Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Rijeka, Žrtava Fašizma 7

Poslovni broj: Povrv-735/2024-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Rijeci, po sucu Dariji Knez Grbčić, u pravnoj stvari tužitelja TRIGLAV OSIGURANJE d.d. Zagreb, A. Heinza 4, OIB 29743547503, zastupani po Odvjetničkom društvu Pavlak & partneri d.o.o. iz Rijeke, protiv tuženice ŠB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po Zajedničkom odvjetničkom uredu Sara Bračković, Josip Dubravko Topić i Valentina Smolić – Ročak iz Rijeke, radi isplate, 16. lipnja 2025. izvan ročišta

r i j e š i o  j e

I. Ukida se u cijelosti rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnoga bilježnika Velibora Panjkovića iz Rijeke, poslovni broj Ovrv-7808/2016 od 27. listopada 2016. te se prijedlog za ovrhu odbacuje.

II. Tužitelj je dužan naknaditi tuženici prouzročeni trošak postupka u iznosu od 63,27 EUR, sve u roku od 8 dana.

Obrazloženje

Tužitelj je prvotno kao ovrhovoditelj podnio ovršni prijedlog protiv tuženice kao ovršenika radi namirenja novčane tražbine javnom bilježniku Veliboru Panjkoviću iz Rijeke. Povodom prijedloga, javni bilježnik je 27. listopada 2016. pod poslovnim brojem Ovrv-7808/2016 izdao rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave kojim je naloženo ovršenici da u roku od 8 dana od dostave rješenja namiri ovrhovoditelju tražbinu iz prijedloga za ovrhu zajedno s odmjerenim troškovima.

Nakon dostave predmetnog rješenja javnoga bilježnika tuženici, ista je u za to predviđenom zakonskom roku podnijela prigovor ističući prijedlog ukidanja predmetnog rješenja javnoga bilježnika te odbacivanja prethodno dostavljenog prijedloga za ovrhu javnom bilježniku. U sadržaju prigovora navela je da u trenutku podnošenja prijedloga za ovrhu ista nije imala prijavljeno prebivalište u [adresa], slijedom čega javni bilježnik nije bio nadležan za postupanje po prijedlogu sukladno odredbama Ovršnog zakona. Predložila je ukidanje odluke javnoga bilježnika uz odbacivanje ovršnog prijedloga. Pri tome se pozvala na brojnu sudsku praksu u kojoj je zauzeto takvo pravno stajalište u pravnoj situaciji kada stranke – ovršenici nisu imali prijavljeno prebivalište u [adresa]. Takav stav temeljen je na odluci Suda EU u Luksemburgu broj C-551/15. Podredno, ukoliko sud ne bi prihvatio takav prijedlog, osporila je osnovanost osnove i visinu predmetnog potraživanja tužitelja te posebno istakla prigovor zastare.

Potraživala je naknadu nastalog troška koji se sastoji od troška sastava prigovora te uplaćenih pristojbi na prigovor, odnosno ukupan iznos naknade u visini od 63,27 EUR.

Prigovor tuženice, ovaj sud je smatrao u cijelosti osnovanim.

Uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu, utvrđeno je da je tužitelj kao ovrhovoditelj podnio ovršni prijedlog na temelju vjerodostojne isprave općenito na imovini ovršenika javnome bilježniku Veliboru Panjkoviću iz Rijeke preporučenom pošiljkom od 26. listopada 2016. Prijedlog je usmjeren u odnosu na tuženu kao ovršenika u vrijeme kada tužena kao stranka nije imala prijavljeno prebivalište u [adresa], s obzirom da je iz relevantne evidencije proizlazilo da je njezino zadnje prebivalište u [adresa] odjavljeno 19. kolovoza 2016.

Nije sporno između stranaka da je u kritičnom razdoblju tužena bila prijavljena s prebivalištem izvan [adresa], na području Republike Italije.

Navedeni podatak krucijalan je za određivanje nadležnosti u postupanju povodom istaknutog ovršnog prijedloga.

