Poslovni broj: 2 P-528/2021-36

Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Šibenik, Stjepana Radića 81

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, po sucu Biserki Boljat, u pravnoj stvari tužitelja: ad.1 CCL, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ad.2 CC, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], obje zastupane po punomoćniku Branimiru Zmijanoviću odvjetniku u Šibeniku, protiv tuženika ad.1 Republika Hrvatska, zastupana po ŽDO Šibenik, Građansko – upravni odjel i ad.2 Hrvatske šume d.o.o., Zagreb, Uprava Šuma, Podružnica Split, Šumarija Šibenik, OIB: 69693144506, zastupan po punomoćniku NC, dipl. iur., zaposlenici kod tuženika ad.2,radi utvrđenja prava vlasništva, na ročištu glavne rasprave održane i zaključene 21. svibnja 2025., u nazočnosti zamjenika zakonskog zastupnika tužene ad1. FC, zamjenik ŽDO Šibenik, Građansko upravni odjel i punomoćnika tuženika ad2, te na ročištu objave presude 16. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljica u odnosu na tuženika ad2. kao neosnovan.

II Prihvaća se tužbeni zahtjev u odnosu na tuženika ad1. i sudi:

1.Utvrđuje se da su tužiteljice CCL iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] i CC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] stekle valjani pravni osnov suvlasništva, svaka za po ½ dijela, nekretnine u Čistoj Velikoj, koje se katastarski identificira kao

- čest. zgr. [katastarska čestica] zgrada površine 80 m2 Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] koja se na skici mjesta očevida vještaka Vinka Gracin dipl.ing.geod. od 28. listopada 2024. i dopune skice od 22. siječnja 2025. identificira slovima B-C-E-J-I-B.

2. Ovlaštene su tužiteljice CCL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i CC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] , temeljem ove presude, zatražiti i postići uknjižbu svojeg suvlasništva, svaka za po ½ dijela, na svoja imena, i to u odnosu na kat. čest. zgr. [katastarska čestica] zgrada površine 80 m2, Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], uz istodobno brisanje tog prava sa imena „Hrvatske šume“ d.o.o. Zagreb Uprava šuma podružnica Split , Šumarija Šibenik OIB: 69693144506.

Obrazloženje

1. Tužiteljice su u tužbi i tijekom postupka istaknule da su pravo suvlasništva (svaka za ½ dijela) nekretnine katastarske oznake čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], koja je na skici mjesta očevida vještaka Vinka Gracina dipl. ing. geodezije od 28. listopada 2024. i dopune skice od 22. siječnja 2025. označen slovima B-C-E-J-I-B, stekle nasljeđivanjem iza smrti roditelja MC i DC (Ike) pok. MC, a otac tužiteljica nasljeđivanjem iza smrti svojih roditelja IC i ČC, a njihovi prednici dugogodišnjim nesmetanim posjedovanjem, odnosno dosjelošću. U zemljišnim knjigama Općinskog suda u Šibeniku, kao zemljišnoknjižni vlasnik čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], da je upisan tuženik ad2. Kako tužiteljice imaju pravni interes da se utvrdi njihovo pravo suvlasništva iste nekretnine i uskladi zemljišnoknjižno stanje sa stvarnim, to predlažu kao u izreci presude.

2. Tužena ad1. se protivila tužbi i tužbenom zahtjevu tužiteljica, ističući da tužiteljice nisu dostavile valjane materijalne dokaze kojim potkrepljuju navode iz tužbe da bi bile vlasnice predmetne nekretnine.

3. Tužena ad2. se protivila tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja tužiteljica, prvenstveno ističući prigovor promašene pasivne legitimacije jer da Hrvatske šume nisu vlasnici sporne nekretnine, već da je to Republika Hrvatska temeljem Zakona o šumama ("Narodne novine" br. 41/90).

4. Izvedeni su dokazi čitanjem i pregledom: rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku br. O-695/2020 od 18. svibnja 2020., posjedovnog lista Ureda za katastar Šibenik br. 1223, potvrda Ureda za katastar Šibenik o katastarskim promjenama na predmetnoj nekretnini od 25. studenog 2022., izjava svjedoka GC i HC ČC ovjerenih kod javnog bilježnika Ljiljanke Malenica iz Šibenika pod br. OV-857/96 od 4. veljače 1996., izvoda iz matične knjige umrlih Matičnog ureda u Šibeniku iza umrlog MC **.**.1992., dokumentacije vezane za obnovu kuće u [adresa] (str. 36-65 spisa), potvrde Hrvatskih šuma od 1. listopada 2024., skice mjesta očevida vještaka Vinka Gracina od 28. listopada 2024. i dopune iste skice od 22. siječnja 2025. Izvedeni su dokazi saslušanjem svjedoka: OC pok. C, LC pok. GC i SC pok. GC.

