Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Poslovni broj: Gž-1476/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Rijeci, po sutkinji toga suda Kristini Vukelić Aničić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja BĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Ivanu Boškoviću, odvjetniku iz Požege, OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika CĐ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Bojan Doneski, Perica Medaković, Nera Panjkret, Antonio Mihoci i Kristina Burcar Štargl iz Garešnice, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Pakracu posl.br. Psp-23/2023-24 od 26. lipnja 2024., 16. lipnja 2025.
r i j e š i o j e
I.Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Pakracu posl.br. Psp-23/2023-24 od 26. lipnja 2024.
II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadu troška žalbenog postupka.
Obrazloženje
1.Rješenjem prvostupanjskog suda u točki I. izreke odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja za utvrđenjem da ga je tuženik smetao u posljednjem mirnom posjedu nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], kuća i dvorište, površine 345 m2 , upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] te pokretnina pobliže naznačenih u toj točki izreke te zahtjev tužitelja za uspostavu ranijeg posjedovnog stanja na način da se naloži tuženiku da postavi novi lokot, tužitelju preda u posjed ključeve lokota, te da tužitelju preda u posjed pokretnine: rakijski kotao, dva plastična spremnika od 500 litara, četiri velika crna emajlirana lonca, bicikl crne boje te bicikl ružičaste boje uz zabranu budućeg smetanja dok je u točki II. izreke naloženo tužitelju naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 517,71 eura.
2. Protiv citiranog rješenja, žalbu podnosi tužitelj iz svih žalbenih razloga sadržanih u čl. 353. st.1. Zakona o parničnom postupku ( "Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje ZPP-a).
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba tužitelja je neosnovana.
5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za pružanjem mu posjedovne zaštite nekretnine i pokretnina pobliže naznačenih u točki I. izreke rješenja za koji posjed tužitelj tvrdi da mu je smetan radnjom tuženika i to obijanjem lokota na podrumskim vratima kuće te oduzimanjem posjeda pokretnina.
6. Prvostupanjski sud po provedeno postupku utvrđuje;
-da je tužitelj posjednik kuće i stvari u kući u [adresa],
-da se je na podrumskim vratima kuće nalazio lokot ključeve kojeg su imali tužitelj, njegova supruga i sin koji lokot je netko u prvoj polovici srpnja 2023. uklonio i iz podruma uzeo rakijski kotao, dva plastična spremnika od 500 litara, četiri velika crna emajlirana lonca, bicikl crne boje i bicikla ružičaste boje,
-da je tužitelj prijavio policiji da je netko uklonio lokot te iz podruma uzeo stvari,
-da iz Potvrde Policijske postaje Pakrac od 7. kolovoza 2023. proizlazi da su policijski službenici postupali temeljem njegove dojave od 17. srpnja 2023. o provali u podrum njegove kuće i sumnje da je provalu izvršio njegov brat CĐ s kojim nije u dobrim odnosima,
-da nakon zaprimljene dojave provedenim kriminalističkim istraživanjem i obavljenim razgovorima s BĐ i CĐ nisu utvrđeni elementi kaznenog djela ni prekršaja, jer obojica smatraju da imaju pravo na navedenu kuću, dvorište i popratne zgrade kao i stvari u istima, te se radi o imovinsko-pravnim odnosima koji se rješavaju pravnim putem.
-da iz dopisa Policijske uprave Požeško-slavonske od 7. rujna 2023. proizlazi da je povodom pritužbe BĐ i izraženog nezadovoljstva postupanjem policijskih službenika po dojavi od 15. srpnja 2023., provedena provjera i nije se došlo do saznanja o nepravilnostima u radu ili propustima u postupanju policijskih službenika Policijske postaje Pakrac upućenih na intervenciju po dojavi, da izlaskom na mjesto događaja u [adresa], nisu uočeni nikakvi tragovi provale ni elementi kaznenog djela ili prekršaja.
