenog Ugovora. Potpuni tekst Društvenog ugovora, ovjeren je pod posl. br. OU-635/23 od 17. kolovoza 2023. (u nastavku: Društveni ugovor/2023). Da je uvidom o sudski registar utvrđeno da potonji Društveni ugovor, kao i pojedinačne Odluke o usklađenju nisu evidentirane u sudskom registru za tuženika. Odredbom članka 25. stavka 1. Društvenog ugovora (potpuni tekst) iz 2023. godine da je propisano da „Ovaj ugovor stupa na snagu danom potpisivanja ugovornih stranaka, a primjenjuje se nakon upisa usklađivanja društva u trgovačkom registru.", pa da se stoga ima smatrati da se odredbe Društvenog ugovora/2023 ne primjenjuju u ovom slučaju. Dalje je pojasnio da je komunikacija i suradnja među članovima društva ozbiljno narušena, da je takva situacija u društvu rezultirala inicijativom tužitelja da se izvrši podjela društva, međutim do konkretnog dogovora nije došlo. Tijekom tog razdoblja došlo je do svađi između tužitelja i KĐ, koje su rezultirale odlukama suda kojima se nalaže obojici zabrana međusobnog pristupa. Posljednja odluka je od 21. veljače 2025. godine. Radi nastavka rada, s obzirom na sudske odluke, postignut je dogovor da tužitelj i KĐ dolaze na posao u različitim vremenima (jutarnja i popodnevna smjena) kako ne bi došlo do međusobnog kontakta, a ipak se osiguralo redovno poslovanje Društva. Tužitelj je u svojstvu člana uprave izvršio prijenos prava vlasništva nad tri stana u vlasništvu društva, a koje je po pokretanju sudskog postupka, vratio u vlasništvo društva na način da je izričito priznao tužbeni zahtjev. U svojim izjavama tužitelj je davao do znanja da je jedini razlog takvog postupka želja da brata i majku „pogura" prema nastavku i okončanju pregovora vezanog iz podjelu društva i njegove imovine. Kako do nastavka pregovora nije došlo, tako je tužitelj priznao tužbeni zahtjev. Tužitelj je također izjavio da nikad nije namjeravao prisvojiti vlasništvo nad tim stanovima. Upirući na nezakonitost odluka donesenih na skupštini društva od 17. ožujka 2025. pojasnio je da je KĐ, član uprave društva, samostalno i jednostrano je sazvao skupštinu društva tuženika. Poziv na skupštinu društva sastavljen je 5. ožujka 2025., otpremljen 7. ožujka 2025., a sjednica Skupštine održana je dana 17. ožujka 2025. u prostorijama javnog bilježnika Nansi Kopić u [adresa]. Skupštini su bili nazočni KĐ i SĐ. Dalje obrazlaže da su na skupštini tuženika razmatrani slijedeći prijedlozi odluka:
1. lzvješće o načinu upravljanja Društva nakon donošenja odluke: Rješenje Općinskog suda u Puli-Pola, posl. br. Pp-2805/2024-16 od 21. veljače 2025. te Rješenje Općinskog suda u Puli-Pola, posl. br. Pp-2805/2024-6 od 21. veljače 2025., kojima su izrečene mjere opreza.
2. lzvješće o otudenju imovine — nekretnina Društva od strane lgora SĐ — direktora Društva te informacija o sudskom postupku pokrenutom radi osporavanju takvih odluka, a koji se postupak vodio kod Trgovačkog suda u Pazinu, pod posl. br. P-83/2024.
3. Donošenje Odluke o RAZRJEŠENJU DIREKTORA kojom će se lgor SĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]., razriješiti kao direktor — član uprave te će se istome dati razrješnica.
Danom stupanja na snagu ove odluke prestaju sva prava i obveze lgora čabaka kao člana uprave (direktora) Društva,
Ova odluka stupa na snagu danon donošenja bez obzira na upis u sudskom registru.
