Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

    Ulica grada Vukovara 84

    Poslovni broj P-3255/2024-33

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Eli Mišuri Stopfer, u pravnoj stvari tužitelja TŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koga zastupa punomoćnica Zrinka Bojanić, odvjetnica u Zagrebu, protiv tužene Zagrebačke banke d.d. iz Zagreba, Trg bana Josipa Jelačića 10, OIB: 92963223473, koju zastupa punomoćnica Sanja Porobija, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Porobija&Porobija u Zagrebu, radi utvrđenja, nakon glavne i javne rasprave zaključene 5. lipnja 2025. u prisutnosti zamjenice punomoćnice tužitelja Valentine Draksler Fumić, odvjetnice u Zagrebu, i zamjenice punomoćnice tužene TŽH, odvjetnice u [adresa], **.**.2025.

    p r e s u d i o  j e

    I. Utvrđuju se ništetnima odredbe Ugovora o namjenskom kreditu broj 3209399641/07 od 30. svibnja 2007., solemniziranog po javnom bilježniku Estera Poljak, broj ovjere OU-2912/07 dana 4. lipnja 2007., u dijelu čl. 1., 2. i 7., kojim je ugovorena otplata kredita vezana uz valutu švicarski franak i kojim je ugovorena promjenljivost kamatne stope temeljem Odluke o kamatnim stopama tuženice.

    II. Odbija se, kao djelomično neosnovan, tužbeni zahtjev u preostalom dijelu, koji glasi na utvrđenje ništetnosti preostalog dijela Ugovora o namjenskom kreditu broj 3209399641/07 od 30. svibnja 2007., solemniziranog po javnom bilježniku Estera Poljak, broj ovjere OU-2912/07 dana 4. lipnja 2007., kao i na utvrđenje ništetnosti dodatka Ugovoru o kreditu od 30. ožujka 2016. i dodatka Ugovoru o stambenom kreditu od 5. studenoga 2018.

    III. Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

    Obrazloženje

    1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka tvrdi da je s tuženikom zaključio Ugovor o namjenskom kreditu dana 30. svibnja 2007., i to broj kreditne partije 7103677567, broj Ugovora 3209399641/07, kojim je tuženik, kao kreditor, odobrio i stavio na raspolaganje tužitelju kao korisniku kredita, kredit u iznosu od 110.000,00 CHF, sve u protuvrijednosti u kunama. Navodi kako je tuženik tužitelju ponudio sklapanje predmetnog ugovora o kreditu uz obrazloženje da je za njega najpovoljnije da potpiše kredit uz primjenu valutne klauzule, a da je za njega varijanta kredita u CHF bolja od kredita u drugoj valuti, a uz to je tužitelju prezentirana i tvrdnja da je valuta CHF stabilna i sigurna, što nije odgovaralo istini. Pored toga, ugovor o kreditu u čl. 3. st. 2 sadrži i odredbu o promjenjivoj kamatnoj stopi, koja je na dan potpisivanja ugovora je iznosila 4,50%. (čl. 3. st. 2. “Redovna kamatna stopa je tijekom postojanja obveze po ovom Ugovoru promjenjiva u skladu s promjenama tržišnih uvjeta…“). Međutim, vrlo brzo od početka otplate kamatna stopa je počela rasti, a tijekom 2010. godine i tečaj valute CHF. Navodi da je s tuženikom zaključio i Dodatak ugovoru o namjenskom kreditu, i to dana 30. ožujka 2016. godine, koji je zaključen u smislu Zakona o potrošačkom kreditiranju (NN 102/2015), međutim tužitelj potpisom tog ugovora te provedbom konverzije nije obeštećen za preplaćene iznose nastale kao posljedica ugovaranja ništetnih odredbi promjenjive kamatne stope i valute CHF. Navodi da su ugovorne odredbe o primjeni valutne klauzule i o primjeni kamatne stope koja se mijenja jednostranom odlukom tuženika nepoštene i dovele su do neravnoteže u obvezama stranaka, što je utvrđeno i u sudskim odlukama, koje su obvezujuće za sud u ovom postupku. Prema presudi Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1401/12 od 4. srpnja 2013., koja je potvrđena u dijelu koji se odnosi na ništetnost ugovorne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi presudom VTS broj Pž-7129/13 od 13. lipnja 2014. te presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 13. svibnja 2015. broj Revt-249/14 utvrđeno je da su nepoštene ugovorne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi. Odlukom VTS RH od 14. lipnja 2018. broj Pž-6632/17), kao i Odlukom Ustavnog suda poslovni broj U-III-2521/2015 i dr., kao i u Rješenju U-I-3685/2015 i dr. utvrđeno je da su nepoštene i ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli u CHF. Tužitelj smatra da je predmetni Ugovor o namjenskom kreditu ništetan zbog: ništetne ugovorne odredbe o načinu promjene kamate zbog toga što način promjene kamate određuje cijenu kredita, a cijena je bitni sastojak ugovora bez kojeg ugovor ne može opstati, kao i zbog istodobno ugovorenih ništetnih ugovornih odredaba o valutnoj klauzuli CHF, promjenjivoj kamati i metodologiji naplate jednakih anuiteta, koje su sinergijskim djelovanjem uzrokovale suprotno načelu savjesnosti i poštenja, dužnosti suradnje i načelu jednakih vrijednosti činidaba, očiglednu neravnopravnost u pravima i obvezama na štetu tužitelja. Navodi kako se radi o bitnim sastojcima Ugovora, bez kojih Ugovor ne može opstati te predlaže donijeti presudu kojom se Ugovor, kao i njegovi Dodaci, u pogledu kojih upotpunjuje tužbeni zahtjev na ročištu održanom 10. veljače 2025., utvrđuju ništetnima u cijelosti, a potražuje i naknadu troškova postupka.