5. Tužbeni zahtjev nije osnovan. u odnosu na tuženika ad1., dok je osnovan u odnosu na tuženika ad2.

6. Iz potvrde Ureda za katastar Šibenik o katastarskim promjenama na predmetnoj nekretnini od 25. studenog 2022., proizlazi da je čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] nastala cijepanjem čest. br. 160/1 K. O. [katastarska općina] temeljem prijavnog lista oznake UPP/I 932- 07/97-01/822.

7. Iz posjedovnog lista Ureda za katastar Šibenik br. 1223, proizlazi da je upisana posjednica čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], u naravi kuća, površine 80 m2, VC pok. MC iz [adresa].

8. Iz izjava GC i HC, ovjerenih kod javnog bilježnika Ljiljanke Malenica iz Šibenika pod br. OV-857/96 od 4. veljače 1996., proizlazi da je AC rođ. N iz [adresa] bila posjednica obiteljske kuće u [adresa], a ista izjava je data u svrhu reguliranja obnove u ratu porušene kuće.

9. Iz dokumentacije vezane za obnovu kuće u [adresa] (str. 36-65 spisa), proizlazi da je nekretnina kat. oznake čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] obnovljena sredstvima Ministarstva razvitka i obnove Republike Hrvatske jer je za vrijeme Domovinskog rata bila u kategoriji VI stupnja oštećenja.

10. Sastavni dio navedene dokumentacije ( str.64.) je rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku br. O-301/92 od 10. veljače 1995. iz kojeg proizlazi da SC pok. IC, koji je umro **.**.1992., nasljeđuju DC (supruga) i TC (kći)

11. Iz izvoda iz matične knjige umrlih Matičnog ureda u Šibeniku od 13. studenog 1992., proizlazi da je SC rođ. **.**.1922., a umro **.**.1992.

12. Iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku br. O-695/2020 od 18. svibnja 2020., proizlazi da DC, koja je umrla **.**.2018., nasljeđuju CC (kći) i ĐC (kći).

13. Iz potvrde Hrvatskih šuma od 1. listopada 2024., proizlazi da čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] nije obuhvaćena Programom gospodarenja šumama i šumskim zemljištem šibenskog užeg područja krša za razdoblje 1981. – 1990. godine, odnosno na dan 16. listopada 1990. kada je stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama.

14. Prilikom očevida na mjestu spora vještak Vinko Gracin, dipl. ing. geodezije iz Šibenika, pokazanu nekretninu katastarski je identificirao kao čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] za cijelo. U naravi da se radi o obiteljskoj kući, prizemlje i kat, koja je položena u selu [adresa], neposredno uz mjesni put. Sa istočne i zapadne strane kuće da se nalaze objekti trećih osoba, sa južne strane kuće da se proteže veliko dvorište do kojeg se dolazi sa glavne ceste. Dvorište da je uređeno i zasađeno sa dva stabla maslina, jednim orahom, jednim bajamom i jednom smokvom. Dvorište da je sa svih strana ograđeno betonskim zidom, žičanom ogradom i objektima susjeda. U navedenom dvorištu da se nalazi i nekoliko pomoćnih objekata, i to u donjem dijelu svinjac, pečenjara i ostale pomoćne prostorije, a uz čest. zgr. [katastarska čestica] da je izgrađen balkon i terasa, te stepenište kojim se ide na prvi kat kuće, a uz stepenište da se nalazi gusterna za vodu i manji vrt. Dvorište da se katastarski identificira kao dio čest. zem. [katastarska čestica], sve K. O. [katastarska općina].

15. Na skici mjesta očevida istog vještaka 28. listopada 2024. i dopune iste skice od 22. siječnja 2025. čest. zgr. [katastarska čestica] označena je slovima B-C-E-J-I-B.

