REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski prekršajni sud u Splitu
Stalna služba u Sinju
Broj: Pp-3721/2025-2
U IME REPUBLIKE HRVATSKE
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Sinju, po sutkinji Ombreti Bareza uz sudjelovanje Emilje Plazibat kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv 1.okrivljenika "Mesna industrija braća Pivac" i dr. , zbog prekršaja iz čl. 149. st.1. tč. 49. i st. 2. Zakona o zaštiti potrošača (Narodne novine 19/22, 59/23), optužnim prijedlogom po prigovoru na prekršajni nalog, broj: klasa:336-02/24- 01/12407, ur.br.:443-02-03-01-25-4 od 23. siječnja 2025., Državnog inspektorata, Službe za nadzor trgovine, usluga i zaštite potrošača, Područni ured Split, u smislu čl. 161. st. 5. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 118/18, 114/22), po službenoj dužnosti u odsutnosti okrivljenika,
p r e s u d i o j e
1.Okrivljenik: "MESNA INDUSTRIJA BRAĆA PIVAC" d.o.o., proizvodnja i prerada mesa, trgovina, usluge, turizam i ugostiteljstvo, iz Vrgorca, Težačka 13, OIB: 28128148322, kao pravna osoba,
2.Okrivljenik: ML iz [adresa], direktor, rođen **.**.1959., OIB: [osobni identifikacijski broj], kao odgovorna osoba,
oslobađaju se od optužbe
što da bi se 27. prosinca 2024. u prodavaonici 94 na adresi [adresa], koja posluje u sastavu prvookrivljenika koristili nepoštenom poslovnom praksom na način da su prilikom oglašavanja posebnog oblika prodaje pod nazivom "akcija" u razdoblju od 16. prosinca 2024. do 31. prosinca 2024. uz proizvod "toaleti papir Violeta 2 sl, 8 kom/pak" istaknuli sniženu cijenu u iznosu od 1,79 €/kom, a kao najnižu cijenu koju su primjenjivali za isti proizvod u razdoblju 30 dana prije provođenja posebnog oblika (dalje u tekstu: referentna cijena), istaknuli su dvije cijene i to: cijenu u iznosu od 1,89 € koja cijena je točna referentna cijena i znatno većim fontom u odnosu na točnu referentnu cijenu istaknuli i cijenu u iznosu od 2,50€, koja cijena nije referentna cijena navedenog proizvoda, slijedom čega je iznos prikazane uštede za potrošača veći od ostvarene, pa su na taj način, zavarali ili vjerojatno zavarali prosječnog potrošača u vezi postojanja određene pogodnosti u odnosu na cijenu, čime ga navode ili vjerojatno navode da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio,
dakle, trgovac se na opisani način koristio zavaravajućom poslovnom praksom koja se smatra nepoštenom,
čime da bi počinili prekršaj iz čl. 35. st. 1. i st. 2. tč. 4. Zakona o zaštiti potrošača (Narodne novine 19/22, 59/23), a kažnjiv po čl. 149. st.1. t. 49. i st. 2. istog Zakona.
Troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava ovog Suda.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Služba za nadzor trgovine, usluga i zaštite potrošača, Područni ured Split, podnio je 19. ožujka 2025. ovom Sudu optužni prijedlog po prigovoru na prekršajni nalog i ispravak prekršajnog naloga protiv 1. okrivljenika "Mesna industrija braća Pivac" d.o.o. i 2. okrivljenika ML, zbog prekršaja iz čl. 149. st. 1. tč. 49. i st. 2. Zakona o zaštiti potrošača, činjenično i pravno opisanog u izreci presude.
2. Pregledom optužnog prijedloga uzeto je u obzir da članak 35. stavak 1. Zakona o zaštiti potrošača propisuje da se poslovna praksa smatra zavaravajućom ako sadrži netočne informacije, zbog čega je neistinita ili ako na neki drugi način, uključujući njezino cjelokupno predstavljanje, pa čak ako je informacija činjenično točna, zavarava ili je vjerojatno da će zavarati prosječnog potrošača u vezi s nekom od okolnosti navedenih u stavku 2. ovoga članka, čime ga navodi ili je vjerojatno da će ga navesti da donesene odluku o kupnji koju inače ne bi donio. Odredba članka 33. istog Zakona propisuje da je nepoštena poslovna praksa zabranjena, dok je odredbom članka 34. stavak 4. istog članka propisano da se nepoštenom poslovnom praksom posebno smatra: zavaravajuća poslovna praksa i agresivna poslovna praksa, a članak 37. istog Zakona propisuje da je zavaravajuća poslovna praksa i pod tč. 1. do 27. navedeni su svi oblici zavaravajuće poslovne prakse ali niti jedan na predviđa da bi veći ili manji font slova značio zavaravajuću poslovnu praksu.