    2. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka osporava tužbu i tužbeni zahtjev navodeći da prvenstveno tužitelj nema pravni interes na podnošenje deklaratorne tužbe, a podredno, da je takva tužba neosnovana, s obzirom da predmetni Ugovor može opstati sve u slučaju da budu utvrđene ništetnima odredbe o promjenljivosti kamatne stope i valutnoj klauzuli. Upućuje na neosnovanost tužbenog zahtjeva i zbog odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske u oglednom postupku br. Gos 1/2019-36 od 4. ožujka 2020., kao i zbog činjenice da je izvršena konverzija kredita po suglasnosti tužitelja, a na temelju Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o potrošačkom kreditiranju, kojom konverzijom je tužitelj u potpunosti obeštećen. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan te tuženiku dosuditi naknadu troškova postupka.

    3. Tuženik podneskom od 3. lipnja 2022. ističe i prigovor dvostruke litispendencije, jer je tužitelj pred ovim sudom pokrenuo postupak protiv tuženika u odnosu na isti Ugovor o kreditu zbog odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi pod brojem P-6524/19, koji postupak je još u tijeku.

    4. Vezano uz takav prigovor tuženika, kojim upućuje na postojanje negativne procesne pretpostavke za postupanje u ovoj pravnoj stvari, sud je izvršio priklop spisa istog suda poslovni broj P-6524/19 i uvid u isti, o čemu je sačinjena službena bilješka koja prileži spisu na listu 207. Uvidom u spis ovoga suda poslovni broj P-6524/19 utvrđeno je da je u tome postupku tužitelj protiv tuženika podnio 11. lipnja 2019. tužbu radi isplate iznosa od 62.013,27 kn i iznosa od 48.660,09 kn, sve sa zateznom kamatom, po osnovi preplaćenih iznosa zbog ništetnih odredbi o promjenljivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli iz Ugovora o kreditu od 30. svibnja 2007., br. Ugovora 3209399641/07. U postupku je doneseno rješenje o prekidu postupka dana 26. siječnja 2021., s obzirom da se radi o konvertiranom ugovoru te je prekid određen do okončanja postupka pred Sudom Europske Unije o tumačenju Direktive 93/13 o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima.