4. Donošenje odluke o OPOZIVU PRIKURE kojom će se opozvati prokura dana gospođi SĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. Skupština da je sve predložene odluke prihvatila, i to sa 100 % glasova nazočnih članova društva. Istaknuo je da je odredbom članka 448. Zakona o trgovačkim društvima propisano da se na ništetnost odluka skupštine društva s ograničenom odgovornošću na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 355. do 359. ZTD-a. U smislu odredaba članka 355. do 366. u vezi s odredbama članaka 448. i 449. Zakona o trgovačkim društvima, u postupcima za utvrđenje ništavosti i postupcima za pobijanje, tužbeni zahtjev glasi istovjetno: na utvrđenje odluke skupštine ništetnom. Stoga je u slučaju kada je postavljen tužbeni zahtjev na utvrđenje odluke skupštine ništetnom, sud dužan na temelju činjenica na kojima se temelji tužbeni zahtjev ocijeniti radi li se o tužbi za utvrđenje ništavosti ili tužbi za pobijanje. Tužitelj dalje obrazlaže glasovanje o navedenim točkama dnevnog reda bilo obavljeno protivno odredbama članka 445 i 454. Zakona o trgovačkim društvima, a u vezi sa načinom izmjene društvenog ugovora društva s ograničenom odgovornošću te glasovanju na skupštini. Navedene odluke su ništetne budući da je skupština održana bez sudjelovanja tužitelja kao formalno upisanog člana društva, koji nije uredno pozvan. Napomenuo je da je jednostrano i samostalno sazvao KĐ, u okolnostima koje su za tužitelja osobno bile iznimno zahtjevne i teške. Naime, tužitelj ukazuje da se nalazio u istražnom zatvoru u razdoblju od 7. veljače 2025. do 7. ožujka 2025., kada je otpušten iz istražnog zatvora. Tužitelj smatra da je KĐ iskoristio situaciju prisilne odsutnosti tužitelja i nemogućnosti njegove redovite komunikacije sa okolinom, da donese odluku o sazivanju skupštine (dana 5. ožujka 2025.) i da se poziv otpremi (dana 7. ožujka 2025.) upravo u „nevrijenne" za tužitelja, odnosno u vrijeme kada je isti bio ograničen u bilo kojem obliku komunikacije, čime je tužitelju povrijeđena i procesna ravnopravnost s drugim osnivačima društva. Tužitelju, nakon izlaska iz istražnog zatvora, nije uručen/dostavljen poziv na skupštinu društva niti je o tome na bilo koji drugi način obavješten. Spornim odlukama Skupštine i obrazloženjima istih, očigledno je da se tužitelja želi isključiti od operativnog upravljanja tužitelja kao članom uprave tuženika, sve iz razloga koji su ranije opisani, pa je ispunjen i razlog iz članka 360. stavka 2. Zakona o trgovačkim društvima jer su članovi tuženika koji su glasovali na skupštini 17. ožujka 2025. pokušali steći osobnu korist na štetu tužitelja kao udjeličara u tuženiku. Tužitelj da je 17. ožujka 2025. oko 16.50 osobno kontaktirala gđa. CĐ iz javnobilježničkog ureda Nansi Kopić s upitom gdje se nalazi i zašto se nije odazvao na skupštinu. Tužitelj je odgovorio kako nema saznanja o održavanju skupštine te molim da mu se dostavi poziv i dnevni red, pa da se očituje o skupštini i samom pozivu. Tužitelj smatra da je i ovaj poziv znak da je KĐ postupao s namjerom da onemogući tužitelja u prijemu poziva i sudjelovanju na skupštini, te postoji stvarna mogućnost da je doveo u zabludu i gđu. CĐ. Namjera da se Đ isključi iz upravljanja društvom, vidljiva je i iz sadržaja Poziva na skupštinu Društva, gdje je na kraju poziva, pod naslovom „VAŽNO" naveden slijedeći tekst: „Član Društva koji je pristupi na zakazanu Skupštinu i ne obrazloži svoj nedolazak smatrati će se da je suglasan sa donesenim dnevnim redom - naprijed naveden i da je suglasan sa svim odlukama skupštine, odnosno posebno je suglasan da se provede postupak upisa promjene pri nadležnom Trgovačkom sudu sukladno odredbama ovog dnevnog reda skupštine." Tužitelj smatra da nisu ispunjeni zakonski uvjeti niti uvjeti propisani Društvenim ugovorom/2017 za uredno i valjano održavanje skupštine društva, s obzirom da nisu poštivana pravila o urednoj i valjanoj dostavi poziva osobama koje imaju pravo sudjelovanja u radu skupštine. Ti formalni nedostaci utječu na valjanost sazivanja i održavanja skupštine Društva, a time i zakonitost donesenih odluka. U toč. 3. Odluke Skupštine od 17. ožujka 2025., između ostalog odlučeno je da navedena „odluka stupa na snagu danom donošenja bez obzira na upis u sudskom registru", što je u protivnosti s odredbom članaka 454. stavka 2. Zakona o trgovačkim društvima te je kao takva ništavna. Odluka o izvješću o načinu upravljanja društvom, donesena bez nazočnosti i sudjelovanja tužitelja, predstavlja povredu prava člana društva na obaviještenost i sudjelovanje u donošenju odluka, a istodobno se temelji na jednostranom tumačenju mjera opreza koje su na snazi. Takva odluka, s obzirom na okolnosti u kojima je donesena, ukazuje da je njezina svrha postupno udaljavanje tužitelja iz upravljanja te je kao takva, donesena protivno načelima savjesnog i poštenog postupanja, sukladno članku 360. stavku 2. Zakona o trgovačkim društvima. Odluka o izvješću u vezi s otuđenjem imovine društva, iako formalno predstavlja informativni element, u konkretnoj situaciji ima funkciju predradnje za naknadno razrješenje tužitelja s mjesta člana uprave. I ova odluka je donesena bez mogućnosti očitovanja tužitelja, u njegovoj ciljano realiziranoj odsutnosti, što dodatno potvrđuje da su članovi društva koji su prisustvovali skupštini postupali s namjerom da ga isključe iz odlučivanja, pri čemu je zanemarena njegova ravnopravna pozicija.