Stvarna i mjesna nadležnost javnih bilježnika za određivanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave regulirana je odredbom članka 279. OZ-a, s time da je u skladu sa odredbom stavka 1. citirane zakonske odredbe mjesna nadležnost javnog bilježnika vezana uz prebivalište, odnosno sjedište ovršenika. Predmetnom odredbom nije u cijelosti regulirano pitanje u slučajevima kada ovršenik nema prebivalište, odnosno sjedište u [adresa], ujedno ukoliko ima evidentirano boravište, odnosno u slučaju kada ovršenik nema niti evidentirano boravište u [adresa].

U navedenoj pravnoj situaciji ukoliko je ovrha predložena općenito na imovini ovršenika ne postoji jurisdikcija javnih bilježnika, a niti jurisdikcija sudova za odlučivanje o prijedlogu za ovrhu.

Podredno se ističe da se u konkretnom slučaju na postupak ne primjenjuju odredbe ZIDOZ kojim je de facto brisan članak 279. OZ-a, s obzirom da su navedene izmjene stupile na snagu 28. studenog 2020., a prijedlog za ovrhu kojim je otpočet sam postupak podnesen je javnome bilježniku 26. listopada 2016. To stoga jer je odredbom članka 20. stavak 1. citiranog Zakona propisano da će se postupci pokrenuti prije stupanja na snagu tog Zakona dovršiti primjenom odredaba OZ-a.

U konkretnom slučaju, cijeneći odredbu članka 38. OZ-a, valja zaključiti da je tužitelj kao ovrhovoditelj prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave podnio javnome bilježniku čije sjedište je u Rijeci, koji nije bio nadležan za postupanje po predmetnom prijedlogu za ovrhu. Radi se ne samo o ne postojanju mjesne nadležnosti javnoga bilježnika, već i o njegovoj apsolutnoj nenadležnosti za postupanje i donošenje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave protiv ovršenice, s obzirom da ista nije imala prijavljeno prebivalište u [adresa].

Prema odredbi članka 279. stavak 1. OZ-a za donošenje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave nadležan je javni bilježnik prema prebivalištu ovršenika i to onaj javni bilježnik koji ima sjedište na području područne samouprave gdje ovršenik ima prebivalište, zbog čega je sud skladno stavku 3. citirane zakonske odredbe pozvan odbaciti prijedlog ako je podnesen nenadležnom javnome bilježniku.

Cijeneći sadržaj odredbe članka 279. stavak 1. i 3. OZ-a, kao i činjenicu da ovršenica nije imala u konkretnom slučaju prebivalište na području [adresa], sud zaključuje da je javni bilježnik Velibor Panjković iz Rijeke bio apsolutno nenadležan za donošenje javnobilježničke odluke u vidu rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave protiv tužene kao ovršenice. Stoga nije postojala nikakva zakonska osnova temeljem koje je javni bilježnik Velibor Panjković iz Rijeke mogao protiv stranke s prebivalištem u [adresa] donositi takvu odluku.

Sud je cijenivši prijedlog ovršenice ukinuo u cijelosti rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnoga bilježnika Velibora Panjkovića iz Rijeke, poslovni broj Ovrv-7808/2016 od 27. listopada 2016. te je odbacio prijedlog za ovrhu, zbog čega je odlučeno kao u stavku I. izreke ovosudnog rješenja.

Podredno se ističe da je tužitelj svoje pravo u odnosu na tuženu mogao ostvariti sukladno odredbi članka 446. stavak 3. ZPP-a, u postupku izdavanja platnoga naloga, što je propustio učiniti.

Odluku o zahtjevu za naknadom prouzročenog troška postupka sud je temeljio na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP-a te je tuženici dosudio naknadu prema troškovniku koji prileži prigovoru, a koji trošak se sastoji od sastava prigovora naloga skladno Tbr. 8/1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika te uplaćenih pristojbi na prigovor prema odredbama Zakona o sudskim pristojbama, odnosno ukupan novčani iznos u visini od 63,27 EUR.

Slijedom navedenog, odlučeno je kao u stavku II. izreke rješenja.

U Rijeci, 16. lipnja 2025.

Sudac

Darija Knez Grbčić

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave ovjerenog prijepisa istog.

Žalba se podnosi pismeno, a o žalbi odlučuje Županijski sud u Bjelovaru.