    5. Dakle, uvidom u spis ovoga suda poslovni broj P-6524/19 utvrđeno je kako se, iako se radi o subjektivnom identitetu spora, budući da se radi o istim strankama u postupku, ne radi i o objektivnom identitetu, jer tužbeni zahtjev nisu isti. Naime, u tome postupku postavljen je kondemnatorni zahtjev (na isplatu preplaćenih iznosa po osnovi ništetnih odredbi o promjenljivosti kamatne stope po jednostranoj odluci banke i odredbi o vezanosti uz valutu CHF), dok je u ovome postupku postavljen deklaratorni zahtjev (na utvrđenje ništetnosti Ugovora o kreditu, kao i njegovog Dodatka). Posljedično, nije osnovan prigovor tuženika kojim upire na postojanje dvostruke litispendencije.

    6. Među strankama sporna je osnovanost tužbenog zahtjeva kojim tužitelj traži utvrđenje ništetnosti Ugovora o kreditu od 30. svibnja 2007., kao i njegovih Dodataka od 30. ožujka 2016. i 5. studenoga 2018.

    7. Radi utvrđenja činjenica relevantnih za donošenje odluke u ovom postupku izvršen je uvid u dokumentaciju koja prileži spisu i saslušan je tužitelj.

    8. Osim navedenih dokaza koji su izvedeni, stranke nisu imale drugih dokaznih prijedloga, tako da su u ovome postupku izvedeni svi dokazi predloženi po strankama.

    8.1. Sud je, temeljem odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - dalje u tekstu: ZPP) i provedenog dokaznog postupka, a cijeneći izvedene dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti, utvrdio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

    9. Na spornu okolnost ništetnosti Ugovora odnosno predmetnih odredbi Ugovora o promjenljivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli vezanoj uz valutu CHF, izvršen je uvid u Ugovor o kreditu broj 3209399641/07 od 30. svibnja 2007., u kojemu je u odredbi čl. 2. ugovoreno da je kamatna stopa promjenljiva u skladu s promjenama tržišnih uvjeta, a temeljem Odluke o kamatnim stopama banke, dok je odredbom čl. 1. i 7. Ugovora ugovoreno da se kredit otplaćuje u mjesečnim anuitetima u kunskoj protuvrijednosti valute CHF obračunatoj po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem za CHF na dan plaćanja.