9.3. U odgovoru na tužbu tuženik je u bitnome naveo da je KĐ kao član uprave društva IGGOS d.o.o. [adresa] u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima sazvao skupštinu društva za 17. ožujka 2025. Pojasnio je da se u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima skupštinu se mora sazvati na način kako je to određeno društvenim ugovorom, a ako u njemu o tome nema odredaba, preporučenim pismom upućenim svim članovima društva. Društvenim ugovorom društva IGGOS d.o.o. [adresa] nije predviđen drugačiji način sazivanja skupštine pa se skupština saziva sukladno Zakonu o trgovačkim društvima. Sukladno tom Zakonu od dana kada je poziv preporučeno predan pošti i dana održavanja skupštine mora proći najmanje sedam dana. U konkretnom slučaju preporučena pošiljaka poslana je 7. ožujka 2025., a skupština je održana 17. ožujka 2025., pa je proteklo i više od sedam dana. Nadalje, istim Zakonom propisano je da skupština može valjano odlučivati ako su na njoj prisutni članovi društva/njihovi zastupnici koji predstavljaju najmanje desetinu temeljnog kapitala društva, osim ako društvenim ugovorom to pitanje nije drugačije regulirano. Na samoj skupštini odlučuje se većinom od danih glasova. U konkretnom slučaju skupštini su bili nazočni imatelji sa 65,5 % poslovnih udjela, posljedično čemu su se na skupštini mogle donositi valjane i zakonite odluke, a odluke su donijete Zakonom određenom većinom. Tuženik je istaknuo da su neosnovani navodi tužitelja da bi se koristila bilo kakva „prisilna odsutnost“ tužitelja koji je bio u istražnom zatvoru (kako navodi) do 7. ožujka 2025. Naime, 7. ožujka 2025. je od strane javnog bilježnika predana na poštu preporučena pošiljka sa pozivom za održavanje skupštine 17. ožujka 2025., slijedom čega pritvaranje tužitelja do 7. ožujka 2025., do dana predaje poziva preporučeno, nije ni u kakvoj svezi. pritom, činjenica je li tužitelj preuzeo preporučenu pošiljku, a imao je tu mogućnost jer je iz praćenja preporučeno pošiljke evidentno da je o istoj obaviješten 12. ožujka 2025., vidljivo je da isti svojevoljno pošiljku nije preuzeo. Osim toga samo preuzimanje pošiljke i nije relevantno obzirom na jasne odredbe Zakona. Nadalje, na predmetnoj skupštini i odlukama koje su na istoj donijete nitko nije stekao nikakvu imovinsku korist, ista nije bila pitanje dnevnog reda, niti se o imovinskoj koristi tužitelja, ili bilo koga drugoga, kao imatelja poslovnog udjela raspravljalo, odlučivalo i donosilo odluke. Stoga navodi tužitelja o nezakonitosti održavanja predmetne skupštine koja dovodi do ništetnosti odluka skupštine a koji se temelje na prigovoru da skupština nije zakonito sazvana, da tužitelju nije dana mogućnost sudjelovanja na skupštini, da tužitelju nije urečen poziv za skupštini, da su odluke donije u njegovoj odsutnosti, da je u pozivu navedena neosnovana tvrdnja da se odsutnost člana društva smatra njegovom suglasnošću, nisu osnovane niti su od utjecaja na pravilnost i zakonitost odluka donesenih na skupštini održanoj 17. ožujka 2025.
10. Uvidom u izvadak iz sudskog registra (stranica 9-22 spisa) utvrđeno je da su kao članovi društva IGGOS d.o.o. [adresa] od 2011. pa nadalje upisani SĐ, ĐĐ i KĐ, dok je kao član uprave upisan KĐ. Također je razvidno da je do 21. ožujka 2025. kao član uprave bio upisan ĐĐ dok je SĐ bila upisana kao prokurist društva.
