REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

STALNA SLUŽBA U POŽEGI

Sv. Florijana 2, Požega

Poslovni broj: Gž-49/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, po sucu toga suda Branimiru Miljeviću, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom postupku predlagateljice ŠĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćnici Ivani Đurinac Vuković, odvjetnici iz Slavonskog Broda, protiv protustranke GĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Damiru Hećimović, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Hećimović i partneri d.o.o., u Slavonskom Brodu, radi uređenje međe, rješavajući žalbu protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj: R1-30/2023-18, od 18. ožujka 2024., dana 16. lipnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba protustranke GĆ, ukida se rješenje Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj: R1-30/2023-18, od 18. ožujka 2024., te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem Općinskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj: R1- 30/2023-18, od 18. ožujka 2024., riješeno je:

I. Uređuje se međna linija između čestica predlagateljice ŠĆ upisanih u kč. br. [katastarska čestica] Kuća i dvorište selo sa 1348 m2 k. o. [katastarska općina], z. k. ul. [broj ZK uloška] i nekretnine protustranke GĆ označenih kao kč. br. [katastarska čestica], Kuća i dvorište Selo sa 1371 m2 k. o. [katastarska općina], z. k. ul. [broj ZK uloška] prema pravičnoj ocjeni suda i posjedovnom stanju od točke A koja se nalazi do ceste do točke B koja se nalazi na kući u dužini od 4,29 m, zatim od točke B u pravcu sjevera kroz kuću po zidu sobe u dužini 4,75 m do točke C. U toč. C po zidu sobe u pravcu istoka u dužini 1,8 m do točke D, u toč. D unutar kuće po zidu u pravcu juga u dužini 2,53 m do točke E koja je vanjski dio kuće i stepenica. Od točke E nastavlja u pravcu juga po kući protustranke do toč. F u dužini 9,45 m. Točka F je krajnja točka zgrade protustranke. Od točke F do toč. G po dvorištu u pravcu juga u dužini 18,06 m prema posjedu stranaka. Od točke G do toč. H u dužini 21,20 m prema pravičnoj ocjeni suda koja je u skladu s katastarskom mapom. Dalje, u pravcu juga do točke I u dužini 33,01m, dalje prema toč. J u dužini 31,32 m i to toč. K u dužini 34,16 m koja je i krajnja točka međe.

II. Međni znaci su označeni pobadanjem drvenog kolja narančaste boje, po objektu i u objektu narančastim sprejem.

III. Stranke su uvedene u posjed tako uređene međe.

IV. Nalaže se protustranci GĆ, [adresa] da predlagateljici ŠĆ, [adresa], naknadi troškove postupka u iznosu od 384,74 eura, u roku od 15 dana.

V. Odbija se predlateljica ŠĆ, [adresa] u dijelu zahtjeva za naknadu troškova postupka u iznosu od 884,17 eura.

VI. Odbija se protustranka GĆ, [adresa] sa zahtjevom za naknadu troškova postupka u iznosu od 338,27 eura.

2. Protiv ovog rješenja žalbu je podnio protustranka zbog bitne povrede odredaba postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava sa prijedlogom da se žalba uvaži, a pobijano rješenje preinači ili ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

2.1. Da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka z članka 354. st. 2. ZPP-a, žalitelj smatra iz razloga što rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, jer je izreka nerazumljiva, proturječna sama sebi i razlozima rješenja, a rješenje nema razloga o odlučnim činjenicama jer prvostupanjski sud nije valjano obrazložio zbog čega uređuje među prema pravičnoj ocjeni suda.