    10. Presudom Visokog Trgovačkog suda Republike Hrvatske posl.br. Pž- 6632/17-10 od 14. lipnja 2018., kojom je potvrđena prvostupanjska presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1401/12 od 4. srpnja 2013., pravomoćno je utvrđeno da je da je tuženica u razdoblju od 1. travnja 2005. do 31. prosinca 2008. godine povrijedila kolektivne interese i prava potrošača, korisnika kredita, zaključujući ugovore o kreditima koristeći u istima ništetne i nepoštene ugovorne odredbe u ugovorima o potrošačkom kreditiranju-ugovorima o kreditima, na način da je ugovorena valuta uz koju je vezana glavnica švicarski franak, a da prije zaključenja i u vrijeme zaključenja predmetnih ugovora tuženica kao trgovac nije potrošače u cijelosti informirala o svim potrebnim parametrima bitnim za donošenje valjane odluke utemeljene na potpunoj obavijesti, a tijekom pregovora i u svezi zaključenja predmetnih ugovora o kreditu, što je imalo za posljedicu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana, pa je time tužena postupila suprotno odredbama tada važećeg Zakona o zaštiti potrošača ("Narodne novine" br. 96/03) u razdoblju od 01.06.2004. godine do 06.08.2007. godine i to člancima 81., 82. i 90., a od 07.08.2007. godine do 31.12.2008. godine protivno odredbama tada važećeg Zakona o zaštiti potrošača ("Narodne novine" br. 79/07, 125/07, 75/09, 79/09, 89/09, 133/09) i to člancima 96. i 97. Zakona o zaštiti potrošača te suprotno odredbama Zakona o obveznim odnosima, dok je presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske posl.br. Pž-7129/13 od 13. lipnja 2014. utvrđeno da je tuženica u razdoblju od 10. rujna 2003. do 31. prosinca 2008., a koja povreda traje i nadalje, povrijedila kolektivne interese i prava potrošača, korisnika kredita zaključujući ugovore o kreditima, koristeći u istima ništetne i nepoštene ugovorne odredbe u ugovorima o potrošačkom kreditiranju-ugovorima o kreditima, na način da je ugovorena redovna kamatna stopa koja je tijekom postojanja obveze po ugovorima o kreditima promjenljiva u skladu s jednostranom odlukom tuženice i drugim internim aktima banke, a da prije zaključenja i u vrijeme zaključenja ugovora tuženica kao trgovac i korisnici kreditnih usluga kao potrošači nisu pojedinačno pregovarali i ugovorom utvrdili egzaktne parametre i metodu izračuna tih parametara koji utječu na odluku tužene o promjeni stope ugovorene kamate, a što je imalo za posljedicu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana utemeljenoj na jednostranom povećanju kamatnih stopa, a sve na štetu potrošača, pa je time tužena postupila suprotno odredbama tada važećeg Zakona o zaštiti potrošača ("Narodne novine" br. 96/03) u razdoblju od 10.09.2003. godine do 06.08.2007. godine i to člancima 81., 82. i 90., a od 07.08.2007. godine pa nadalje protivno odredbama tada važećeg Zakona o zaštiti potrošača ("Narodne novine" br. 79/07, 125/07, 75/09, 79/09, 89/09, 133/09) i to člancima 96. i 97. Zakona o zaštiti potrošača te suprotno odredbama Zakona o obveznim odnosima.

    11. Navedenom pravomoćnom presudom Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1401/12 od 4. srpnja 2013., dakle, riješeno je prethodno pitanje glede ništetnosti odredbi iz ugovora o kreditu koje je tužena sklapala sa potrošačima u utuženim razdobljima, a kojim odredbama je bila ugovorena redovna kamatna stopa koja je tijekom trajanja ugovornih obveza promjenljiva u skladu s jednostranim odlukama banke, kao i prethodno pitanje glede ništetnosti odredbi iz ugovora o kreditu koje je tužena sklapala sa potrošačima u utuženim razdobljima, koristeći u istima ništetne i nepoštene ugovorne odredbe na način da je ugovorena valuta uz koju je vezana glavnica švicarski franak, a da prije zaključenja i u vrijeme zaključenja predmetnih ugovora nije kao trgovac potrošače u cijelosti informirala o svim potrebnim parametrima bitnim za donošenje valjane odluke utemeljene na potpunoj obavijesti, što je imalo za posljedicu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana.

    12. Što se tiče pravnih učinaka presude donesene po kolektivnoj tužbi, valja reći da je odredbom čl. 502.c ZPP propisano da se fizičke i pravne osobe mogu u posebnim parnicama za naknadu štete pozvati na pravno utvrđenje iz presude kojom će biti prihvaćeni zahtjevi iz tužbe iz članka 502.a stavka 1. ZPP-a (kolektivna tužba) da su određenim postupanjem, uključujući i propuštanjem tuženika, povrijeđeni ili ugroženi zakonom zaštićeni kolektivni interesi i prava osoba koje je tužitelj ovlašten štititi. U tom će slučaju sud biti vezan za ta utvrđenja u parnici u kojoj će se ta osoba na njih pozvati.

    13. Iz Ugovora proizlazi da je predmetni kredit podignut radi kupnje kuće, dok u svome iskazu tužitelj navodi kako je ta kuće kupljena za osobne potrebe, odnosno za potrebe života njega i njegove zaručnice te kako je i korištena isključivo u privatne svrhe.