11. Uvidom u zbirku isprava sudskog registra za društvo IGGOS d.o.o. [adresa] registarskog uloška s MBS-om 040125937, registarski predmet posl. br. Tt-2025/7939 utvrđeno je da je rješenjem od 21. ožujka 2025. proveden upis prestanka funkcije člana uprave ĐĐ te opoziv prokure SĐ. Prijavu za upis promjene u članstvu uprave te opoziv prokuriste podnio je KĐ, član uprave predlagatelja kao ovlaštena osoba. Nadalje, uz prijavu je priložen Zapisnik sa skupštine društva sastavljen 17. ožujka 2025. po Javnoj bilježnici Nansi Kopić iz [adresa] u formi javnobilježničkog akta pod brojem OU-173/25. Iz Zapisnika sa skupštine društva proizlazi da su skupštini društva IGGOS d.o.o. [adresa] prisustvovali SĐ, imatelj poslovnog udjela pod rednim brojem tri nominalnog iznosa 719.900,00 kn te KĐ imatelj jednog poslovnog udjela pod rednim brojem dva nominalnog iznosa 801.000,00 kn, dok skupštini nije prisustvovao član društva Igor Čabak imatelj poslovnog udjela pod rednim brojem jedan nominalnog iznosa 801.000,00 kn. Prema posljednjoj potvrdi o članovima društva odnosno prema recentnom društvenom ugovoru od 29. kolovoza 2017. (u registarskom predmetu Tt-2017/5232) proizlazi da su članovi društva IGGOS d.o.o. [adresa], temeljnog kapitala 2.321.900,00 kn ĐĐ, KĐ i SĐ sa poslovnim udjelima kako je već naznačeno.
11.1. Javni bilježnik je u Zapisniku sa skupštine društva od 17. ožujka 2025. utvrdio da je član uprave KĐ sazvao skupštinu društva, a potom je utvrdio da je skupštini nazočna zakonska većina pa su pretpostavke za održavanje skupštine ispunjene. Skupština je prihvatila dnevni redi – podnošenje izvješća o načinu upravljanja društvom obzirom na izrečene mjere opreza rješenjima Općinskog suda u Puli-Pola od 21. veljače 2025.; podnošenje izvješća o otuđenju imovine – nekretnina društva od strane ĐĐ kao direktora društva te o postupku pokrenutom radi osporavanja tih odluka; te donošenje odluke o razrješenju ĐĐ kao člana uprave i opozivu prokure SĐ. Prijedlozi odluka o razriješenu člana uprave ĐĐ te opzivu prokure danoj SĐ su prihvaćene sa 100% prisutnih glasova.
11.2. Zapisniku sa skupštine društva od 17. ožujka 2025. priložen je poziv za skupštinu društva od 5. ožujka 2025. te potvrde Hrvatskih pošta d.d. o primitku pošiljke iz kojih proizlazi da je javni bilježnik 7. ožujka 2025. preporučenom pošiljkom uputio poziv za skupštinu SĐ na adresu [adresa] u [adresa] te ĐĐ na adresu [adresa] u [adresa]. Iz poziva za skupštinu društva od 17. ožujka 2025. proizlazi da KĐ, kao član uprave društva, saziva skupštinu društva za 17. ožujka 2025. s početkom u 16,00 sati koja će se održati u prostorijama javnog bilježnika Nansi Kopić u [adresa] sa dnevnim redom: 1. Izvješće o načinu upravljanja društvom nakon donošenja odluka, rješenja Općinskog suda u Puli-PolaPP- 2805/2024-16 od 21. veljače 2025. kojima su izrečene mjere opreza; 2. Izvješće o otuđenju imovine – nekretnina društva od strane ĐĐ kao direktora društva te o postupku pokrenutom pred Trgovačkim sudom u Pazinu u predmetu posl. br. P- 83/2024 radi osporavanja tih odluka; 3. donošenje odluke o razrješenju ĐĐ kao člana uprave društva, 4. donošenje odluke o opozivu prokure danoj SĐ.
11.3. Uvidom u društveni ugovor od 29. kolovoza 2017. utvrđeno je da predmetnim ugovorom nije propisan način sazivanja skupštine. Pritom valja napomenuti kako je upis izmjena društvenog ugovora u sudski registar konstitutivnog karaktera, pa stoga eventualne kasnije izmjene društvenog ugovora (koje nisu upisane u sudski registar) nisu stupile na snagu u smislu odredbe članka 454. stavka 1. i 2. Zakona o trgovačkim društvima (Narodne novine br. 111/1993, 34/1999, 121/1999, 52/2000, 118/2003, 107/2007, 146/2008, 137/2009, 111/2012, 125/2011, 68/2013, 110/2015, 40/2019, 34/2022, 114/2022, 18/2023, 130/2023, 136/2024, dalje u tekstu: ZTD). S time u svezi izmjene Društvenog ugovora iz 2023., koje predlagatelj navodi u tužbi u predmetu ovog suda posl. br. P-88/2025 te o tome prilaže u spis izmijenjeni Društveni ugovor, nemaju učinak sve dok se ne upišu u sudski registar. Međutim, čak i da su navedene izmjene stupile na snagu, iste nisu od utjecaja na odluku o zakonitosti sazivanja skupštine budući da ni tim izmjenama članovi društva nisu predvidjeli način sazivanja skupštine. Dakle, u navedenoj situaciji valja primijeniti odredbe članka 442. i 443. ZTD-a.