16. Iz iskaza svjedoka RC pok. C proizlazi da cijeli život živi u [adresa]. Otac tužiteljica pok. SC da je bio njegov stric, odnosno brat njegova oca pa da su mu dobro poznati davni preci tužeteljica koji su i njegovi preci. Šukundjed tužiteljica, koji se zvao JC i pradjed tužiteljica koji se zvao ŽC, da su držali u posjedu šire područje nekretnina u [adresa] za koje se znalo da pripada F. Šukundjed tužiteljica da je doselio na to područje još u 18. stoljeću.. Baka i djed tužiteljica, koji su se zvali IC i ČC, da su imali 9-ero djece, od toga 6 sinova i 3 kćerke, pa da su svoje nekretnine podijelili svojim sinovima koji su ostali živjeti u [adresa] Teren na kojem se nalazi predmetna kuća sa dvorištem da je dopala oca tužiteljica. Na mjestu gdje se sada nalazi predmetna kuća da je davnih godina bila štala koju su otac i majka tužiteljica uredili kao stambeni objekt i tu živjeli sve do svoje smrti. Otac tužiteljica da je umro 1992. godine tijekom Domovinskog rata u izbjeglištu, a majka tužiteljica da je umrla 2018. godine. Tužiteljice da su naslijedile svoje roditelje. Predmetnu kuću i dvorište da nitko nikada nije osporavao roditeljima tužiteljice niti ranije njihovima baki i djedu. U [adresa] i široj okolici da je opće poznata činjenica kako je predmetna kuće i dvorište ranije bila vlasništvo obitelji ČC, a sada tužiteljica. Tijekom Domovinskog rata četničke horde da su porušile i zapalile sve kuće u [adresa], pa tako i predmetnu kuću koja je iza rata obnovljena.

17. Svjedok ĆC pok. GC je svjedočio jednako kao i svjedok OC, s tim da je dodao da cijeli život živi u [adresa] u kući koja se nalazi u neposrednoj blizini predmeta spora. Svjedok je posebno istakao i to da dobro poznaje tužiteljice, da je poznavao i njihove roditelje MC i DC, te baku tužiteljica ČC. Obitelj ČC DA nitko nije ometao u posjedovanju predmetne nekretnine kao i šireg područja koje je bilo njihovo od davnina, a poznato mu je i to da je otac tužiteljica naslijedio predmetnu kuću sa dvorištem, a tužiteljice svoje roditelje.

18. Svjedok SC pok. GC je svjedočio jednako kao i svjedoci OC i ĆC s tim da je posebno dodao da cijeli život živi u [adresa] u neposrednoj blizini predmeta spora. Poznaje tužiteljice od najranijeg djetinjstva kao i njihove roditelje i baku ČC koja je umrla 1972. godine. Ističe kako je predmetna kuća dopala oca tužiteljica u podjeli između braće i sestara, s tim da je kuću uredio davnih godina i tu živio sa svojom obitelji sve do svoje smrti. Tužiteljice, kao i njihove pretke, da nitko nije ometao u korištenju predmetne nekretnine.

19. Slijedom ovako izvedenih dokaza te njihovom ocjenom, kako pojedinačno, tako i u njihovoj ukupnosti (čl. 8. Zakona o parničnom postupku, ''Narodne novine'', br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 07/02, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP), ovaj sud ocjenjuje tužbeni zahtjev neosnovanim u odnosu na tuženika ad1.., a osnovanim u odnosu na tuženika ad2.

20. Prigovor tuženika ad1. da ne može biti pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari, sud ocjenjuje osnovanim.

21. Naime, prema ustaljenoj sudskoj praksi (odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske) šume i šumsko zemljište koje su na dan stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama (16. listopada 1990.), nalazilo u društvenom vlasništvu, neovisno o tome da li se nalazilo u zoni građevinskog zemljišta ili izvan nje, postalo je temeljem samog Zakona vlasništvo Republike Hrvatske, pa slijedom toga Hrvatske šume, iako su upisane kao zemljišnoknjižni vlasnik takvog zemljišta, ne mogu imati pravni legitimitet u parnicama koje se odnose na takve nekretnine.