    14. Odredbom čl. 3. Zakona o zaštiti potrošača (Narodne novine 96/03), koji je bio na snazi u vrijeme sklapanja predmetnog Ugovora o kreditu, potrošač je definiran kao svaka fizička osoba koja sklapa pravni posao na tržištu, u svrhe koje nisu namijenjene njegovom zanimanju niti njegovoj poslovnoj aktivnosti ili poduzetničkoj djelatnosti. Iz samog Ugovora o kreditu i iskaza tužitelja, sud je utvrdio da je tužitelj predmetni Ugovor o kreditu sklopio u privatne svrhe, budući da je navedenim sredstvima kupio kuću za svoje potrebe. Činjenica što je iz iskaza tužitelja proizlazi kako je kraće vrijeme kuću davao u najam i to kada je izgubio posao i trebali su mu novci za otplatu kredita, ne dovodi do gubitka njegovog svojstva potrošača, s obzirom da iz iskaza samog tužitelja, koji je prihvaćen kao istinit i u skladu je s ispravama u spisu, proizlazi kako se radi o kraćem vremenskom razdoblju, u kojemu su mu bili potrebni novci za otplatu kredita, a ne za stjecanje dobiti niti za obavljanje kakve profesionalne aktivnosti.

    15. S obzirom da je na temelju uvida u Ugovor o kreditu broj 3209399641/07 od 30. svibnja 2007., utvrđeno da se pravni učinci pravomoćne presude iz kolektivnog spora protežu i na odredbe čl. 1., 2. i 7. predmetnog Ugovora, s obzirom na razdoblje u kojemu je predmetni Ugovor o kreditu sklopljen, kao i s obzirom da je njime ugovorena promjena kamatne stope čija visina će se mijenjati u skladu s Odlukom tuženika o kamatnoj stopi te je korištena ugovorena valuta uz koju je vezana glavnica švicarski franak, a da prije zaključenja i u vrijeme zaključenja predmetnih ugovora banke kao trgovci nisu potrošače u cijelosti informirali o svim potrebnim parametrima bitnim za donošenje valjane odluke utemeljene na potpunoj obavijesti, što je imalo za posljedicu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana, to su predmetne ugovorne odredbe, u dijelu koji se odnosi na promjenljivost kamatne stope u skladu s odlukom banke i u dijelu u kojim je ugovorena protuvrijednost valute CHF i otplata u toj protuvrijednosti po srednjem tečaju Kreditora na dan dospjeća, ništetne.

    16. Na to upućuju i činjenice utvrđene na temelju prihvaćenog iskaza tužitelja, iz kojega proizlazi kako on nije imao mogućnosti pregovaranja o takvim odredbama Ugovora, a nije imao niti utjecaj na sadržaj samog Ugovora, koji mu je predočen na unaprijed sastavljenom obrascu.

    17. S obzirom na sve navedeno, vidljivo je da se radi o pojedinačnoj parnici vezanoj za utvrđenja iz kolektivnog spora, u kojemu je utvrđena ništetnost odredbi kojima je ugovarana promjenljiva kamatna stopa po odluci banke, kao i odredbi kojima je ugovorena isplata vezana uz valutu CHF, tako da je valjalo ocijeniti je li osnovan tužiteljev zahtjev za utvrđenjem ništetnosti cijelog Ugovora o kreditu.

    16. Odredbom čl. 324. Zakona o obveznim odnosima, Narodne novine, broj 35/05, dalje: ZOO) propisano je da ništetnost neke odredbe ugovora ne povlači ništetnost ugovora ako on može opstati bez ništetne odredbe i ako ona nije bila ni uvjet ugovora ni odlučujuća pobuda zbog koje je ugovor sklopljen.