11.4. Naime, prema odredbi članka 448. ZTD-a na ništetnost odluka skupštine na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članka 355. do 359. ZTD-a. Jedan od razloga ništetnosti odluka skupštine društva jesu propusti u sazivanju skupštine na način propisan člankom 277. stavak 2. i 3. ZTD-a osim ako su na njoj sudjelovali svi članovi društva. Glavnu skupštinu saziva uprava (čl. 442. st. 1. ZTD-a), u konkretnom slučaju skupštinu je za 17. ožujka 2025. sazvao KĐ kao član uprave. Prema odredbi članka 443. stavak 1. ZTD-a skupština se saziva preporučenim pismom upućenim svim članovima društva. Od dana kada je posljednji puta oglašeno sazivanje skupštine ili od kada je poziv predan pošti i dana održavanja skupštine mora proći najmanje sedam dana. Prema odredbi članka 443. stavak 2. ZTD-a u pozivu se mora što je to preciznije moguće odrediti dnevni red skupštine. Ako postoji nakana da se mijenja društveni ugovor, treba navesti i glavne izmjene koje se predlažu. U konkretnom slučaju, kao što je ranije obrazloženo, poziv za skupštinu upućen je članovima društva preporučenom pošiljkom 7. ožujka 2025., dakle između dana kada je poziv predan pošti i dana održavanja skupštine proteklo je više od sedam dana. Poziv je članu društva KĐ upućen na adresu u [adresa], kao adresi prebivališta naznačenoj u Društvenom ugovoru iz 2017. S time u svezi iz potvrde o uručenju pošiljke (u spisu ovog suda posl. br. P-88/2025) proizlazi da je pošiljka u konačnici uručena KĐ **.**.2025., pritom je dostava pokušana 12. ožujka 2025., bezuspješno. Suprotno predlagateljevim navodima isticanim u prijedlogu za osiguranje, skupština je valjano sazvana jer poziv o sazivanju skupštine društva (u registarskom predmetu Tt-2025/7939) sadrži sve potrebne sastojke propisane člankom 277. stavak 3 ZTD- a u svezi sa člankom 442. i 443. ZTD- a, a predlagatelj je (nesporno) bio pozvan pristupiti navedenoj skupštini slanjem preporučenog pisma 7. srpnja 2025., što tužitelj niti ne osporava. Slanjem poziva na skupštinu društva i to preporučenom pošiljkom putem pošte, sedam dana prije održavanja skupštine kako je to nesporno učinjeno u ovom slučaju, udovoljeno je zakonom propisanom uvjetu valjanog sazivanja skupštine iz članka 443. stavka 1. ZTD-a. Okolnost da je predlagatelj u razdoblju od 7. veljače 2025. do 7. ožujka 2025. bio u istražnom zatvoru te da je 7. ožujka 2025. pušten na slobodu iz istražnog zatvora nije od utjecaja na pravilnost i zakonitost sazivanja i održavanja skupštine od 17. ožujka 2025. Osim toga, napominje se da je u konkretnom slučaju, neovisno o tome što tužitelj nije pristupio skupštini, skupština mogla valjano donositi odluke jer su na njoj bili prisutni članovi društva koji predstavljaju najmanje desetinu temeljnog kapitala društva sukladno odredbi članka 444. stavka 1. ZTD-a, odnosno članovi s ukupno 65,50% temeljnog kapitala društva. Pored navedenog, uzgred se navodi da okolnost da je skupština društva održana u prostoru javnog bilježnika, a ne u sjedištu društva ne čini odluku donesenu na skupštini društva ništetnom jer taj razlog nije zakonom propisan kao razlog ništetnosti odluke skupštine. Prema tome, skupština je valjano sazvana a predlagatelju je omogućeno na istoj sudjelovati. Dodatno se napominje da su članovi društva na skupštini imali većinu potrebnu za donošenje odluka te predlagatelj svojim prisustvom na skupštini ne bi mogao spriječiti donošenje odluke o svom opozivu, a s obzirom na to da skupština odlučuje većinom glasova (čl. 445. st. 1. ZTD-a), a na skupštini su bili prisutni članovi sa 65,50% temeljnog kapitala. Ovdje se dodaje da je predlagatelj i dalje član društva te može sudjelovati u radu društva, a odlukom o opozivu s funkcije člana uprave nije onemogućen u ostvarivanju svojih članskih prava.
