Republika Hrvatska
Županijski sud u Karlovcu
Karlovac
Gž-427/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Karlovcu, po sucu toga suda Vesni Stokrp, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice IA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Volić & Ružička & Cabadaj Cafuta d.o.o., odvjetnicima iz Garešnice, protiv tuženika DA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnici Marini Lacković, odvjetnici iz Daruvara, radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv rješenja Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Grubišnom Polju, poslovni broj Psp-19/2024-27 od 27. ožujka 2025., 16. lipnja 2025.
r i j e š i o j e
I Odbija se kao neosnovana žalba tužiteljice te se rješenje Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Grubišnom Polju, poslovni broj Psp-19/2024-27 od 27. ožujka 2025., potvrđuje.
II Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova žalbenog postupka.
III Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe u Grubišnom Polju, poslovni broj Psp-19/2024-27 od 27. ožujka 2025. odlučeno je:
"I Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice IA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao neosnovan, a koji glasi:
" I Utvrđuje se da je tuženik DA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] smetao tužiteljicu IA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u posljednjem mirnom posjedu nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kčbr. [katastarska čestica] STALOVICA, DVORIŠTE, površine 652 m2, KUĆA (STAMBENA ZGRADA), [adresa], površine 76 m2, sve ukupne površine 728 m2, i to na način da je točno neutvrđenog dana posjekao lozu u panju na nekretnini koja je u posjedu tužiteljice i to bez znanja i dopuštenja tužiteljice, a za koje smetanje je tužiteljica saznala dana 21. svibnja 2024. godine te se tuženiku zabranjuje svako daljnje smetanje na navedeni ili drugi način, sve u roku od 8 dana.
II Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici parnične troškove zajedno sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine pa sve do isplate, a sve u roku od 8 dana."
II Nalaže se tužiteljici IA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da tuženiku DA, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 750,00€, u roku od 15 dana.".
2. Pravovremeno podnesenom žalbom to rješenje pobija tužiteljica zbog svih žalbenih razloga normiranih odredbom iz članka 353. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP). U žalbi ističe u bitnome kako je pobijana odluka zahvaćena bitnom povredom postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, te da je prvostupanjski sud na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje odbijanjem tužbenog zahtjeva pogrešno primijenio materijalno pravo. Osporava pravilnost ocjene izvedenih dokaza po prvostupanjskom sudu, predlaže žalbu usvojiti, pobijanu odluku preinačiti usvajanjem tužbenog zahtjeva, podredno ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.
3. U odgovoru na žalbu tužiteljice tuženik osporava sve žalbene navode, predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijanu prvostupanjsku odluku.
4. Tužiteljica u ovome predmetu traži posjedovnu zaštitu nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], tvrdi da ju je tuženik smetao u posjedu navedene nekretnine jer je točno neutvrđenog dana, a što je ona saznala 21. svibnja 2024., posjekao lozu u panju na njenoj nekretnini, bez njenog znanja i dopuštenja.
5. U predmetu nema spora da je tužiteljica posjednica kč. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], da se radi o čestici koja u naravi predstavlja kuću i okućnicu tužiteljice. Neprijeporno je da je nekretnina tužiteljice odvojena od susjedne nekretnine žičanom ogradom s metalnim stupovima na kojoj postoji šest metalnih stupaca sa tri reda žice na koji se pričvršćivala vinova loza, koja je posađena uz navedenu ogradu na zemljištu tužiteljice. Nema spora da uz navedenu ogradu sada postoje čokoti na visini od 20 – 30 cm od zemlje (treći čokot neposredno uz među, odnosno uz betonski temelj žičane ograde tužiteljice), a prvi, drugi i četvrti čokoti 20 – 30 cm odmaknuti od ograde. Nadalje, neprijeporno je da se gospodarski objekt kćeri tuženika nalazi neposredno uz među između zemljišta, te da je 30 – 40 cm udaljen od metalnih stupaca nalazećih u žičanoj ogradi tužitelja na koji se penjala loza. Jednako tako, neprijeporno je da je tuženik posjekao lozu na nekretnini tužiteljice (posjekao čokote u panju).
6. Tijekom prvostupanjskog postupka i sada u žalbenoj fazi prijeporno je je li sječa loze predstavlja čin smetanja posjeda, ovo iz razloga što tuženik tvrdi da je imao dozvolu tužiteljice ("da posječe sve što ga smeta"), odnosno prijeporno je je li postupanje tuženika bilo samovlasno.