    17. Predmetni ugovor o kreditu može opstati bez ništetne odredbe o promjenljivosti kamatne stope po odluci banke, budući da je njime ugovorena kamatna stopa u određenoj visini koja je, u slučaju da se ne mijenja tijekom otplate, na snazi tijekom cijelog razdoblja otplate; dok može opstati i bez vezanosti uz valutu CHF, budući da je kredit i isplaćen u kunskoj protuvrijednosti toga iznosa, odnosno, kredit je ugovoren u kunama. O činjenici da ugovori o kreditu mogu opstati i bez takvih ugovornih odredaba koje su utvrđene ništetnima, svjedoči i ustaljena sudska praksa po kojoj su takve ugovorne odredbe utvrđene ništetnima, a nije utvrđena ništetnost cijelog Ugovora o kreditu.

    18. Navedeno proizlazi i iz, sad već ustaljene, prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske pa tako i iz odluke Rev-259/22 od 9. listopada 2024., iz koje proizlazi kako revizijski sud zaključuje da ugovor o kreditu sklopljen između kreditne institucije i potrošača, kada sud utvrdi da su odredbe o promjenjivosti kamatne stope i valutne klauzule nepoštene i ništene, može opstati na temelju odredaba čl. 324. st. 1. i 2. ZOO, te da zapreke za to ne postoje niti u Zakonu o zaštiti potrošača ("Narodne novine", broj 96/2003, 46/2007, 79/2007), tako da iz toga razloga nije prihvaćen tužbeni zahtjev na utvrđenje ništetnosti cijelog Ugovora o kreditu, kako je navedeno pod točkom II. izreke ove presude.

    19. Jednako tako, ništetnost odredbi o promjenljivoj kamatnoj stopi u skladu s odlukom banke i odredbi o valutnoj klauzuli vezanoj uz valutu švicarski franak, ne dovode do ništetnosti Dodatka tome Ugovoru, a kako to proizlazi i iz rješenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske, donesenog u oglednom postupku pod poslovnim brojem Gos 1/2019-36 4. ožujka 2020., u kojemu je jasno odgovoreno da na postavljeno pravno pitanje: "Je li sporazum o konverziji sklopljen na osnovi Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju ("Narodne novine" broj 102/15.) nepostojeći ili ništetan u slučaju kada su ništetne odredbe osnovnog ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli?" odgovor glasi: Sporazum o konverziji sklopljen na osnovi Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju ("Narodne novine" broj 102/15.) ima pravne učinke i valjan je u slučaju kada su ništetne odredbe osnovnog ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli.

    20. S obzirom na sve navedeno, a budući da tužitelj ne iznosi neke druge činjenice zbog kojih bi predmetni Ugovor i njegovi Dodaci od 30. ožujka 2016. i od 5. studenoga 2018. bili ništetni, valjalo je odlučiti kao pod točkom I. i II. izreke ove presude, odnosno valjalo je utvrditi ništetnima odredbe predmetnog Ugovora o promjenljivosti kamatne stope u skladu s odlukom tuženika i o vezanosti otplate kredita uz valutu švicarski franak, dok je u preostalom dijelu, kojim se traži utvrđenje ništetnosti cijelog Ugovora o kreditu, tužbeni zahtjev odbijen kao djelomično neosnovan.

    21. U pogledu zahtjeva za naknadom troškova postupka, valja navesti kako je tužitelj djelomično uspio s tužbenim zahtjevom, s obzirom da je utvrđena ništetnost odredbi o promjenljivoj kamatnoj stopi u skladu s odlukom banke i odredbi kojima je otplata vezana uz valutu švicarski franak, dok je tužbeni zahtjev odbijen u odnosu na zahtjev za utvrđenjem ništetnosti cijelog Ugovora o kreditu, i Dodataka od 30. ožujka 2016. i 5. studenoga 2018. S obzirom na navedeno, primjenom odredbe čl. 154. st. 4. ZPP-a, odlučeno je da svaka stranka snosi svoje troškove, kao u izreci ove presude pod točkom III.

    U Zagrebu, 16. lipnja 2025.

    Sutkinja:

    Ela Mišura Stopfer

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

    - od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

    - od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

    Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

    DNA:

    1. Tužitelju po punomoćnici

    2. Tuženoj po punomoćnici

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.