11.5. Nadalje, način donošenja ni sadržaj odluka koje su donijete na skupštini društva održanoj 17. ožujka 2025. nije moguće podvesti ni pod ostale razloge ništetnosti odluka propisanih odredbom članka 355. do 359. ZTD-a budući da je odluka skupštine unesena u Zapisnik u skladu s odredbom članka 286. stavka 1. ZTD-a, odluke koje su donesene se ne protive biti društva te se njihovim sadržajem ne čini povreda propisa kojima se isključivo ili pretežno štite interesi vjerovnika društva ili su doneseni radi zaštite javnog interesa, naime riječ je o odluci o razrješenju uprave i opozivu prokure koje po svom sadržaju ne predstavljaju odluke kojima se vrijeđaju interesi vjerovnika društva ili javni interesi. Nastavno odluke skupštine nisu suprotne moralu društva. S time u svezi složeni obiteljski odnosi u društvima prvenstveno ne smiju štetiti interesima vjerovnika društva odnosno društvu (kao samostalnoj pravnoj osobi). Što se pak tiče prava predlagatelja kao člana društva valja pojasniti da se članska prava dijele na upravljačka prava (pravo sudjelovanja u glavnoj skupštini; pravo člana da bude obaviješten; pravo glasa; pravo na pobijanje odluka skupštine) i imovinska prava (pravo na isplatu dobiti). Predlagatelju kao članu društva, time što je razriješen s pozicije člana uprave te time što je opozvana prokura SĐ, nisu povrijeđena ni upravljačka ni imovinska prava. Glede prava na obaviještenost valja reći kako u slučaju povrijede navedenih prava član društva može ista ostvariti u skladu s odredbom članka 447. i 288. u svezi članka 447. ZTD-a, što nije predmet ovog postupka.
11.6. Glede istaknutih razloga pobijanja odluka glavne skupštine propisanih odredbama članaka 360. do 366. u svezi članka 449. ZTD-a, valja reći da, na temelju navoda predlagatelja osiguranja te na temelju predloženih i dostavljenih dokaza nije moguće izvesti zaključak o postojanju pretpostavki za pobojnost odluka skupštine. Naime, odluke skupštine od 13. ožujka 2025. nisu donesene ni protivno zakonu ni protivno Društvenom ugovoru (čl. 360. st. 1. ZTD-a). Osim toga, odlukama skupštine od 17. ožujka 2025. nisu promijenjena članska prava članova društva pa nije moguće zaključiti da bi istima članovi društva zastupljeni na predmetnoj skupštini pokušali za sebe ili za nekoga drugoga postići korist na štetu društva ili drugih dioničara, jer se pobijanim odlukama ne postiže takav cilj.
12. Slijedom navedenog sud je utvrdio da postojanje nenovčane tražbine glede koje se predlaže osiguranje nije vjerojatno.
13. Osim toga, predlagatelj nije dokazao ni postojanje (subjektivne) opasnosti da će bez privremene mjere protivnici osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarenje (nenovčane) tražbine. Valja reći da je sud stajališta kako predložena sredstva i predmeti osiguranja (zabrana otuđenja i/ili opterećenja nekretnina u vlasništvu društva IGGOS d.o.o.) nisu podobni za osiguranje predmetne nenovčane tražbine. Međutim, neovisno o navedenom valja pojasniti da iz navoda predlagatelja osiguranja nije moguće zaključiti o postojanju (subjektivne) opasnosti da će bez privremene mjere protivnici osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarenje (nenovčane) tražbine. Naime, to što između braće ĐĐ i KĐ postoje opisane razmirice iz kojih proizlaze i elementi prekršajnog dijela uslijed kojih je izrečena mjera opreza zabrane približavanja, nisu takve naravi da sud može zaključiti da će KĐ odnosno društvo IGGOS d.o.o. bez privremene mjere spriječiti ili znatno otežati ostvarenje (nenovčane) tražbine. Cijeneći daljnje navode o tome da je društvo uskratilo isplatu plaće predlagatelju osiguranja za 12. mjesec 2024. te, 1. i 2. mjesec 2025., da je sinu predlagatelja osiguranja inače zaposleniku društva IGGOS d.o.o. uručen izvanredni otkaz, te da je KĐ po održavanju skupštine društva 17. ožujka 2024. promijenio sve brave na poslovnim prostorima u kojima posluje društvo IGGOS d.o.o. uključujući ured koji koristi predlagatelj osiguranja, onemogućivši mu pristup vlastitim osobnim stvarima, sud zaključuje kako iz istih ne proizlazi subjektivna opasnost da će bez privremene mjere protivnici spriječiti ili znatno otežati ostvarenje (nenovčane) tražbine koja „se sastoji u zaštiti upravljačkih i imovinskih prava predlagatelja ĐĐ, čiji je povrat predlagatelj osiguranja zatražio pokretanjem parničnog postupka koji se pred naslovnim sudom vodi pod posl. br. P-88/2025, a radi poništenja skupštinskih odluka kojim je on isključen iz upravljanja društvom“, obzirom na ranije obrazloženje o sadržaju imovinskih i upravljačkih prava člana društva. Naime, time što predlagatelju nije isplaćena plaća, što je njegovom sinu uručen izvanredni otkaz, odnosno time što su promijenjene brave na uredima društva, po stajalištu suda, nisu povrijeđena imovinska odnosno upravljačka prava, potonje posebno s obzirom na pravilnost sazivanja skupštine održane 17. ožujka 2025.