2.2. U sadržaju žalbe navodi se da je prvostupanjski sud je uredio među liniju između nekretnina predlagateljice i protustranke u dijelu koja je u naravi jednu kuću koja s dvorišne strane ima dva zasebna ulaza i predstavljaju dva zasebna stana s posebnim ulazima, na način da je predlagateljica dobila 40 m2 stambenog objekta u kojem živi protustranka. Smatra da je s obzirom na izostanak sporazuma stranaka o načinu uređenja međe, među trebao urediti prema posljednjem mirnom posjedu stranaka, ali je zbog pogrešnog pravnog pristupa među uredio prema pravičnoj ocjeni suda, propustivši utvrditi pravac pokazanih međašnih linija po protustranci i predlagateljici, te označiti spornu površinu.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Ovaj drugostupanjski sud ispitao je pobijano rješenje u smislu žalbenih navoda te u smislu članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/90, 80/22, 114/22; dalje: ZPP), te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka u smislu članka 354. stavak 2. ZPP-a, smatra da je sud prvog stupnja zbog pogrešnog pravnog pristupa počinio bitnu povredu odredaba postupka iz članka 354. st. 2. točka 11. ZPP-a.

6. Način uređenja međe propisan je odredbom članka 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06 i 146/08 i 38/09, 153/09 i 143/12, 152/14, 81/15, 94/17; dalje: ZV).

6.1. Člankom 103. st. 2. propisano je da će sud među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju.

6.2. Člankom 103. st. 3. propisano je da ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi stavka 2. ovoga članka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi - prema pravičnoj ocjeni.

6.3. Člankom 103. st. 5. propisano je da od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati.

6.4. Člankom 103. st. 6. propisano je da i nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa.

7. Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud uredio je među dijelom po pravičnoj ocijeni dijelom po posljednjem mirnom posjedu, tako da između ostalog međa prolazi kroz kuću, zidovima pojedinih prostorija u kući, dijeleći na taj način stambeni objekt, linijom koja slijedi stanje kakvim su stranke formirale zasebne stambene cjeline. Postojeća linija katastarske međe prema nalazu vještaka prolazi dijagonalno preko sobe, pa se nekretnina tako ne može koristiti. Takvim uređenjem međe u naravi proizlazi da je sud u postupku uređenja međe izvršio diobu kuće bez da je ocijenio da li svaki dio kuće može funkcionirati zasebno bez drugog dijela kuće.

7.1. Naime, zajednički objekt dijeli se etažiranjem tako da svaki dio čini zasebnu cjelinu, i ako takvog etažiranja nema, ili nema sporazuma stranaka ili odluke suda, etažiranje se ne može provesti uređenjem međe kroz stambeni objekt.

8. Skica mjernika vještaka koja se odnosi na stambeni objekt (prilog 5), uopće ne sadrži tlocrt stambenog objekta, već samo opisno govori o tome da stanje uživanja pojedinih stambenih cjelina ne odgovara postojećem stanju prema katastarskim mapama, pa nije jasno da li pojedini dijelovi objekta prema uređenoj međi, uopće mogu funkcionirati kao potpuno odvojeni građevinski objekti.

8.1. U svakom slučaju drugostupanjski sud smatra da je prije bilo koje intervencije u postojeću među u dijelu na kojem se nalazi stambeni objekt potrebno provjeriti da li je objekt etažiran, da li postoji sporazum stranaka o diobi objekta ili odluka suda, jer bez toga, ukoliko se radi o jednom građevinskom objektu sa dvije stambene cjeline, međa se ne može urediti na način da prolazi zidovima pojedinih prostorija u objektu.

8.2. U slučaju da se ne može uređivati međa na prostoru stambenog objekta, stranke pitanje korištenja objekta te usklađivanje stvarnog stanja s katastarskim mapama trebaju riješiti u parnici.

9. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud provjeriti će građevinsko stanje objekta i ukoliko se radi o jednom građevinskom objektu sa dvije stambene cjeline, međa se ne može urediti na način da prolazi zidovima pojedinih prostorija u objektu.

9.1. Kako je međa uređena cijelom dužinom parcele, a da pri tome nije jasno definirano posjedovno stanje dužinom međe izvan stambenog objekta, u ponovljenom postupku treba jasno definirati spornu površinu.

10. Zbog iznesenog, drugostupanjski sud temeljem članka 380. točka 3. ZPP-a, riješio je kao u izreci ovoga rješenja.

U Požegi 16. lipnja 2025.

Sudac

Branimir Miljević