7. Polazeći od naprijed utvrđenih činjenica, analizom i ocjenom iskaza u postupku saslušanih svjedoka UĐ i LĐ, supruge i sina tužitelja od kojih nitko nije očevidac spornih događanja te svjedoka AĐ i HĐ, policijskih službenika koji su po dojavi tužitelja izvršili očevid kao i iskaza stranka prvostupanjski sud zaključuje da nije mogao utvrditi tko je uklonio lokot s podrumskih vrata iz podruma uzeo stvari. Svoju sumnju da je to učinio tuženik tužitelj da zasniva na činjenici njihovih poremećenih odnosa i na tuženikovom priznanju danom policijskim službenicima. Međutim, iz iskaza svjedoka SĐ i AĐ, policijskih službenika da ne proizlazi da bi im to tuženik priznao prilikom njihovog službenog policijskog postupanja. Povrh toga tuženik da je to opovrgnuo u svom uvjerljivom iskazu danom pred sudu.
8. Zaključuje prvostupanjski sud da činjenica poremećenih odnosa stranka ne dokazuje da bi tuženik izvršio provalu i uzeo stvari iz podruma pa uzimajući u obzir činjenicu da tužitelj s obitelji ne živi u toj kući, što je zasigurno poznato širem krugu ljudi (mještanima [adresa], poznanicima stranaka, kupcima auto dijelova koje je prodavao sin tužitelja NĐ) da ne isključuje mogućnost da je neka treća osoba izvršila provalu i krađu, pa kako ocjenom izvedenih dokaza nije mogao utvrditi da je u srpnju 2023. upravo tuženik uklonio lokot s podrumskih vrata kuće u [adresa], koja kuća je u posjedu tužitelja, i iz podruma uzeo stvari u posjedu tužitelja (rakijski kotao, dva plastična spremnika od 500 litara, četiri velika crna emajlirana lonca, bicikl crne boje i bicikla ružičaste boje) primjenom pravila o teretu dokaza pozivom na odredbu čl.219. st.1. i čl.221.a ZPP-a kao neosnovan odbija tužbeni zahtjev tužitelja zaključujući da tužitelj nije dokazao da je navedene radnje učinio tuženik te da ga je upravo tuženik smetao u posjedu pri čemu o troškovima postupka odlučuje primjenom odredbe čl. 154.st.1. ZPP-a u svezi s čl. 155. ZPP-a.
9. U postupku donošenja pobijanog rješenja nije počinjena niti jedna bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8.,9.,13. i 14. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365 st.2. ZPP).
10. Protivno žalbenim navodima tužitelja u donošenju pobijanog rješenja nije ostvarena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju isti sadržajno ukazuju. U rješenju su navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku.
11. Sud je u obrazloženju presude izložio zahtjeve stranaka, odlučne činjenice koje su stranke iznijele i dokaze koje su predložile, koje je od tih činjenica utvrđivao, zašto i kako ih je utvrdio, koje je dokaze izvodio i zašto te kako ih je ocijenio. Time što ocjenom dokaza prvostupanjski sud utvrđuje drugačije činjenično stanje u odnosu na činjenične tvrdnje tužitelja iznijete u tužbi i tijekom postupka, sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi sa čl. 8. i 221.a ZPP na koje se ukazuje žalbom , nego je prvostupanjski sud postupio u skladu sa svojim ovlastima glede ocjene dokaza.
12. Nastavno nije ostvaren ni žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja niti razlog pogrešne primjene materijalnog prava.
13. Naime, odredbom čl. 21. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tekst, dalje ZV) propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda.
14. Prema odredbi čl. 22. st.1. ZV-a da posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.
15. Sukladno odredbi čl. 22.st.2. ZV-a sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu.
16. Da bi tužitelj uspio u parnici kao što je konkretna na njemu je dokazati da je počinjen čin smetanja njegova posjeda te da je radnja smetanja počinjena od strane tuženika.