14. Glede regulacijske privremene mjere i pretpostavki za određivanje iste mjere, valja reći kako sud smatra da se predloženom mjerom ne postiže svrha osiguranja, a koji uvjet je propisan odredbom članka 347. stavka 1. OZ-a. Zabranom otuđenja ili opterećenja nekretnina u vlasništvu društva IGGOS d.o.o. neće se postići zaštita upravljačkih i imovinskih prava predlagatelja kao člana društva, koje interese navodi u opisu nenovčane tražbine. Osim toga, predlagatelj nije dokazao postojanje okolnosti iz kojih proizlazi da je određivanje mjere takvog sadržaja nužno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja odnosno da postoje drugi važni razlozi radi osiguranja pravnoga reda. Predlagatelj u tom smislu nije naveo u čemu se sastoji nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta, budući da pretpostavljanje da će protivnici osiguranja otuđiti imovinu društva iz motiva osobne „odmazde“ (a da se pritom ne navode konkretne radnje iz kojih proizlazi navedena okolnost) nije dostatan za izvođenje zaključka o nenadoknadivoj ili teško nadoknadivoj šteti ili pak potrebi privremenog uređenja spornog odnosa.
15. Slijedom navedenog, prijedlog predlagatelja osiguranja glede određivanja privremene mjere osnovom odredbe članka 346. i 347. OZ-a nije osnovan.
16. Odredbom članka 363.b ZTD-a propisano je da sud može odrediti mjeru kojom bi se zaustavila primjena odluke skupštine društva. Takvu mjeru sud može donijeti ako je podignuta tužba radi utvrđenja ništetnom odluke skupštine i ako je vjerojatno da bi provođenjem te odluke samom društvu, ali i ne i njegovim članovima mogla biti počinjena nepopravljiva šteta. Zakon polazi od zaštitne funkcije društva, od štete koja mu može biti pričinjena provođenjem njegove vlastite odluke pod uvjetom da bi to za društvo bilo štetno, pa treba postupiti vrlo restriktivno i privremenu mjeru odrediti samo onda kada bi društvu bez njena izdavanja doista nastala veća šteta od one počinjene time što se mjera ne bi odredila. Da bi sud mogao odrediti privremenu mjeru, predlagatelj mora učiniti vjerojatnim da bi se provođenjem odluke skupštine društvu mogla pričiniti nepopravljiva šteta.
16.1. Dakle, svrha osiguranja privremenom mjerom kojom se zaustavlja primjena odluke skupštine, je zaštititi društvo od štete koju kasnije neće biti moguće popraviti. Radi se o šteti koja prijeti društvu, a ne članu društva. Privremenu mjeru treba odrediti samo onda ako postoji vjerojatnost da bi društvu bez njezina izdavanja mogla nastati takva šteta koja bi mogla dovesti do financijskog sloma društva ili dovesti trgovačko društvo u ozbiljne teškoće koje društvo ne bi moglo otkloniti.