7. Naime, prema odredbi iz članka 21. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 – dalje: ZVDSP) proizlazi da tko drugog samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom tridesetodnevnog roka od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, najkasnije godinu dana od nastalog smetanja. Pravo na zaštitu posjeda ostvaruje se u posebnom postupku pred sudom ili putem samopomoći.
8. Ispitujući zakonitost pobijane odluke povodom žalbe tužiteljice i po službenoj dužnosti na temelju odredbe iz članka 365. stavak 2. ZPP-a ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da pobijana odluka nije donesena uz počinjenje niti jedne od bitnih povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9. 13. i 14. ZPP-a.
9. Suprotno žalbenim navodima tužiteljice pobijana je odluka jasna i razumljiva, sadrži valjano i neproturječno obrazložene razloge o odlučnim činjenicama, može se ispitati pa nije ostvaren ni žalbeni razlog iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a.
10. Prvostupanjski sud je ocjenom svih izvedenih dokaza, svakog zasebno i svih u zajedništvu, pravilno i potpuno utvrdio sve činjenice bitne za donošenje zakonite odluke u ovome predmetu. Tako je u postupku pred prvostupanjskim sudom je utvrđeno:
- da tužiteljica živi u inozemstvu u dužem vremenskom periodu, te da nakon smrti supruga (unazad tri godine) više ne dolazi na imanje,
- da imanje tužiteljice održava treća osoba (VA) unazad 15 godina, da je rijetko obrezivao lozu već je loza prelazila na susjedno zemljište, na krov tamo nalazeće gospodarske zgrade,
- da se loza tužiteljice penjala na krov gospodarskog objekta, kao i na krov kuće susjedne parcele,
- da je tuženik u dužem vremenskom periodu (i u vremenu dolaska tužiteljice u Republiku Hrvatsku) čistio lozu koja je prelazila na njegovu stranu, u čemu mu je znala pomagati i svjedokinja I držeći mu ljestve, a tužiteljica tome nikada nije prigovarala,
- da je tužiteljica pri zadnjem boravku u Republici Hrvatskoj (unazad tri godine) rekla tuženiku da …"odsječe sve što mu smeta".
11. Sva ova činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda nisu dovedena u sumnju žalbenim navodima tužiteljice kojim preocjenjuje izvedene dokaze, tumači ih van konteksta dokaznog postupka u svoju korist. Žaliteljica, ponovo se ističe, ocjeni dokaza prvostupanjskog suda suprotstavlja vlastitu ocjenu koja je bez realne podloge u rezultatima dokaznog postupka, slijedom čega neosnovano osporava pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja po prvostupanjskom sudu.
12. Prvostupanjski sud je pravilno zaključio kako je tuženik imao dopuštenje tužiteljice ne samo za orezivanje vinove loze nego i "svega što mu smeta", slijedom čega pravilno nalazi kako postupanje tuženika nije protupravno.
13. U situaciji kada nema protupravnosti u postupanju tuženika prvostupanjski sud je pravilno tužbeni zahtjev odbio kao neosnovan, ovo u skladu s odredbom iz članka 22. ZVDSDP.
14. Valja još napomenuti da se tužiteljica neosnovano poziva na odredbu iz članka 105. ZVDSP-a navodeći da je tuženik smetao tužiteljicu na način da je ušao u dvorište tužiteljice. Naime, utuženi čin smetanja sastoji se u sječi loza u panju, a ne u ulasku tuženika u dvorište tužiteljice.
15. Tužiteljica nije uspjela u postupku pa je pravilno u skladu s odredbom iz članka 154. ZPP-a obvezana nadoknaditi tuženiku prouzročeni parnični trošak.
16. Slijedom svega iznešenog, u skladu s odredbom iz članka 368. stavak 1. ZPP-a, valjalo je žalbu tužiteljice odbiti kao neosnovanu, a pobijano rješenje potvrditi.
17. Tužiteljica nije uspjela sa žalbom pa joj ne pripada pravo na naknadu troškova žalbenog postupka.
18. Tuženiku nije priznat trošak sastava odgovora na žalbu jer se u smislu odredbe iz članka 155. ZPP-a ne radi o trošku koji je bio potreban za vođenje postupka.
19. Obzirom na sve iznešeno odlučeno je kao u izreci.
U Karlovcu 16. lipnja 2025.
Sudac
Vesna Stokrp