17. Za navesti je da neosnovano tužitelj upire na postojanje žalbenog razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, budući je prvostupanjski sud pravilnom ocjenom u postupku saslušanih svjedoka i stranaka, prihvaćajući vjerodostojnima iskaza tuženika, sadržajem kojeg negira da bi počinio radnje za koje tužitelj drži da je smetan u posjedu, pravilno primijenio pravilo o teretu dokaza iz odredbe čl. 221.a ZPP-a te pravilno zaključio da na temelju izvedenih dokaza ne može utvrditi da je radnju smetanja tužiteljeva posjeda počinio upravo tuženik.
18. Vezano uz isto valja istaći da je pravo na ocjenu dokaza pridržano za prvostupanjski sud koju je isti proveo na način propisan odredbom članka 8. ZPP-a, pravilnost koje ocjene tužitelj žalbenim navodima nije doveo u sumnju pa time ni pravilnost utvrđenja i zaključaka prvostupanjskog suda o neosnovanosti tužbenog zahtjeva, već daje svoju ocjenu i viđenje provedenih dokaza.
19. Neosnovani su žalbeni navodi tužitelja da iskaz tuženika kojim isti negira počinjenje radnje smetanja posjeda te iskazi u postupku saslušanih svjedoka- policijskih službenika koji su po dojavi tužitelja izašli na lice mjesta, ne mogu biti temelj za utvrđivanje činjenične građe na kojoj se temelji zaključak prvostupanjskog suda o osnovanosti tužbenog zahtjeva, budući se radi o dokazima koji, kao i svi drugi podliježu ocjeni suda te su adekvatni za utvrđenje činjenica.
20. Isto tako protivno žalbenim navodima tužitelja, navod tuženika iz njegovog stranačkog iskaza da njemu ne nedostaju stvari ne može se tumačiti u prilog činjenici da je upravo tuženik izvršio sporne radnje te počinio čin smetanja posjeda tužitelja.
21. Neosnovni su i žalbeni navodi tužitelja da je prvostupanjski sud na temelju potvrde Policijske postaje Pakrac od 7. kolovoza 2023. nužno morao, bar implicitno zaključiti da je upravo tuženik izvršio čin smetanja posjeda tužitelja. Ovo iz razloga jer sadržaj te Potvrde pravilno prvostupanjski sud cijenio u kontekstu drugih provedenih dokaza te pravilno zaključio da temeljem provedenih dokaza nije mogao utvrditi da je upravo tuženik izvršio radnje za koje tužitelj tvrdi da je smetan u posjedu.
22. Kako tužitelj u sadržaju žalbe ne iznosi razloge kojima bi bilo osnovano dovedeno u pitanje pravilnost činjeničnih utvrđenja te zaključaka prvostupanjskog to je prvostupanjski sud na pravilno utvrđene činjenice pravilno primijenio materijalno pravo te pravilno zaključio da tužitelj u postupku nije dokazao da ga je tuženik smetao u posjedu na način opisan u tužbi i da posljedično tome nisu ispunjene pretpostavke za pružanje posjedovne zaštite tužitelju.
23. Pravilna je i odluka o parničnom trošku. Tužitelj nije uspio u parnici pa ga je pravilno prvostupanjski sud primjenom odredbe čl. 154.st.1. i čl. 155. ZPP-a obvezao na naknadu parničnog troška tuženiku te odlučio kao u točki II. izreke pobijanog rješenja.
24. Slijedom naprijed iznijetog žalbu tužitelja kao neosnovanu valjalo je odbiti te odlučiti kao u točki I. izreke ovog rješenja pozivom na odredbu čl. 380.t.2. ZPP-a.
25. Tužitelj nije uspio s žalbom pa mu ne pripada pravo na naknadu troška žalbenog postupka te je temeljem odredbe čl. 154.st.1. u svezi s čl. 166.st.1. ZPP-a odlučeno kao u točki II. izreke ove odluke.
U Rijeci 16. lipnja 2025.
Sutkinja
Kristina Vukelić Aničić