16.2. Navodi predlagatelja osiguranja prema kojima uslijed donošenja odluka skupštine od 17. ožujka 2025. (u bitnome o razrješenju člana uprave te o opozivu prokure) može nastati nepopravljiva šteta društvu ovaj sud nije ocijenio vjerojatnima u mjeri da bi se zaustavila provedba takve odluke. U tom kontekstu se prije svega ukazuje na razloge za opoziv predlagatelja osiguranja kao člana uprave društva koji proizlaze iz isprava u spisu. Naime, obzirom na razloge navedene u pozivu za sazivanje skupštine društva na koje razloge upućuje i zapisnik s održane skupštine te uvažavajući okolnost prema kojoj zapisnik sa skupštine trgovačkog društva održane pred javnim bilježnikom (kao što je to ovdje slučaj) predstavlja javnu ispravu koja dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje i određuje (sukladno čl. 230. Zakona o parničnom postupku – "Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje: ZPP u vezi sa čl. 3. st. 1. Zakona o javnom bilježništvu - "Narodne novine" 78/93, 29/94, 162/98, 16/07, 75/09, 120/16, 57/22) kao i okolnost prema kojoj je predlagatelj tek paušalno u prijedlogu osporio navedene razloge, ne predlažući dokaze na okolnost neistinito navedenih činjenica u predmetnom zapisniku, zaključak je ovog suda da ne postoje razlozi koji upućuju na stvaranje uvjerenja o vjerojatnosti da bi osporavanom odlukom društvu mogla biti pričinjena nepopravljiva šteta. Sud je, naime, stajališta kako razrješenjem člana uprave te opozivom prokure društvu neće nastati nikakav šteta. Pritom valja reći kako predlagatelj, obrazlažući štetu, prvenstveno obrazlaže potencijalnu štetu za sebe (kao predlagatelja i člana društva) a ne društvo. Nadalje, navodi predlagatelja osiguranja o nepopravljivoj šteti koja bi mogla nastati društvu uslijed prodaje imovine društva od strane protivnika osiguranja kontradiktorni su sa činjenicom da je upravo predlagatelj raspolagao imovinom društva sa kojim raspolaganjem nisu bili suglasni preostali članovi društva IGGOS d.o.o. Pritom, obrazloženje da je prijenosom imovine društva na sebe (i sebi bliske osobe) zapravo htio potaknuti ostale članove društva (obitelji) da podijele imovinu, nisu sudu uvjerljivi. Osim toga, (pretpostavljena) prodaja nekretnina u vlasništvu društva sama za sebe ne predstavlja radnju štetnu za društvo, naravno, pod uvjetom da se radi o naplatnom pravnom poslu jednakih vrijednosti činidaba. U tom smislu predlagatelj niti ne ističe da protivnici osiguranja uopće poduzimaju radnje radi otuđenja nekretnina na način kojim bi oštetili društvo. Zaključno, iz navoda u prijedlogu i dostavljenih isprava ne proizlazi ni zaključak o tome da preostali članovi društva odnosno član uprave KĐ ne vode računa o interesu protivnika osiguranja već o svojim vlastitim interesima (kako to navodi predlagatelj), te se (za sada) na razini vjerojatnosti ne može doći do takvog zaključka. Dodaje se da će sud intervenirati u odluku skupštine društva, odnosno zaustaviti njenu primjenu kada postoji opasnost od nastanka štete za društvo koja mu može biti počinjena provođenjem vlastite odluke (društva). U ovoj situaciji donošenje odluke o razrješenju predlagatelja kao člana uprave društva te opozivu prokure iz razloga navedenih u pozivu za skupštinu i zapisnika sa skupštine, ovaj sud je takvu intervenciju ocijenio neopravdanom iz prethodno navedenih razloga te je primjenom odredbe članka 363. b ZTD-a riješio kao u toč. II. izreke.
17. Zadaća suda u parničnom postupku je uvjeriti se u postojanje ili nepostojanje činjenica od kojih zavisi primjena prava. Kad je uvjerenje suda o relevantnoj činjenici takvo da isključuje razumnu sumnju u njegovu pravilnost i istinitost, prihvaća se kako je određena teza potpuno dokazana, odnosno kako postoji izvjesnost o njenom sadržaju i postojanju. Međutim, u određenim slučajevima, kao što je to upravo i kod odlučivanja o postojanju zakonskih pretpostavki za prihvaćanje prijedloga za osiguranje, kod izvođenja zaključaka u tom pravcu dano je ovlaštenje reducirati svoja uvjerenja sa stupnja izvjesnosti na stupanj vjerojatnosti. Vjerojatnost je slabiji stupanj uvjerenja o postojanju određene činjenice koji dopušta već i samo utvrđenje mogućnosti da se takvo uvjerenje poklapa sa stvarnošću.
17.1. U konkretnom slučaju sud nije mogao, do razine vjerojatnosti, utvrditi osnovanima prijedloge za donošenje privremenih mjera pa je odlučio kao u toč. I. i II. izreke rješenja.
18. Obzirom da predlagatelj osiguranja nije uspio sa prijedlogom za određivanje privremene mjere to su zatraženi troškovi postupka u iznosu od 1.895,00 eur neosnovani, pa je odlučeno kao u toč. III. izreke rješenja.
U Pazinu, 16. lipnja 2025.
Sutkinja
Andrea Jelenić Pitoski
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 8 (osam) dana od dana primitka istog. Žalba se podnosi putem ovoga suda, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.
DNA:
1. Predlagatelji osiguranja, p.p.,
2. Prvoprotivnik osiguranja i drugoprotivnik osiguranja.