22. U konkretnom slučaju Hrvatske šume d.o.o., Zagreb, upisane su kao zemljišno knjižni vlasnik predmetne nekretnine. Međutim, iz potvrde Ureda za katastar Šibenik o katastarskim promjenama na predmetnoj nekretnini od 25. studenog 2022., proizlazi da je čest. zgr. [katastarska čestica] nastala cijepanjem čest. br. 160/1 K. O. [katastarska općina] temeljem prijavnog lista oznake UPP/I 932-07/97-01/822. dakle, radi se o nekretnini koja se u vrijeme stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama (16. listopada 1990.) nalazila u društvenom vlasništvu, pa slijedom toga Hrvatske šume ne mogu biti pasivno legitimirane u odnosu na ovu nekretninu, pa tako niti u odnosu na nekretnine koje su nastale njezinim katastarskim cijepanjem..

23. Zbog navedenog sud je odbio tužbeni zahtjev u odnosu na tuženika ad1. te odlučio kao u izreci presude pod točkom I.

24. U odnosu na tuženika ad2 . sud ocjenjuje tužbeni zahtjev tužitelja osnovanim.

25. Naime, tužiteljice su istaknule da su pravo vlasništva nekretnine katastarske oznake čest. zgr. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] stekle nasljeđivanjem iza smrti svojih roditelja MC i AC, a njihov otac nasljeđivanjem iza smrti svoga oca, djeda tužiteljica, IC i podjelom sa sunasljednicima, a njegov otac (pradjed tužiteljica) dugogodišnjim nesmetanim posjedovanjem, odnosno dosjelošću.

26. Temeljem čl. 159. st.4. i čl. 160. st.1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine „, br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje ZV), samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županije i jedinice lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov barem pošten, samostalan posjed neprekidno trajao 40 godina. Vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onog dana kada je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao pošteni posjednici.

27. Prema odredbi čl. 388. st..2. ZV-a stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ZV se prosuđuje prema pravnim pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka stvarnih prava i njihovih pravnih učinaka.

28. Sukladno pravnom pravilu paragrafa 1472 OGZ-a, primjenjivo u konkretnom slučaju na osnovi pravnog pravila iz čl. 4. Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije (Službeni list FNRJ br. 88/1946), a u svezi odredbe čl.18. Zakona o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (''Narodne novine'', br. 53/91 i 92/94), vlasništvo nekretnine (koja je do označenog datuma bila u društvenom vlasništvu) izvanrednom dosjelošću (originarno) moglo se steći nakon posjedovanja od najmanje 40 godina.

29. Prema ranije važećoj odredbi čl. 388. st. 4. ZV-a u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama dosjelošću, računa se i vrijeme posjedovanja proteklo prije tog dana. Međutim, ista odredba je ukinuta odlukom Ustavnog suda RH broj U-I-58/97 od 17. studenog 1999. ("Narodne novine", br. 137/99).

30. Nakon toga, odredbom čl. 2.st.1. Zakona o izmjenama i dopunama ZV-a (''Narodne novine'', br.114/01) iza stavka 3., dodaje se stavak 4. prema kojem se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava nad tim nekretninama dosjelošću, ne računa vrijeme posjedovanja proteklo prije tog datuma.

31. Obzirom na ukidanje navedene odredbe, bilo je sporno uračunavanja vremena dosjedanja na nekretninama u društvenom vlasništvu prije 8. listopada 1991.

32. Međutim, o stjecanju prava vlasništva dosjelošću na nekretninama koje su do 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu Vrhovni sud RH izrazio je pravno shvaćanje u odlukama: Rev-291/14-2 od 17. travnja 2018., Rev 974/2017-2 od 7. svibnja 2019., Rev 301472019 od 12. svibnja 2020. i dr. u kojima se navodi da u takvim slučajevima u vrijeme dosjelosti treba računati i vrijeme prije 8. listopada 1991. ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekli na temelju odredbe čl.388. st.4. ZOV, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona. Rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela da mora snositi država i ne smije se ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud RH naknadno ukinuo, a posebno u onom slučaju kada ne postoje drugi suprotstavljeni interesi trećih osoba.

33. Dakle, u konkretnom slučaju bilo je potrebno utvrditi jesu li tužiteljice, uključujući svoje prednike, kroz proteklo razdoblje računajući od 1. siječnja 1997. pa 40 godina unatrag, bile u poštenom, samostalnom posjedu predmetne nekretnine.