3. Uzimajući u obzir da su okrivljenici zaista u kritičnom vremenskom razdoblju imali akciju smanjenje točno određenog proizvoda, ali da su cijene istaknute, sud je mišljenja kako se u konkretnom slučaju opisano postupanje okrivljenika ne može podvesti pod pojam zavaravajuće, agresivne niti nepoštene poslovne prakse jer okrivljenici smanjenjem cijene koju su učinili dostupnim svakom potencijalnom kupcu kao potrošaču nisu nijednog prosječnog potrošača zavarali i time ga naveli da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio obzirom da je svaki prosječni kupac odnosno potrošač uvidom u cjenik proizvoda bio i mogao biti upoznat sa maloprodajnom cijenom posebno što su izložili i točnu referentnu cijenu ,a to što je većim fontom slova dodana i cijena od 2,50 € ne može se smatrati zavaravanjem potrošača. Razmatrajući činjenični opis u svjetlu odredbi Zakona o zaštiti potrošača Sud je utvrdio kako ovlašteni tužitelj u optužnom prijedlogu ne konkretizira pod koji oblik nepoštene odnosno zavaravajuće poslovne prakse treba podvesti postupanje okrivljenika odnosno provođenje akcije i smanjenje cijene proizvoda. Zakon o zaštiti potrošača u članku 4. definira pojedine pojmove pa je tako u stavku 1. točki 14. definirana "odluka o kupnji", između ostalog kao svaka odluka koju donosi potrošač , a koja se odnosi na to hoće li, kako i pod kojim uvjetima kupovati, a u točki 19. definirana je "poslovna praksa trgovca prema potrošaču (poslovna praksa)", kao svaka radnja, propuštanje, način ponašanja ili predstavljanja, poslovna komunikacija, uključujući oglašavanje i stavljanje proizvoda na tržište, koju je poduzeo trgovac, a izravno je povezana s promidžbom, prodajom ili isporukom proizvoda potrošaču. U stavku 2. članka 35. citiranog Zakona propisane su okolnosti na koje se zavaravajuća poslovna praksa može odnositi, uključujući u točki 4. cijenu proizvoda ili način na koji je ona izračunata ili postojanju određene pogodnosti u odnosu na cijenu, a povećanje maloprodajne cijene nije posebno navedeno kao okolnost na koju se zavaravajuća poslovna praksa može odnositi. Dakle, ovlašteni tužitelj u činjeničnom opisu nije činjenično opisao niti činjenični opis podveo pod bilo koju od okolnosti pa tako ni pod okolnost iz točke 4. stavka 2. članka 35. citiranog Zakona niti je objasnio u čemu se sastoji zavaravajuće postupanje trgovca i iz kojeg bi razloga takvo postupanje trgovca moglo utjecati na ponašanje i odluke potrošača. Prema članku 39. stavak 1. točki 3. Zakona o zaštiti potrošača, prilikom odlučivanja o tome je li u poslovnoj praksi korišteno uznemiravanje, prisila, uključujući sila ili prijetnja ili nedopušten utjecaj da će se voditi računa o tome je li trgovac iskorištavao nesretne ili druge okolnosti u kojima se potrošač nalazio, a koje su bile tolikog značenja da su umanjile sposobnog potrošača da razumno rasuđuje, a trgovac je bio svjestan da će te okolnosti utjecati na odluku potrošača u odnosu na proizvod pa stoga razmotrivši činjenični opis djela prekršaja Sud nije utvrdio da bi ponašanje okrivljenika, konkretno smanjenje maloprodajnih cijena bilo isticanje većim fontom čak i referentne cijene, bilo podvedivo pod citiranu odredbu Zakona o zaštiti potrošača koja zabranjuje agresivnu poslovnu praksu. Naime, ovlašteni tužitelj u optužnom prijedlogu nije činjenično opisao na koji bi način od strane okrivljenika eventualno došlo do zavaravajuće poslovne prakse naročito imajući u vidu notornu činjenicu da su potrošači imali mogućnost, prije odabira proizvoda, upoznati se s cijenom, pri čemu su imali mogućnost odabrati drugi proizvod ili drugog trgovca. Dakle, djelo na način kako je opisano nije prekršaj.
4. Na temelju iznesenih razloga presuđeno je kao u izreci.
U Sinju 16. lipnja 2025.
Zapisničarka:
S u t k i n j a :
Emilja Plazibat v.r.
Ombreta Bareza v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljne stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 dana od dana primitka presude, a koja se podnosi u dva istovjetna primjerka putem ovog Suda, a za Visoki prekršajni sud u Zagrebu.
DN-a: okrivljenicima, tužitelju, ovdje