34. Na navedene okolnosti sud izveo dokaz očevidom na mjestu spora i saslušanjem svjedoka RC pok. C, ŠC pok. GC i SC pok. GC. Ovi svjedoci su suglasno svjedočili da žive u [adresa] od svog rođenja u neposrednoj blizini predmeta spora, pa da im je od najranijeg djetinjstva poznato da je predmeta kuća sa dvorištem pripala u podjeli sa sunasljednicima oca tužiteljica SC, a ranije da je tu bila štala u kojoj se držala stoka, pa da su roditelji tužiteljica tu štalu pretvorili u obiteljsku kuću i tu živjeli do svoje smrti. Šire područje [adresa], na kojem se nalazi predmetna kuća da dvorištem, da je pripadalo šukundjedu tužiteljica koji se zvao JC koji se na predmetno područje doselio još u 18. stoljeću. Istog da je naslijedio sin ŽC (pradjed tužiteljica). Prednike tužiteljica da nitko nikada nije ometao u posjedovanju predmetne nekretnine niti okolnih terena. Tijekom Domovinskog rata obiteljska kuća da je bila zapaljena, a iza rata obnovljena.

35. Sud je povjerovao iskazima ovih svjedoka, a radi se o osobama starije životne dobi (OC star 79 godina, ĆC star 83 godine i SC star 70 godina) kojima je iz neposrednog zapažanja poznato da je predmetna nekretnina u vrijeme njihova najranijeg djetinjstva u naravi predstavljala štalu za držanje stoke, koju su roditelji tužiteljica pretvorili u obiteljsku kuću i držali u nesmetanom posjedu sve do svoje smrti, a sada tužiteljice istu kuću nesmetano posjeduju.

36. Kako su svjedočenja ovih svjedoka u suglasju sa ostalim dokazima izvedenim tijekom postupka, sud njihova svjedočenja ocjenjuje vjerodostojnim pa time i istinitim.

37. Naime, prilikom očevida sudska komisija se na licu mjesta mogao uvjeriti da predmetna nekretnina u naravi predstavlja obiteljsku kuću (prizemlje i kat) koja je položena u selu [adresa] neposredno uz mjesni put koji ide kroz selo. Kuća je sa istočne i zapadne strane omeđena kućama u vlasništvu trećih osoba, sa južne strane proteže se veliko dvorište u posjedu tužiteljica koje je uređeno i sa svih strana ograđeno.

38. Prema odredbi čl.18.st.5.ZV poštenje posjeda se pretpostavlja, a pretpostavljalo se i po odredbi čl.72.st.3. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima koji je bio na snazi od 1.rujna 1980. do 31. prosinca 1996.

39. Iako se tužena protivila tužbi i tužbenom zahtjevu, ovom sudu nije dostavila niti jedan dokaz iz kojeg bi bilo razvidno da je kroz proteklo razdoblje, odnosno u razdoblju od 1. siječnja 1997. pa 40 godina unatrag, vršila bilo kakve posjedovne čine na predmetnoj nekretnini, niti je pobila tvrdnje tužiteljica o nesmetanom kontinuiranom posjedu iste nekretnine kroz navedeno razdoblje, odnosno da bi posjed tužiteljica ili njihovih prednika bio nepošten.

40. Slijedom navedenog, cijeneći činjenicu da su se prednici tužiteljica nalazili u dugogodišnjem kontinuiranom nesmetanom posjedu predmetne nekretnine kroz proteklo razdoblje računajući od 1. siječnja 1997. pa 40 godina unatrag, sud je uvjerenja da su vlasništvo iste nekretnine stekli dosjelošću.

41. Kako su, dakle, tužiteljice pravo vlasništva iste nekretnine stekli temeljem valjanog pravnog osnova (nasljeđivanjem od stvarnog vlasnika), u smislu odredbe čl. 128. ZV, sud je prihvatio osnovanim tužbeni zahtjeva tužiteljica te odlučio kao u izreci presude pod točkom II.

42. Stranke koje su uspjela u sporu nisu tražila naknadu troškova postupka, pa o istom nije posebno odlučeno.

Šibenik, 16. lipnja 2025

SUDAC

Biserka Boljat

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana objave presude ukoliko je stranka uredno obaviještena o objavi presude, u protivnom rok za žalbu na presudu teče od dana primitka pisanog otpravka iste.

Žalba se podnosi ovom sudu za županijski sud u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivne stranke.

DN-a:

- punomoćniku tužitelja

- tuženika ad1.

- z.z.tuženika ad2.